Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

460.407 članaka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Nikola Kovačević

Nikola Kovačević – Čudnovski (Derventa, 6. decembra 1894. – Beograd, 30. septembra 1979.) bio je učesnik Oktobarske revolucije i jedan od vođa prve Jugoslovenske komunističke grupe, osnovane 1918. u Moskvi. Bio je narodni poslanik Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Vojvodinu.

Prema izveštajima policije Kraljevine SHS bio je "najsposobniji i najopasniji boljševik". Godina 1930-ih učestvovao je u Španskom građanskom ratu, a tokom Drugog svetskog rata borio se u francuskim partizanima. Posle rata vratio se u Jugoslaviju, gde je 1948. zatvoren kao pristalica Rezolucije Informbiroa. U zatvorima i na Golom otoku proveo je pet i po godina, a ostatak života živeo je u relativnoj anonimnosti.

U Sovjetskom Savezu živeo je pod imenom Alfred Vidovič Čudnovski, a u Španiji se borio pod imenom Nikita Mendes. Pisao je i pod pseudonimima Kresoja i Kresojević.

Recentno istaknuti: Lumbago · Vilim Horvaj · UEFA Euro 2024.

Cijeli članak

455 istaknutih članaka

Jeste li znali...

... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
... da je Zemlja jedina poznata planeta s vodom u tečnom agregatnom stanju na svojoj površini?
... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
... da je riječ cigara španskog porijekla i znači cvrčak?
... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?

Razgovor

Vijesti i događaji

Albin Kurti

10. 2. – Rumunski predsjednik Klaus Iohannis podneo ostavku; nasledio ga vršilac dužnosti predsjednika Ilie Bolojan.
9. 2. – Vladajuća stranka Samoopredeljenje, na čelu s premijerom Albinom Kurtijem (na fotografiji), osvojila najviše glasova na parlamentarnim izborima na Kosovu.
9. 2. – U američkom fudbalu, Philadelphia Eaglesi pobijedili Kansas City Chiefse osvajajući Super Bowl LIX.
9. 2. – Baltičke države pridružile se Sinhronoj zoni kontinentalne Evrope nakon isključivanja sa IPS/UPS-a.
5. 2. – Bojkoti maloprodajnih objekata proširili se na nekoliko zemalja jugoistočne Evrope.
4. 2. – Jedanaest osoba ubijeno u masovnoj pucnjavi u Kampusu Risbergska u Örebru, Švedska.

Aktualno: Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Stipica Kalogjera · Milorad Milinković · David Lynch · Mauricio Funes · Dražen Dalipagić · Pavle Minčić · Anastasije Janulatos

Razgovor

Na današnji dan

1397. – Pristaše Žigmunda Luksemburškog pobile hrvatsko plemstvo na Krvavom saboru u Križevcima.
1900. – Jedanaest bivših članova sportskog kluba MTV 1879 osnivaju Fußball-Club Bayern München, danas najuspješniji klub u historiji njemačkog fudbala.
1902. – Rodio se američki pisac John Steinbeck, autor uspješnica O miševima i ljudima i Plodovi gnijeva te dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1962.).
1933. – Zapaljena zgrada njemačkog Reichstaga, što su nacisti iskoristili kako bi učvrstili vlast i započeli montirane procese protiv komunista.
1996. – U Japanu je započela prodaja prvih video igara iz serijala Pokémon, a ubrzo i snimanje crtane serije te izdavanje igračih karata (na slici). Cijeli će serijal postati najpopularniji proizvod u svojoj kategoriji krajem XX. vijeka.

Ostali događaji: 27. 2. · 28. 2. · 1. 3.

Cijeli članak

Slika sedmice

Howard Phillips Lovecraft (Providence, 20. kolovoza 1890 – Providence, 15. ožujka 1937) bio je američki pisac koji je posthumno stekao slavu kao jedan od najcijenjenijih i najutjecajnijih horor autora. Za života je bio praktički nepoznat i objavljivao je isključivo u šund časopisima, međutim danas ga se smatra jednim od najvažnijih i najznačajnijih horor autora XX. vijeka. Rođen je u Providenceu, RI, gdje je i proveo većinu svog života. Uglavnom je pisao kratku prozu (kratke priče i novele), a među njegovim najznačajnijim djelima su priče "The Rats in the Walls" i "The Call of Cthulhu" te novele At the Mountains of Madness, The Shadow over Innsmouth i The Shadow Out of Time; sve su one dio tzv. Cthulhu mitova, koji čine okosnicu Lovecraftovog fiktivnog univerzuma. Lovecraft nikada nije uspio, kao pisac i urednik, zarađivati toliko da se može uzdržavati. Komercijalni uspjeh mu je uglavom bježao, djelomično i zato što nije imao snage i samopouzdanja da se promovira. Kako su godine odmicale, živio je u sve lošijim uvjetima, a do svoje smrti u 46. godini života, svo nasljedstvo što ga je bio dobio je potrošeno.

Autor: Lucius B. Truesdell

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 64.506.864 članka, od čega je 460.407 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 237.037 korisnika, od čega je 506 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Novosti na Wikipediji

14. februara 2025. – Pokrenuta Akcija sređivanja šablona s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona.
9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice.
18. decembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o naslovima članaka i smjernice o značaju i upotrebi jezika.
1–30 novembra 2024. – Održano četvrto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije, izrađeno 17 članaka, a dopunjeno 6.
30. septembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o provjerljivosti i smjernice o pouzdanim izvorima i prijenosu članaka s drugih Wikipedija.
27. augusta 2024. – Pregažena brojka od 460.000 članaka.
21. marta – 31. maja 2024. – Po četvrti put održano natjecanje CEE proljeće.

Razgovor

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:

Ostava
Skladište datoteka
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera
Meta-Wiki
Koordinacija projekata
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici
Wikipodaci
Slobodna baza znanja
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti
Wikicitat
Zbirka slobodnih citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta
Wikiverzitet
Obrazovni materijali
Wikivodič
Slobodni putni vodič
Wikirječnik
Slobodni rječnik