Ahmed Rashid

TALIBANI

Talibani

Islam, nafta i nova velika igra u Srednjoj Aziji S NOVIM predgovoru nakon teroristikog napada od 11. septem ra !""1. A#med $askid I. II. III. IV. Verski fundamentalizam%Islam%Avganistan &nutra'nja politika%Avganistan%1()*. % Avganistan%&nutra'nja politika Avganistan%politika istorija

+ta su o knjizi rekli, -atri.k Sil, Sundai /imes, 0 -roitajte ovu izvrsnu knjigu i it 1e vam jasna vrlo slo2ena politika u Avganistanu i smrtonosna opasnost od 'irenja #aosa, droge i vjerskog nasilja na susedne zemlje. 0 /arik Ali, Nev 3eft $evivr. 0 -rvi vjerodostojan prikaz dolaska tali ana na vlast. 0 $upert 4dis, Sundai /elegrap#, 0 & .eloj toj z r.i $as#id ima izvrstan ose1aj za oso e i karaktere, koji su jednako egzotini kao iu vreme stare velike igre. 0 5ason 6urke, O zerver. 0 7njiga A#meda $as#ida opisuje doga8aje kakve nalazimo u filmovima 92ejmsa 6onda, zara1ena plemena, sraz .arstava, fanatike koji sanjaju o osvajanju sveta, nasilje i seks... Ako iko zaista razume 'ta se tamo de'ava onda je to $as#id. 0 $o in 6anerd2i, 9aili /elegrap#, 0 5ednu komplikovanu priu $as#id pria na jasan nain. -ojavu tali ana sme'ta u kontekst avganistanskog gra8anskog rata, nadmetanja oko izvora energije u repu likama Srednje Azije i interesa amerike, saudijske i pakistanske tajne slu2 e. 0 International :erald /ri une, 0 Ovo je do ro utemeljena i iz alansirane knjiga, znalaki napisana. 0 $oger :ovvard, Spe.tator. 0 & ovoj izvrsnoj i vrlo itkoj knjizi A#med $a'id uspeo je spojiti podro ne analize, ne samo sa anegdotama nego is iskrenom saue'1u prema nevinim narodima 'to su ve1 de.enijama 2rtvom razni# igara u nadmetanju strani# sila pa se ini kako su predodr8eni za veno stanje rata. 0 $i.#ard 6eeston, Nev Statesman, 0 Autor ove knjige donosi svoje du oke spoznaje o tajnovitom i udnom tali% anskom vodstvu steene linim iskustrvom u Avganistanu tokom poslednji# deset godina. 0 Neil Ouilliam, 6$ISM4S Nevsletter. 0 $as#id je napisao do sada najtemeljitiji prikaz tali ana i smestio da ga u prikaz avganistanske istoriji sve od vremena velike igre. 0 Mi.#ael ;#ur.#, Independent, 0 <a#valjuju1i izvrsnoj $as#idovoj analizi poteza i nadmetanja naftni# kompanija i strani# dr2ava, direktori naftni# kompanija do ili su savremenu i liju a ljudi zainteresovani za nove /urkijski repu like mogu ste1i uvid o tome u kojem se smeru kre1u te misteroizne dr2ave. 0

Talibani

Mojoj maj.i, jer me nauila 'to tre a da s#vatim. Nadam se da sam ispunio njena oekivanja. I za Angeles. NOVI -$49=OVO$ nakon teroristiki# napada I< S4-/4M6$A !""1. Od 1(>(. godine Sjedinjene Amerike 9r2ave i druge zapadne zemlje ignorirale su nesmiljeni gra8anski rat u Avganistanu. 9ana 11. septem ra !""1. Avganistan se svetu predstavio na okrutan i tragian nain i svet se toga dana zauvek promenio. 9evetnaest pilota samou i.a, 'to su oteli ? aviona is * od nji# sru'ili dva solitera Svetskog trgovinskog .entra u Njujorku i zgradu -entagona u Va'ingtonu, ili su lanovi organiza.ije Al%7aida, iji je vo8a Osama in 3aden, a sedi'te joj je u Avganistanu, dr2avi pod vla'1u tali ana. ;ilj nji#ova napada ilo je samo sr.e post#ladnoratovskog sveta, nervni .entar glo aliza.ije i pretpostavljeni# napora me8unarodne zajedni.e da taj svet uine sigurnijim i oljim. Samo nekoliko sati nakon ti# napada ameriki je predsjednik =eorge V. 6us# izjavio kako se Amerika nalazi u ratu sa me8unarodnim teroristima. 0 Oni koji napadaju Sjedinjene Amerike 9r2ave sami su odluili o sopstvenom uni'tenju 0, rekao je 1@. septem ar, nakon 'to je o javio izvanredno stanje u .eloj zemlji. &pozorio je kako 1e reak.ija SA9%a iti 0 rat ez fronta i ez .rta od rane 0 i kako 0 taj rat ne1e trajati kratko 0. Sveano se o avezao da 1e osnovati me8unarodni savez, preko lani.a NA/O%a i drugi# savezniki# zemalja, u nameri da kazni organiza.iju Al% 7aida i tali ane. -iloti samou i.e, 'kolovani u SA9%u i u Nemakoj, pripadaju novome nara'taju militantni# islamski# grupa. 6ili su to o razovani mladi1i iz srednjeg sloja, imali su do ra zaposlenja, porodi.e, devojke. 6ez o zira na to ili su puni nepomirljiva ogorenja koje su godinama negovali i tako postali sposo ni olako u iti sedam #iljada ljudi, od A#med $askid, /ali ani koji# su mnogi ili o ini, po o2ni ameriki muslimani. Ova knjiga delimino nastoji doprineti razumevanju tog ogorenja i organiza.ije koja i# je o uila i nada#nula. Ali, Al%7aida ne i mogla tolike godine planirati ni organizovati napade da nije imala sigurno utoi'te u kojemu joj je sve ilo dostupno%o uka, finansijska sredstva, komunika.ije i nada#nu1e. Ainjeni.a da su tali ani, z og dugogodi'njeg nemara SA9%a i drugi# zapadni# zemalja, uspeli pretvoriti Avganistan u pravo utoi'te ekstremistiki# grupa i pro'iriti svoju glo alnu mre2u na *? zemlje, samo je vr# 1 golemog gleera. /ali ani udomljuju i islamske ekstremistike grupe iz $usije, -akistana, 7ine, 6urme, Irana, zemalja Srednje Azije i iz nekoliko zemalja 9alekog istoka, a svi se ore za tali ane i istovremeno nastoje u svojim zemljama provesti vlastite politike .iljeve. Avganistan je postao sredi'tem svetske teroristike mre2e, za 'ta krivi.u ne snosi edni afganistanski narod pritisnut su'om, gla8u, gra8anskim ratom i golemom nema'tinom kao posledi.a dugotrajnog rata izme8u tali ana i antitali anski# snaga &jedinjene Brontovi C &B D. Napad od 11. septem ar navije'ten je samo dva dana pre toga kad je u ijen vo8a &B%a A#mad +a# Masud, najvjerodostojniji protivnik tali ana. 9voji.a mladi# Marokana.a, s elgijskim paso'ima, glume1i novinare na putu od 6risela preko 3ondona i Islama ada do 7a u%la, nosili su om u skrivenu u video kameri. Na krajnjem severu Avganistana, im su poeli intervju sa Masudom, digli su u vazdu# i njega i se e. S kr#otinama od granate u glavi iu drugim delovima tela, Masudje preminuo nakon samo nekoliko sati. Nije a' ilo dvoj e da je to u istvo organizovala Al%7aida kako i jo' vi'e uvrstila svoje ionako liske odnose sa tali anskim vodstvom i ujedno &jedinjenu Brontu li'ila njena najsposo nijeg vo8e upravo u trenutku kad je Al% 7ai%da planirala jo' ve1i teroristiki napad znaju1i kako 1e time na Avganistan navu1i osvetolju ive amerike snage. 6in 3aden i tali anski vo8a mula Mu#amed Omar oigledno nemaju nikakvi# dvoj i kako 1e oni uni'titi svaku ameriku vojnu invaziju, ez o zira na njenu vojnu mo1, a' kao 'to su i avganistanski mud2a#edini nakon desetogodi'njeg rata uni'tili sovjetsku vojsku. -oetkom godine jo' je vi'e narastao es tali ana prema zapadnim zemljama. 9ana 1(. januar Vije1e sigurnosti &jedinjeni# naroda donijelo je $ezolu.iju roj 1*** kojom su tali anima nametnute sank.ije, a ukljuivale su potpunu za ranu prodaje oru2ja tali anima, zaplenu tali anski# novani# sredstava u svim zemljama sveta i o ustavu svi# me8unarodni# letova

Talibani

avganistanske vazdu'ne kompanije Ariana. Savet ez ednosti &N%a izjavilo je kako je Avganistan, u kojemu su na vlasti tali ani, svetsko sredi'te me8unarodnog terorizma i zatra2ilo izruenje 6in 3adena. /ali ani su o'tro reagovali i izjavili da 6in 3adena ne1e nikada izruiti. 5o' i# je vi'e razljutila injeni.a da nikakva ogranienja nisu nametnuta &jedinjenoj fronti, koja je i dalje do ijala vojnu pomo1 od $usije, Irana, Indije i zemalja Srednje Azije. -akistan, kao glavni sna deva oru2ja i goriva za tali ane, na'ao se u nezgodnu polo2aju, ali se o avezao na po'tovanje sank.ija &N%a. Me8utim, u godi'njem izve'taju o glo alnom terorizmu, 'to gaje *". april o javilo ameriko Ministarstvo spoljni# poslova stajalo je kako -akistan i dalje tali anima pru2a pomo1 u 0 nafti, nov.u, te#nikoj podr'.i i vojnim savetni.ima 0. Istovremeno je organiza.ija :uman $ig#ts Vat.#, sa sedi'tem u Njujorku, o javila o'tro izve'taj u kome je stajalo kako -akistan kr'i sank.ije &N%a tako 'to tali ane i dalje sna deva oru2jem i ljudstvom. &z rastu1u dvoj u me8unarodne zajedni.e kako -akistan ne po'tuje sank.ije &N%a nego tali anima i dalje dostavlja oru2je, Savet ez ednosti donelo je *1. juli $ezolu.iju roj 1*E* kojom osniva grupu posmatraa za sprovo8enje em arga &N%a na dopremu oru2ja tali anima. Na to su tali ani i avganistanske islamske stranke koje su i# podr2avale odgovorili da 1e u iti svakog posmatraa &N%a koji do8e na pakistansko%avganistansku grani.u. Nadalje, tokom prvi# devet mese.i !""1. godine ilo je nekoliko znakova upozorenja kako 1e neiz e2no do1i do teroristiki# napada. 9ana @. veljae u "1,"" je njujor'kom sudu poeo pro.es protiv etvori.e saradnika 6in 3adena, optu2eni# za postavljanje om i u dva amerika am asade u Afri.i 1((>. godine. Sud i# je !(. maj proglasio krivima za *"! teroristika zlodela i osudio i# na dugogodi'nje zatvorske kazne. & aprilu je "1,"" Al2ira. po imenu A#%mad resama osu8en za uno'enje oru2ja iz 7anade u SA9, gde je !""". nameravao dignuti u vazdu# vazdu'nu luku u 3os An8elesu. Od januara do avgusta u Italiji, Nemakoj, +paniji i Velikoj 6ritaniji u#ap'ena su dvadesetori.a Al2ira.a z og navodnog planiranja vi'e teroristiki# napada u evropskim zemljama. 6ili su tesno povezani sa 6in 3adenom i uve2 avani u Avganistanu. Amerike snage su !*. lipnja u Arapskom moru stavljene u stanje pripravnosti najvi'e nakon o jave o mogu1im teroristikim napadima. & nekoliko zemalja Afrike i -ersijskog zaliva zatvorena su amerika am asade a Vas#ington je istovremeno upozorio tali ane kako 1e nji# smatrati odgovornima u sluaju da 6in 3aden poduzme ilo kakav teroristiki napad. /ali ansko je vo8stvo, kao rezultat sank.ija &N%a, postalo izolovano ali su i tali ani krenuli u ofanzivu, odluni u nameri da se odupru pritisku zapadni# zemalja ez o zira na to 'to se z og .elogodi'nje su'e, gra8anskog rata i potpunog uni'tenja poljoprivrede jo' vi'e pogor'ala ionako velika #umanitarna kriza koja je izazvala golemi talas od milion iz egli.a u druge delove Avganistana i van njega. & januaru je izme8u tali ana i &jedinjene fronta do'lo do sna2ni# or i za podruje :azarad2at u .entralnom Avganistanu, gde 2ive :azari, koji su muslimani%'iiti i koje tali ani, kao muslimani%suniti, mrze. /ali ani su >. januar ponovo zauzeli 5akovlang, a predstavni.i organiza.ija za ljudska prava kasnije su podastrli dokaze o tome kako su masakri% rali !1" .ivila u gradu i okolini. &jedinjena je fronta 1*. fe ruar ponovo zauzela grad 6amijanu ali je u rzo opet pre'ao u ruke tali ana. 9ana !E. veljae, u znak kazne i podjarmljivanja :azara, tali anski vo8a mula Mu#amed Omar zapovedio je svojim snagama da uni'te dva divovska kipa 6ude, stara 1>"" godina, koja su nadvisivala 6amijansku dolinu. 9ok su tali ani u 6amijanu dovozili dinamit i tenkove, mnoge su zemlje osudile taj in, me8u njima i 5apan, +ri 3anka i 4gipat, i poslale svoja izaslanstva u nameri da tali ane privole na o ustavu ru'enja ti# kipova. & glavnim gradovima mnogi# zemalja udisti, Avganistan.i i lju itelji umetnosti organizovali su antitali anske demonske demonstra.ije ali se tali ani nisu pokole ali pa su 1". april kipovi sru'eni dinamitom i tenkovskom vatrom. &ni'tili su i oko etrdeset kipova u 7a ulskom muzeju i jedan veliki drevni kip ude u mestu =azna. /ali ani su optu2ili svet kako mu nije stalo do nji#ove zemlje, koju su izolovali, ni do njenog gladnog naroda, nego do kipova, iako ni nji# same nije ni najmanje rinula ijeda vlastita naroda. Neke je zemlje ru'enje kipova 6ude prenulo iz sna u pogledu mogu1i# opasnosti od tali ana. Vo8a &jedinjene fronta, A#mad +a# Masud, prvi je put posetio 4vropu u aprilu !""1. O ratio se 4vropskom parlamentu u Straz uru, primili su ga predstavni.i 4vropske zajedni.e u 6imellesu i

Talibani

fran.uski ministar spoljni# poslova u -arizu. &jedinjeni je front do io na snazi povratkom generala $a'ida 9ostum u Avganistan gde je, uz pomo1 /urske, na severu zemlje osnovao azu kako i uz eke na.ionalistike or.e digao na or u protiv tali ana, kao i Ismaila :ana, iv'eg guvernera zapadnog Avganistana, koji je u pokrajini =or u zapadnom Avganistanu, uz podr'ku Irana, osnovao jo' jednu azu za or u protiv tali ana. /ako je &jedinjena fronta stekla mogu1nost otvaranja dve nove oji'ni.a kojima i razvukla tali anske snage. Vo8a tali anske vlade u 7a ulu, zvane Sura, i zamenik vo8e tali% anskog pokreta mula Mu#amed $a ani umro je 1E. april od raka u jednoj olni.i u 7araiju. Smatrali su ga umjerenjak, zagovornikom uspostave dijaloga s Masudom. Njegova je smrt oznaila kraj svakom oz iljnijem poku'aju umereni# tali anski# vo8a da se odupru po orni.ima tvrde politike u tali anskom re2imu, koji su ili odluni suprotstaviti se <apadu u nameri da stvore, kako su to zvali, najistiju islamsku zemlju na svetu. Otpor tali ana ujedno je znaio i jaanje suko a s &N%om i drugim me8unarodnim #umanitarnim organiza.ijama koje su delovale u Avganistanu kao i dono'enje novi# zakona, 'to je prouzrokovalo oz iljna kr'enja ljudski# prava i netrpeljivost mnogi# Avganistana.a prema njima. 9ana 1(. maj tali ani su zatvorili jednu italijansku olni.u u 7a ulu i evropske lekare naterali u eg optu2iv'i i# da su se dru2ili sa avganistanskim 2enama. 9va dana nakon toga od ili su da sara8uju sa projektom organiza.ija &N%a za vak.ina.iju de.e protiv deje paralize. 9ana !!. maj izjavili su kako 1e svi Indij.i u Avganistanu morati da nose 2ute znake kao znak prepoznavanja, 'to je podstaklo jo' ve1u osudu me8unarodne zajedni.e, koja je trajala nekoliko nedelja pa su na kraju povukli tu izjavu i rekli kako Indij.i ne1e nositi znaku nego line dokumente. -ro.enjuje se da u Avganistanu ima jo' oko 1)"" Indija.a i Sik#a. 9ana *1. maj za ranili su 2enama zaposlenim u stranim #umanitarnim organiza.ijama voziti automo ile. /ali ani su do'li u najoz iljniji spor sa #umanitarnim organiza.ijama kad Svetskom programu za #ranu &N%a C Vorld Bood -rogram%VB- D, koji #rani oko tri milijuna Avganistana.a, nisu dopustili sprovesti kontrolu primao.a doniranog #le a u pekarama VB-%a u 7a ulu. Nakon vi'e mese.i neuspe'ni# pregovora, VB- je zaprijetio kako 1e do 1@. juni zatvoriti 1@) pekarni.a u 7a ulu. /ali ani su zatra2ili pomo1 od arapski# i muslimanski# #umanitarni# organiza.ija ali se nisu mogli nadati nikakvoj ve1oj pomo1i. VB- je 1@. juni zatvorio svoje pekare i time prisilio tali ane na kompromisno re'enje, postignuto dva dana posle toga. 9ana 1*. juli tali ani su za ranili upotre u Interneta u .eloj zemlji. Nedelju dana nakon toga izdali su dekret o za rani uvoza trideset proizvoda, ukljuuju1i razne igre, kasete sa snimljenom muzikom i ru2 za usne. 5o' su se jae suko ili s #umanitarnim organiza.ijama @. avgusta, kad su u#apsili ">,"" strana.a i 1E Avganistana.a, zaposleni# organiza.ije 0 S#elter Nou International 0, i optu2ili i# za poku'aj propagiranja #ri'1anstva, za 'ta je predvi8ena smrtna kazna. Sudski pro.es osmori.i strana.a, me8u kojima su ila etvori.a Nema.a, poeo je ?. septem ar, po 'erijatskom zakonu, u Vr#ovnom sudu u 7a ulu. =odi'nja letnja tali anska ofenziva poela je 1. juni kad je !@.""" tali anski# vojnika, me8u kojima je ilo oko 1".""" neafganistana.a C Arapa, -akistana.a i pripadnika srednjoazijski# naroda D, napalo .rte rati'ta &jedinjene fronta izvan 7a ula, u pokrajini /a#ar, na severoistoku zemlje, i na podruju :azarad2at. &jedinjena fronta nije uspevala zauzeti dalja podruja, ali je vrsto dr2ala svoju .rtu od rane, a na novim je rati'tima na severu i na zapadu zemlje uspela razvu1i tali anske snage. & jednom izve'taju Savetu ez ednosti &N%a iz avgusta, generalni sekretar &N%a 7ofi Anan zagovarao je novi 0 razumljiv pristup 0 kako i se poku'ao uspostaviti mir u Avganistanu, nazvav'i sve dotada'nje poku'aje 0 neuspe'nim 0 i istakav'i potre u za osmi'ljavanjem strategije podsti.aja i uzmaka kao i plana o nove Avganistana. Spomenuo je i to da na strani tali ana ima vi'e radikalni# islamski# ora.a nego ikada ranije. /okom te politike krize neopisivo je porasla patnja afganistanskog naroda a Avganistan je progla'en zonom najve1e #umanitarne katastrofe u !""1. godini. Avganistanski narod ima najve1i roj iz egli.a na svetu, sa tri milijuna i 'est #iljada iz egli.a izvan Avganistana, od toga dva milijuna i dvesta #iljada u -akistanu, a jedan milion i dvesta #iljada u Iranu. 9o septem ra je ilo vi'e od milion novi# stradalnika%>"".""" novi# iz egli.a unutar Avganistana, !"".""" novi# iz egli.a u -akistanu i jo' 1"".""" u Iranu. 9ugotrajna su'a je oterala milione ljudi sa zemlje u gradove gde su #umanitarne organiza.ije ile preplavljene z og nedostatka sredstava i

Talibani

tali anskog 'ikaniranja. & januaru je u iz eglikom logoru u :eratu, u kojemu je ilo oko >".""" iz egli.a, od gladi umrlo stotinu oso a, ve1inom de.e. & severnom Avganistanu, gde je ilo oko !"".""" iz egli.a iz drugi# delova zemlje, ljudi su jeli travu, stonu #ranu i glodare te za sitni' prodavali 2ensku de.u kako i kupili malo #rane. &jedinjeni su narodi ili skr#ani krizom avganistanske poljoprivrede. & jednom izve'taju VB-%a od !?. april pisalo je kako 1e u !""1. godini iti o ra8eno @"F manje zemlje, z og su'e i nedostatka semena i kako je z og akutnog nedostatka vode i ispa'e uginulo )"F goveda, ova.a i koza. &jedinjeni su narodi u junu upozorili na mogu1nost masovnog umiranja od gladi ukoliko me8unarodna zajedni.a ne pove1a pomo1 Avganistanu. Me8utim, z og tali anskog 'ikaniranja #umanitarni# radnika mnoge zemlje nisu ile spremne da pove1aju #umanitarnu pomo1. VB- je izjavio kako 1e tokom zime !""1. na !""!. morati #raniti @.@"".""" ljudi, naspram *.>"".""", koliko i# je #ranio !""". -otkraj avgusta ijeda avganistanskog naroda postala je me8unarodno pitanje, jer je Australija u to vreme od ila da primi ?*> iz egli.a, uglavnom Avganistana.a, koje je, dok su plovili za Australiju, s jednog potonulog roda indonezijskog pokupio "1,"" norve'ki teretni rod. Avganistan.i danas ine naj rojniju grupu ilegalni# doseljenika u 4vropi. 5edini za#tev me8unarodne zajedni.e 'to su ga tali ani ispunili ila je za rana gajenja maka, ime se, ironino ali istinito, jo' vi'e pogor'alo stra'no ekonomsko stanje u zemlji. Od .veta maka proizvode se opijum i #eroin, stoje donosilo velik deo pri#oda svim zara1enim stranama u Avganistanu. Mula Omar za ranio je uzgoj maka u julu !""". i njegova je za rana nemilosrdno sprovedena. & martu !""1. &jedinjeni narodi i Sjedinjene Amerike 9r2ave o javili su kako su tali ani u potpunosti spreili sejanje maka u vreme njegove setve pa se nekoliko zemalja zalagalo za slanje direktne pomo1i #iljadama zemljoradnika, koji su ostali ez iega jer nisu imali ve'takog 8u riva ni ikakva drugog semena za poetak uzgoja drugi# kultura. Me8u novim iz egli.ama ili su i mnogo rojni zemljoradni.i koji su ostali ez sredstava za 2ivot. <ali#e opijuma iz pret#odni# godina i dalje su se krijumarile u susedne zemlje, poput /ad2ikistana i Irana, odakle je odvo2en za $usiju i 4vropu, a .ena mu je od !""". na !""1. porasla deset puta. 9o 11. septem ar pojavili su se svi mogu1i pokazatelji kako je Avganistan postao velika opasnost za me8unarodnu i regionalnu sta ilnost. < og su'e, gra8anskog rata, masovni# seo a, trgovine drogom, tvrde linije tali anski# vo8a i pove1anja roja teroristiki# grupa zapadne sile su tre ale s#vatiti da se kriza pri li2ava. Svet je va2nost Avganistana s#vatio tek kad su ljudi, toga sunanog jutra u Njujorku, zgranuto posmatrali kako se dva aviona za ijaju u dva ne odera Svetskog trgovinskog .entra. Sad kad su Sjedinjene Amerike 9r2ave i nji#ove zapadne savezni.e krenule u uni'tavaju1i vojni po#od na tali% ane i organiza.iju Al%7aida, ostaje pitanje da li postoji i politika i ekonomska strategija za uspostavljanje neke nove vlasti u Avganistanu i za re'avanje ekonomske krize koja je samo doprinela porastu ekstremizma i terorizma. Ova se knjiga pi'e ve1 dvadeset jednu godinu, stoje gotovo jednako periodu tokom koga kao novinar izvje'1ujem o doga8ajima u Avganistanu. $at u Avganistanu uzeo mi je do ar deo 2ivota uz to 'to sam, kao pakistanski novinar, puno pisao i o doga8ajima u svojoj zemlji, jer i# je ilo na pretek, au tom periodu sam io zadu2en i za druge zemlje Srednje Azije i za raspad Sovjetskog Saveza. <a'to pi'em o Avganistanu G 7oga god su Avganistan.i dirnuli i ko god je io u toj zemlji, ilo u ratu ili u miru, do ro zna 'ta mislim kada ka2em da se ta zemlja i njen narod u rajaju me8u najneo inije zemlje i narode na kugli zemaljskoj. Osim toga, taj je narod pogodila jedna od najve1i# tragedija dvadesetog veka najdugotrajniji gra8anski rat u tom delu sveta, koji je prouzrokovao neizre.ivu edu. Istorija i priroda te zemlje i njenog naroda puni su protivrenosti. Avganistanski je narod, i mu'kar.i i 2ene, #ra ar, velianstven, astan, velikodu'an, gostolju iv, gra.iozna i lep a opet, i 2ene i mu'kar.i, umeju iti opaki, zli i spremni na prolivanje krvi. /okom mnogi# vekova razne su sile, -ersija, Mongoli, Velika 6ritanija, Sovjetski Savez au novije vreme i -akistan, svoja nastojanja da s#vate Avganistan.e kao narod i upoznaju nji#ovu zemlju pretvorili u umetnost iu politiku igru veliki# sila. Ali, nikada i# nijedan tu8ina. nije po edio niti im je uzeo du'u. Avganistan.i su jedini narod koji se uspeo od raniti od ! kolonijalni# .arstava

Talibani

dvadesetoga veka% ritanskog i sovjetskog. Me8utim, u ratovima 'to traju ve1 dvadeset jednu godinu platili su golemu .enu%vi'e od milion i pol mrtvi# i potpuno razaranje zemlje. & mojim odnosima sa Avganistan.ima i sre1a mije uveliko ila naklonjena. -uno sam se puta jednostavno zatekao na pravome mestu u pravo vreme. 6io sam na li.u mesta kad su tenkovi juri'ali na palatu predsjednika Mu#ameda 9auda u 7a ulu 1()>. godine, u dr2avnom kojim je zapoeo raspad te zemlje. =odinu dana kasnije piju.kao sam aj na kanda#arskoj tr2ni.i kad su u taj grad u'li prvi sovjetski tenkovi. 9ok sam izvje'1ivao o ratu Sovjetskog Saveza protiv mud2a#edina porodi.u me nagovarala da o tim z ivanjima napi'em knjigu, 'to su u to vreme inili mnogi novinari. Nisam je napisao. /oliko sam toga imao re1i ali nisam znao odakle da pone. Avrsto sam odluio da napi'e knjigu nakon 'to sam 1(>>. godine nekoliko mese.i proveo u Henevi kao izvestila. sa muni# pregovora pod pokroviteljstvom &N%a, koji su zavr'ili Henevskim sporazumima i povlaenjem sovjetski# snaga iz Avganistana. Me8u gomilom od dvjesto novinara imao sam sre1e da su mi ili dostupni mnogi zatvoreni razgovori izme8u diplomata &jedinjeni# naroda, SA9%a, Sovjetskog Saveza, -akistana, Irana i Avganistana. /u knjigu nisam ni uspeo napisati jer su Avganistan.i, moja prva lju av, ravno iz Heneve odjurili u krvav i esmislen gra8anski rat koji traje jo' i danas. &mesto pisanja knjige oti'ao sam u Srednju Aziju posetiti Afganistanske pretke, gde sam iz prve ruke posmatrao slom Sovjetskog Saveza, o emu sam napisao knjigu sa stanovi'ta srednjoazijski# zemalja 'to su u tom pro.esu netom postale nezavisne. Ali, Avganistan me uvek nanovo privlaio. =odine 1((!. tre ao sam napisati knjigu kad sam u 7a ulu mese. dana izmi.ao me.ima dok je ru'en re2im predsednika Nad2i ula#a i dok je grad padao u ruke mud2a#edina. Afganistanska me saga pret#odni# godina odvela u mnoge prijestolni.e%Moskvu, Va'ington, $im, 92edu, -ariz, 3ondon, A'ka ad, /a'kent i 9u'an e. Svojevrsna priroda tali ana i nedostatak literature o nji#ovu meteorskom usponu u konani.i su me uverili da o njima moram napisati knjigu, tj opisati poslednju dvadeset jednu godinu avganistanske istoriji koje su ujedno i deo moje line istorije. =odinama sam io jedini pakistanski novinar 'to je temeljno izvje'1ivao iz Avganistana, ez o zira na to stoje rat plamsao u samom susedstvu -akistana i stoje Avganistan podupirao pakistansku spoljnu politiku i odr2avao na vlasti vojni re2im generala <ia ul%:aka. 5o' jedan va2an faktor ilo je, mo2da, moje uverenje, 'to sam ga stekao jo' 1(>!., kako 1e pakistanska politika prema Avganistanu igrati presudnu ulogu za udu1u na.ionalnu ez ednost -akistana i za njegovu unutra'nju politiku kao i dovesti do vala islamskog fundamentalizma u mojoj zemlji. 9ok -akistan danas #oda po ivi.i politikog, ekonomskog i so.ijalnog ponora a kultura droge, oru2ja, korup.ije i nasilja pro2ima zemlju, sve 'to se de'ava u Avganistanu poprima jo' ve1u va2nost za -akistan. -akistanski se politiari nisu uvek slagali sa onim 'to sam pisao. Nije ilo lako imati drugaije mi'ljenje od <ie. =odine 1(>@. nekoliko su me sati ispitivale njegove tajne slu2 e i zapretile mi da ne pi'em pola godine, z og mojega kritikog stanovi'ta prema vlasti. Nisam prestao pisati ali sam o javljivao pod raznim pseudonimima. Stalno su me pratili i prislu'kivali mi telefone. Avganistan je, kao i Avganistan.i, zemlja protivrenosti koja neprestano is.rpljuju svakog izvestio.a. 4kstremistiki mud2a#edinski vo8a =ul udin :ikmetjara osudio me na smrt proglasiv'i me komunistikim simpatizerom kao i 92ord2a Arnevja iz 66;%a%i godinu dana je u svome partijskom listu za mnom o javljivao potjerni.u. 7asnije se gomila ljudi u 7a ulu sruila na mene, jurila za mnom da me u ije jer sam tamo stigao nekoliko trenutaka nakon 'to je eksplodirala raketa koju je ispalio :ikmetjara i usmrtila dvoji.u deaka u naselju Mikro%jan. Mislili su kako sam ja agent koji je do'ao da proveri kakvu je 'tetu raketa prouzrokovala. =odine 1(>1., dok je Nad2i ula# io direktor zloglasnog k#ad%a, tajne slu2 e Avganistanske komunistike partije ustrojene po uzoru na ruski 7=6, on me lino ispitivao nakon 'to su me agenti k#ad%a priveli jer sam u ka ulskoj po'ti itao za ranjeni roj asopisa /ime. Nakon stoje postao predsednikom i nakon 'to sam s njim napravio nekoliko intervjua do'ao je do zakljuka kako i# mogao preneti njegovu pomir enu poruku pakistanskoj premijerki 6enazir 6uto. $ekao sam mu da me ne1e ni slu'ati, 'to se i dogodilo.

Talibani

6ez roj sam se puta na'ao u unakrsnoj vatri izme8u afganistanski# komunistiki# snaga i mud2a#edina, izme8u suparniki# Mud2a#edinski# ratnika i izme8u tali ana i tenkovske vatre A#mada +a#a Masuda. Nikad nisam io ratniki raspolo2en pa sam uglavnom eskivirao. Moje zanimanje za Avganistan ne i trajalo tako dugo da mi nisu pomagali mnogi ljudi, napose sami Avganistan.i. /ali anski mule, antitali anske komandanti, lokalni komandanti na prvoj .rti rati'ta, ratni.i na rati'tima i taksisti, intelektual.i, #umanitarni radni.i i selja.i, previ'e i# je da i# i# sve spomenuo a, osim toga, ilo i i# previ'e osetljivo i spominjati. Svima im od sr.a za#valjujem. Osim Avganistana.a, najvi'e su mi pomogli pakistanski ministri, diplomate, generali, radni.i dr2avni# slu2 i i tajni# organiza.ija koji su me napadali ili su iskreno dijelili moja stanovi'ta. S mnogima sam se istinski sprijateljio. Svi# ti# godina mnoge su mi institu.ije, predstavni'tva &jedinjeni# naroda i nevladini# #umanitarni# organiza.ija, pru2ale utoi'te po .elom Avganistanu, od nji# sam uio, do ijao podatke i potpora. Neizmernu su mi pomo1 pru2ili svi direktori 7an.elarije &N%a za koordina.iju #umanitarne pomo1i Avganistanu%Martin 6ar er, Alfredo &its%.#i%estar i 4ri.k de Mul, kao i 6rigitte Neu a.#er, koja se avi Avganistanom gotovo jednako dugo kao i ja. Svima im toplo za#valjujem. Iskreno za#valjujem i radni.ima Visokog od ora &N%a za iz egli.e, a to su, $o ert Van 3eeuven, S#amsul 6ari, Sri Vijaratne, 5a.kues Mu.#et, $u ert ;olville i Monik Mal#a, kao i neumornom Adanu Adaru iz Svetskog programa za #ranu, koji je olje razumeo tali ane nego ilo koji zvaninik &N%a. <adu2ili su me i mnogi drugi ljudi, kojima iskreno za#valjujem %Bran.is Okelo, 5ames Ngo i, :iros#i /aka#as#i, Arnold S.#ifferde.ker i AndreI /esoriere iz -ose ne misije &N%a za Afganistan, 6enon Se%van i AndreI =ilmour iz sjedi'ta &N%a u NeI Jorku, /#omas =urt%ner i Oliver 9urr iz Me8unarodnog od ora ;rvenog kri2a, Brederi.k $ousseau i Marie -ierre ;aleK iz #umanitarne agen.ije A.ted i An%dreI VVilder i Sofie 4lieussen iz organiza.ije Spasite dje.u. Od itne va2nosti za moj rad ila je potpora 'to sam je do io od pose nog izaslanika glavnog tajnika &N%a za Afganistan. +esnaest sam godina io spe.ijalni izvjestitelj iz Afganistana za asopis Bar 4astern 4.onomi. $evieI i veliku za#valnost dugujem svojim uredni.ima, napose Najan Aandi, jer su o javljivali moje priloge, finan.irali moja putovanja i pot#ranjivali zanimanje za izvje'1a " sada ve1 mranom i nerazja'njenom ratu na ru u Azije. 6iv'i urednik za vanjsku politiku V. =. 7ulkarni doveo je se e 1((). u golemu opasnost kad je svoje nepovjerljive 'efove uvjeravao kako moj tada'nji prikaz afganistanskoga rata, kao or e za naftovode i plinovode u Afganistanu i Srednjoj Aziji, zaslu2uje mjesto na naslovnoj strani.i. /aj je prikaz iznjedrio sada ve1 uo iajenu frazu 0nova velika igra0. /u su tradi.iju nastavili i sljede1i uredni.i te ru rike, AndreI Laller 1 AndreI S#errv. <a#valjujem uredni.ima ru rike za vanjsku politiku 9ailK /elegrap#a, Nigelu Ladeu, -atri.ku 6is#opu i Step#enu $o insonu, jer nisu digli ruke od Afganistana. <a#valjujem i kolegama novinarima i prijateljima iz 66; Lorld Servi.ea, postaja $adio Bran.e International i $adio Australia, 'to su mi neprestano dopu'tali o javljivati svoja stajali'ta. &rednik pakistanskog lista Nation Arif Nizami stajao je uza me dok sam pisao kilometarska izvje'1a o Afganistanu. &vijek mije davao prostor na prvoj strani.i i 'titio me od telefonski# poziva ijesni# pakistanski# dr2avni# du2nosnika. I iv'a uredni.a :eralda, S#errv $a#man, dopu'tala mi je da u njezinu asopisu o javim mnoge svoje fotografije i izvje'1a. Sve to ne i# mogao napraviti ez goleme pomo1i i prijateljstva 6arnetta $o ina, da ne spominjem njegovu pomo1 preko Interneta, koji vi'e zna o Afganistanu nego itko dragi koga poznajem. 9u oku za#valnost dugujem velikom roju afganistanski# profesora i znanstvenika, novinara i ora.a za ljudska prava koji se, kao ni ja, ne mogu prestati aviti Afganistanom i od koji# sam puno nauio. /o su Olivier $oK, Nan.K :at.# 9upree, A'raf =ani, Lilliam MaleK, Anders Bange, ;it#a Maass, 4k al A#mad, -atti =ossman, A as Baiz, Steve 3evine, /onK 9avi', 4dIard =iradet, Sadao Sakai, /im M.=irk, 6o Ni.kles erg, Malika 3od#i, $a#imula# 5usufzai, 3eslie ;o.k urn, Bran.ois ;#ipauM, 5ennifer =riffin i =ret.#en -eters.

Talibani

9u oko sam za#valan ;at#K =annon, direktori.i ureda agen.ije Asso.iated -ress u Islama adu i 7a ulu, ija izvrsna izvje'1a svi# ti# godina zaslu2uju nekoliko -ulitzerovi# nagrada, da ne spominjemo njezinu velikodu'nost i skromnost. Iskreno za#valjujem direktorima ureda agen.ije $euters u Islama adu, a to su 5ane Ma.artnev, Alistair 3Kon i AndK :ill. Iskreno #vala i +ara# :unt ;ooke, mojoj uredni.i u izdavakoj ku1i I. 6. /auris, koja je od poetka vjerovala u ovaj projekt i imala strpljenja glede rokova. Ovu knjigu ne i# mogao napisati da nije ilo strpljenja, lju avi i razumijevanja moje supruge Angeles i moje dvoje dje.e, koji godinama podnose moja lutanja i iz ivanja i koji ve1 dugo imaju jednake osje1aje prema Afganistanu kao i ja. A#med $as#id 3a#ore &vod, AB=ANIS/ANS7I SV4/I $A/NI;I &jedno toplo proljetno popodne u ju2nom dijelu 7anda#ara vlasni.i trgovina spu'tali su rolete na vratima trgovina jer je io poetak vikenda. <depasti -a'tuni, s dugim radama i vrsto povezanim .rnim tur anima oko glave, kretali su se uskim i pra'njavim uli.ama prema gradskome nogometnom stadionu smje'tenom odma# iza glavne tr2ni.e. -o uli.ama su skakutala dje.a, ve1inom siroad u dronj.ima, uz uz udljive pokrete i viku z og skoroga nesvakida'njeg doga8aja. 6io je o2ujak 1(()., a 7anda#ar je ve1 dvije i pol godine io glavnim gradom 2estoki# tali anski# islamski# ratnika 'to su osvojili dvije tre1ine Afganistana i dalje se orili kako i osvojili i preostali dio te zemlje. 5edna se 'ai.a tali ana osamdeseti# godina orila protiv sovjetske ;rvene armije a ve1ina i# se orila protiv re2ima predsjednika Nad2i ula#a koji se uspijevao odr2ati na vlasti etiri godine nakon 'to su se sovjetske trupe, godine 1(>(., povukle iz Afganistana, ali i# se ve1ina nije nikada orila protiv komunista a tu su ve1inu inili mladi studenti 7urNana, polazni.i stotina medresa Cislamski# teolo'ki# 'kolaD osnovani# po afganistanskim iz jeglikim logorima u -akistanu. Od svoje dramatine i iznenadne pojave, potkraj 1((?., tali ani su u 7anda#ar i okolne pokrajine donijeli relativan mir i sigurnost. -otukli su zara1ene plemenske skupine i povje'ali nji#ove vo8e, razoru2ali do zu a naoru2an narod i otvorili .este kako i omogu1ili vrlo unosnu ilegalnu trgovinu izme8u -akistana, Afganistana, Irana i Srednje Azije, koja je predstavljala okosni.u tamo'njega gospodarstva. /ali ani, pripadni.i ve1inskoga pa'tunskog naroda, koji ini neki# ?"F od ukupno dvadeset milijuna afganistanski# stanovnika, do krajnji# su grani.a naelektrizirali pa'tunski na.ionalizam. -a'tuni su vladali Afganistanom tristo godina ali su vlast ne tako davno preuzeli manji afganistanski narodi. /ali anske su po jede o2ivjele nade u ponovnu domina.iju -a'tuna u Afganistanu. Ali, tali ani su, osim toga, uveli ekstremno s#va1anje islamskog zakona zvanog 'erijat, na zgra2anje mnogi# Afganistana.a i ostatka muslimanskog svijeta. <atvorili su sve 2enske 'kole i dopustili rijetke prilike kad 2ene mogu izi1i iz ku1e, ak i u kupovinu. <a ranili su sve mogu1e o like za ave, glaz u, televiziju, video, igranje karata, a.anje zmajeva i ve1inu igara i sportova. Nji#ov je islamski fundamentalizam tako ekstreman da je a.io ljagu na islamsku poruku mira i sno'ljivosti i na sposo nost islama na su2ivot s drugim narodima i vjerama. Nji#ov 1e islam nada#nuti jedan novi ekstremistiki o lik fundamentalizma diljem -akistana i Srednje Azije, islama koji ne pri#va1a nikakav kompromis s tradi.ionalnim islamskim vrijednostima, dru'tvenim strukturama ni postoje1im ustrojem dr2ava. Nekoliko tjedana prije toga proljetnog popodneva tali ani su u 7anda#aru ukinuli dugogodi'nju za ranu igranja nogometa. :umanitarne organiza.ije &N%a zgra ile su tu rijetku priliku da ne'to uine za javnu za avu i #itro o novile tri ine i sjedala na tom om ama uni'tenom stadionu. Ali, nijedan strani #umanitarni djelatnik nije io pozvan da toga lagog proljetnog etvrtka, u popodnevnim satima, kad poinje muslimanski vikend, do8e na inaugura.iju o novljena stadiona. Na programu nije ilo nogometne utakmi.e. &mjesto utakmi.e, tre alo se odr2ati javno smaknu1e, a 2rtva je tre ala iti ustrijeljena na golu. &pravo sam stigao zrakoplovom &N%a iz -akistana kad su mi utueni i z unjeni strani #umanitar.i ti#im glasom priop1ili vijest o smaknu1u. 0Ovo ne1e a' potaknuti me8unarodnu

10

Talibani

zajedni.u da dodijeli vi'e sredstava za projekte pomo1i Afganistanu. 7ako 1emo opravdati sredstva utro'ena na stadion koji tali ani ovako koristeG0, ree jedan zapadni #umanitara.. Nervozno su promatrali i moju kolegi.u, ameriku novinarku =ret%.#en -eters. /a visoka i vitka plavu'a, 'iroka i vrlo izra2ajna, kao dlijetom isklesana li.a, odjevena u premalen kamiz%lokalnu odje1u 'to se sastoji od pamuni# dimija, ko'ulje do ispod koljena i dugog 'ala 'to joj je prekrivao glavu. Ali, sve to nije uspjelo prikriti njezinu visinu ni upeatljiv ameriki izgled, koji je predstavljao opasnost za tali an%sko poimanje 2enskog odijevanja%2ene se ne smiju ni uti ni vidjeti jer odvlae mu'kar.e s vrstog islamskog puta i stavljaju i# na divlje ku'nje. 6ilo iz stra#a od 2ena ili z og prezira prema 2enstvenosti, ta%li anski su elni.i esto od ijali dati intervjue novinarkama. 5o' od zime 1((?., kad su se tajnoviti tali ani po prvi put pojavili i osvojili 7anda#ar a potom nadrli prema sjeveru i u rujnu 1((E. osvojili 7a ul, izvje'tavao sam o fenomenu tali ana i vi'e od deset puta putovao u nji#ova upori'ta u 7anda#aru, :eratu i 7a ulu. 5o' vi'e od dnevni# doga8aja zanimalo me tko su tali ani, kakve su im po ude, tko i# podr2ava i kako su do'li do tako nasilna i ekstremna tumaenja islama. 4vo, dogodilo se jo' jedno tali ansko iznena8enje, koje je svakom novinaru i no1na mora i dar%taj stra'an doga8aj na koj i sam se zgrozio, od stra#a i od i'ekivanja. Vidio sam toliko smrti tijekom toga rata ali to ne znai da 1e mi z og toga iti lak'e promatrati smaknu1e jednog ljudskog i1a. A jo' je ila gora injeni.a da 1e se smaknu1e gledati iz za ave, s tisu1ama drugi# ljudi, kao izraz islamske pravde i tali anske vlasti. /ali ani nas najprije nisu pustili na stadion ali su potom mene pustili pod uvjetom da stojim mirno na onoj .rti i da ni s kim ne razgovaram. 7olegi.a =ret.#en -eters uspjela je u1i ali ju je rzo iz a.ila skupina uspanieni# i naoru2ani# tali anski# stra2ara, gurkaju1i je automatskim pu'kama marke kala'njikov. Oko tri popodne stadion je io pun, sva sjedala i sva staja1a mjesta i samo pje'ano igrali'te. 6ilo je ondje vi'e od deset tisu1a ljudi i dje.e. 9je.a su se igrala, istravala na igrali'te a ljutiti i# uvari gurali izvan one .rte. Ainilo se da je na stadionu sva mu'ka popula.ija 7anda#ara. Henama je za ranjeno odlaziti na javne doga8aje. 6uka je na stadionu naglo splasnula kad je na igrali'te umar'iralo oko dvadeset naoru2ani# tali ana, u plastinim japankama, .rnim tur anima i mu'kim verzijama islamske odje1e zvane kamiz. -ro'li su du2 one .rte igrali'ta gurkaju1i pu'anim .ijevima razigranu dje.u prema tri inama i viu1i gomili da uti#ne. 3judi su i# odma# poslu'ali pa se samo uo klopot nji#ovi# plastini# japanki. A onda, kao da je dan neki znak, na igrali'te je stiglo nekoliko terenski# automo ila marke datsun s dvoja vrata, omiljenoga tali an%skog prijevoznog sredstva. S jednog se oglasilo pojaalo limena zvuka, kakve mo2emo vidjeti na tisu1ama d2amija u -akistanu i Afganistanu. 5edan postariji ovjek je ustao i poeo narodu dr2ati predavanje. 6io je to kadi Ckadija, tj. suda.D :alilula# Berozi, suda. tali an%skoga Vr#ovnog suda u 7anda#aru. =ovorio je vi'e od sat vremena, o ja'njavaju1i narodu vrline tali anskog pokreta, prednosti islamskog naina ka2njavanja i .ijelu povijest toga sluaja. 7a2njenik se zvao A dula# Afgan, mladi1 u ranim dvadesetim, koji je navodno ukrao neke lijekove od A dula Valija, svog suseljana iz nekog sela lizu 7anda#ara. 7ad mu se Vali odupro, A dula# je pu.ao u njega i u io ga. Nakon potrage koja je trajala nekoliko tjedana Valijevi su ga ro8a.i prona'li, u#itili i priveli tali anima na su8enje. -ro.es je odr2an i osu8en je na smrt, prvo na Islamskome visokom sudu u 7anda#aru a potom, nakon njegove 2al e, i na tali anskom Vr#ovnom sudu. 6ili su to pro.esi ez odvjetnika, na kojima se pretpostavlja daje osumnjieni kriv i mora dokazivati svoju nevinost. -o tali anskom tumaenju 'erijata ili islamskog zakona smaknu1e o avlja o itelj 2rtve, ali prije samoga smaknu1a suda. moli rod inu 2rtve da po'tede u oji.u. Ako ga pomiluju onda o itelj 2rtve do iva nova. za krv, tj. novanu naknadu ili od'tetu. Ali, me8u mnogim islamskim teolozima, u Afganistanu i u drugim islamski# zemljama, vode se rasprave o tome koliko se to tali ansko tumaenje islamskog zakona temelji na 'erijatu a koliko na zakonu plemena -a'tuna o pona'anju, zvanom 0pa'tunIali0. Na igrali'te su izi'la oko dvadesetori.a ro8aka u ijenoga a onda im se o ratio kadi. $uku uzdignuti# prema ne u, molio i# je da po'tede A dula#ov 2ivot u zamjenu za krvni nova.. 0I1i

11

Talibani

1ete u Meku deset puta ako po'tedite 2ivot ovoga ovjeka. Na'i su vo8e o e1ali da 1e vam isplatiti golemu svotu nov.a iz fonda zvanog 6eit ul%mal Cislamski do rotvorni fondD ako mu oprostite0, rekao im je. 9ok su svi ro8a.i glavom davali znak od ijanja, tali anski su uvari uperili pu'ke u gledatelje uz upozorenje da 1e pu.ati u svakoga tko se makne. Na tri inama je zavladalo muk. A dula#, koji je tijekom .ijeloga tog postupka sjedio u jednim kolima, pod stra2om naoru2ani# tali ana, izveden je iz automo ila. Sa svijetlo2utom kapi.om na glavi i u novoj odje1i, s te'kim okovima na nogama, s rukama na le8ima zavezanim u lan.e, zapovje8eno mu je da krene prema jednom golu stadiona. Noge su mu vidno podr#tavale od stra#a dok je #odao igrali'tem a lan.i su zve.kali i svjetlu.ali se na sun.u. 7ad je stigao do gola, morao je kleknuti okrenut suprotno od gledatelja. 5edan mu je uvar 'apnuo da mo2e izmoliti svoju posljednju molitvu. 5edan je uvar jednom ro8aku u ijenoga dodao kala'njikov. Ovaj se #itro pri li2io A dula#u, napeo pu'ku i ispalio mu tri #i.a u le8a s udaljenosti od dva metra. 7ad je A dula# pao na le8a krvnik je pri'ao njegovu dr#tavu tijelu i sasuo mu jo' tri #i.a u grudi. & roku od nekoliko sekundi u a.ili su tijelo na karoseriju jednog teren.a i odvezli ga. $ulja se #itro i u ti'ini razi'la. 9ok smo se automo ilom vra1ali u grad, s tr2ni.e su se dizali tanki o la.i dima jer su se vlasni.i ajana i ro'tilja pripremali za veernje goste. Mje'avina stra#a, mirenja sa sud inom, potpune is.rpljenosti i oaja nakon toliki# godina rata i vi'e od milijun i pol 2rtava mnoge je Af%ganistan.e prisilila da pri#vate tali anski nain dijeljenja pravde. Sutradan je u jednom selu razjarena svjetina kamenovala neku 2enu osu8enu jer je poku'ala po je1i iz Afganistana s ovjekom koji joj nije io u rodu. &o iajena tali anska kazna za oso u u#va1enu u kra8i jest odsije.anje jedne ili o iju ruka ili jednog ili o aju stopala. 7ad su u rujnu 1((E. osvojili 7a ul i ili doekani kao oslo oditelji, mnogim su se ljudima u 7a ulu i u svijetu zgadili jer su muili a potom javno o jesili iv'eg predsjednika Nad2i ula#a, nekada'njega A#med $as#id, /ali ani komunistikog vlastodr'.a, koji je prije toga 2ivio etiri godine u jednoj zgradi &N%a, pod za'titom &N%a. Od kraja :ladnoga rata nijedan drugi politiki pokret islamskoga svijeta nije privukao toliko pozornosti kao afganistanski tali ani. & mnogim su Afganistan.ima po udili nadu da 1e taj pokret jednostavni# islamski# studenata, koji su imali namjeru uvesti mir u zemlji, konano uni'titi zara1ene frak.ije 'to su uni'tavale ljudske 2ivote od 1((!., kad je u 7a ulu sru'en komunistiki re2im. 9rugi su se ojali kako 1e se taj pokret srozati i postati tek jo' jedna zara1ena frak.ija, s namjerom da afganistanskom narodu nametne despotsku stra#ovladu. Osim toga, pa'tunski su tali ani u prvi plan iz a.ili pitanje me8uetniki# odnosa u toj multietnikoj zemlji, kao i druga pitanja, ukljuuju1i i ulogu islama naspram uloge klana, plemensku i feudalnu strukturu dru'tva i pitanje moderniza.ije i ekonomskog razvoja u jednome konzervativnom islamskom dru'tvu. $azumijevanje fenomena tali a%na dodatno ote2ava prekomjerna tajnost koja okru2uje nji#ove politike strukture, nji#ovo vodstvo i pro.es odluivanja unutar samoga pokreta. Oni ne daju izjave za tisak, politike izjave niti odr2avaju redovite konferen.ije za tisak. 7ako su za ranili fotografiranje i televiziju nitko ne zna ni kako izgledaju nji#ovi elni.i. 5ednooki tali anski vo8a, mula Mu#amed Omar, i dalje je zagonetna oso a. /ali ani su, poslije ;rveni# kmera iz 7am od2e, danas najtajnovitiji politiki pokret na svijetu. Ipak, i ne#oti.e su postavili novi put islamskog radikalizma u .ijelome tom dijelu Azije, oda'ilju1i udarne valove u susjedne zemlje. <ato ne udi da Iran, /urska, Indija, $usija i etiri od pet srednjoazijski# zemalja%&z ekistan, 7aza#stan, 7irgistan i /ad2ikistan %oru2jem i nov.em podupiru antitali anski Sjeverni savez u poku'aju da zaustave napredovanje tali ana. S druge strane, -akistan i Saudij%ska Ara ija podupiru tali ane. & razdo lju nakon :ladnoga rata to je potaknulo nezapam1enu polariza.iju u tome golemom dijelu svijeta. -o jede tali ana na sjeveru Afganistana iz ljeta 1((>. i nji#ova uspostava vlasti na vi'e od ("F podruja Afganistana izazvali su jo' o'trije regionalno suko ljavanje jer je Iran zaprijetio kako 1e okupirati Afganistan i optu2io -akistan da podupire tali ane. & samom sredi'tu toga regionalnog mete2a le2i or a za ogata nalazi'ta nafte i plina u kontinentalnom dijelu Srednje Azije%danas na svijetu posljednji# netaknuti# zali#a energije. 5ednaku va2nost ima i sna2na konkuren.ija me8u dr2avama u toj regiji i zapadni# naftni#

12

Talibani

kompanija kad je rije o tome tko 1e graditi unosne naftovode i plinovode prijeko potre ne za transport te energije po 4uropi i Aziji. /a or a me8uso ni# suparnika pretvorila se u 0novu veliku igru0%nasljedni.u 0velike igre0 izme8u $usije i Velike 6ritanije iz devetnaestoga stolje1a oko prevlasti u zemljama Srednje Azije i u Afganistanu. Od kraja 1((@. godine Las#ington pru2a sna2nu potporu amerikoj kompaniji &no.al u njezinoj namjeri izgradnje plinovoda od /urkme%nije do -akistana, preko afganistanskog podruja pod tali anskom vla'1u. Ali, u toj se novoj velikoj igri pojavio jo' jedan, neoekivan igra. 9an nakon spomenutog smaknu1a stigao sam u palau mule Mu#ameda :asana, guvernera 7anda#ara, kako i# ga intervjuirao. Idu1i prema zgradi pokraj do zu a naoru2ani# tali anski# uvara, sm% rznuo sam se. Iz guvernerova je ureda iza'ao zgodan poslovan ovjek sijede kose, odjeven u esprijekoran plavi sako sa zlatnom dugmadi, sa 2utom svilenom kravatom i u skupim talijanskim ko2nim .ipelama. & pratnji su mu ila jo' dvoji.a poslovni# ljudi, tako8er esprijekorno odjevena, s te'kim aktovkama u rukama. Izgledali su kao da su upravo sklopili posao na Lall Streetu a ne kao da su vodili pregovore sa skupinom islamski# gerila.a u pra'njavim uli.ama 7anda#ara. =lavni poslovni ovjek io je ;arlos 6ulg#eroni, predsjednik argentinske kompanije 6ridas ;orporation koja je od 1((?. vodila tajne pregovore s tali anima i sa Sjevernim savezom oko izgradnje istoga plinovoda preko Afganistana. 7orpora.ija 6ridas ila je o'tra konkuren.ija &no.alu i ak je u 7aliforniji pokrenula sudski pro.es protiv &no.ala uz optu2 u da joj je &no.al ukrao ideju. =odinu sam dana nastojao otkriti kakve interese ima jedna argentinska kompanija, nepoznata u ovome dijelu svijeta, ulagati u zemlju tako visoka rizika kao 'to je Afganistan. Ali, i u 6ridasu i u &no.alu vladala je ti'ina. -osljednje stoje 6ulg#eroni 2elio ilo je to da ga kakav novinar vidi dok izlazi iz ureda tali anskog elnika. Ispriao se i rekao kako ga eka slu2 eni zrakoplov kojim 1e odletjeti u glavni grad Sjevernog saveza, Mazar%e +arif. 7ako se or a za naftovode i plinovode iz Srednje Azije pojaavala, islamske zemlje i <apad ili su u rizi i oko toga predstavljaju li tali ani novu udu1nost islamskog fundamentalizma% agresivna, ekspanzionistikog i nepomirljiva u svojim najistijim za#tjevima da afganistansko dru'tvo vrate na neki zami'ljeni model Ara ije iz sedmoga stolje1a, u vrijeme proroka Mu#ameda. <apad se ojao i posljedi.a sve ve1e trgovine drogom iz Afganistana i tali anske potpore me8unarodnim teroristima poput saudijskog ekstremista Osame in 3a%dena, ija je organiza.ija Al%Oaida podmetnula razorne om e u amerika veleposlanstva u 7eniji i /anzaniji u kolovozu 1((>. Nadalje, neki su se strunja.i pitali ne1e li mo2da tali anski fun%damentalistiki islam ispuniti mrana predvi8anja neki# ameriki# intelektuala.a koji smatraju kako 1e se nakon :ladnoga rata novi militantni islamski svijet suprotstaviti <apadu i jednim novim srazom .iviliza.ija stvoriti novi #ladni rat. Ne i ilo nikakvo udo da Afganistan ude sredi'tem toga novog suko a. 9ana'nji su tali ani samo nova verzija .ijeloga niza osvajaa, ratnika, propovjednika, sveta.a i filozofa 'to su pro#ujali afganistan%skim koridorom, ru'ili stare .iviliza.ije i vjere i donosili nove. 9revni su kraljevi vjerovali kako je Afganistan sredi'te svijeta a to se vjerovanje odr2alo do danas. -oznati indijski pjesnik Mu#amed Ik al opisao je Afganistan kao 0sr.e Azije0, a lord ;urzon, ritanski namjesnik u Indiji s poetka dvadesetoga stolje1a, nazvao gaje 0 oji'ni.om Azije0. Malo je zemalja na svijetu iju povijest, politiku i karakter naroda toliko odre8uje zemljopisni polo2aj kao 'to je to sluaj s Afganistanom. < og svoga geostrate'kog polo2aja, na kri2anju putova izme8u Irana, Arapskog mora i Indije sjedne strane i Srednje i 5u2ne Azije s druge strane, ta zemlja i njezini planinski prijevoji imaju pose nu va2nost jo' od vremena arijske invazije, tj. od prije 'est tisu1a godina. Njezin nepro#odan, rdovit, pustinjski i su# teren stvorio je jedne od naj olji# ratnika u povijesti svijeta, a njezin krajolik s pustim, ogoljelim planinama i rasko'nim zelenim dolinama gdje se grane vo1aka povijaju pod remenom plodova, nada#nuo je mnoge pjesnike. -rije vi'e godina jedan mi je mudri stari afganistanski mud2a#e%din ispriao mit o tome kako je 6og stvorio Afganistan. 07ad je Alla# stvorio svijet vidio je da mu je ostalo puno sme1a, komadi1a i razni# otpadaka 'to se nisu nigdje uklapali. Skupio i# je na jednu #rpu i a.io na zemlju. /ako je nastao Afganistan.0 /ako je glasila njegova pria.

13

Talibani

-ovr'ina dana'njeg Afganistana iznosi gotovo E@".""" etvorni# kilometara. -laninskim lan.em :induku' podijeljen je na dva dijela, sjeverni i ju2ni. Iako su se u dvadesetome stolje1u na tom podruju mije'ale mnoge rase, ju2no od :induku'a 2ive uglavnom -a'tuni i neke etnike skupine koje govore perzijskim jezikom a sjeverno od toga lan.a 2ive etnike skupine perzijskog i turkijskog podrijetla. Na samom planinskom lan.u 2ive :azari i /ad2i.i koji govore perzijskim jezikom. Na krajnjem sjeveru, na podruju planina -amir, koje je Marko -olo nazvao 0krovom svijeta0, Afganistan granii s /ad2ikistanom, 7inom i -akistanom.* & visokim i snijegom zatrpanim udolinama planina -amir 2ivi mno'tvo razliiti# i egzotini# etniki# skupina a ne% pristupanost samoga terena govori da me8u njima nema nikakve komunika.ije. Na ju2nom podno2ju lan.a :induku' smje'ten je 7a ul. Okolne ravni.e ine najplodniji predio Afganistana. <apadni i ju2ni dio Afganistana smje'ten je na istonom dijelu iranskog platoa% ravan, gol, su# i sla o naseljen. Ve1i dio.toga podruja lokalno stanovni'tvo jednostavno zove 0registan0, tj. pustinja. 5edina je iznimka grad%oaza :er%at, sredi'te .iviliza.ije vi'e od tri tisu1e godina. Sjeverno od lan.a :induku' poinje nepregledna gola srednjoazijska stepa 'to se prote2e tisu1ama milja prema sjeveru, sve do Si ira. /amo vladaju tako velike razlike klime i terena da se stanovni.i toga podruja, turkijske etnike skupine, u rajaju me8u najotpornije ljude i naj olje ratnike na svijetu. Na istonom dijelu Afganistana prote2u se manji planinski lan.i, me8u njima i lana. Suleman, koji se2u preko grani.e s -akistanom a na .ijelome tom podruju 2ive pa'tunska plemena. -reko tamo'nji# planinski# prijevoja, poput prijevoja :aj ar, osvajaima su stolje1ima ile dostupne plodne indijske ravni.e. O radive povr'ine ine samo deset do dvanaest posto povr'ine Afganistana i ve1inom su smje'tene na takvim strminama da je za nji#ovu o radu potre no ulo2iti natprirodne napore. 9o sedamdeseti# godina dvadesetoga stolje1a nomadstvo je ilo glavni izvor pri#oda. &zgajale su se koze i pose na sorta afganistanski# tustorepi# ova.a, a nomadi 7oi svake i godine proputovali tisu1e kilometara sa svojim stadima, po -akistanu, Iranu i Afganistanu, u potrazi za do rom ispa'om. Iako je osamdeseti# godina rat sa Sovjetskim Savezom uni'tio kulturu i izvor pri#oda nomada 7oi, siroma'nim su selja.ima stada koza i ova.a jo' uvijek itna za pre2ivljavanje. 6iv'i nomadi postali su trgov.i i vozai kamiona na afganistanskim krijumarskim putovima 'to je od presudne va2nosti kao izvor pri#oda tali ana. ;este i putovi vode preko Afganistana od poetka povijesti. /o zatvoreno podruje ilo je raskri2je azijski# putova kao i stje.i'te i oji'ni.a dvaju veliki# naleta .iviliza.ije, ur ani# perzijski# .arstava prema zapadu i nomadski# turkijski# .arstava prema sjeveru. Stoga Afganistan ima golema ar#eolo'ka ogatstva. <a te dvije drevne .iviliza.ije, koje su u raznim povijesnim razdo ljima jaale i sla ile, prevlast nad Afganistanom ila je od presudne va2nosti. & nekim je razdo ljima ta zemlja slu2ila kao tampon zona stoje razdvajala te dvije .iviliza.ije, a u nekima je ila koridor kojim su se nji#ove vojske, u po#odima na Indiju, kretale od sjevera prema jugu ili od zapada prema istoku. & toj su zemlji nastale prve drevne religije%zoroastrizam, mani#eizam i udizam. -rema &N4S;O%u, grad 6al#, koji je io smje'ten samo nekoliko kilometara od dana'njega Mazar%e +arifa i ije su ru'evine jo' uvijek vidljive, jedan je od najstariji# gradova na svijetu, grad u kojemu su .vjetali udistika, perzijska i turkijska umjetnost i graditeljstvo. -reko Afganistana, drevnim su -utem svile, #odoasni.i i trgov.i donijeli udizam u 7inu i 5apan. Osvajai su pusto'ili tu zemlju kao zvijezde repati.e. =odine *!(. pr. 7r. Aleksandar Veliki najprije je osvojio Afganistan i Srednju Aziju a potom Indiju. <a so om je ostavio novo, listavo udistiko%grko kraljevstvo i .iviliza.iju u planinama :induku' %jedini u povijesti poznati spoj europske i azijske kulture. =odine E@?. Afganistan je pregazila arapska vojska i stigla do rijeke Amu 9arja na grani.i sa Srednjom Azijom. Sa so om je donijela svoju novu vjeru%islam, koja je propovijedala jednakost i pravdu i velikom rzinom pro2ela .ijelo to podruje. -od vla'1u perzijske dinastije Samanida, koja je trajala od >)?. do (((., Afganistan je io sudionikom u umjetnosti i knji2evnosti nove perzijske renesanse. 9inastija =aznevida vladala je od ()). do 11>E. i osvojila sjeverozapadnu indijsku pokrajinu -an8a i neke istone dijelove Irana.

14

Talibani

=odine 1!1(. Afganistan je pregazio 92ingis 7an sa svojim mongolskim #ordama, razorio gradove poput 6al#a i :erata i po io velik dio naroda. Ipak su i Mongoli dali neki doprinos jer su iza se e ostavili dana'nje :azare%mje'an.e Mongola i pripadni.a lokalni# plemena. & etrnaestom je stolje1u /imur ili, kako ga na <apadu zovu, /a%merlan, potomak 92ingis 7ana, stvorio golemo novo .arstvo 'to se protezalo od $usije do -erzije, a prijestolni.a mu je ila Samarkand u dana'njem &z ekistanu. =odine 1*>1. osvojio je :erat pa je njegov sin, +a# $u#, godine 1?"@., tamo preselio prijestolni.u svoga /imu%ridskog .arstva. /urkijski narod /imuridi donio je u perzijsku .iviliza.iju turkijsku nomadsku kulturu Srednje Azije i izgradio :erat, jedan od najkulturniji# i najljep'i# gradova na svijetu. /aj spoj srednjoazijske i perzijske kulture io je najve1e naslije8e za udu1nost Afganistana. Stotinu godina kasnije 6a ur 'a#, /imurov potomak, posjetio je :erat i zapisao da 0na .ijelome svijetu nema grada kao 'to je :erat0. Sljede1i# tristo godina istona afganistanska plemena povremeno su upadala u Indiju, osvojila 9el#i i osnovala golema indijsko%afga%nistanska .arstva. Afganistanska dinastija 3od#i vladala je u 9el#iju od 1?@1. do 1@!E. =odine 1@"". /imurov potomak, .ar 6a ur, istjeran je iz svoje prijestolni.e u 9olini Bergana u &z ekistanu. Na svom je putu najprije osvojio 7a ul, 1@"?., a potom 9el#i. Osnovao je dinastiju Mogul koja 1e vladati Indijom sve do dolaska Velike 6ritanije. Istodo no je, na zapadnoj strani, osla ila perzijska mo1, pa su :erat osvojili uz eki S#aK ani% :ani. & 'esnaestom je stolje1u zapadni Afganistan opet potpao pod perzijsku vlast, u vrijeme dinastije Safa%vida. /aj dugi niz invazija stvorio je mno'tvo razliiti# etniki# skupina, kultura i religija 'to 1e predstavljati goleme pote'ko1e za stvaranje afganistanske dr2ave%na.ije. & zapadnom Afganistanu prevladavao je narod koji je govorio perzijskim jezikom ili jezikom dari, kako zovu taj afganistanski dijalekt perzijskog jezika. /im dijalektom govore i :azari u sredi'njem Afganistanu, koje su -erzijan.i o ratili na 'iizam pa su tako postali najve1a 'iitska skupina na tom prete2ito sunitskom podruju. 9ijalektom dari govore i /ad2i.i, nasljedni.i drevne perzijske kulture. &z e.i, /urkmeni, 7irgzi i drugi narodi na sjeveru Afganistana govore turkijskim jezi.ima Srednje Azije. A plemena -a'%tuna na jugu i na istoku zemlje govore svojim jezikom%pa'tunskim Cpas#toD, koji je zapravo mje'avina indijsko%perzijskog jezika. Modernu dr2avu Afganistan osnovala su ju2na pa'tunska plemena na jednoj povijesnoj prekretni.i, kad je, u osamnaestome stolje1u, opala mo1 svi# veliki# dinastija%perzijski# Safavida, indijski# Mogula i uz eki# 5anida. -a'tunska su plemena ila podijeljena na dvije velike skupine%=ilzai i A dali%koje su kasnije same se e poele nazivati 9urani i koje su se esto me8uso no orile za vlast. -a'tuni ka2u da su potom.i 7aisa, uenika proroka Mu#ameda. Stoga se smatraju semitskim narodom iako i# antropolozi smatraju indoeuropskim narodom koji je kroz povijest asimilirao mnoge etnike skupine. -ripadni.i naroda 9urani ka2u kako su potom.i 7aisova najstarijeg sina Sar anara dok pripadni.i plemena =ilzai smatraju se e potom.ima 7aisova drugoro8enog sina. Njegova tre1ega sina smatraju pretkom razni# drugi# pa'tunski# plemena, kao 'to su 7akari, 7an%da#ari i Safisi u okoli.i -e'avara. & kineskim i indijskim zapisima iz 'estoga stolje1a spominju se Afganistan.iP-a'tuni koji 2ive istono od =azne. /a su se plemena u petnaestome stolje1u poela seliti na zapad, prema 7anda#aru, 7a ulu i :eratu. Ve1 u 'esnaestom stolje1u plemena =ilzai i 9urani poela su se oriti za zemlju oko 7anda#ara. -odruje plemena =ilzai danas se prote2e ju2no od rijeke 7a ul, izme8u planine Safed i planinskog lan.a Suleman na istoku, lan.a :azarad2at na zapadu i 7anda#ara na jugu.@ =odine 1)"(., poglavi.a plemena :otaki Mir Vais, iz pa'tunskog ogranka =ilzai, pokrenuo je u 7anda#aru ustanak protiv 'a#a Safavida. 6ila je to dijelom posljedi.a 'a#ovi# nastojanja da -a'tune, koji su ili zagri2eni suniti, o rati na 'iizam, me8u kojima postoji povijesna netrpeljivost koja 1e, nakon tristo godina, ponovno do1i do izra2aja u o liku tali anskog neprijateljstva prema Iranu i afganistanskim 'iitima. Nekoliko godina nakon toga Mir Vaisov je sin porazio Safavide i osvojio Iran. Ali, godine 1)!(. Afganistan.i su istjerani iz Irana. 7ako je mo1 plemena =ilzai opadala, nji#ovi tradi.ionalni protivni.i u 7anda#aru, plemena A dali, osnovali su godine 1)?). konfedera.iju, nakon devetodnevnog vije1anja plemenski# poglavi.a u tijelu zvanom 3aje d2irga, i za kralja iza rali

15

Talibani

'a#a A#mada A dalija. -oglavi.e su mu oko glave zamotale tur an u koji su, u znak odanosti, za ole mjedene maeve. Vije1anje zvano 3aje d2irga postat 1e tradi.ionalno legalno tijelo i sredstvo iranja vladara kako i se iz jegla nasljedna monar#ija. /ako su i vladari imali pravo tvrditi da su i# iza rala plemena zastupljena u 92irgi. A#mad +a# promijenio je ime konfedera.ije A dali u 9urani, ujedinio sva pa'tunska plemena i po'ao u velike osvajake po#ode u kojima je osvojio velik dio dana'njeg -akistana. =odine 1)E1. A#mad%+a# 9urani potukao je indijske ma#arad2e i osvojio prijestolje u 9el#iju i 7a'mir i tako stvorio prvo Afganistan%sko .arstvo. 7ao ota. afganistanske na.ije pokopan je u ogato ukra'enu mauzoleju u svojoj prijestolni.i 7anda#aru, kamo Afganistan.i i danas odlaze na molitvu. Mnogi ga Afganistan.i smatraju svetim. Njegov sin, /imur%+a#, preselio je prijestolni.u iz 7anda#ara u 7a ul godine 1))!. i time olak'ao kontrolu nad novoosvojenim podrujima sjeverno od :induku'a i istono od rijeke Ind. =odine 1)>". dinastija 9urani sklopila je savez s amirom 6u#are, glavnim vladarom Srednje Azije, po kojemu je rijeka OMus ili Amu 9arja postala grani.om izme8u Srednje Azije i nove pa'tunske dr2ave Afganistana. 6ila je to prva utvr8ena sjeverna grani.a nove afganistanske dr2ave. 9inastija 9urani u sljede1em 1e stolje1u izgu iti podruja istono od rijeke Ind jer joj je mo1 opala z og unutarnji# klanovski# or i. Me8utim, vi'e od dvjesto godina, sve do 1()*., Afganistanom 1e vladati neki od klanova dinastije 9urani. /e je godine kralja <a#ir%+a#a svrgnuo njegov ro8ak Mu#amed 9avud%:an i Afganistan je progla'en repu likom. & me8uvremenu se nastavilo nesmiljeno suparni'tvo izme8u pa'tunski# plemena =ilzai i 9urani, koje je nakon sovjetske invazije na Afganistan postalo jo' sna2nije, a napose nakon pojave tali ana. Osla ljeni i posva8ani kraljevi plemena 9urani morali su se oriti protiv dvaju veliki# imperijalni# sila, Velike 6ritanije na istoku i $usije na sjeveru. & sedamnaestome stolje1u, z og stra#a od nadiru1ega ruskog imperijalistikog .arstva u Srednjoj Aziji, Velika je 6ritanija tri puta poku'ala osvojiti Afganistan i u njemu uspostaviti vrstu vlast dok nisu s#vatili kako je tvrdokorne Afganistan.e lak'e potkupiti nego potu1i. 6ritan.i su im ponudili nova., manipulirali su plemenskim poglavi.ama i tako uspjeli pretvoriti Afganistan u svoj protektorat. /o je rezultiralo 0velikom igrom0 izme8u $usije i Velike 6ritanije, tajnim ratom nadmudrivanja i podmi1ivanja i povremenim vojnim pritis.ima jer su te dvije sile nastojale pretvoriti Afganistan u tampon zonu i tako jedna drugu dr2ati na odstojanju. $atovima izme8u vladara plemena 9urani, koje su potpaljivali ritanski o avje'taj.i, Velika je 6ritanija uspjela afganistanske kraljeve, koji nisu ili sposo ni u irati poreze, uiniti sla ima i ovisnima o ritanskoj 'irokogrudnosti. 7ao posljedi.a toga stanja, nepa'tunska su plemena na sjeveru zemlje postajala sve neovisnija o sredi'njoj vladi u 7a ulu. Velika je 6ritanija osvojila sjeverozapadnu Indiju, 'to je osla ilo -a'tune, jer je dio pa'tunski# plemena po prvi put potpao pod vlast druge zemlje, ritanske kolonije Indije. /a je podjela postala slu2 ena kad je Velika 6ritanija, 1>(*., utvrdila slu2 enu grani.u izme8u ti# dviju zemalja, takozvanu 3iniju 9urand. Nakon drugog englesko%afganistanskog rata Velika je 6ritanija pru2ila potporu amiru A dulu $a#manu, kao pretendentu na afgani%stansko prijestolje. /ako je 0Heljezni Amir0 C1>>".%1("1.D, kako su ga zvali, do io potporu Velike 6ritanije .entralizirati i ojaati afgani%stansku dr2avu. &z ritansku finan.ijsku potporu i opskr u oru2jem, stvorio je uinkovitu dr2avnu upravu i jaku vojsku. Najprije je pokorio untovna pa'tunska plemena a potom krenuo prema sjeveru zemlje i okrutno okonao autonomiju :azara i &z eka. -rimjenjuju1i metode koje 1e stotinu godina kasnije primijeniti i sami tali ani, proveo je etniko i'1enje tipa devetnaestoga stolje1a tako stoje po io nepa'%tunske protivnike a -a'tune preselio na sjeverne predjele, gdje su o ra8ivali zemlju, ime je stvorio lojalni dio pa'tunskog naroda naseljena me8u drugim etnikim manjinama. <a svoje je vladavine ugu'io vi'e od etrdeset ustanaka nepa'tun%ski# plemena i stvorio prvu okrutnu afganistansku tajnu poli.iju, preteu komunistikoga 7#ada iz osamdeseti# godina dvadesetoga stolje1a. Iako je tim potezima integrirao Afganistan.e svi# etniki# skupina i uvrstio afganistansku dr2avu kao nikada do tada, ve1ina naknadni# etniki# tenzija u sjevernom Afganistanu i me8uetniki# pokolja nakon 1((). posljedi.a su politike Heljeznog Amira. & njegovu ostav'tinu, koja 1e neizravno imati utje.aja i na tali ane, u rajamo i izola.iju Afganistana od <apada i utje.aja moderniza.ije, ukljuuju1i i o razovanje, jaanje islama davanjem ve1i# ovlasti

16

Talibani

pa'tunskim mulama i uvo8enje kon.epta o2anskog prava vladanja umjesto tradi.ionalnog kon.epta po kojemu je vladare iralo tijelo 3aje 92irga. Nasljedni.i Heljeznoga Amira iz prve polovi.e dvadesetoga stolje1a u velikoj su mjeri ili po orni.i moderniza.ije. =odine 1(1(. uspostavili su potpunu neovisnost od Velike 6ritanije, donijeli prvi ustav i poeli stvarati malu ur anu o razovanu elitu. Ipak, injeni.e da su dva afganistanska vladara u ijena i daje ilo povremeni# plemenski# ustanaka pokazuju s kakvim su se pote'ko1ama suoavali afganistanski vladari u svojoj nakani da to vi'ena.ionalno plemensko dru'tvo pretvore u modernu dr2avu. 7ad je kralja <a#ir +a#a, koji je io na vlasti od 1(**., svrgnuo njegov ro8ak Sardar Mu#amed 9avud i poslao ga u izgnanstvo u $im, io je to kraj dinastije 9urani. Afganistan je progla'en repu likom a 9aud je postao njezinim predsjednikom. &z pomo1 lijevo orijentirani# vojni# asnika i male stranke -ar.#am C<astavaD smje'tene u gradovima, koju je predvodio 6a rak 7armal, skr'io je pokret islamskog fundamentalizma koji je jo' io u povojima. Aelni.i toga pokreta po jegli su 1()@. u -e'avar, gdje im je potporu pru2io pakistanski premijer <ulfikar Ali 6uto pa su tamo nastavili sa svojim djelovanjem protiv predsjednika 9avuda. /i 1e elni.i, =ul udin :ikmetjar, 6ur#a%nudin $a ani i A#mad +a# Masud, kasnije postati vo8ama mud2a%#edina. -redsjednik 9avud o ratio se Sovjetskom Savezu za pomo1 oko moderniza.ije ustrojstva dr2ave. Od 1(@E. do 1()>. Sovjetski je Savez dao Afganistanu milijardu i dvjesto 'ezdeset milijuna dolara ekonomske pomo1i i milijardu i dvjesto pedeset milijuna dolara pomo1i u oru2ju, jer su tako, na vr#un.u :ladnoga rata, prido ili tu zemlju u svoju interesnu sferu. & tom istom razdo lju SA9 su dale Afganistanu pomo1 u ukupnom iznosu od @** milijuna dolara, ve1inom tijekom pedeseti# godina, nakon ega Las#ington vi'e nije pokazivao zanimanja za tu zemlju. & vrijeme kad je 9avud preuzeo vlast Afganistan je ve1 io zemlja iji# je ?"F pri#oda stizalo iz inozemstva. A ipak nije uspio, kao ni kraljevi prije njega, izgraditi dr2avne institu.ije. Naprotiv, .entralizirana ali sla o uinkovita dr2avna irokra.ija ila je nametnuta a ne irana, osim stoje posao iranja imala 3aje 92irga, a i lanovi toga tijela uglavnom su ivali imenovani.E -et godina kasnije, u travnju 1()>., marksistiki nastrojeni vojni asni.i, 'kolovani u Sovjetskoj Savezu, od koji# su neki 1()*. pomogli predsjedniku 9avudu preuzeti vlast, izveli su krvav dr2avni udar i svrgnuli 9avuda. & ili su njega, njegovu o itelj i tjelesnu gardu. Ali, komunisti su ili o'tro podijeljeni na dva ta ora. 5edan se zvao 7#alQ CmaseD a drugi -ar.#am CzastavaD, a nji#ov nedostatak razumijevanja slo2enog afganistanskog plemenskog dru'tva doveo je do sveop1i# po una protiv nji#. Mule i kanovi o javili su d2i#ad, tj. sveti rat, protiv komunistiki# ezvjernika pa je i sama vladaju1a komunistika elita ila u#va1ena u klopku 2estokoga ratou ilakog nasilja. & ijen je prvi komunistiki predsjednik, predstavnik struje 7#alQi, Nur Mu#amed /araki, a njegov je nasljednik, :afizula# Amin, u ijen u prosin.u 1()(., kad su sovjetske snage u'le u Afganistan i na vlast dovele predstavnika struje -ar.#am, 6a raka 7armala. & rzo je Afganistan, za samo nekoliko dramatini# mjese.i, iz aen u sredi'te sna2noga :ladnog rata izme8u Sovjetskog Saveza i SA9%a. Mud2a#edini su postali protusovjetske udarne snage, kojima su pomagale Sjedinjene Amerike 9r2ave. Ali, sovjetska je invazija za Afga% nistan.e ila samo jo' jedan poku'aj neke strane sile da i# pokori i nji#ovu vjekovnu religiju i dru'tvo podredi nekoj tu8inskoj ideologiji i dru'tvenom ustrojstvu. 92i#ad je do io nov zama# kad su SA9, 7ina i arapske zemlje poele mud2a#edinima dostavljati velike koliine nov.a i oru2ja. /aj 1e rat, koji je odnio milijun i pol afganistanski# 2ivota i zavr'io tek nakon povlaenja sovjetski# snaga iz Afganistana, 1(>(., iznjedriti jedan novi nara'taj mud2a#edina koji su se e nazvali tali anima Ctj. ueni.ima islamaD. -rvi dio%-ovijest tali anskog pokreta -rvo poglavlje 7AN9A:A$ 1((?.=O9IN4, -O9$I54/3O /A3I6ANA /ali anski guverner 7anda#ara, mula Mou#amed :asan $a#mani, ima jednu z unjuju1u naviku% neprestano gura stol onom svojom zdravom nogom. 9o kraja razgovora, ez o zira koliko taj razgovor traje, drveni 1e stol tako gurati oko svoje stoli.e i po desetak puta. /a neuroza

17

Talibani

vjerojatno predstavlja njegovu psi#olo'ku potre u da osjeti kako jo' uvijek ima i drugu nogu ili je to mo2da samo tjelovje2 a kako i mu ona zdrava noga u svakom trenutku ila u pokretu. Nosi drvenu protezu, kakvu je nosio 3ong 5o#n Silver, gusar u djelu /reasure Island COtok s lagomD $o erta 3ouisa Stevensona. Stari drveni patrljak. 3ak se davno izlizao, pun je ogre otina i usjekotina, vjerojatno od svladavanja afganistanskoga rdskog kr'a. 7ao jedan od najstariji# tali anski# vo8a, u svojim etrdesetima, ijedan od rijetki# koji su se doista orili protiv sovjetski# snaga, :asan je jedan od utemeljitelja tali anskog pokreta i smatraju ga ovjekom roj dva u pokretu, odma# iza njegova starog prijatelja, mule Omara. Nogu je izgu io 1(>(. na kanda#arskoj fronti, netom prije povlaenja sovjetski# snaga iz Afganistana. &nato injeni.i da me8unarodne #umanitarne organiza.ije opskr ljuju umjetnim udovima milijune ranjenika u Afganistanu, on ka2e kako vi'e voli tu protezu. 5ednom drugom prilikom 'rapnel mu je odnio dio jednog prsta. /ali ansko se vodstvo mo2e po#valiti da ima najve1i roj invalida na svijetu a posjetitelji ne znaju kako na to reagirati, smijati se ili plakati. =odine 1(>(. mula Omar izgu io je desno oko, kad je u njegovoj lizini eksplodirala raketa. 5ednooki su i ministar pravosu8a Nurudin /ura i i iv'i ministar vanjski# poslova Mu#amed =aus. =radonaelnik 7a u%la A dul Mad2id nema jedne noge ni dva prsta. Sline vrste invaliditeta imaju i drugi elni.i, ak i vojni zapovjedni.i. $ane tali ana vjeiti su podsjetni.i na dvadesetogodi'nji rat, koji je odnio milijun i pol ljudi i po#arao zemlju. Sovjetski je Savez godi'nje tro'io oko pet milijardi dolara na rat protiv mud2a#edina, tj. ukupno etrdeset pet milijardi za devet godina, i izgu io. SA9 su od 1(>". do 1((!., na ime pomo1i mud2a#edinima, dale etiri do pet milijardi dolara. 5ednaki je iznos dala i Saudijska Ara ija pa su mud2a#edini, kad tome dodamo i pomo1 drugi# europski# i islamski# zemalja, do ili ukupno vi'e od deset milijardi dolara pomo1i.1 Ve1ina te pomo1i stigla je u o liku modernoga smrtonosnog naoru2anja, danog priprostom poljodjelskom narodu koji gaje primjenjivao sa stra#otnim posljedi.ama. $atne rane tali anski# elnika odraz su i krvava i okrutna naina ratovanja u 7anda#aru i njegovoj okoli.i tijekom osamdeseti# godina dvadesetoga stolje1a. & uspored i s -a'tunima iz ogranka =ilzai, koji 2ive na sjeveru zemlje i oko 7a ula, -a'tuni iz ogranka 9urani, nastanjeni na jugu i u 7anda#aru, do ili su znatno manje pomo1i preko ;IA%e i drugi# zapadni# kanala koji su mud2a#edine opskr ljivali oru2jem, finan.ijskom pomo1i i logistikom, poput lijekova i medi.inske opreme. -omo1 je distri uirala pakistanska organiza.ija ISI CIn%terservi.e Inteligen.eD, koja se prema 7anda#aru odnosila kao prema kakvoj za iti a prema organku 9urani s nepovjerenjem. /ako je za ranjenog kanda#arskog mud2a#edina naj li2a olni.a ila u mjestu 7eta u -akistanu, do kojega se stizalo nakon dva dana naporna ja#anja na devi po rdovitu terenu. Mogu1nost do ivanja prve pomo1i vrlo je rijetka me8u tali anima ak i danas, lijenika je premalo a kirurga na prvoj .rti rati'ta uop1e nema. 3ijeniko oso lje praktiki je jedino mogu1e na1i u olni.ama Me8unarodnog od ora ;rvenog kri2a. Sluajno sam se na'ao u 7anda#aru u prosin.u 1()(. kad su u grad u'li prvi sovjetski tenkovi. Maloljetni su sovjetski vojni.i dva dana putovali od Sovjetske $epu like /urkmenije u Srednjoj Aziji do :e%rata a potom do 7anda#ara nasutom .estom koju su 'ezdeseti# godina izgradili sami Sovjeti. Mnogi su vojni.i ili iz srednjoazijski# zemalja. Izi'li su iz tenkova, otresli pra'inu sa svoji# uniforma i lagano krenuli do naj li2e ajane na 'ali.u nezasla8ena zelena aja, jednog od glavni# pre#ram eni# artikala i u Afganistanu i u Srednjoj Aziji. Afganistan.i koji su se zatekli na tr2ni.i samo su stajali i uljili. Ne'to prije toga, dana !). prosin.a, sovjetske su Spe.ijalne snage CSpetsnatzD sna2no napale palau predsjednika :afizula#a Amina u 7a ulu, u ile ga, okupirale 7a ul i za predsjednika postavile 6a raka 7armala. 7ad je oko 7anda#ara poeo o ram eni pokret, temeljio se na plemenskoj mre2i ogranka 9urani. 6or a u 7anda#aru ila je zapravo plemenski d2i#ad na elu kojega su stajale klanske poglavi.e, tj. uleme Cstariji Verski poglavariD, a ne ideolo'ki d2i#ad pod vodstvom isla%mista. & -e'avaru je ilo sedam mud2a#edinski# stranaka koje je -akistan priznao i koje su do ivale jedan dio pomo1i preko ;IA%e. <animljivo je da na elu nijedne od ti# stranaka nisu ili -a'tuni iz ogranka 9urani. Svi# je sedam stranaka imalo svoje po ornike u 7anda#aru ali su na jugu ile najpopularnije one stranke 'to su se temeljile na plemenskim vezama, poput stranke :arakat%i%InQila Islami C-okret islamske revolu.ijeD, koju je predvodio mevlana Mu#amed Na i Mo#amadi, i :iz %i%Islami

18

Talibani

CIslamska strankaD, koju je predvodio mevlana 5ounis :alis. & pa'tunskom su pojasu o oji.a ti# elnika prije rata ila do ro poznata, jer su imala vlastite medrese, tj. vjerske 'kole. <a zapovjednike na jugu odanost nekoj stran.i ovisila je o tome koji 1e im pe'avarski vo8a dati nova. ili oru2je. Mula Omar stao je na stranu :alisove stranke :iz %i%Islami, a mula :asan na stranu stranke :arakat. 0-oznavao sam Omara vrlo do ro ali smo se orili na razliitim frontama i u razliitim skupinama, no ponekad smo se orili zajedno0, rekao je :asan.! -opularna je ila i Na.ionalna islamska fronta, koju je predvodio -ir Sejid A#mad =ailani, po ornik povratka iv'eg kralja iz loze 9urani, <a#ir%+a#a, kao vo8e islamskog otpora, emu su se sna2no usprotivili -akistan i SA9. 6iv'i kralj <a#ir%+a# 2ivio je u $imu a me8u 2iteljima 7anda#ara uvijekje io popularan pa su se nadali kako i njegovim povratkom plemena 9urani opet do ila vode1u ulogu u zemlji. 7ako je rat odmi.ao, proturjeja u vodstvu pa'tunski# mud2a#edina sla ila su -a'tune. &lema je zastupala povijesne ideale iz rane povijesti islama i rijetko je dovodila u pitanje tradi.ionalne afganistanske plemenske strukture poput 92irge. Osim toga, ve1a su prava davale na.ionalnim manjinama. Islamisti su napadali plemensku strukturu dru'tva i slijedili radikalnu politiku ideologiju kako i stvorili uvjete za islamsku revolu.iju. 6ili su iskljuivi pa manjinske etnike skupine nisu u nji# imale povjerenja. /ako stranka :arakat nije imala nikakve vrste stranake strukture, nego je ila samo la avi savez izme8u zapovjednika i plemenski# poglavi.a, od koji# su mnogi imali samo osnovno o razovanje steeno u nekoj od medresa. S druge strane, stranka :iz %i%Islami =ul udina :ikmetjara izgradila je tajnu, sna2no .entraliziranu politiku organiza.iju s kadrovima iz redova o razovani# -a'tuna iz gradova. -rije samoga rata islamisti gotovo i nisu imali aze u afgani% stanskom dru'tvu ali su, za#valjuju1i nov.u i oru2ju do ivenom od ;IA%e i pomo1i od -akistana, izgradili azu i stekli golemu mo1. /radi.ionalisti i islamisti espo'tedno su ratovali tako daje do 1((?. vodstvo tradi.ionalista u 7anda#aru praktiki ilo uni'teno, 'to je stvorilo slo odan prostor za novi val jo' ekstremniji# islamista%tali ana. 6itku za 7anda#ar odredila je i pose na povijest toga grada. /o je drugi po veliini grad u Afganistanu, koji je prije rata, 1()(., imao oko !@".""" stanovnika, a danas i# ima dvostruko vi'e. /o je grad nastanjen jo' @"". godine pr. 7r., a na udaljenosti od samo @@ kilometara smje'teno je selo iz ronanog do a, Mundigak, nastanjeno oko *""". godine pr. 7r., koje je nekada pripadalo .iviliza.iji 9oline Inda. Stanovni.i 7anda#ara oduvijek su ili do ri trgov.i, jer je taj grad io smje'ten na kri2anju stari# trgovinski# putova%prema istoku, prijevojem 6olan u smjeru Sinda, Arapskog mora i Indije i prema zapadu u smjeru :erata i Irana. 6ilo je to glavno vori'te za trgovinu, umjetnost i zanatstvo izme8u Irana i Indije pa su mnogo rojne tr2ni.e toga grada stolje1ima poznate. Novi se grad nije gotovo nimalo izmijenio u odnosu na njegove vele ne propor.ije 'to i# je 1)E1. postavio A#mad%+a# 9urani, utemeljitelj dinastije 9urani. Ainjeni.a da je dinastija 9urani stvorila afganistansku dr2avu i njome vladala tristo godina dala je 2iteljima 7anda#ara pose an status me8u -a'tunima. 7ao ustupak za preseljenje prijestolni.e u 7a ul, ka ulski su kraljevi 2itelje 7anda#ara oslo odili od vojne slu2 e. Mauzolej A#mad%+a#a dominira sredi'njom tr2ni.om i jo' uvijek se tisu1e Afganistana.a tamo dolaze moliti i odati poast utemeljitelju dr2ave. 9o njegova gro a nalazi se sveti'te -la'ta proroka Mu#ameda %jedno od najsvetiji# mjesta ogo'tovlja u Afganistanu. -la't se otvara samo u rijetkim prigodama, kao, primjeri.e, kad je kralj Amanula#, 1(!(., 2elio okupiti plemena ili kad je, 1(*@., grad za#vatila epidemija kolere.* Ali, godine 1((E., kako i ozakonio svoju ulogu vo8e i ovjeka kojega je 6og predodredio da stane na elo afganistanskog naroda, mula Omar je izvadio pla't i pokazao ga okupljenom mno'tvu tali ana koji su ga tom prigodom nazvali amir%ul%mominin, tj. 0vladar pravovjerni#0. Ali, slava 7anda#ara na tom podruju temelji se na njegovim vo1nja.ima. /o je grad%oaza, smje'ten u pustinji sa stra#otnim ljetnim vru1inama, okru2en rasko'nim zelenim poljima i sjenovitim vinogradima, poljima lu eni.a, vo1nja.ima murvi, smokava, reskvi i 'ipaka uveni# diljem Indije i Irana. Slike kanda#arski# 'ipaka rese perzijske rukopise napisane prije tisu1u godina a u pro'lom su se stolje1u poslu2ivali i na stolu ritanskoga guvernera Indije u 9el#iju. 7anda#ar%ski vlasni.i i vozai kamiona, koji 1e tali anima pru2iti veliku finan.ijsku pomo1 u

19

Talibani

nji#ovoj or i za osvajanje zemlje, poeli su trgovati u pro'lome stolje1u, kad su kanda#arsko vo1e prevozili sve do 9el#ija i 7alkute. Vo1nja.i su se do rata navodnjavali do ro odr2avanim sustavom za navodnjavanje a u ratu su i Sovjeti i mud2a#edini tako sna2no minirali polja daje seosko stanovni'tvo po jeglo u -akistan pa su vinogradi i vo1nja.i ostali napu'teni i zapu'teni. 7anda#ar je i dalje jedan od najminiraniji# gradova na svijetu. Na tom su ravniarskom podruju vo1nja.i i kanali za navodnjavanje pru2ali zaklon mud2a#edinima, koji su rzo preuzeli vlast i izolirali sovjetske snage u gradu. Sovjeti su za odmazdu posjekli tisu1e vo1aka i uni'tili sustav za navodnjavanje. 7ad su se iz jegli.e poslije 1((". morale vratiti u svoje po#arane vinograde i vo1njake, morali su, kako i pre2ivjeli, uzgajati opijum pa su tako stvorili jedan od najve1i# izvora pri#oda za tali ane. 7ad su se Sovjeti 1(>(. povukli uslijedila je dugotrajna or a protiv re2ima predsjednika Nad2i ula#a dok nije svrgnut, 1((!., kad su mud2a#edini zauzeli 7a ul. =ra8anski rat, koji je uslijedio, uglavnom je posljedi.a injeni.e da 7a ul nije pao u ruke do ro naoru2ani# i me8uso no zava8eni# pa'tunski# stranaka koje su djelovale iz -e'a%vara, nego jo' olje organizirani# i slo2niji# tad2iki# snaga 6ur#anu%dina $a anija i njegova vojnog zapovjednika A#mada +a#a Masuda i uz eki# snaga sa sjevera pod zapovjedni'tvom generala $a'ida 9os% tuma. 6io jl to u itaan psi#olo'ki udara., jer su time -a'tuni, po prvi put u tristo godina, izgu ili vlast u glavnom gradu. =otovo istodo no poeo je gra8anski rat, jer je :ikmetjar okupio -a'tune, opkolio 7a ul i poeo ga nemilosrdno om ardirati. Afganistan je, netom prije pojave tali ana potkraj 1((?., io u stanju raspadanja. <emlja je ila podijeljena na mala podruja, na kojima su vladali lokalni vojni diktatori, a svi su se me8uso no orili, mijenjali strane i orili se protiv svoji# dojuera'nji# saveznika, tako daje postojalo nepregledno mno'tvo razni# savezni'tava, izdaja i krvoproli1a. Vlada predsjednika 6ur#anudina $a anija, u kojoj su prete2ito ili /ad2i.i, dr2ala je 7a ul, njegovu okoli.u i sjeveroistoni dio zemlje, dok je Ismail :an dr2ao tri pokrajine zapadno od 7a ula, sa sredi'tem u :eratu. Na istoku zemlje, prema grani.i s -akistanom, tri pa'tunske pokrajine ile su pod vla'1u triju neovisni# tijela zvani# Sura CVije1eD, sastavljeni# od mud2a#edinski# zapovjednika, sa sjedi'tem u 92alala adu. 5edno malo podruje ju2no i istono od 7a ula dr2ao je =ul udin :ikmetjar. &z eki vo8a, general $a'id 9ostum, koji je na sjeveru zemlje dr2ao golemo podruje od 'est pokrajina, u sijenju 1((?. raskinuo je savez s $a anijevom vladom i pridru2io se :ikmetjaru pa su zajedno napali 7a ul. & sredi'njem dijelu Afganistana pokrajinu 6amijan dr2ali su :azari. 5u2ni Afganistan i 7anda#ar podijelilo je desetak iv'i# ni2i# mud2a#edinski# zapovjednika i raz ojnika, koji su na sve mogu1e naine pljakali tamo'nje stanovni'tvo. &z plemensku strukturu i gospodarstvo u rasulu, ez konsenzusa glede pa'tunskog vodstva i uz nespremnost -akistana da osigura vojnu pomo1 ogranku 9urani, kao 'to suje osigurali :ikmetjaru, -a'tuni na istoku zemlje zaratili su jedni protiv drugi#. -redstavni'tva me8unarodni# organiza.ija ak su se ojala raditi u 7anda#aru jer je i sam grad io podijeljen na razliite zara1ene skupine. Nji#ovi su vo8e, kako i namaknule nova., pakistanskim trgov.ima prodavali sve do ega i dolazili. 7idali su telefonske 2i.e i vadili stupove, sjekli drve1e, rasprodavali tvorni.e, postrojenja, ak su i valjke za ravnanje .este prodavali trgov.ima starim 2eljezom. Oduzimali su ljudima ku1e i zemlju, vlasnike i nji#ove o itelji istjerivali i imanja davali svojim prista'ama. Vojni su zapovjedni.i stanovni'tvo muili kako su 2eljeli, otimali su djevoji.e i djeake radi seksualne za ave, pljakali trgov.e na tr2ni.ama, tukli se i stvarali nered po uli.ama. &mjesto da se iz jegli.e ponu vra1ati iz -akistana, novije val iz jegli.a poeo odlaziti iz 7anda#ara u 7etu. Mo1noj je mafiji vozaa kamiona iz 7ete i 7anda#ara to stanje ilo nepodno'ljivo za poslovanje. =odine 1((*. putovao sam na tome kratkom putu od !1" kilometara od 7ete do 7anda#ara, na kojem nas je zaustavilo najmanje dvadeset skupina. -ut i preprijeili lan.em i za prolaz tra2ili .estarinu. -rijevoznikoj je mafiji, koja je 2eljela otvoriti .este kako i krijumarila od 7ete i Irana do nove dr2ave /urk%menije, posao postao nemogu1. /o je stanje ilo napose muno za one mud2a#edine 'to su se orili protiv Nad2i ula#ova re2ima i potom se vratili ku1ama ili oti'li na daljnje 'kolovanje u medrese 7ete i 7anda#ara. 0Svi smo se me8uso no poznavali%mule Omar, =aus, Mu#amed $a ani Cnema nikakve veze s predsjednikom

20

Talibani

$a anijemD i ja %jer smo svi iz pokrajine &rozgan i zajedno smo se orili0, rekao je mula :asan. 0Odlazio sam u 7etu i vra1ao se, tamo sam polazio medresu, ali, kad god ismo se susreli priali ismo o stra'noj neda1i stoje sna'la na' narod pod vla'1u ti# raz ojnika. 6ili smo istomi'ljeni.i i do ro smo se slagali, tako daje ilo vrlo lako donijeti odluku da se ne'to uini0, dodao je. Mula Mu#amed =aus, jednooki tali anski ministar vanjski# poslova, rekao je uglavnom to isto, 09ugo ismo sjedili i priali o tome kako promijeniti to stra'no stanje. -rije nego 'to smo u to u'li imali smo tek nejasne zamisli o tome 'to uiniti i mislili smo da ne1emo uspjeti ali smo vjerovali da radimo s Alla#om, kao Njegovi ueni.i. -re'li smo tako dug put jer nam je Alla# pomagao0, rekao je =aus. O tim su pro lemima raspravljale i druge skupine mud2a#edina na jugu zemlje. 0Mnogi su ljudi tra2ili rje'enje. 5a sam iz 7alata, iz pokrajine <a ul C1*@ kilometara sjeverno od 7anda#araD i io sam poeo polaziti medresu, ali je situa.ija ila tako lo'a da nas je to odvlailo od uenja pa smo s jednom skupinom prijatelja svo vrijeme provodili u raspravi o tome 'to je nama initi i 'to je uop1e potre no uiniti0, rekao je mula Mu#amed A as, koji 1e kasnije postati ministrom zdravstva u 7a ulu. 0Staro mud2a#edinsko vodstvo do2ivjelo je potpun neuspje# u uspostavi mira. /ako sam s jednom skupinom prijatelja oti'ao u :erat kako i# nazoio sjedni.i Sure CVije1aD, koju je sazvao Ismail :an, ali nisu uspjeli prona1i rje'enje a stanje se sve vi'e pogor'avalo. /ako smo do'li u 7anda#ar razgovarati s mulom Omarom i pridru2ili se njemu0, dodao je A as. /e su razliite ali du oko za rinute skupine ljudi, nakon dugi# rasprava, za.rtale .iljeve koji i danas predstavljaju slu2 ene i o javljene .iljeve tali ana, uspostava mira, razoru2anje stanovni'tva, uspostava 'erijatskog zakona i o rana integriteta i islamskog karaktera Afganistana. 7ako su ve1inom ili studenti u medresama, prirodno je da su iza rali ime tali ani. /ali znai student islama, oso a koja stjee znanje, naspram mule, koji daje znanje. Oda iru1i to ime, tali an Cmno2ina od /ali D, distan.irali su se od stranake politike mud2a#edina i time dali znak kako su oni pokret za i'1enje dru'tva a ne stranka koja 2eli prigra iti vlast. Svi koji su se okupili oko Omara ili su dje.a d2i#ada, ali du oko razoarana frak.iona'tvom i kriminalom nekad idealiziranoga mud2a#edinskog vodstva. Se e su vidjeli kao istae za ludjeloga gerilskog rata, pogre'nog dru'tvenog sustava i islamskog naina 2ivota okaljana korup.ijom i razulareno'1u. Mnogi su ro8eni u iz jeglikim logorima u -akistanu, 'kolovani na pakistanskim medresama a orilake su vje'tine nauili od mud2a#edinski# skupina u -akistanu. /ako su mla8i tali ani jedva poznavali vlastitu zemlju i povijest ali su na svojim medresama uili o idealnom islamskom dru'tvu 'to ga je prije 1?"" godina stvorio prorok Mu#amed i po tom su uzoru 2eljeli stvoriti dru'tvo. Neki tali ani ka2u kako nisu iza rali Omara za vo8u z og njegovi# politiki# i vojni# sposo nosti nego z og njegove po o2nosti i nepokole ljive vjere u islam. Neki ka2u kako gaje oda rao 6og. 0Mi smo mulu Omara iza rali da vodi ovaj pokret. 6io je prvi me8u jednakima pa smo mu dali vlast da nas vodi a on je nama dao ovlasti da rje'avamo pro leme naroda0, rekao je mula :asan. Sam je Omar pakistanskom novinaru $a#imula#u 5usufzaiju dao jednostavno o ja'njenje, koje glasi, 0&zeli smo oru2je u ruke kako ismo postigli .iljeve af%ganistanskog d2i#ada i spasili svoj narod od daljnje patnje u rukama takozvani# mud2a#edina. Imali smo potpunu vjeru u Svemogu1ega 6oga. /o nikada nismo za oravili. On nas mo2e ovjenati slavom ili odvesti u poraz0. 9anas nema na svijetu vo8e koji je o avijen tolikom tajnovito'1u kao mula Mu#amed Omar. /rideset devet mu je godina a nikad ga nitko nije fotografirao niti se ikada susreo s ijednim zapadnim politiarom. -rvi se put sastao s jednim diplomatom &N%a u listopadu 1((>., etiri godine nakon pojave tali ana, i to s pose nim predstavnikom za Afganistan 3a#darom 6ra#imijem, jer je tali anima prijetio razoran napad Irana. Hivi u 7anda#aru a glavni grad 7a ul posjetio je samo dvaput a i onda samo nakratko. Ve1ina Afganistana.a i strani# diplomata danono1no nastoje prikupiti gole injeni.e o njegovu 2ivotu. $o8enje negdje oko 1(@(. u selu Node# lizu 7anda#ara, u o itelji siroma'ni# seljaka ezemlja'a, lanova plemena :otak, koje pripada pa'tunskom ogranku =ilzai. -oglavi.a plemena :otak, Mir Vais, osvojio je 1)!1. iranski grad Isfa#an i tamo osnovao prvo afganistansko

21

Talibani

.arstvo ogranka =ilzai ali je na njegovo mjesto u rzo do'ao A#mad%+a# 9urani. Omarov je ota. io ez plemenskog i ez dru'tvenog statusa a ugledni.i iz 7anda#ara ka2u kako nisu nikada uli za njegovu o itelj. /ijekom d2i#ada iz osamdeseti# godina o itelj mu se preselila u /arinkot, u pokrajinu &rozgan, jedno od najzaostaliji# i najnepristu%paniji# podruja Afganistana, u koje su sovjetske snage rijetko prodirale. Ota. mu je umro dok je io mladi1 pa je na njega pala skr za majku i za 'iru o itelj. & potrazi za poslom oti'ao je u selo Sengesar u okrugu Mevand u pokrajini 7anda#ar gdje je postao seoski mula i otvorio medresu. Vlastito je 'kolovanje u medresama 7anda#ara morao dvaput prekidati, prvi put z og sovjetske invazije a drugi put z og osnivanja tali ana.E -ridru2io se :alisovoj stran.i :iz %i%Islami i od 1(>(. do 1((!. orio se pod zapovjedni'tvom Neka Mu#ameda a protiv Nad2i ula#ova re2ima. 6io je ranjen etiri puta, od ega jednom u desno oko na koje je potpuno slijep. &nato uspje#u tali ana, Singesar jo' uvijek izgleda kao i sva druga pa'tunska sela. Hive u ku1ama od nepeene gline o lijepljene de elim naslagama lata i slame, ogra8enim visokim zidovima%tradi.ionalnim nainom o rane pa'tunski# ku1a. Od jedne ku1e do druge vode uski, pra'njavi putelj.i 'to se u ki'ne dane pretvaraju u du oke kalju2e. Omarova medresa jo' uvijek radi%mala koli a od lata sa zemljanim podom prekrivenim madra.ima na kojima ueni.i spavaju. Ima tri 2ene koje i dalje 2ive u selu i nedostupne su javnosti. -rva mu je 2ena iz &rozgana, kao i tre1a, a druga, tinejd2erka =uljana, kojom se o2enio 1((@., je iz Singesara. &kupno ima petoro dje.e koja se 'koluju u njegovoj medresi. Omar je visok ovjek, do ro gra8en, s dugom .rnom radom i .rnim tur anom, ima trpak smisao za #umor i sarkastine dosjetke. 7rajnje je zatvoren prema neznan.ima, napose stran.ima, ali je tali anima dostupan. Na poetku pokreta petkom i se molio u glavnoj d2amiji u 7anda#aru i dru2io i se s ljudima, ali se kasnije prilino povukao i rijetko izlazi izvan upravne zgrade u 7anda#aru, gdje i 2ivi. 9anas rijetko posje1uje svoje selo a kad odlazi u posjet prati ga tu.et tjelo#ranitelja u konvoju luksuzni# japanski# d2ipova sa zatamnjenim staklima. Na sjedni.ama Sure vrlo malo govori, uglavnom slu'a mi'ljenja drugi# sudionika. < og svoje je srame2ljivosti vrlo sla govornik i, unato mitologiji koja ga okru2uje, nema a' oso ne karizme. -o .ijele dane radi u malom uredu u upravnoj zgradi. & poetku je sjedio na etonskom podu zajedno s tali anima koji i ga posje1ivali ali danas sjedi na krevetu dok ostali sjede na podu% ime je nagla'en njegov polo2aj vo8e. Ima nekoliko tajnika koji ilje2e njegove razgovore sa zapovjedni.ima, o inim vojni.ima, ulemom i tu2iteljima a kako ga esto zovu zapovjedni.i iz .ijele zemlje neprestano pu.ketaju telefonski aparati. Njegov se posao sastoji od dugi# rasprava, a svaka zavr'ava izdavanjem komadi1a papira zvanog 0it0, na kojemu je zapisana uputa, tj. dopu'tenje nekom zapovjedniku da krene u napad ili nalog nekom tali anskom guverneru da pomogne tu2itelju ili pak kakva poruka pregovaraima &N%a. Slu2 ene izjave stranim veleposlanstvima u Is%lama adu esto su mu diktirali pakistanski savjetni.i. & poetku pokreta sakupio sam mno'tvo ti# 0itova0, zapisani# na kutijama od .igareta ili na du#anskim papiri1ima, koji su sadr2avali dopu'tenja za putovanja iz jednog grada u drugi. Sada se koriste malo olji lokovi papira. &z Omara se nalazi jedan metalni koveg iz kojega vadi smotke afganistanski# novani.a za potre e zapovjednika i tu2itelja. 7ako su tali ani po je8ivali, pojavio se jo' jedan koveg%s amerikim dolarima. /i 2eljezni kovezi su ministarstvo finan.ija tali% anskog pokreta. Na va2nim sastan.ima, pokraj Omara je uvijek njegov ovjek od povjerenja i slu2 eni glasnogovornik%mula Vakil A#mad. /aj mladi polaznik medrese iz plemena 7akar, kojemu je Omar io uitelj, poeo je kao njegov pratitelj, voza, ovjek koji mu je ku'ao #ranu, prevodio i pravio ilje'ke. 6rzo je napredovao do vi'i# poslova, poput o avljanja razgovora sa stranim diplomatima i du2nosni.ima #umanitarni# organiza.ija 'to su posje1ivali Omara, odlazaka na sastanke s tali an%skim zapovjedni.ima i susreta s pakistanskim du2nosni.ima. On je, kao Omarov glasnogovornik, glavna tali anska oso a za kontakt sa stranim novinarima kao i oso a koja im odre8uje kaznu ako o.ijeni da je koji novinar preo'tro kritizirao tali ane. Vakil djeluje kao Omaro%ve oi i u'i a ujedno je i njegov vratar. Svaki va2an Afganistana. mo2e do1i do Omara samo preko Vakila.

22

Talibani

9anas postoji .ijelo mno'tvo mitova i pria o tome kako je Omar poveo jednu malu skupinu tali ana protiv po#lepni# lokalni# kanda%#arski# vojni# zapovjednika. Najvjerodostojnija od svi# pria, koja se esto ponavlja, jest ona po kojoj su mu, u prolje1e 1((?., susjedi iz Singesara do'li priop1iti kako je jedan vojni zapovjednik oteo dvije maloljetne djevoji.e, o rijao im glave i odveo i# u vojni logor gdje su i# mnogi vojni.i silovali. Omar je okupio neki# trideset tali a, koji su zajedno imali samo 'esnaest pu'aka, i s njima napao taj logor, oslo odio djevoji.e a zapovjednika logora o jesio o tenkovsku .ijev. <aplijenili su goleme koliine oru2ja i streljiva. 06orili smo se protiv muslimana koji su krenuli stranputi.om. 7ako smo mogli ostati mirni na zlodjela poinjena 2enama i siroma'nimaG0, rekao je kasnije Omar. Nekoliko mjese.i poslije toga u 7anda#aru su se suko ila dvoji.a zapovjednika oko jednog djeaka kojega su o oji.a #tjela seksualno zlostavljati. 9o'lo je do pu.njave u kojoj su poginuli i neki .ivili. Omarova je skupina oslo odila djeaka pa su ljudi sa svi# strana poeli tali ane pozivati u pomo1 oko razrje'avanja lokalni# razmiri.a. /ako je Omar isplivao kao vrsta $o ina :ooda koji poma2e siromasima u or i protiv gramzivi# zapovjednika. &gled mu je rastao i zato 'to nije tra2io nikakve pla1e ni nagrade od oni# kojima je pomagao, samo je tra2io da ga slijede u uspostavi pravedne islamske dr2ave. Omarovi su izaslani.i istodo no pro.jenjivali raspolo2enje drugi# zapovjednika. Njegovi su kolege oti'le u :erat na sastanak s Ismailom :anom pa je u rujnu mula Mu#amed $a ani, jedan od utemeljitelja tali ana, posjetio 7a ul i razgovarao s predsjednikom $a anijem. Izolirana je ka ulska vlada ila spremna poduprijeti ilo kakve pa'%tunske snage 'to su ile spremne oduprijeti se :ikmetjaru, koji je jo' uvijek om ardirao 7a ul, pa je predsjednik $a ani o e1ao novanu pomo1 tali anima ako se pristanu oriti protiv :ikmetjara. Me8utim, tali ani su ili vrlo tijesno povezani s -akistanom, gdje su mnogi od nji# odrasli i polazili medrese koje je vodio spretni mevlana Bazlur $a#man sa svojom strankom 5amiat%i%&lema Islam C5&ID, fundamentalistikom strankom koja je imala znatnu potporu me8u -a'%runima u 6aluistanu i u pokrajini zvanoj NLB- CNort# Lest Bron%tier -rovin.e, tj. Sjeverozapadna pogranina pokrajinaD. Ono 'to je ilo najva2nije, mevlana $a#man je u to vrijeme io politiki saveznik premijerke 6enazir 6uto i imao je pristup vladi, vojs.i i organiza.iji ISI, kojoj je pripisivao te nove snage na pomolu. -akistanska politika prema Afganistanu ila je u stanju mrtvila. Nakon pada Sovjetskog Saveza 1((1., pakistanske su vlade, jedna za drugom, oajniki poku'avale otvoriti izravne kopnene putove za trgovinu s $epu likama Srednje Azije C;entral Asian $epu li.s%;A$D. =lavna zapreka toj nakani io je nesmiljeni gra8anski rat u Afganistanu, kroz koji su prolazili svi putovi. /ako su pakistanski politiari ili suoeni sa strate'kom dvoj om. Ili 1e -akistan i dalje podupirati :ikmetjara u nastojanju da na vlast u 7a ulu dovede jednu pa'tunsku skupinu koja 1e iti naklonjena -akistanu ili 1e promijeniti smjer i za#tijevati sporazum o podjeli vlasti me8u svim afganistanskim strujama, ez o zira na .ijenu po -a'tune, kako i se osnovala sta ilna vlada koja 1e otvoriti putove prema Srednjoj Aziji. -akistanska je vojska ila uvjerena kako druge etnike skupine ne1e udovoljiti nji#ovoj nakani pa je nastavila podupirati :ikmetjara. & pakistanskoj je vojs.i ilo oko !"F vojnika iz redova -a'tuna koji su 2ivjeli u -akistanu i propa'tunskog i islamskoga fundamentalistikog lo ija iz redova organiza.ije ISI pa je vojska i dalje ila odluna posti1i po jedu -a'tuna u Afganistanu. Me8utim, godine 1((?. ilo je jasno daje :ikmetjar izgu io jer je ostao ez kopnene vojske, a njegov je ekstremizam podijelio -a'tune, od koji# gaje ve1ina mrzila. -akistan je postao umoran od podupiranja gu itnika pa je potra2io nove poten.ijalne predstavnike -a'tuna. 7ad je godine 1((*. za premijera iza rana 6enazir 6uto, 2arko je 2eljela otvoriti put za Srednju Aziju. Najkra1i je io onaj od -e'avara do 7a ula preko planinskog lan.a :induku'a do Mazar%e +arifa a potom do /irmeza i /a'kenta u &z ekistanu, ali je io zatvoren z og or i oko 7a ula. -ojavio se novi prijedlog koji je sna2no zastupala oajna pakistanska prijevoznika i krijumarska mafija, kao i 5&I i pa'tunski vojni i politiki du2nosni.i. &mjesto toga sjevernog puta, mogu1e je ilo ra'istiti put od 7ete do 7anda#ara i :erata te dalje do A'#a ada, glavnog grada /urkmenije. Na jugu zemlje nije ilo or i, tek desetak zapovjednika koje 1e tre ati primjereno podmititi kako i pristali otvoriti trgovinske kanale.

23

Talibani

& rujnu 1((?. pakistanski su promatrai i du2nosni.i organiza.ije ISI potajno prevalili put od Aamana na pakistanskoj grani.i do :erata, kako i stekli uvid u stanje na tom putu. /og je mjese.a Aaman posjetio i ministar vanjski# poslova Nasirula# 6a ar, podrijetlom -a'%tun. 7anda#arski su ratni zapovjedni.i na taj plan gledali s nepovjerenjem, misle1i kako -akistan time nastoji vojno intervenirati i skr'i%ti i#. 5edan je zapovjednik, Amir 3alai, 6a aru uputio otvoreno upozorenje, koje je glasilo, 0-akistan nudi o novu na'i# .esta ali ja ne mislim da 1e popravkom na'i# .esta automatski nastupiti mir. Sve dok se susjedne zemlje mije'aju u na'a unutarnja pitanja, ne tre amo oekivati mir0.( -akistan je ipak poeo pregovore s kanda#arskim zapovjedni.ima i s Ismailom :anom u :eratu da dopuste promet kroz to podruje do /urkmenije. 6a ar je !". listopada 1((?. poveo skupinu od 'est zapadni# veleposlanika u 7anda#ar i :erat a da o tome nije ni izvijestio vladu u 7a ulu.1 R & tom su izaslanstvu ili i vi'i du2nosni.i za 2eljezni.e, .este, telefone i elektrinu energiju. 6a ar je rekao kako namjerava od me8unarodni# organiza.ija prikupiti *"" milijuna dolara za o novu .esta od 7ete do :erata. 9ana !>. listopada premijerka 6enazir 6uto sastala se s Ismailom :anom i generalom $a'idom 9os%tumom u A'#a adu i nagovarala i# da pristanu otvoriti jedan ju2ni put, du2 kojega i kamioni pla1ali samo nekoliko .estarina i imali zajamenu sigurnost. Me8utim, prije toga sastanka jedan je veliki doga8aj uzdrmao kan%da#arske ratne zapovjednike. Oko !"" tali ana iz 7anda#ara i pakistanski# medresa stiglo je 1!. listopada 1((?. na malu afganistansku graninu postaju Spin 6aldak na pakistansko%afganistanskoj grani.i odma# nasuprot Aamana. /amna i masna rupa usred pustinje ila je va2na postaja za kamione i gorivo koju je koristila prijevoznika mafija a dr2ali su je :ikmetjarovi ljudi. /u su afganistanski kamioni preuzimali ro u iz pakistanski#, kojima nije ilo dopu'teno ulaziti u Afganistan, a iz -akistana su krijumarili gorivo za vojske lokalni# af%ganistanski# zapovjednika%raz ojnika. <a prijevozniku je mafiju kontrola nad tim gradi1em ila od presudne va2nosti. Ve1 su muli Omaru ili darovali nekoliko stotina tisu1a pakistanski# rupija i o e1ali mu mjesenu naknadu za tali ane ako s .esta poisti lan.e i raz ojnike i ako im zajami siguran promet za kamione. /ali anske su se snage podijelile na tri skupine i napale :ikmet%jarove vojarne. & toj kratkoj i o'troj or i u ijena su sedmori.a :ik%metjarovi# vojnika a nekoliko i# je ranjeno, nakon ega su po jegli. /ali ani su izgu ili samo jednog ovjeka. -otom je -akistan pomogao tali anima tako 'to im je dopustio zaplijeniti veliko skrovi'te oru2ja nedaleko od Spin 6aldaka koje su uvali :ikmetjarovi ljudi. Oru2je su prenijeli preko grani.e u Afganistan 1((". godine, kad se Islam% a ad, prema uvjetima Sporazuma iz Heneve, o vezao kako ne1e na podruju -akistana dr2ati oru2je za Afganistan.e. /om su prilikom tali ani zaplijenili 1>.""" kala'njikova, desetke topova, velike koliine streljiva i mnogo rojna vozila. /aj je doga8aj tako za rinuo kanda#arske ratne vo8e da su optu2ili -akistan za potporu tali anima ali su se i dalje me8uso no sva8ali umjesto da se ujedine protiv te zajednike opasnosti. 6a ar je postajao nervozan pa je izdao zapovijed da se napravi jedno pokusno putovanje%poslao je konvoj od trideset kamiona s lijekovima u A'ka ad. 0$ekao sam 6a aru kako tre amo dva mjese.a priekati jer nismo imali nikakva sporazuma s kanda#arskim zapovjedni.ima a on je io uporan u slanju konvoja. <apovjedni.i su ili sumnjiavi, mislili su kako se tim konvojem prevozi oru2je za neke udu1e snage u -akistanu0, rekao mi je kasnije jedan pakistanski du2nosnik u 7anda#aru. 9ana !(. listopada 1((?. konvoj vojni# kamiona iz Na.ionalne 1elije za logistiku CNational 3ogisti.s ;ell%N3;D, koju je osamdeseti# godina osnovala organiza.ija ISI za dopremu amerikog oru2ja mud2a#edinima, krenuo je iz 7ete s osamdeset iv'i# pakistanski# vojni# vozaa. & konvoju je io i pukovnik Imam, najistaknutiji asnik ISI%a, koji je zapovijedao na jugu zemlje kao i pakistanski generalni konzul u :eratu. 6ila su tu i dvoji.a mladi# tali anski# zapovjednika, mula 6ord2an i mula /ura i. CO oji.a 1e kasnije predvoditi prvi napad na 7a ul, gdje 1e mula 6ord2an i poginuti.D Oko dvadeset kilometara od 7anda#ara, u mjestu /a#t%e -ol lizu vanjske o ram ene .rte kanda#arske zrane luke, konvoj je zaustavila jedna skupina zapovjednika%Amir 3alai, Mansur Aakzai, koji su nadzirali zranu luku, i &stad :alim. <apovjedili su konvoju da se parkira

24

Talibani

u o li2njem selu u podno2ju jednoga niskog planinskog lan.a. 7ad sam, nakon nekoliko mjese.i, prolazio tim podrujem jo' su se uvijek mogli vidjeti osta.i logorski# vatri i razni drugi otpa.i. <apovjedni.i su tra2ili nova., dio tereta kao i to da -akistan prestane pomagati tali ane. 9ok su pregovarali s pukovnikom Imamom, Islama ad tri dana nije o javio nijedne vijesti o toj otmi.i konvoja. 0Stra#ovali smo kako 1e Mansur na konvoj utovariti oru2je i za to optu2iti -akistan. <ato smo razmotrili sve vojne op.ije za spa'avanje konvoja, primjeri.e, napad Skupine za spe.ijalne zadatke Cpakistanski vojni komandosiD ili pado ranski desant. O je smo te op.ije smatrali preopasnima pa smo zatra2ili od tali ana da oslo ode konvoj0, rekao je jedan pakistanski du2nosnik. /ali ani su *. studenoga 1((?. krenuli u napad na zapovjednike koji su dr2ali konvoj. Misle1i kako i# je napala pakistanska vojska, zapovjedni.i su po jegli. /ali ani su krenuli u potjeru za Mansurom preko pustinje, u#vatili ga i u ili, zajedno s njegovi# deset tjelo#ranitelja. /ijelo su mu o jesili o tenkovsku .ijev kako i ga svi ljudi mogli vidjeti. Iste su veeri krenuli na 7anda#ar i tamo, nakon dva dana sporadini# or i, do nogu potukli vojske lokalni# zapovjednika. Najistaknutiji zapovjednik u samom gradu, mula Naki , koji je imao vojsku od !@"" ljudi, nije pru2io otpor. Neki su njegovi pomo1ni.i kasnije izjavili kako je za predaju od ISI%a uzeo veliki mito, uz o e1anje da 1e mo1i ostati na svom polo2aju. /ali ani su njegove ljude uzeli u svoje redove a njega su demo ilizirali i poslali u rodno selo lizu 7anda#ara. <aplijenili su desetine tenkova, oklopni# vozila, vojni# kamiona, oru2ja i, kao najva2nije, 'est om ardera Mig%!1 i 'est transportni# #elikoptera 'to su ostali u zranoj lu.i nakon sovjetske okupa.ije. <a samo nekoliko tjedana ta je nepoznata sila zauzela drugi po veliini grad u Afganistanu, a izgu ila je samo desetak ljudi. Nijedan strani diplomat ni analitiar u Islama adu nije dvojio da su do ili znatnu pomo1 od -akistana. -akistanska vlada i 5&I proslavili su pad 7anda#ara. 6a ar je uspje# tali ana proglasio svojom zaslugom i novinarima potajno govorio kako su tali ani 0na'i mom.i0. Me8utim, tali ani su jasno pokazivali kako su neovisni o -akistanu i time davali do znanja da nisu niije marionete. 9ana 1E. studenoga 1((?. mula =aus je izjavio kako -akistan kod slanja konvoja u udu1nosti ne i tre ao zao ilaziti tali ane niti sklapati sporazume s pojedinim lokalnim zapovjedni.ima. $ekao je i to da tali ani ne1e dopustiti da se ro a namijenjena Afganistanu prevozi pakistanskim kamionima%stoje io glavni za#tjev prijevoznike mafije.1? /ali ani su uklonili lan.e s putova, uspostavili jednoo razni sustav .estarina za kamione 'to su kod Spin 6aldaka ulazili u Afganistan i nadzirali autoput iz smjera -akistana. -rijevoznika je mafija ila us#i1ena pa je u prosin.u prvi pakistanski konvoj od pedeset kamiona sa sirovim pamukom stigao iz /urkmenije u 7etu, nakon 'to su tali% anima platili .estarinu u iznosu od !"".""" rupija C@""" ameriki# dolaraD. & me8uvremenu su tisu1e mladi# afganistanski# -a'tuna, koji su studirali u 6aluistanu i u NLB-%u, po#italo u 7anda#ar kako i se pridru2ili tali anima. <a njima su u rzo krenuli i dragovolj.i iz medresa stranke 5&I u -akistanu, nada#nuti novim islamskim pokretom u Afganistanu. 9o prosin.a 1((?. tali anima se u 7anda#aru pridru2ilo 1!.""" afganistanski# i pakistanski# studenata. 7ako je u zemlji i u inozemstvu jaao pritisak na -akistan da o jasni svoje stajali'te, premijerka 6enazir 6uto prvi je puta u veljai 1((@. zanijekala ilo kakvu pomo1 -akistana tali anima. 0& Afganistanu ne podr2avamo niiju stranu niti se mije'amo u nji#ove odnose0, izjavila je tijekom svog posjeta Manili.1@ 7asnije je rekla kako -akistan ne mo2e sprijeiti da tali anski nova.i odlaze preko pakistanske grani.e i prikljuuju se tali anima. 05a se ne mogu oriti umjesto gospodina $a anija Cpredsjednika 6ur#anudinaD u njegovu ratu. Ako Af%ganistan.i 2ele i1i preko grani.e, ja im to ne prijeim. Mogu im za raniti povratak, ali i# ve1ina u -akistanu ima o itelj0, rekla je.1E /ali ani su odma# uveli najstro2e tumaenje 'erijatskog zakona u povijesti muslimanskog svijeta. <atvorili su sve 'kole za djevoji.e i za ranili zapo'ljavanje za 2ene, poraz ijali televizore, za ranili itav niz sportova i rekrea.ijski# aktivnosti a svim mu'kar.ima zapovjedili da nose duge rade. /ijekom sljede1a tri mjese.a tali ani 1e zauzeti 1! od ukupno *1 afganistanske pokrajine i na tom podruju otvoriti sve .este i razoru2ati narod. 7ako su napredovali sjeverno prema 7a % ulu lokalni su zapovjedni.i ili je2ali ili su im se, ma'u1i ijelim zastavama, predali. Mula Omar i njegova vojska studenata krenuli su u po#od na Afganistan.

25

Talibani

9rugo poglavlje :4$A/ 1((@.god, N4VI935IVI 6OH5I VO5NI;I & o2ujku 1((@., na sjevernom ru u pustinje 9as#t%i%Mango %-ustinje smrti%dizali su se o la.i sitne pra'ine nad uskim trakom istro'ene auto.este 'to povezuje 7anda#ar i :erat, koji su me8uso no udaljeni @E" kilometara. /a auto.esta, 'to su je pedeseti# godina izgradili $usi, i'la je ru om 'ikare i pijeska jedne od najvreliji# i naj%su'niji# pustinja na svijetu. Nakon toliko godina rata ila je puna tenkovski# razdi, kratera od om i, a mostovi su ili poru'eni, z og ega je promet tekao rzinom od samo dvadeset kilometara na sat. /ali anska se ratna povorka %japanska terenska vozila s dvoja vrata, otvoreni# karoserija%kretala u smjeru :erata, kr.ata do zu a naoru2anim mladi1ima 'to su nakanili zauzeti taj grad. Iz suprotnog se smjera kretala duga kolona vozila s ranjenim tali anima na 2i.anim krevetima, privezanima za karoserije kao i zaro ljenika iz redova snaga Ismaila :ana, koji je dr2ao :erat. /ijekom prva tri mjese.a nakon zauzimanja 7anda#ara tali ani su afganistanski gra8anski rat pokrenuli s mrtve toke jer su zauzeli dvanaest od trideset jedne afganistanske pokrajine i stigli do 7a ula na sjeveru i do :erata na zapadu. /ali anski su vojni.i u 7anda#aru nerado govorili u nazonosti svoji# zapovjednika pa se o tali anima ne'to moglo saznati samo tako da putujete autostopom iz 7anda#ara i natrag. &nutar terenskog vozila, u kojemu i se naguralo oko deset vojnika s kovezima streljiva, raketa, a.aa granata i vre1a p'eni.e, jedva i doekali da nekome ispriaju svoje 2ivotne prie. -o nji#ovim rijeima, od zauzimanja 7anda#ara oko !".""" Af%ganistana.a 'to su studirali u stotinama pakistanski# medresa napustilo je iz jeglike logore u -akistanu i pridru2ilo se snagama mule Omara. Na nji#ovu putu prema sjeveru pridru2ile su im se tisu1e afganistan%ski# -a'tuna. Ve1ina i# je ila vrlo mlada%u do i izme8u etrnaest i dvadeset etiri godine%a mnogi se nikada prije toga nisu orili premda su, kao i svi -a'tuni, znali rukovati oru2jem. Mnogi su od ro8enja 2ivjeli u iz jeglikim logorima u dvjema pakistanskim pokrajinama% 6aluistanu i Sjeverozapadnoj pograninoj pokrajini, gdje su povremeno ivali zadajani 7urNanom u desetinama medresa 'to su niknule du2 grani.e u organiza.iji afganistanski# mula ili pakistanski# islamski# fundamentalistiki# stranaka. & tim su 'kolama prouavali 7urNan, izreke proroka Mu#ameda i osnove islamskog zakona, onako kako su i# tumaili nji#ovi jedva pismeni uitelji. Ni uitelji ni polazni.i nisu poznavali ni osnove matematike, znanosti, povijesti ni zemljopisa. Mnogi od ti# mladi# ratnika nisu poznavali ni povijest vlastite zemlje kao ni d2i#ad protiv Sovjetskog Saveza. /i djea.i nisu imali ni'ta zajedniko s mud2a#edinima koje sam upoznao tijekom osamdeseti# godina%ljudima 'to su do ro poznavali loze svoji# plemena i klanova, s nostalgijom se sje1ali svoje napu'tene zemlje i sela i priali prie i legende iz afganistanske povijesti. 6ili su to pripadni.i nara'taja koji nikad nije vidio svoju zemlju u miru%Afganistan ez rata protiv nekog osvajaa ili ez me8uetniki# suko a. Nisu znali ni'ta o svojim plemenima, pre.ima, susjedima ni o slo2enoj etnikoj strukturi naroda stoje esto povezivala nji#ova sela i domovinu. 6ili su kao naplavina 'to ju je more iz a.ilo na o ali povijesti. Nisu znali ni'ta o pro'losti niti su imali planova za udu1nost. Sada'njost je ila sve. 9oslovno su ili siroad rata, ez korijena i ez mjesta, ez posla i ez imanja, ez gotovo ikakvi# spoznaja o se i samima. $atu su se divili jer je rat io jedino zanimanje na koje su se mogli priviknuti. Nji#ovo priprosto vjerovanje u mesijanski i puritanski islam, koji su im ulile nji#ove priproste seoske mule, ilo je jedino za 'to su se mogli u#vatiti i stoje nji#ovim 2ivotima davalo nekakva smisla. 6ez ikakve praktine nao raz e, ak ni onakve kakvu su imali nji#ovi pre.i%o rada zemlje, uvanje stada ili izrada runi# radova % ili su ono 'to i 7arl Mara nazvao afganistanskim lupenproleterija%tom. Nadalje, rado su se okupili u to u potpunosti mu'ko ratstvo 'to su ga stvorili tali anski vo8e jer za ni'ta drugo nisu ni znali. Mnogi su, zapravo, ili siroad odrasla ez 2ena%majki, sestara ili ro8akinja. Neki su ili polazni.i medresa ili su do tada 2ivjeli zatvorenim 2ivotom iz jegliki# logora, kamo su 2enski lanovi o itelji mogli rijetko zalaziti. Aak i po normama konzervativni# pa'tunski# plemena, koji su u svojim selima i nomadskim logorima 2ivjeli kao usko povezane

26

Talibani

zajedni.e u kojima su se mu'kar.i dru2ili sa 2enama iz svoji# o itelji, 2ivot ti# djeaka io je okrutan i te2ak. 6iti u dru'tvu sa 2enama ila im je nepoznani.a. Nji#ovi uitelji, mule, isti.ali su kako 2ene predstavljaju ku'nju, nepo2eljno odvlaenje ovjeka od slu2 e Alla#u. 7ad su tali ani u'li u 7anda#ar i 2ene zatvorili u ku1e tako 'to su im za ranili zaposlenje, 'kolovanje, ak i odlazak u kupovinu, ve1ina ti# djeaka iz medresa nije u tome vidjela ni'ta lo'e. Osje1ali su se ugro2enima tom polovi.om ljudskoga roda koju nikada nisu upoznali pa i# je ilo znatno lak'e zatvoriti u ku1e, poglavito ako tako nala2u mule 'to su se pozivale na primitivne islamske navade koje nisu imale nikakva upori'ta u islamskom zakonu. -odjarmljivanje 2ena postalo je poslanjem istinski# vjernika i fundamentalista po kojemu su se tali ani razlikovali od mud2a#edina. /o mu'ko ratstvo nije tim mladi1ima pru2alo samo Verski .ilj za koji se tre alo oriti nego ukupan nain 2ivota koji je tre alo prigrliti i koji im je tre ao osmisliti 2ivot. Ironijom sud ine, tali anski je pokret io izravan povratak na vjerske vojne redove 'to su se pojavili u kr'1an% skome svijetu u vrijeme kri2arski# ratova protiv islama%dis.iplinirani, motivirani i ezo zirni u postizanju svoji# .iljeva.1 /ijekom prvi# nekoliko tali anski# po jedonosni# mjese.i stvorena je .ijela mitologija o nji#ovoj nepo jedivosti kakvu su mogli posti1i samo 6o2ji vojni.i. & to vrijeme stalnog napredovanja svaka je po jeda samo jaala dojam o istinitosti nji#ova poslanja%daje 6og na nji#ovoj strani te daje nji#ovo tumaenje islama jedino ispravno. Ojaani velikim rojem novaka, krenuli su prema sjeveru i u'li u pokrajine &rozgan i <a ul, koje su zauzeli ez ijednog #i.a. -a'tunski lokalni zapovjedni.i%pljaka'i, nespremni staviti na ku'nju vjernost svoji# po ornika, istaknuli su ijele zastave, predali se i u to ime predali svo svoje oru2je. Na jugu zemlje tali ani su krenuli u napad na snage =afara A#un%dzade#a, iji je klan, tijekom gotovo svi# osamdeseti# godina, dr2ao pokrajinu :elmand i njezina unosna polja opijuma. Nai'li su na o'tar otpor, ali su uspjeli neke manje zapovjednike, mafija'e droge, na#u'kati na A#undzade#a a neke potkupiti i tako, u sijenju 1((@., zauzeti tu pokrajinu. 7renuli su dalje prema zapadu i stigli do.9ilarama na auto.esti 7anda#ar%:erat i do grani.e triju zapadni# pokrajina koje je dr2ao Ismail :an. Istodo no su krenuli prema sjeveru u smjeru 7a ula i s lako1om prodrli kroz pa'tunski pojas gdje su nai'li na vi'e masovne predaje nego masovnog otpora. -a'tunski jug, u kaosu i anar#iji, iji su sitni zapovjedni.i ili neorganizirani, s lako1om je pao u ruke tali ana, ali su se na kraju morali suoiti s velikim zapovjedni.ima i sa slo2enom politikom i etnikom situa.ijom stoje vladala na drugim podrujima zemlje. & sijenju 1((@. sve su opor ene skupine zdru2ile snage kako i napale vladu predsjednika $a anija u 7a ulu. :ikmetjar se udru2io s uz ekim zapovjednikom generalom $a'idom 9ostumom na sjeveru i s :azarima u sredi'njem dijelu Afganistana koji su dr2ali jedan dio 7a ula. -akistan je pomogao oko osnivanja toga saveza jer je :ikmetjar jo' uvijek io oiti miljenik Islama ada a poetkom te godine do io je od -akistana velike koliine raketa za om ardiranje 7a ula. Me8utim, ak je i Islama ad io zateen rzim napredovanjem tali ana. Iako je vlada premijerke 6enazir 6uto pru2ala punu potporu tali anima, ISI je io skeptian glede nji#ovi# sposo nosti, uvjeren kako 1e oni ostati korisna ali periferna snaga na jugu Afganistana. :ikmetjar je io vidno za rinut z og ti# suparniki# pa'tunski# snaga 'to su velikom rzinom napredovale od juga prema sjeveru pa je poku'ao zaustaviti tali ane i istodo no poduzeti sna2an raketni napad na 7a ul, u kojemu su stotine .ivila poginule a velik je dio grada poru'en. 9ana !. veljae 1((@. tali ani su zauzeli Vardak, oko @@ kilometara ju2no od 7a ula, pa je po prvi put zaprijetila opasnost :ikmet%jarovim azama oko 7a ula. /ali ani su munjevito napredovali pa su 1". veljae 1((@. zauzeli Meidan +a#r, nakon 2estoki# or i u kojimaje poginulo !"" ljudi, a sutradan i Mu#amed Aga. :ikmetjar se na'ao u klop.i izme8u vladini# snaga sjeverno od grada i tali ana ju2no od grada. Moral njegovi# vojnika je potonuo. 9ana 1?. veljae 1((@. tali ani su zauzeli :ikmetjarov sto2er u Aarasja u, prouzroili paniku me8u njegovim vojni.ima i natjerali i# u ijeg na sjever, prema 92alala adu. Snage predsjednika $a anija, pod zapovjedni'tvom A#mada +a# Masuda, povukle su se u 7a ul. /ali ani su otvorili sve .este i tako omogu1ili da u 7a ul u8u konvoji #rane, nakon vi'emjesene lokade grada koju je nametnuo :ikmetjar. 6io je to mudar potez, kojim je me8u skeptinim 2iteljima 7a ula porastao ugled tali ana i ispunjen glavni za#tjev prijevoznike mafije koja i# je podupirala. 9o'lo je do

27

Talibani

or i izme8u Masuda i tali ana, koji se nisu o azirali na pozive za prekid vatre pose nog izaslanika &N%a za Afganistan, tuniskog diplomata Ma#muda Mestirija. Masud je imao jo' jedan ve1i pro lem. Iako je :ikmetjar io natjeran u ijeg, Masud se morao suoiti i sa snagama :azara 'iita koje je predvodila stranka :iz %i va#dat, a dr2ale su ju2ne dijelove grada. -oku'ao je do iti na vremenu pa se u Aarasja u dva puta sastao s tali anskim zapovjedni.ima, mulama $a anijem, 6ord2anom i =ausom. /om su se prigodom tali ani po prvi put sastali sa svojim najve1im suparnikom, koji 1e i# tijekom sljede1e etiri godine uporno nastojati kazniti. <atra2ili su ostavku predsjednika $a anija i Masu%dovu predaju, a takvim pregovarakim stajali'tem nisu a' mogli ste1i potporu. Istodo no su poeli pregovarati i s :azarima. Sastali su se i s Mestirijem, posrednikom &N%a, kojemu su predali tri uvjeta za svoje sudjelovanje u mirovnom pro.esu pod pokroviteljstvom &N%a. <atra2ili su da nji#ove jedini.e do iju status 0neutralni# snaga0 u 7a ulu, da prijelazna vlada u 7a ulu ude sastavljena samo od 0do ri# muslimana0 te da svi# trideset pokrajina udu zastupljene u toj vladi. < og nji#ova inzistiranja da u novoj vladi u 7a ulu oni imaju ve1inu, predsjednik $a ani i &N ili su primorani od iti takve za#tjeve. Masud je odluio potu1i svoje neprijatelje jednog po jednog. 9ana E. o2ujka 1((@. na prepad je napao :azare, poslao tenkove u ju2ne dijelove 7a ula, potukao :azare i istjerao i# iz grada. :azari su u tom ezna8u postigli sporazum s tali anima, koji su sve vi'e napredovali, i predali im svoje te'ko naoru2anje i polo2aje. Ali, u toj predaji i mete2u u ijen je #azarski vo8a A dul Ali Mazari dok je io u tali anskom zatoeni'tvu. :azari su kasnije tvrdili kako su tali ani a.ili Mazarija iz #elikoptera kad je, dok su ga kao zatoenika prevozili u 7anda#ar, poku'ao dogra iti pu'ku. Njegova 1e smrt, ez o zira na to je li ila sluajna ili namjerna, zauvijek osuditi tali ane u oima afganistanski# 'iita i nji#ova glavnog pokrovitelja%Irana. :azari im nikada ne1e oprostiti Mazarijevu smrt a tri godine kasnije osvetili su im se tako 'to su na sjeveru zemlje masakrirali tisu1e nji#ovi# pripadnika. /ime su iz ile na povr'inu krvave me8uetnike i sekta'ke podjele% izme8u -a'tuna i :azara i izme8u sunita i 'iita%'to su tinjale pod samom povr'inom. & me8uvremenu Masud nije imao namjere dopustiti tali anima da preuzmu mjesto :azara u ju2nom dijelu 7a ula. 9ana 11. o2ujka 1((@. poduzeo je jo' jedan kazneni napad i nakon krvavi# ulini# or i, u kojima su poginule stotine tali ana, istjerao i# iz grada. 6ila je to prva velika itka u kojoj su tali ani izgu ili. Nji#ova sla a vojna struktura i ijedna vojna taktika ila je siguran put u poraz pred iskusnijim Masudovim or.ima. /ali ani su ve1 ili osvojili nesre8eni pa'tunski jug zemlje jer je is.rpljeno i od rata umorno stanovni'tvo toga kraja u njima vidjelo spasitelje i mirotvor.e, ako ne i poten.ijalnu silu koja 1e o2ivjeti pa'%tunsku mo1 'to su je /ad2i.i i &z e.i ponizili. Mnogim je predajama potpomoglo podmi1ivanje lokalni# zapovjednika, koji i nakon toga mijenjali stranu%taktika koju 1e tali ani kasnije pretvoriti u pravu umjetnost i koju su mogli se i priu'titi za#valjuju1i velikim pri#odima od trgovine drogom, prijevoznike mafije i inozemne pomo1i, od -akistana i Saudijske Ara ije. /ijekom svojega napredovanja zaplijenili su i goleme koliine sitnog naoru2anja, tenkova pa ak i #elikoptera, 'to im je omogu1ilo naoru2avanje jo' ve1eg roja vojnika. Na podrujima pod nji#ovom vla'1u razoru2avali su stanovni'tvo, uvodili zakon i red, nametali strogi 'erijatski zakon i otvarali .este za promet, 'to je rezultiralo naglim padom .ijena pre#ram eni# proizvoda. Narod je nakon dugogodi'nji# patnji s krajnjim veseljem doekao sve te mjere. -oraz u 7a ulu io je velik udara. tali anskom ugledu, ali ne i nji#ovoj odlunosti. /ali ani su nakon toga svoju pozornost usmjerili prema zapadu u namjeri da zauzmu :erat. -otkraj veljae 1((@., nakon sna2ni# or i, zauzeli su pokrajine Nimroz i Bara# koje je dr2ao Ismail :an i krenuli dalje prema iv'oj sovjetskoj azi u +indandu, ju2no od :erata. $e2im u 7a ulu io je vidno za rinut z og tali anskog napredovanja i neuspje#a Ismaila :ana da im se odupre. Masudovo je ratno zrakoplovstvo iz 7a ula poelo om ardirati tali anske .rte rati'ta kako i pomoglo o rani +indanda i :erata. 7ako nisu imali zrane luke a logistika im je potpora iz aza u 7anda#aru ila sla a, kao i zapovjedna struktura, tali ani su poeli trpjeti velike gu itke u napadima na vladine polo2aje oko +indanda.

28

Talibani

-otkraj o2ujka 1((@. istjerani su iz +indanda. -ovukli su se i pritom izgu ili ve1inu podruja koja su ranije osvojili i izgu ili najmanje tri tisu1e vojnika. Stotine ranjenika ostavljene su u pustinji, gdje su i umrli, jer tali ani na oji'ni.i nisu imali nikakve medi.inske opreme a z og nedostatka logistike nisu ili u mogu1nosti osigurati vodu i #ranu za svoje vojnike. 0Nikad nismo do2ivjeli takvu okrutnost. Svakog smo dana om ardirani, deset do petnaest puta. Nema ni #rane ni vode pa su mi prijatelji umirali od 2e8i. Izgu ili smo vezu sa zapovjedni.ima i nismo znali gdje su nam drugi vojni.i. Nestalo nam je streljiva. 6ila je to velika ijeda0, rekao mije tali anski ranjenik Sale# Mo#amad, dok su ga prevozili u 7anda#ar. Vladine su snage odluno potisnule tali ane na dvije fronte a politiko im je i vojno vodstvo ilo u rasulu. /o je znatno naru'ilo sliku tali ana kao poten.ijalni# mirotvora.a jer su u oima mnogi# Afga%nistana.a postali tek jo' jedna skupina lokalni# mafija'ki# ratnika. -redsjednik $a ani na nekoje vrijeme uvrstio svoj politiki i vojni polo2aj oko 7a ula i :erata. & svi nju 1((@. vladine su snage imale potpunu kontrolu u 'est pokrajina. /im je porazima vlast tali ana smanjena s dvanaest na osam pokrajina. Me8utim, :erat je i dalje io primamljiv, ne samo tali anima nego i pa'tunskoj prijevoznikoj i opijumskoj mafiji koja je oajniki ekala otvaranje putova prema Iranu i srednjoazijskim zemljama 'to su vodili preko :erata. Nijedan mud2a#edinski zapovjednik nije io tako ugledan kao Ismail :an a rijetki su tijekom rata protiv Sovjetskog Saveza pro'li takve patnje kakve je pro'ao narod :erata. Ismail :an io je asnik u afga%nistanskoj vojs.i kad su $usi okupirali Afganistan i imao je sna2ne islamistike i na.ionalistike osje1aje. 7ad su Sovjeti zauzeli :erat tamo'nji su narod, koji govori perzijskim jezikom, smatrali nezainteresiranim za or u i najkulturnijim od svi# Afganistana.a. :era1ani su posljednji put ili prisiljeni na or u prije vi'e od stotinu godina, tj. 1>*)., kad su pru2ili otpor perzijskoj invaziji. 7ako se nisu ojali otpora, Sovjeti su izgradili zranu azu +indand, kao svoju najve1u zranu azu u Afganistanu i dopustili svojim asni.ima da u :erat dovedu svoje o itelji. Ali, 1@. o2ujka 1()(., stanovni.i toga grada organizirali su protiv Sovjeta do tada neza ilje2en ustanak u jednom gradu. 9ok su u ijali sovjetske asnike i savjetnike i nji#ove o itelji, Ismail :an je u gradskoj vojarni izveo udar, po io afganistanske komunistike asnike i narodu podijelio oru2je. & ijene su stotine $usa. Iz stra#a od slini# po una u drugim afganistanskim gradovima, Moskva je iz Sovjetske $epu like /urkmenije poslala tristo tenkova za gu'enje ustanka i poela nesmiljeno om ardirati jedan od najstariji# gradova na svijetu. -etnaest godina nakon toga veliki dijelovi grada jo' su uvijek izgledali kao mjeseeva povr'ina, s nepreglednim ru'evinama. <a samo nekoliko dana u ijeno je vi'e od dvadeset tisu1a :era1ana. Ismail :an je sa svojim geril.ima po jegao u provin.iju a desetine tisu1a .ivila po jeglo je u Iran. Sljede1i# je deset godina vodio sna2an gerilski rat protiv sovjetske okupa.ije i u provin.iji uspostavio uinkovitu upravu i tako zado io po'tovanje naroda. /o se po'tovanje pokazalo nepro.jenjivim kad se nakon odlaska sovjetski# snaga vratio u :erat. :erat je io kolijevka afganistanske povijesti i .iviliza.ije. /aj grad%oaza nastao je prije pet tisu1a godina. Njegova dolina, s vi'e od @"" etvorni# kilometara navodnjavane zemlje, okru2ena planinama, smatrana je najplodnijom zemljom u Srednjoj Aziji. =rki povjesniar :erod opisao ju je kao 2itni.u Srednje Azije. 0Na .ijelome svijetu nema grada kao 'to je :erat0, napisao je u svojim memoarima .ar 6a ar. 4nglezi su tu ljepotu uspore8ivali sa svojim grofovijama u 4ngleskoj. 0/o podruje me8u planinama prekrasan je predio mali# utvr8eni# sela, vrtova, vinograda i kukuruzni# polja a taj ogat prizor rese mnoge rjei.e listave vode 'to teku dolinom u svim prav.ima0, napisao je 1>*1. ritanski avanturist i 'pijun kapetan ;onnollv. :erat je stolje1ima io raskri2je izme8u dvaju suparniki# .arstava, /urskog i -erzijskog, a njegovi su stanovni.i vrlo rano pri#vatili islam. =lavna d2amija u sredi'tu grada potjee iz sedmog stolje1a a o novila ju je 1!"". godine dinastija =orid. & srednjem je vijeku io i sredi'te kr'1anstva, tj. nestorijanske .rkve, i sufizma%du#ovne i mistine strane islama. Sljed eni.i sufijski# ratstava nak'i endija i kadirija do ivali su polo2aje predsjednika vlade i ministara. <a'titnik :erata je #ad2i C#od2aD A dula# Ansari, slavni pjesnik i filozof sufizma, koji je umro 1">>. i koji u Afganistanu jo' uvijek ima rojne sljed enike. 7ad je 92ingis 7an 1!!!. osvojio :erat od njegovi# 1E".""" stanovnika po'tedio je samo ?".""". Ali, grad se oporavio i za manje od dvjesto godina dosegnuo svoj vr#una. nakon 'to su /imurov sin, +a# $u#, i njegova supruga,

29

Talibani

kralji.a =ou#ar +ad, godine 1?"@. preselili prijestolni.u /imuridskog .arstva iz Samarkanda u :erat. /imuridski su vladari po prvi put u povijesti o jedinili turkijsku nomadsku stepsku kulturu i visoku kulturu ure8eni# perzijski# zemalja, doveli razne majstore i o rtnike iz -erzije, Indije i Srednje Azije i podigli stotine velianstveni# spomenika i drugi# zdanja. +a# $u# i njegova kralji.a =ou#ar +ad pretvorili su :erat u golemo gradili'te, grade1i d2amije, medrese, javna kupali'ta, knji2ni.e i palae. Na tr2ni.ama :erata prodavali su se najljep'i sagovi, nakit, oru2je, vojna oprema, .rijep i keramika. Na dvoru je djelovao 6i#zad, kojega smatraju naj oljim perzijskim slikarom minijatura. 0Ako u :eratu ispru2i' noge zasigurno 1e' udariti kakvog pjesnika0, rekao je Ali +ir Navai, predsjednik vlade +a#a $u#a, koji je i sam io umjetnik, pjesnik i pisa..? Navaija, koji je pokopan u :eratu i na.ionalni je pjesnik dana'njeg &z ekistana, smatraju o.em turkijske knji2evnosti jer je io prvi pjesnik koji je pisao na turkijskom umjesto na perzijskom. Na dvoru je io i perzijski pjesnik 5ami koji je tako8er pokopan u :eratu, a sin +a#a $u#a, &lug 6eg, io je astronom koji je u Samarkandu imao zvjezdarni.u stoje promatrala kretanja zvijezda. Njegov kalendar i polo2aj zvijezda tiskani su na Oksfordskom sveuili'tu 1EE@. i jo' su uvijek zapanjuju1e toni. =odine 1?1). kralji.a =ou#ar +ad, koja je i sama izgradila desetke d2amija, dovr'ila je gradnju vele na kompleksa na ru u grada koji se sastojao od d2amije, medrese i njezine gro ni.e. Njezinu gro ni.u, sa zidovima poploanim plavom perzijskom keramikom ukra'enom .vjetnim uzor.ima, natkritu re rastom plavom kupolom s prekrasnim ijelim zapisima iz 7urNana, jo' uvijek smatraju jednim od najljep'i# spomenika islamske ar#itekture na svijetu. 7ad ju je godine 1(*). vidio 6Kron opisao ju je kao 0najljep'i primjer ar#itekture u oji 'to gaje ovjek izgradio na slavu 6ogu i se i samome0.@ 7ad je kralji.a =ou#ar +ad umrla, u do i od >" godina, nakon stoje podigla oko tristo gra8evina u Afganistanu, -erziji i Srednjoj Aziji, na njezin je gro stavljen jednostavan natpis, koji glasi, 06ilkisa svoga vremena0. 6ilkisa znai 7ralji.a od Se e.E Velik dio toga kompleksa uni'tili su 6ritan.i 1>>@. a Sovjeti su to podruje minirali kako i sprijeili ulazak mud2a#edina. 7ad su Sovjeti 1()(. om ardirali :erat grad su poru'ili gore nego nekada Mongoli. 0:erat je danas najporu'eniji i najminiraniji grad na svijetu a ipak ne do ivamo nikakve pomo1i niotkuda0, rekao mije 1((*. Ismail :an.) &nato pusto'i 'to gaje okru2ivala, Ismail :an je razoru2ao narod i u trima pokrajinama uspostavio uinkovitu upravu u kojoj su funk.ionirale zdravstvena skr i 'kole. &kratko, za#valjuju1i tom lukavom ovjeku s vragoljastim smije'kom z og kojegaje izgledao znatno mla8i od svoji# etrdeset sedam godina, 'kole u :eratu polazilo je ?@.""" dje.e, od koji# su 1((*. polovi.a ile djevoji.e, a u 'kolama njegovi# triju pokrajina ilo je ukupno )@.""" uenika. =odine 1((*. odveo me u posjet 'koli Atun :eirvi, koju je u dva turnusa polazilo 1@"" djevoji.a, pod vedrim ne om, ez uioni.a, stolova, knjiga, papira ni tinte%nji#ova je 2elja za uenjem ila tek odrazom duge povijesti uenja i kulture grada :erata. Nasuprot tome, kad su tali ani preuzeli 7anda#ar, zatvorili su etrdeset pet 'kola a ostavili samo tri. 7ad su kasnije zauzeli :erat zatvorili su sve 'kole u gradu a djevoji.ama ak za ranili uenje kod ku1e. =odine 1((@. Ismail :an je io suoen s golemim pro lemima. Ve1 je io razoru2ao narod i stvorio nepopularni redovni vojni rok. 7ako i se odupro tali anima morao je ponovno naoru2ati narod a u redovnoj je vojs.i vladala korup.ija, sla moral i nedostatak sredstava. 7orumpiranost vojni# asnika i a#atost prema .ivilima uzeli su ma#a u .ijelome gradu a .arini.i su od kamiona 'to su prolazili kroz :erat napla1ivali ak deset tisu1a pakistanski# rupija C**" ameriki# dolaraD% 'to je io zajamen nain stvaranja neprijatelja od prijevoznike mafije. /ali ani su ili do ro o avije'teni o njegovim pro lemima. 0Ismail je sla , vojni.i se ne 2ele oriti jer ne do ivaju pla1u a me8u narodom je diskreditiran z og korup.ije u redovima vlasti. Ostao je usamljen pa mu mora pomagati Masud0, rekao mi je mula Vakil A#mad. Napravio je i jednu oz iljnu vojnu pogre'ku. &vjeren kako su tali ani z og poraza na ru u raspada, krenuo je u lo'e oda ranom trenutku u lo'e pripremljenu ofenzivu. 5akim je mo ilnim snagama !*. kolovoza 1((@. zauzeo 9ilaram a tjedan dana kasnije i neke dijelove :elmanda i time zaprijetio 7anda#aru. Ali, njegova je vojska ila prenapregnuta i nalazila se u neprijateljskoj

30

Talibani

sredini dok su tali ani .ijelo to ljeto, uz pomo1 -akistana i Saudijske Ara ije, o navljali vojsku i dopremali oru2je, streljivo i vozila i stvarali novu zapovjednu strukturu uz pomo1 savjetnika ISI%a. ISI im je pomogao i oko sklapanja jednog sporazuma, koji je ostao tajnom, izme8u tali ana i generala $a'ida 9ostuma. 9ostum je u 7anda#ar poslao svoje uz eke te#niare da poprave Migove i #elikoptere 'to su i# tali ani pret#odne godine u 7anda#aru zaplijenili i tako stvorili prvo tali ansko ratno zrakoplovstvo. & me8uvremenu su 9ostumovi om arderi poeli napadati :erat. 7ako i se oduprli prijetnji Ismaila :ana, tali ani su #itro mo ilizirali oko !@.""" ljudi, od koji# su mnogi ili svje2i dragovolj.i iz -akistana. Iskusnije su or.e poslali u kolonama terenski# datsuna da presije.aju opskr u Ismailove vojske. -otkraj kolovoza kod =iri'ka su postavili vrlo uspje'nu zasjedu pa je Ismail :an nalo2io op1e povlaenje. /ali ani su za samo nekoliko dana od ili njegove snage prema +indandu, a i taj je grad neo ja'njivo napustio *. rujna 1((@., ez or e. 9va dana nakon toga, dok mu je vojska ezglavo je2ala a tali anske mo ilne kolone nadirale sve du lje u nji#ove redove i opkoljavale i#, napustio je i :erat i sa svojim zapovjedni.ima i nekoliko stotina vojnika po jegao u Iran. Sutradan su provladine mase u 7a u%lu, razjarene z og pada :erata, napale i opljakale pakistansko veleposlanstvo i ranile pakistanskog veleposlanika dok su vladini vojni.i mirno promatrali taj doga8aj. Odnosi izme8u 7a ula i Islama ada pali su na najni2u razinu kad je predsjednik $a ani otvoreno optu2io -akistan za poku'aj njegova svrgavanja uz pomo1 tali ana. /ali ani su tako osvojili .ijeli zapadni dio zemlje, to osjetljivo podruje do grani.e s Iranom i po prvi put uspostavili vlast u nekom dijelu zemlje u kojemu -a'tuni nisu ili u ve1ini. -rema :eratu su se odnosili kao prema okupiranom gradu, u#itili stotine :era1ana, zatvorili sve 'kole i silom provodili razne za rane i 'erijatski zakon jo' stro2e nego u 7anda#aru. =rad nisu uvali lokalni izdaji.e nego tvrdokorni pa'tunski tali ani iz 7anda#ara a gradska je uprava predana -a'tuni%ma iz ogranka 9urani, od koji# mnogi nisu ni znali perzijski jezik pa stoga nisu mogli ni komuni.irati s lokalnim stanovni'tvom. /ijekom sljede1i# nekoliko godina u tijela gradske vlasti nije primljen nijedan lokalni ovjek, :era1anin. 5edino 'to je preostalo tim o razovanim i kulturnim stanovni.ima :erata, gdje su vladali, po njima, odvratni i neo razovani -a'tuni koji nisu ni'ta znali o velianstvenoj povijesti toga grada, ilo je to da odlaze na 92amijev gro i itaju njegov tu2ni natpis, koji glasi, 7ad ti li.e ne mogu vidjeti, kao ni mjese. u mranoj no1i, ronim zvijezde od suza a no1 mi ostaje mrana unato svem zvjezdanom sja%juS -ad :erata io je i poetak kraja $a anijeve vlade. /ali ani su, ojaani po jedama, u listopadu i rujnu krenuli u jo' jedan napad na 7a ul, u nadi da 1e uspjeti zauzeti daljnja podruja prije dolaska zime kad su or e nemogu1e. Masud je potkraj studenoga krenuo u pro%tunapad i od io i#, pri emu su poginule stotine vojnika. Ali, tali ani 1e ustrajati i nastojati grad osvojiti drugim sredstvima, sla ljenjem Masudovi# .rta o rane podmi1ivanjem a ne tenkovskom vatrom. /re1e poglavlje 7A6&3 1((E.god, V3A9A$ -$AVOV54$NI: /og pro#ladnog prolje1a 1((E. stotine afganistanski# mula, u d2ipovima, kamionima i na konjima, poele su stizati u 7anda#ar. 9o !". o2ujka u taj je grad stiglo vi'e od 1!"" pa'tunski# Verski # vo8a iz ju2nog, sjevernog i sredi'njeg Afganistana. Smjestili su se u vladinim uredima, u staroj utvrdi i na natkrivenoj tr2ni.i, jer su ta mjesta pretvorena u goleme spavaoni.e jednostavno tako 'to su na pod prostrte stotine sagova na kojima su mule spavale. 6io je to najve1i skup mula i uleme u povijesti Afganistana. 6ila je vrlo znakovita injeni.a da nisu ili nazoni lokalni vojni zapovjedni.i, tradi.ionalni vo8e plemena i klanova, politiki du2nosni.i iz rata protiv Sovjetskog Saveza ni predstavni.i nepa'tunski# naroda sa sjevera Afganistana. Mula Omar pozvao je samo vjerske vo8e kako i raspravljali o udu1em planu djelovanja ali, kao jo' va2nije, kako i legitimirali tali anskog vo8u, mulu Omara, kao svemogu1ega vo8u zemlje. 9esetomjesena tali anska opsada 7a ula nije uspjela slomiti taj grad pa je me8u nji#ovim redovima, z og sve ve1i# gu itaka, rastao roj nemira. /ijekom dugi# zimski# mjese.i umjerenja.i u tali an%skim redovima otvoreno su govorili o potre i pregovora s ka ulskim re2imom. -o orni.i tvrde politike 2eljeli su nastaviti po#od na .ijelu zemlju. 9o'lo je i do veliki#

31

Talibani

podjela me8u -a'tunima. 7anda#ar.i okupljeni oko Omara 2eljeli su nastaviti rat dok su predstavni.i oni# pa'tunski# podruja koja su tali ani nedavno ili zauzeli 2eljeli mir i o ustavu rata. I svi ljudi izvan te zemlje s#vatili su kako se tali ani nalaze na raskri2ju. 0/ali ani ne mogu zauzeti 7a ul a Masud ne mo2e zauzeti 7anda#ar. 7ako 1e tali ani napredovati ako ne uspiju zauzeti 7a ulG Aak i ako ga uspiju zauzeti, kako 1e ostatak Afganistana pri#vatiti nji#ov o lik islamskog sustavaG0, rekao mije posrednik &N%a Ma#%mud Mestiri.1 Sjedni.e Sure trajale su dva tjedna, po .ijele dane i no1i. Odvojene su Sure raspravljale o pitanjima poput politike i vojne udu1nosti, naj oljeg naina proved e 'erijatskog zakona i udu1nosti o razovanja djevoji.a na podrujima pod tali anskom vla'1u. Sve su se rasprave odvijale u krajnoj tajnosti a stran.ima je ti# dana ilo za ranjeno ulaziti u 7anda#ar. Me8utim, kao promatrai ili su nazoni pakistanski du2nosni.i, me8u njima i pakistanski veleposlanik u 7a ulu kadi :umajun i nekoliko asnika ISI%a, a jedan od nji# io je pukovnik Imam, pakistanski generalni konzul u :eratu. 7ako i pomirili svoja razliita stajali'ta, glavna je skupina 7an%da#ara.a, okupljena oko mule Omara, iza rala mulu Omara za 0vladara pravovjerni#0 Camir%ul muNmininD, ime je, slijedom toga islamskoga naslova, postao neupitnim vo8om d2i#ada i emirom Afganistana. C/ali ani 1e kasnije promijeniti ime Afganistana u Afganistan%ski 4mirat.D 9ana ?. travnja 1((E. Omar se pojavio na krovu jedne zgrade u sredi'tu grada, zamotan u pla't proroka Mu#ameda, koji je izva8en iz svoga sveti'ta prvi put nakon 'ezdeset godina. 9ok je oko se e omotavao i razmotavao pla't, koji je tako lepr'ao na vjetru, us#i1eno mu je pljeskalo okupljeno mno'tvo mula u dvori'tu zgrade, uzvikuju1i 0amir ul%muNminin0. /aj zavjet vjernosti ili 0 aiat0 predstavljao je postupak slian onome kad je #alif Omar potvr8en vo8om muslimana u Ara iji nakon smrti proroka Mu#ameda. 6io je to majstorski politiki potez, jer je mula Omar, zamotav'i se u pla't proroka Mu#ameda, preuzeo pravo vo8e ne samo Afganistana.a nego i svi# muslimana. Sastanak je zavr'io o javom d2i#ada protiv re2ima predsjednika $a anija. /ali ani su se zarekli da ne1e u1i u pregovore ni s jednom od protivniki# strana i izjavili su kako se o konanoj odlu.i glede dopu'tanja o razovanja za 2ene mo2e raspravljati 0kad Afganistan do ije legitimnu vladu0. -o orni.i tvrde linije mule Omara odnijeli su po jedu. Ali, za mnoge Afganistan.e i muslimane u drugim zemljama ila je to oz iljna povreda pravilnog postupanja jer je taj visoki polo2aj dan ovjeku koji nije imao ni pravog o razovanja ni plemenskog pedigrea niti je io u srodstvu s o itelji proroka Mu#ameda. /u titulu nije uzeo nijedan Afganistana. jo' od 1>*?. godine kada ju je uzeo kralj 9ost Mu#amed :an, prije negoli je o javio d2i#ad vlastitom narodu. Nadalje, po islamu taj naslov nije valjan osim ako ga nekom vo8i ne dodijeli sva ulema u zemlji. /ali ani su uporno tvrdili da nji#ov sastanak udovoljava za#tjevu 7urNana zvanom 0a#l al%#al o aQd0, koji doslovno znai 0ljudi koji mogu otpustiti i svezati0, tj. oni koji imaju vlast donositi legitimne odluke u ime islamske zajedni.e. /aj je naslov Omaru dao prijeko potre an legitimitet i mistiku me8u -a'tunima kakvu nije tijekom rata stekao nijedan mud2a#edinski vo8a. /o 1e mu omogu1iti da se jo' vi'e udalji od dnevne politike, osigurati mu jo' jedan razlog da se ne sastaje sa stranim diplomatima kao i to da ude jo' tvr8i glede pro'irenja aze tali anskog vodstva ili pregovora s protivni.ima. Otkako je stekao taj naslov uvijek se mogao iza njega sakriti i od iti se sastati s protivnikim vo8ama kao sa se i ravnima. Ali, na tom sastanku uleme namjerno nisu donijete nikakve odluke glede znatno osjetljiviji# pitanja o tome kakvu vlast tali ani namjeravaju uspostaviti u Afganistanu i 'to planiraju, ako uop1e imaju planova, glede ekonomskog i dru'tvenog razvoja zemlje. /a 1e pitanja zauvijek ostati ez odgovora, ak i nakon 'to su zauzeli 7a ul. 0Na'u strukturu nismo jo' javno iznijeli jer nismo dovoljno jaki da odluimo tko 1e iti predsjednik vlade ili predsjednik zemlje0, rekao je mula Vakil, Omarov pomo1nik i dodao, 0+erijat ne dopu'ta politiku ni politike stranke. <ato ni ne dajemo nikakvu pla1u politikim du2nosni.ima ni vojni.ima, samo #ranu, odje1u, o u1u i oru2je. Helimo 2ivjeti onako kako je 2ivio na' -rorok prije 1?"" godina a d2i#ad je na'e pravo. Helimo ponovno uspostaviti vrijeme na'ega -roroka pa samo provodimo ono 'to afganistanski narod 2eli posljednji# etrnaest godina0.

32

Talibani

5edan je drugi tali anski vo8a to izrazio jo' jezgrovitije, rijeima, 0Svoje neprijatelje mo2emo voljeti, ali tek nakon 'to i# porazimo0. Samo dan ranije tali anski su izaslani.i rekli Mestiriju u Islam%a adu kako su spremni razgovarati s predsjednikom $a anijem.? 0Ako su tali ani spremni razgovarati i ako je i predsjednik $a ani spreman razgovarati, onda je to doista velika stvar0, rekao je Mestiri, pun nade. 7onani is#od sastanka uleme io je udara. od kojega se nisu oporavili ni Mestiri ni mirovni napori &N%a pa je Mestiri u svi nju podnio ostavku. /aj sastanak uleme io je potaknut i sve rojnijim uspjesima af%ganistanskog re2ima u prido ivanju opor eni# elnika kao i sve oljim me8unarodnim polo2ajem predsjednika $a anija. Nakon uspje#a vladini# snaga nad :ikmetjarom, :azarima i tali anima, vlada je s#vatila kako je do'ao as za stje.anje ve1eg politikog ugleda i 'irenje politike aze za potporu njezinoj politi.i. -redsjednik $a ani poeo je pregovarati s lokalnim vo8ama, nastoje1i i# prido iti o e1anjem kako je spreman osnovati novu vladu u koju i i oni mogli u1i. & sijenju i veljai 1((E. njegov je izaslanik, dr. A d%ur $a#man, imao odvojene sastanke s =ul udinom :ikmetjarom u Saro iju, s generalom $a'idom 9ostumom u Mazar%e +arifu i s vodstvom stranke :iz %i va#dat u 6amijanu. & veljai su sve protivnike strane, osim tali a%na, osnovale vije1e od deset lanova za mirovne pregovore s 7a u%lom, ez o zira na to 'to su tali ani i dalje za#tijevali predaju vladini# snaga. /jedan dana nakon toga vije1e stranke :iz %i%islami ovlastilo je :ikmetjara da s predsjednikom $a anijem pregovara o podjeli vlasti. -akistan je io za rinut z og $a anijeva uspje#a pa je poku'ao prido iti iste te lokalne vo8e na stranu tali ana i osnovati savez protiv vlade u 7a ulu. ISI je u Islama ad pozvao :ikmetjara, 9ostuma, pa'%tunske vo8e iz Sure u 92alala adu i neke elnike stranke :iz %i va#dat kako i na nji# izvr'io pritisak da se priklone tali anima. Sastali su se s predsjednikom Barukom 3egarijem i vojnim zapovjednikom, generalom 5e#angirom 7aramatom, a pregovori su trajali .ijeli tjedan, od ). do 1*. veljae. -akistan je predlo2io politiki savez a u tajnim je razgovorima predlo2io zajedniki napad na 7a ul u kojemu i tali ani napali grad s juga, :ikmetjar s istoka a 9ostum sa sjevera.@ 7ako i omek'ao tali ane, 6a ar je ponudio tri milijuna dolara za o novu .este u ju2nom Afganistanu, od Aamana do /orgundija na grani.i s /urkmenijom. Ali, tali ani se nisu pojavili na tom sastanku, ime su jo' jednom s prijezirom od ili svoje pokrovitelje u -akistanu, unato oso nim pozivima pakistanskog ministra unutarnji# poslova Nasiru%la#a 6a ara, elnika 5&I%a Bazlur $a#mana i organiza.ije ISI. /ali ani su od ili ilo kakvo povezivanje s lokalnim vo8ama koje su osu8ivali kao komunistike ezvjer.e. /aj neuspje# Islama ada da stvori ujedinjenu frontu protiv 7a ula jo' je vi'e uvrstio predsjednika $a anija. -oetkom o2ujka krenuo je, s delega.ijom od 'ezdeset ljudi, na veliku turneju po Iranu, /urk%meniji, &z ekistanu i /ad2ikistanu kako i prido io potporu i vojnu pomo1 ti# zemalja. Iran, $usija i Indija, kao po orni.i ka ulske vlade, zakljuili su kako je rat do'ao u presudnu fazu jer i jo' jedna itka za 7a ul mogla pove1ati politiku nesta ilnost i 'iriti islamski fundamentalizam po Srednjoj Aziji. Iran se za rinuo z og pada :erata u ruke -a'tuna, koji su ili veliki protivni.i 'iita i kojima su pomagali suparni.i Irana, -akistan i Saudijska Ara ija. $usija je ka ulski re2im smatrala umjerenijim i popustljivijim od tali ana, jer je ila za rinuta za sigurnost svoji# repu lika na podruju Srednje Azije. Moskva je osim toga 2eljela kraj etverogodi'njem gra8anskom ratu u /ad2ikistanu, izme8u neokomunistiki# vladini# snaga i islamski# po unjenika, koji je io potaknut iz Afganistana. Indija je podupirala 7a ul jednostavno stoga stoje -akistan io na strani tali ana. Sve su te zemlje u rzale vojnu pomo1 vladinim snagama. $usija je poslala te#niku pomo1 za o novu zrane luke 6agram a ruski su vojni transporteri u 7a ul dopremali oru2je, streljivo i gorivo iz $usije, /ad2ikistana i &krajine. Iran je uspostavio zrani most od Me'#ada u istonom dijelu Irana do 6agrama i dopremao oru2je. -akistanska je tajna slu2 a izvijestila kako je u jednome jedinom danu u 6agram sletjelo trinaest iranski# zrakoplova. ;IA je do'la do podataka kako su afganistanski 'iiti, savezni.i predsjednika $a anija, prodali Iranu pet protuavionski# raketa Stinger za milijun ameriki# dolara po komadu. CSjedinjene su Amerike 9r2ave mud2a#edinima prodale oko ("" Stingera tijekom 1(>E. i 1(>). godine a ;IA je nakon 1((!. godine poduzela ezuspje'nu ak.iju ponovnog otkupa neupotrije ljeni# Stingera of mud2a#edina.D.E Iran je osnovao i pet logora za o uku lizu Me'#ada za oko pet tisu1a vojnika pod vodstvom iv'ega guvernera :erata, Ismaila :ana. Iran je afganistanskoj vladi pru2ao veliku

33

Talibani

pomo1 s o zirom na to da je /e#eran morao progutati svoj ijes prema Masudu z og pokolja 'iita :azara u 7a ulu od prije godinu dana. & me8uvremenu je Indija dala pomo1 za o novu afganistanske zrane kompanije Ariana, koja je sada imala sjedi'te u NeI 9el#iju, kako i afganistanskom re2imu osigurala pouzdanu dopremu oru2ja zrakom. Osigurala je i rezervne dijelove za zrakoplove, nove kopnene radare i novanu pomo1. S druge strane, -akistan i Saudijska Ara ija u rzali su opskr u oru2ja tali anima. -akistan im je osigurao novu telefonsku i telegrafsku mre2u, o novio kanda#arsku zranu luku i pru2io pomo1 u rezervnim dijelovima i naoru2anju za nji#ovo ratno zrakoplovstvo a i dalje je dopremao #ranu, gorivo i streljivo, ukljuuju1i i rakete. Saudijska im je Ara ija dopremala gorivo, nova. i stotine novi# terenski# vozila. Ve1ina te pomo1i stizala je zrakoplovima u kanda#arsku zranu luku iz lukoga grada 9u aija u -erzijskom zaljevu. Amerika je ila za rinuta z og tako velikog upletanja drugi# zemalja. Nakon stanke od etiri godine opet je pokazala zanimanje za poku'aj rje'avanja rata u Afganistanu. -oetkom o2ujka kongresmen :ank 6roIn, lan Senatskog podod ora za vanjske poslove za podruje ju2ne Azije, io je prvi iza rani ameriki predstavnik 'to je nakon 'est godina posjetio 7a ul i druga sredi'ta mo1i na tom podruju. Nadao se kako 1e organizirati sastanak svi# afganistanski# frak.ija u Las#ingtonu. -omo1ni.a amerikog ministra vanjski# poslova za ju2nu Aziju, $o in $ap#el, stigla je u Islama ad kako i nainila pregled amerike politike prema Afganistanu. Njezino je putovanje poelo 1(. travnja 1((E. i posjetila je tri sredi'ta mo1i, 7a ul, 7anda#ar i Mazar%e +arif, a kasnije i tri glavna grada srednjoazijski# zemalja. 0Ne 2elimo se mije% 'ati u poslove Afganistana ali se smatramo prijateljima Afganistana i zato sam ovdje kako i# poku'ala nagovoriti same Afganistan.e da se okupe i razgovaraju. <a rinuti smo i z og mogu1nosti propu'tanja ekonomski# poten.ijala u ovoj zemlji ako se ne uspostavi politika sta ilnost0, rekla je $ap#el u 7a ulu.> Mislila je na prijedlog za izgradnju plinovoda pri#vatljiv za sve afganistanske frak.ije i nagovarala -akistan da se pomiri s $a anijevom vladom i da tali ane i $a anijevu vladu dovede za pregovaraki stol. Sjedinjene Amerike 9r2ave krenule su u ak.iju i na drugim frontama. /ijekom rasprave u Vije1u sigurnosti &N%a o Afganistanu, 1". travnja 1((E., prve nakon 'est godina, predlo2ile su uvo8enje me8unarodnog em arga na uvoz oru2ja u Afganistan. $ap#el je takvu odluku 2eljela primijeniti kao polugu kojom i se sve zemlje u toj regiji prisilile na politiku nemije'anja u Afganistan i ujedno dala ve1a uloga naporima &N%a da sazove konferen.iju svi# zara1eni# strana u Afganistanu. ;lintonova je administra.ija oito ila naklonjena tali anima, jer je nji#ova politika ila na .rti va'ingtonske protuiranske politike a ili su joj va2ni i za izgradnju ilo plinovoda ili naftovoda od Srednje Azije koji tako ne i morao i1i preko Irana. Ameriki je 7ongres ve1 ranije odo rio ;IA%i tajni proraun u iznosu od dvadeset milijuna dolara za desta% iliziranje Irana, a /e#eran je optu2io Las#ington da jedan dio ti# sredstava dostavlja tali anima, stoje Las#ington uvijek demantirao. -akistanska premijerka 6enazir 6uto poslala je u Las#ington nekoliko izaslanika radi prido ivanja SA9%a za otvoreniju interven.iju na strani -akistana i tali ana ali Las#ington na to nije pristao, osim stoje izrazio svoj poznati neprijateljski stav prema Iranu i od io je stati na ilo iju stranu u afganistanskome gra8anskom ratu. $ap#el je odluno opovrgnula naga8anja kako SA9 poma2u tali anima. 0Mi nismo na niijoj strani niti ijednoj zara1enoj skupini pru2amo pomo10, rekla mije. SA9 su i dalje ile skeptine glede tali anskog osvajanja 7a ula u skoroj udu1nosti. $ap#el je tali ane opisala kao me8uso no du oko podijeljene, neiskusne, ez jakog vodstva i nesposo ne za vo8enje vlasti i rekla kako su svojom tvrdoglavo'1u od se e udaljili druge frak.ije. 0Aini se kako vaga, z og ti# sla osti i Masudove rastu1e snage, u izvjesnoj mjeri pada na 'tetu tali ana i sprijeit 1e i# u postizanju za.rtanoga .ilja da zauzmu 7a ul. Iako se ini kako su tali ani dosegnuli krajnju .rtu svoje ekspanzije, nji#ov je polo2aj na pa'tunskom jugu vrlo vrst0, rekla je. Las#ington se dodvoravao i drugim lokalnim vo8ama. Nekoli.ina i# je posjetila Las#ington, a prvi je io general 9ostum, koji se u Las#ingtonu sastao s amerikim du2nosni.ima 11. travnja 1((E. Af%ganistanski su vo8e i nji#ovi predstavni.i iz svi# zara1eni# strana u nevi8enim razmjerima sudjelovali u kongresnim saslu'anjima u Las#%ingtonu, koje je od !@. do !). lipnja

34

Talibani

odr2ao senator :ank 6roIn. Me8utim, kako je to ila iz orna godina i kako je ilo malo interesa za novo upletanje Amerike u afganistansku kalju2u, Las#ington je mogao imati samo ograniene .iljeve, iako je io za rinut z og porasta trgovine oru2jem i drogom u samom Afganistanu. Na nevoljkost SA9%a da pru2i potporu tali anima utje.ao je i neuspjeli poku'aj -akistana da stvori savez protiv predsjednika $a anija. /o se dokazalo jo' poraznijim za Islama ad kad je, u svi nju, u 7a ul stiglo tisu1u :ikmetjarevi# vojnika pru2iti potporu vladinim snagama u o rani od tali ana. 9ana !E. lipnja 1((E. sam je :ikmetjar, prvi put nakon petnaest godina, u'ao u 7a ul, kako i zauzeo polo2aj ministra vanjski# poslova koji mu je ponudila afganistanska vlada, a njegova je stranka pri#vatilajo' devet polo2aja u vladi. Istoga su dana tali ani u znak osvete krenuli u masovni raketni napad na 7a ul, u kojemu je u ijena 'ezdeset jedna oso a a vi'e od stotinu i# je ranjeno. Nakon toga politikog z li2avanja s :ikmetjarom predsjednik $a% ani posjetio je 92alala ad u poku'aju da privoli tamo'nju Suru da u8e u njegovu vladu. Izjavio je kako je spreman odstupiti s vlasti u korist ilo kojeg afganistanskog vo8e i predlo2io konferen.iju svi# strana u 92alala adu na kojoj i se iza rao novi predsjednik. I 9ostum je u kolovozu pristao na primirje i otvorio autoput Salang, tako da je 7a ul, prvi put nakon vi'e od godinu dana, io povezan sa sjeverom zemlje. <a#valjuju1i $a anijevim sporazumima njegovi su 0unutarafganistanski dijalozi0 konano pokrenuti s mrtve toke. 0Ovaj se savez mo2e uvrstiti prido ivanjem jo' ve1ega roja protivniki# vo8a kako i se stvorila osovina za mir pa zato pozivam sve druge da se pridru2e ovome pro.esu kako ismo na'li formulu za osnivanje zajednike vlade0, rekao mi je $a ani u 7a ulu.1N 6io je to znaajan uspje# koji je raz jesnio tali ane, jer su s#vatili kako moraju #itro krenuti na $a anija, prije negoli uspije uvrstiti svoj savez. &ta orili su se izvan glavnoga grada i .ijele ga godine nemilosrdno om ardirali. Samo su u travnju 1((E. ispalili >EE raketa i u ili 1>" a ranili @@" .ivila te razru'ili velike dijelove grada% jednako kao i :ikmetjar od 1((*. do 1((@. & srpnju 1((E. tali anske su rakete pale u lizini novoimenovanog posrednika &N%a za Afganistan, njemakog diplomata Nor erta :olla, koji je tada io u posjetu 7a ulu. :oll je po jesnio. 0Ovako se ne postupa prema mirovnom izaslaniku, ispaljuju1i rakete na njega. Ako u svoj dom primite gosta onda na njega ne pljujete. /o pokazuje vrstu prezira prema mojoj misiji0, rekao je tali anima. /ali ansko je raketiranje grada ilo popra1eno estim kopnenim napadima na Masudove .rte rati'ta sjeverno i ju2no od grada. -otkraj svi nja stajao sam s Masudovim vojni.ima najednom re2uljku lizu 7a ula, dok je lila ki'a, i dalekozorom promatrao desetine tali ana kako terenskim vozilima poku'avaju pro iti Masudove .rte o rane na .esti u dolini ispod rijega uz potporu tali anske artiljerijske vatre. Masudove su #au i.e 9%*" ruske proizvodnje uzvra1ale na skrivenu tali ansku artiljeriju. -lanine su podr#tavale od mukli# udara granata, a u'i su zaglu'ivale od neprestane palj e i nedostatka za'titnika za u'i. Iza Masudovi# .rta o rane uz rda i kroz lato pro ijali su se kamioni puni svje2i# vojnika i streljiva. 0/ali ani imaju goleme zali#e streljiva i ispaljuju tisu1e granata ali su im topni.i vrlo nepre.izni. Me8utim, olje koriste tenkove i terenska vozila nego prije godinu dana0, rekao je jedan general Masudove vojske i dodao, 0/aktika im je jo' uvijek vrlo sla a, s ve1im oslon.em na frontalni napad i ini se da nemaju uinkovita zapovjednog lan.a0. /ali ani nisu mogli usmjeriti dovoljne koliine oru2ja ni ljudstva na jednu frontu kako i se pro ili u grad a Masud im je neprestano raz ijao postroj e. Iako je uspijevao dr2ati .rte o rane oko 7a ula, a njegove snage, koje po pro.jeni imaju samo !@.""" vojnika, nisu mogle razvu1i tu o ranu i poduzeti uinkovitu ofenzivu kako i potisnule tali ane prema jugu. /ali ansko tvrdoglavo od ijanje sporazuma s drugim zara1enim stranama a.alo je -akistan u oaj ali se to tali anima, ini se, na kon.u isplatilo jer su uspjeli prido iti -akistan i Saudijsku Ara iju da podupru jo' jedan nji#ov poku'aj osvajanja 7a ula prije dolaska zime. +ef saudijske tajne slu2 e, prin. /urki al%Bejsal, posjetio je Islama ad i 7anda#ar u srpnju 1((E. kako i s ISI% em razmotrio novi plan zauzimanja 7a ula pa su o je te zemlje u rzale i pove1ale svoju pomo1 tali anima. 9va mjese.a nakon /urkijeva posjeta tali ani su krenuli u napad, ne na 7a ul nego na 92alala ad na istoku zemlje. -akistan i Saudijska Ara ija pomogle su im oko predaje grada i mogu1eg ijega elnika Sure u 92alala adu, #ad2i A dula 7adira. 9ali su mu veliko mito, po nekim Afganistan.ima ak deset milijuna ameriki# dolara, i jamstva da njegova imovina ni ankovni rauni u -akistanu ne1e iti zamrznuti.

35

Talibani

/ali ani su krenuli u iznenadnu ofenzivu na 92alala ad !@. kolovoza 1((E. 9ok se glavnina tali anski# snaga kretala prema gradu s ju2ne strane, -akistan je dopustio stotinama naoru2ani# prista'a tali% ana iz iz jegliki# logora u -akistanu prije1i pakistansku grani.u i krenuti na 92alala ad s istone strane. & 92alala adu je zavladala panika a Sura se raspala. :ad2i 7adir je po jegao u -akistan 1". rujna a novije vr'itelj du2nosti guvernera, Ma#mud, sljede1ega dana u ijen zajedno sa 'estori.om svoji# tjelo#ranitelja, dok je i sam poku'avao po je1i u -akistan. Iste je veeri kolona tali anski# terenski# vozila, pod vodstvom mule 6ord2ana, u'la u 92alala ad, nakon kratke vatre u kojoj je poginulo oko sedamdeset ljudi. /ijekom nekoliko sljede1i# dana mo ilne su tali anske kolone zauzele tri istone pokrajine, Nangar#ar, 3a#man i 7unar i u no1i od !?. rujna 1((E. krenule na Saro i, koji je smje'ten oko sedamdeset kilometara od 7a ula i predstavlja vrata 7a ula. /aj munjeviti napad ta%li ana, iz nekoliko smjerova, potpuno je iznenadio vladine snage pa su po jegle u 7a ul. =lavni je grad tako po prvi puta ostao potpuno neza'ti1en s istone strane. /ali ani se nisu zaustavili radi preustro%javanja nego su ranitelje Saro ija tjerali natrag u 7a ul. 9ruge su tali anske kolone krenule prema 7a ulu s juga a jedna je krenula od Saro ija prema sjeveru kako i zauzela agramsku zranu luku i tako presjekla jedinu Masudovu zranu vezu. 6rzina nji#ove ofenzive zapanjila je vladu u 7a ulu. /ali anske su kolone nadrle u 7a ul uveer !E. rujna 1((E., samo nekoliko sati nakon 'to je Masud izdao zapovijed o potpunom povlaenju kako i se grad evakuirao. & pozadini su ostale male jedini.e kako i zadr2ale napredovanje tali ana i digle u zrak skladi'ta streljiva dok je Masud po jegao prema sjeveru s mno'tvom oklopni# vozila i naoru2anja. Odluio je napustiti grad ez or e svjestan da ga ne mo2e o raniti od napada sa svi# etiriju strana. A nije ni 2elio izgu iti potporu ka ul%skog naroda, 'to i se dogodilo daje odluio raniti grad, jer i do'lo do jo' ve1eg krvoproli1a. /ali anskaje po jeda ila potpuna. 0Nijedne afganistanske snage, ilo vladine ili neke protivnike, nisu nikada izvele tako rz i slo2en niz opera.ija na tako velikom podruju. 6io je to najuinkovitiji vid mo ilnog ratovanja0.1? -rvi i najkrvaviji in tali ana ilo je vje'anje iv'eg predsjednika Nad2i ula#a, koji je u to vrijeme imao pedeset godina a io je na vlasti od 1(>E. do 1((!. Od 1((!., kadje propao mirovni plan &N%ao uspostavi prijelazne vlade, oravio je u diplomatskoj zgradi &N%a u sredi'tu 7a ula. Ne'to prije nego 'to 1e mud2a#edini osvojiti 7a ul, Nad2i ula#a je iz 7a ula tre ao odvesti posrednik &N%a 6enon Sevan, ali je taj plan u zadnji as o ustavljen. 9o tada su sve zara1ene strane po'tivale diplomatski imunitet &N%a. Nad2i ula#ova 2ena Batana i tri nji#ove k1eri 2ivjele su od 1((!. u iz jegli'tvu u NeI 9el#iju. <a njegovu smrt dijelom su odgovorne pogre'ke &N%a. Na dan pada Saro ija Nad2i ula# je poslao poruku u sjedi'te &N%a u Islam%a adu u kojoj je zamolio Nor erta :olla da organizira evakua.iju za njega i troji.u njegovi# suputnika%njegova rata +a#pura A#madza%ija, njegova oso nog tajnika i tjelo#ranitelja. Ali, u 7a ulu nije ilo nijednog du2nosnika &N%a koji i preuzeo odgovornost za Nad2i ula#a. Samo mu je Masud ponudio da 1e ga odvesti iz grada. 9ana !E. rujna 1((E., u popodnevnim satima, Masud je poslao jednoga svog starijeg generala da zamoli Nad2i ula#a da napusti grad s vladinim snagama koje su se povlaile, uz o e1anje da 1e mu osigurati putovanje do sjevera zemlje ali je Nad2i ula# to od io. 7ako je io ponosan i tvrdoglav ovjek vjerojatno se ojao da 1e, ako po jegne s /ad2i.ima, zauvijek iti osu8en u oima svoji# sunarodnjaka -a'tuna.1@ Na du2nosti unutar kompleksa &N%a ila su samo troji.a upla'eni# afganistanski# uvara koji su po jegli im su uli tali anske pu'ke na ru ovima grada. Nad2i ula# je poslao posljednji rzojav &N%u u Is%lama adu u ranim jutarnjim satima, u kojemu je ponovno zatra2io pomo1. Ali, tada je ve1 ilo kasno. Spe.ijalna tali anska jedini.a od pet ljudi, odre8ena za taj zadatak, na ijemu je elu, kako se vjeruje, io mula A dul $azak, guverner :erata i u to vrijeme zapovjednik snaga koje su tre ale osvojiti 7a ul, stigao je po Nad2i ula#a ujedan sat poslije pono1i, dakle ak prije nego li su tali ani u'li u 7a ul. 7asnije je $azak priznao kako je oso no izdao zapovijed za Nad2i% ula#ovo smaknu1e.1E /ali ani su u'li u Nad2i ula#ovu so u, nemilosrdno pretukli njega i njegova rata a potom i# zamotali i terenskim vozilom odvezli u zamraenu predsjedniku palau. /amo su ga kastrirali, privezali ga za terensko vozilo i vukli ga nekoliko krugova oko palae, a potom ga ustrijelili.

36

Talibani

Njegova su rata muili na slian nain i na kraju ga udavili. /ijela su im o jesili o etonski stup odma# ispred palae, udaljene samo nekoliko zgrada od kompleksa &N%a. & zoru su znati2eljni stanovni.i 7a ula dolazili gledati dva naduta izmr.varena tijela o je'ena o eline ome. Me8u prste su im stavili .igarete a d2epove im napunili afganistanskim novani.ama%'to je narodu tre alo prenijeti tali ansko stajali'te glede raskala'ena 2ivota i korup.ije. Ostala dvoji.a Nad2i ula#ovi# suputnika uspjela su po je1i iz zgrade &N%a ali su kasnije u#i1ena pri poku'aju ijega iz grada te su na jednak nain muena i o je'ena. Nad2i ula#ovo je smaknu1e ilo prvi okrutan i sim olian in ta%li ana u 7a ulu. 6ilo je to unaprijed smi'ljeno i .iljano u ojstvo snamjerom da u narodu izazove stra#. Novoimenovani poglavar ka ul%ske Sure, mula $a ani, izjavio je kako je Nad2i ula# io komunist i u oji.a te je zato osu8en na smrt. /o je ilo tono ali je takvo saka1e%nje i muenje ilo mimo svakog islamskog zakona, a z og injeni.e da nije ilo su8enja i da su tijela ila tako javno izlo2ena mnogi su 2itelji 7a ula ili ogoreni. 5o' i# je vi'e ogorila tali anska zapovijed da se Nad2i ula#a ne smije pokopati na islamski nain, iako su sutradan za njega organizirane pogre ne molitve u 7eti i -e'avaru gdje su ga se pa'tunski na.ionalisti u -akistanu do ro sje1ali. S vremenom su tijela skinuta sa stupova i predana Me8unarodnom od oru ;rvenog kri2a koji i# je odvezao u =ardez, Nad2i ula#ovo rodno mjesto u pokrajini -aktiji, gdje su i# pripadni.i njegova plemena A#madzai pokopali. ;ijela je me8unarodna zajedni.a osudila to u ojstvo a napose muslimanski svijet. /ali ani su time ponizili &jedinjene narode i me8unarodnu zajedni.u a svoje saveznike, -akistan i Saudijsku Ara iju, doveli u vrlo neugodan polo2aj. &jedinjeni su narodi konano dali sljede1u izjavu, 0& ojstvo iv'eg predsjednika ez legitimnoga sudskog pro.esa predstavlja ne samo gru o kr'enje imuniteta predstavni'tva &N%a nego i jo' vi'e ugro2ava sve napore glede postizanja mirnog rje'enja afganistanskog suko a0. /o tali ane nije prestra'ilo pa su dosudili smrtne kazne za 9ostuma, $a anija i Masuda. & roku od dvadeset etiri sata uveli su najstro2i islamski re2im na svijetu. Svim su 2enama za ranili raditi izvan ku1e iako su 2ene inile etvrtinu zaposlenika u dr2avnim slu2 ama u 7a ulu, velik dio zdravstvenog oso lja i svo oso lje u osnovnom o razovanju. <atvorili su sve 'kole i koled2e za djevojke ime je prekinuto daljnje 'kolovanje za )".""" ueni.a i studenti.a, i uveli strogi nain muslimanskog odijevanja za 2ene, od glave do pete. 6ilo je ojazni da 1e !@.""" o itelji ratni# udovi.a, iji je pri#od ovisio o nji#ovu zaposlenju i o dona.ijama &N%a, umrijeti od gladi. Svakoga su dana izdavali nove dekrete. & jednoj o javi radio 7a ula od !>. rujna 1((E. stajalo je, 03opovima 1e se odsije.ati ruke i stopala, prelju ni.e 1e iti kamenovane na smrt a oni koji udu pili alko#ol it 1e ievani0. A#med $as#id, /ali ani <a ranili su televiziju, video, satelitske antene, glaz u i sve igre ukljuuju1i i 'a#, nogomet i pu'tanje zmajeva. $adio 7a ulu dali su ime $adio +erijat i s programa skinuli svu glaz u. Na glavnim su uli.ama stajali tali anski vojni.i i privodili mu'kar.e ez rade. <a razliku od :erata i drugi# gradova, u 7a ulu je ilo mno'tvo me8unarodni# novinara i /V ekipa koje su po prvi put op'irno izvje'1ivale o tali anskim mjerama. /ali ani su osnovali 'estorolanu Suru koja 1e vladati 7a ulom a ve1ina njezini# lanova ili su -a'tuni iz ogranka 9urani. & Suri nije ilo nijednog stanovnika 7a ula. Na elu Sure io je mula Mu#amed $a ani a ostali lanovi ili su mula Mu#amed =aus, kao ministar vanjski# poslova, mula Amir :anmutaki, kao ministar informiranja, mula Sejid =iasudin Aga, mula Basil Mo#amad i mula A dur $azak. Nijedan od lanova Sure nije nikada 2ivio u nekome velikom gradu, ve1ina i# nije nikada ranije posjetila 7a ul a sad su ili u situa.iji vladati jednim 2ivim, polumodernim, multietnikim gradom od milijun i dvjesto tisu1a stanovnika, u kojemu su -a'tuni ili tek neznatna manjina. Novoosnovana tali anska vjerska poli.ija provodila je po gradu 'erijatski zakon i prema 7a ulu se odnosila kao prema okupiranom gradu. /ali ani nisu s#va1ali da upravljati velikim gradom nije isto 'to i vladati u nekom selu. Ainilo se da na putu nji#ove po jede stoji jedino A#mad +a# Masud. Masud je io jedan od najsjajniji# vojni# zapovjednika i najkariz%matskiji# oso a 'to i# je iznjedrio d2i#ad. Nazvan 03av -and2'ira0, prema svome rodnom mjestu na podruju u kojem su 2ivjeli

37

Talibani

/ad2i.i, u 9olini -and2'ir sjeverno od 7a ula, io je neu#vatljiv i potukao je sedam veliki# sovjetski# ofenziva na -and2'ir tijekom osamdeseti# godina. Sovjetski su ga generali nazvali neuni'tivim i majstorom gerilskog ratovanja. Njegova gaje vojska od !".""" vojnika o o2avala a ugled mu je io na vr#un.u 1((!. godine kad je, u vrijeme pada komunistikog re2ima, osvojio 7a ul i tako sprijeio da to uini :ikmetjar. Ali, nakon etverogodi'nje vladavine u 7a ulu, njegovi su se vojni.i pretvorili u arogantne nared odav.e 'to su 'ikanirali .ivile, krali po trgovinama i ljudima oduzimali domove z og ega su stanovni.i 7a ula u poetku s rado'1u doekali ulazak tali ana u grad. Masud je ro8en 1(@*. u vojnikoj o itelji i studirao je na 3K.ee IstiQlal u 7a ulu, koji su vodili Bran.uzi. -ostao je jedan od mladi# islamski# protivnika re2ima predsjednika 9avuda pa je 1()@. po jegao u -akistan nakon neuspjelog ustanka u -and2'iru koji je sam organizirao. 9ok je io u izgnanstvu u -e'avaru suko io se sa svojim kolegom =ul udinom :ikmetjarom pa je nji#ovo suparni'tvo tijekom sljede1i# dvadeset godina ilo odluuju1im razlogom z og kojega mud2a#edini nisu nikada pristali u1i u koali.ijsku vladu u 7a ulu. 6io je opsjednuto ogoren na -akistan jer je -akistan najprije pomagao :ikmetjaru a potom tali anima. /ijekom d2i#ada tvrdio je da o strategiji rata tre aju odluivati Afganistan.i a ne pakistanski ISI. Ali, -akistan je dostavljao svo oru2je amerikog podrijetla stoje potaknulo netrpeljivosti koje jo' uvijek traju. Islama ad je io zateen kad su 7a ul 1((!. osvojili /ad2i.i i &z e.i sa sjevera a ne -a'tuni s juga. Masud je uvijek izmi.ao poku'ajima mirotvorstva. 6io je sla politiar, nesposo an da druge lokalne pa'tunske zapovjednike, koji su mrzili :ikmetjara, uvjeri kako je savez izme8u /ad2ika i -a'tuna jedini mogu1i nain postizanja mira. Iako je io veliki vojni strateg nije imao smisla za sklapanje politiki# saveza me8u razliitim etnikim skupinama i strankama. Veliki mu je pro lem ila injeni.a stoje io /ad2ik. Ako izuzmemo jedan neuspjeli ustanak iz 1(!(. godine, /ad2i.i nisu nikada vladali u 7a ulu a -a'tuni im nisu vjerovali. & 7a ulu se pona'ao suzdr2ano i nije 2elio pri#vatiti nijedan polo2aj u vladi, od ijaju1i i polo2aj ministra o rane u vladi predsjednika $a% anija iako je io zapovjednik vojske. 0-ostoji jedna stara perzijska uzrei.a, N7ad svatko 2eli stoli.u, olje je sjesti na podN0, rekao mi je u svi nju 1((E., samo nekoliko tjedana prije nego li su ga tali ani istjerali iz grada, i dodao, 0-akistan poku'ava podjarmiti Afganistan i pretvoriti ga u koloniju tako da ovdje postavi kvislin'ku vladu. /o mu ne1e uspjeti, jer je afganistanski narod oduvijek io neovisan i slo odan0. $adio je osamnaest sati dnevno uz dvoji.u vojni# tajnika, koji su radili u smjenama kako i ga mogli pratiti, spavao je samo etiri sata no1u a z og stra#a od u ojstva nije nikad proveo dvije no1i na istom mjestu. Sa svojim je vojni.ima spavao, jeo i orio se, a usred ilo koje velike itke uvijek ga se moglo na1i na prvoj .rti rati'ta. Sljede1i# nekoliko mjese.i it 1e suoen s najve1om opasno'1u jer su ga tali ani istjerali iz 7a ula i, kako se inilo, ili nadomak po jedi u .ijeloj zemlji. &spio je pre2ivjeti ali je godine 1(((., u do i od etrdeset 'est godina, ve1 imao oraki sta2 od dvadeset pet godina. Masudove su se snage povukle autoputom Salang na podruje njegove aze u -and2'iru. 7ako su i# tali ani slijedili njegovi su vojni.i minirali planine i tako stvarali odrone kako i sprijeili ulazak tali a%na u dolinu. /ali ani su poduzeli ezuspje'an napad na -and2'ir, ali se nisu uspjeli pro iti. Napredovali su du2 autoputa Salang i zauzimali gradove smje'tene u tom smjeru dok i# u tunelu Salang nisu zaustavile 9ostumove snage koje su napredovale od Mazar%e +arifa prema jugu. 5o' nije ilo jasno ijoj 1e se strani 9ostum prikloniti a njegove snage u to vrijeme nisu napadale tali ane. Mula $a ani sastao se s 9ostumom >. listopada 1((E. 2ele1i neutralizirati &z eke dok su tali ani slijedili Masuda, ali su ti pregovori propali. /ali ani su od ili 9ostumu dati autonomiju i vlast na sjeveru zemlje. I -akistan je poduzeo diplomatske korake kako i odvojio 9os%tuma od Masuda. Me8utim, 9ostum je s#vatio da unato njegovim neslaganjima s Masudom stvarnu opasnost za nepa'tunske narode predstavljaju tali ani. 9ana 1". listopada 1((E., u mjestu :in 92an na autoputu, sastali su se svrgnuti predsjednik $a ani, Masud, 9ostum i vo8a :azara 7arim :alili i osnovali 0Vr#ovno vije1e za o ranu domovine0 radi o rane od tali ana. 6io je to poetak novog antitali anskog saveza, 'to 1e produ2iti gra8anski rat.

38

Talibani

& svome rzom napredovanju prema sjeveru tali anske su se snage previ'e prorijedile pa je Masud to iskoristio i 1!. listopada 1((E. poduzeo veliki protunapad du2 autoputa. Osvojio je nekoliko gradova i u io i zaro io stotine tali anski# vojnika koji su u pani.i je2ali prema 7a ulu. Masudove su snage 1>. listopada 1((E. ponovno zauzele zranu azu 6agram i poele om ardirati ka ulsku zranu luku dok je 9ostumova ratna avija.ija om ardirala tali anske .iljeve u 7a ulu. & tim su sna2nim or ama stradale tisu1e .ivila a @".""" ljudi po jeglo je iz sela du2 autoputa Salang. 9ok su ti oajni prognani.i stizali u 7a ul desetine tisu1a 2itelja 7a ula, ve1inom /ad2ika i :azara, poku'avalo je po je1i u suprotnom smjeru%istono prema pakistanskoj grani.i, kako i umaknuli tali anskoj osveti i masovnim u#i1enjima 'to su i# tali ani u gradu ve1 provodili. Suoeni sa sve ve1im gu i.ima, tali ani su poeli patiti od nedostatka ljudstva pa su poeli prisilno novaiti mladi1e iz 7a ula jednostavnim upadanjem u d2amije i prisilnim odvo8enjem vjernika. /isu1e dragovolja.a stizalo je iz -akistana gdje su neki uleme zatvorili svoje medrese tako da studenti nisu imali drugoga iz ora nego se masovno pridru2ivati tali anima. 9nevno su u 7anda#ar i 7a ul poele stizati tisu1e afganistanski# studenata iz medresa i iz jegliki# logora u -akistanu, auto usima koje su iznajmile pakistanske islamistike stranke. -akistan nije o ra1ao pozornost na nji#ove putovni.e ni vize. Ojaani tim svje2im snagama, tali ani su krenuli u napad na zapadni Afganistan, sjeverno od :erata, u pokrajini 6agdis. -otkraj listopada 1((E. u Maimanu je 9ostumovim zrakoplovom stigao Ismail :an s dvije tisu1e svoji# ora.a kako i u pokrajini 6agdis pomogao prvoj .rti o rane od tali ana. Iran je prije toga ponovno naoru2ao i opremio snage Ismaila :ana stoje io izazovan i proizvoljan poku'aj jaanja toga novog antitali anskog saveza. 7ako je tijekom studenoga i prosin.a u 6agdisu do'lo do te'ki# or i, u kojoj su o je strane u znatnoj mjeri koristile avija.iju, jo' @".""" ljudi iz jeglo je u :erat. /o je pogor'alo ionako katastrofalnu iz jegliku krizu o kojoj su se rinule organiza.ije &N%a a z og zime, visoki# snjegova i neprestani# or i o ustavljena je i isporuka #umanitarne pomo1i. &nato jakom snijegu tali ani su potisnuli Masuda s ru ova 7a ula. -otkraj sijenja 1((). ponovno su osvojili gotovo itav teritorij du2 autoputa Salang koji su ili izgu ili kao i zranu azu 6agram i Aarikar. Masud se povukao u -and2'ir dok su tali ani napredovali du2 autoputa u namjeri da se suko e s 9ostumom. -ad 7a ula izazvao je za rinutost .ijele regije. Iran, $usija i etiri Srednjoazijske $epu like upozorile su tali ane da ne idu dalje prema sjeveru i javno izjavile kako 1e pomo1i naoru2ati antitali anski savez. & me8uvremenu su -akistan i Saudijska Ara ija poslali diplomatska izaslanstva u 7a ul da provjere kakvu pomo1 te dvije zemlje mogu ponuditi tali anima. Apeli &N% a i drugi# me8unarodni# tijela za o ustavom vatre i za posredovanjem u pregovorima nisu nai'li na plodno tlo me8u zara1enim stranama. ;ijela je regija postala du oko podijeljena. -akistan i Saudijska Ara ija ili su na strani tali ana a druge zemlje u regiji na strani opozi.ije. /ali ani se jo' nisu mogli nadati me8unarodnom priznanju koje su tako oajniki 2eljeli. 0Nemamo nijednog prijatelja na svijetu. Osvojili smo tri etvrtine zemlje, zauzeli glavni grad a nismo do ili ni jednu jedinu estitku0, sjetno je rekao mula Mu#amed :asan. Ainilo se da su se nespremnost mule Omara na kompromis s protivnikom stranom ni s &N%om, kao i njegova nepoljuljana vjera i odlunost da postigne vojnu po jedu, konano ipak isplatili. =rad 7a ul, prijestolni.a pa'tunski# kraljeva od 1))!. godine, u kojemu su posljednje etiri godine vladali /ad2i.i, opet je io u rukama -a'tuna. /aj studentski pokret, kojemu su mnogi ljudi predvi8ali da ne1e uspjeti zauzeti glavni grad, upravo je to uinio. &nato golemim gu i.ima, tali anski je ugled io na najvi'oj razini. Me8utim, .ijena nji#ove po jede odra2avala se u sve du ljim etnikim i Verski m podjelama, 'to je naoigled podijelilo Afganistan i .ijelu regiju. 0$at je zamr'ena igra0, rekao je Omar, koji je ostao u 7anda#aru i od io ak i posjetiti 7a ul, i dodao, 0/ali anima je tre alo pet mjese.i da osvoje jednu pokrajinu ali je onda za samo deset dana 'est pokrajina palo u na'e ruke. Sada imamo vlast u dvadeset dvije pokrajine, ukljuuju1i i glavni grad 7a ul. In'ala# Cako 6og daD, .ijeli 1e Afganistan pasti u na'e ruke. Aini nam se da vojno rje'enje ima vi'e izgleda nakon rojni# neuspjeli# poku'aja mirnog rje'enja putem pregovora0.N > Ainilo se kako sjeverni Afganistan samo eka da ga tali ani zauzmu. Aetvrto poglavlje

39

Talibani

MA<A$%4 +A$IB 1(().god, -O7O35 NA S54V4$& Svi su oekivali da 1e tali ani u prolje1e krenuti u ofenzivu na Mazar%e +arif, posljednje upori'te antitali anskog saveza u sjevernom Afganistanu, koje je dr2ao general $a'id 9ostum sa svojim &z e%.ima. /ijekom dugi# zimski# mjese.i u tom je gradu rasla panika jer je z og tali anske lokade ponestajalo #rane i goriva a odnos doma1e valute i dolara se udvostruio a potom, kako su ogati stanovni.i Ma%zara je2ali u srednjoazijske zemlje, i utrostruio. Iako je ve1ina afganistanskog stanovni'tva kon.entrirana na jugu, koji je u to vrijeme io pod tali anskom vla'1u, na sjeveru je ilo E"F afganistanske poljoprivrede i >"F industrijski# do ara, minerala i plina. /ijekom dvadesetoga stolje1a vlast 7a ula nad sjevernim dijelom zemlje ila je kljunim im enikom izgradnje i ekonomskog razvoja Afganistana. & oima tali ana, odluni# da osvoje .ijelu zemlju i sve njezine pokrajine dr2e na okupu, autonomija 'to su je u2ivali ratni zapovjedni.i na sjeveru zemlje morala je iti skr'ena. Me8utim, kad je u svi nju konano otpoela tali anska ofenziva nitko nije oekivao krvavu dramu u o liku izdaja, protuizdaja i me8uetnikog krvoproli1a, i to u razmjerima koji su ili zapanjuju1i i po standardima sami# Afganistana.a i koji 1e pokrenuti kovitla. na .ijelom podruju Srednje Azije. 7ako je tijekom zime io udo no smje'ten u mjestu 7ala%e 92angi, Cutvrda rataD, na ru u Mazara, 9ostum se najednom na'ao u situa.iji da ga mnoge susjedne zemlje i mnogi Afganistan.i smatraju spasiteljem i posljednjom nadom u o rani od tali ana. =rad Mazar, smje'ten u srednjoazijskoj stepi koja poinje od sjeverne strane planine :in%duku', kulturno je i etniki jednako udaljen od 7anda#ara kao i 7an%da#ar od 7araija. Njegova utvrda iz devetnaestog stolje1a predstavlja nadrealistinu mje'avinu europskog dvor.a opasana opkopom i o ram enim rovovima i zdanja iz svijeta ma'te u arapskim no1ima, s golemim zidinama od peene gline i s plavom kupolom na vr#u goleme tvr8ave u kojoj je io smje'ten 9ostumov ured. Auvana tenkovima i artiljerijom i do ro uvje2 anim 9ostumovim snagama, iji su vojni.i jo' uvijek nosili uniforme iz komunistiki# vremena, ta impresivna utvrda nije ila jedini im enik kojim je 9ostum poku'avao prido iti posjetitelje, poput strani# diplomata koji su ga sada posje1ivali jedan za drugim. Svoju je mo1 oitovao na nemilosrdan nain. 7ad sam prvi put do'ao k njemu u latnjavom su se dvori'tu mogle vidjeti mrlje od krvi i komadi ljudskog mesa. Naivno sam upitao uvare jesu li to zaklali kozu. Odgovorili su mi kako je 9ostum prije sat vremena kaznio jednog vojnika z og kra8e. Aovjeka su privezali za gusjeni.u jednog tenka ruske proizvodnje koji su onda vozili po dvori'tu i tako doslovno samljeli ka2njenikovo tijelo a prizor su promatrali svi vojni.i i sam 9ostum. 7ao najokrutniji i najotporniji od svi# srednjoazijski# naroda, &z e.i su poznati po tome da vole pljakati, 'to su naslijedili od svoji# predaka kao potom.i #orda 92ingis 7ana a takav im je io i vo8a 9ostum. Visok preko 1>" .m, s na reklim mi'i.ama i grlenim gru im smije#om, 9ostum je medvjed od ovjeka a neki se &z e.i kunu kako su se neki ljudi od toga smije#a na smrt prestra'ili. $o8en 1(@@. u siroma'noj seljakoj o itelji, u jednom selu lizu +i ergana, io je pomo1ni radnik na zemlji i vodoinstalater a onda se, 1()>., pridru2io afganistanskoj vojs.i. & vojs.i je napredovao i postao zapovjednikom oklopni# jedini.a 'to su ranile sovjetsku opskr u za Afganistan koja je stizala iz luke :airatan na rije.i Amu 9arji. Nakon povlaenja sovjetski# snaga, 1(>(., 9ostum je io na elu sna2ne uz eke mili.ije zvane 92ouzd2an, koja je ime do ila po pokrajini iz koje su potekli i koju je predsjednik Nad2i ula# koristio kao udarne snage protiv mud2a#edina. -ripadni.i te mili.ije orili su se po .ijelom Afganistanu a esto su i# dopremali zrakoplovima u posljednjem asu kako i sprijeili poraz vladini# snaga. =odine 1((!. 9ostum se prvi digao na ustanak protiv svog pokrovitelja Nad2i ula#a i time stekao reputa.iju prevaranta i politikog oportunista. 9o tada je puno pio a onda je postao 0do ar musliman0. Od tada je mijenjao strane i sklapao saveze sa svim zara1enim vojskovo8ama%s Masudom, :ikmetjarom s tali anima pa opet s Masudom%i sve i# otvoreno izvarao. Osim toga io je na svim platnim listama u zemlji. -la1ala gaje $usija, potom &z ekistan, Iran i -akistan, a u posljednje vrijeme /urska. =odine 1((@. uspjelo mu je iti na platnom spisku dviju zemalja, Irana i -akistana, koje su u to vrijeme ile do krajnosti posva8ane z og tali ana.1 Iako je dr2ao samo 'est pokrajina na sjeveru uspio je od se e napraviti elnika kojega susjedne zemlje nisu mogle zao i1i. Sada su ga Iran, &z ekistan i $usija, koje su ga postavile kao svjetovni tampon protiv

40

Talibani

pa'tunskog fundamentalizma, smatrali jedinim vo8om koji je sposo an spasiti sjever od tali ana.! Ako je uop1e i imao kakvu trajnu karakternu .rtu ilo je to njegovo du oko protivljenje ekstremistikom fundamentalizmu i pa'tunski# frak.ija jo' prije uspona tali ana. =rad Mazar, nekad 2ivopisno mjesto na drevnom -utu svile, ponovno je steklo va2nost kao kljuna postaja u novoj masovnoj krijumarskoj trgovini izme8u -akistana, Srednje Azije i Irana. 9ostum je osnovao vlastitu zranu kompaniju 06alk# Airlines0 kojom je krijumarenu ro u dopremao iz 9u aija dok mu je prijevoz kamionima do grani.e srednjoazijski# zemalja, udaljene samo stotinu i deset kilometara od Mazara, osiguravao stalan pri#od od tranzitni# poreza i .arina. Mazarske su tr2ni.e ile pune ruske votke i fran.uski# parfema za uz eke vojnike odane pi1u i 2enama. Ali, za razliku od drugi# lokalni# zapovjednika, 9ostum je imao uinkovitu upravu u kojoj su zdravstvo i o razovanje do ro funk.ionirali. Na Sveuili'tu 6al# u Mazaru, jedinom sveuili'tu u zemlji koje je normalno radilo, studiralo je oko 1>"" djevojaka, ve1inom odjeveni# u suknje i s visokim potpeti.ama. <ajamio je sigurnost deset.ima tisu1a iz jegli.a iz 7a ula koji su otuda je2ali u nekoliko valova od 1((!. i na'li utoi'te u Mazani, gradu koji su smatrali posljednjom tvr8avom mira. & Mazar su se preselili i poznati afganistanski pjevai i plesai koji vi'e nisu mogli nastupati u 7a ulu. Mazar je io i grad #odoasnika. Svakodnevno su stizale tisu1e ljudi na molitvu na Alijevu gro u, poploanu plavom keramikom. Ali je io ro8ak i zet proroka Mu#ameda i etvrti #alifa islama, kojega 'iiti pose no 'tuju. Vjeruje se daje pokopan u danas najvelianstvenijoj d2amiji i najsvetijem mjestu u Afganistanu. -okraj grada Mazara nalaze se ru'evine grada 6al#a, koji su arapski okupatori u sedmom stolje1u nazvali 0majkom svi# gradova0. & njemu je propovijedao <aratustra prije gotovo tri tisu1e godina, tu je Aleksandar Veliki postavio logor a u tom je gradu ro8en i perzijski pjesnik $umi. 6al# je .vjetao kao sredi'te neprekidne .iviliza.ije i zoroastri%zma, udizma i islama dok ga 1!!". nije poru'io 92ingis 7an pa je nakon toga postao sredi'tem kulture i trgovine. 9ostuma su 'tovali z og jednostavne injeni.e daje njegov grad u posljednji# osamnaest godina rata ostao netaknut. Hitelji Mazara nisu nikada ili izlo2eni om ardiranju ni ulinim or ama od koji# su stradali drugi gradovi. Me8utim, sve 1e se to u rzo promijeniti. -ovijest uz eki# klanova sastoji se od nepregledne prie krvni# osveta, or e za vlast, pljaki, pale2a i razmiri.a z og 2ena. Omiljeni uz eki sport zvan ozko'i, stoje vrsta pola u kojemu ja#ai nastoje ievima do#vatiti le' koze s odru ljenom glavom, uvijek se koristi kod opisivanja uz eke politike. & tom sportu nema ni momadi ni pravila 'to je do ra analogija 9ostumovi# odnosa prema njegovoj su ra1i asni.ima. -ostojala je o'tra sva8a izme8u 9ostuma i njegova prvog pomo1nika, generala Malika -a#lavana. 9ostum je io optu2en za u ojstvo Malikova rata, generala $asula -a#lavana, u ijenog u jednoj zasjedi u lipnju 1((E., zajedno s njegovi# petnaest tjelo#ranitelja. /a sva8a i stra# daje 9ostum ve1 izdao zapovijed i za Malikovo u ojstvo, potpomognuti tali anskim mitom i o e1anjima da 1e do iti vlast, potaknuli su Malika da izda 9ostuma, stoje 1(. svi nja 1((). i uinio pozvav'i tali ane da mu pomognu svrgnuti 9ostuma.* Maliku su se pridru2ila jo' troji.a stariji# uz eki# generala, njegov polu rat =ol Mu#amed -a#lavan, =afar -a#lavan i Mad2id $u2i. Nadalje, 9ostum nije svojim vojni.ima podijelio pla1e itavi# pet mjese.i pa je me8u njima dolazilo do po una. /ali ani su od :erata i 7a ula rzo napredovali prema sjeveru. 7ako su sjeverne pokrajine, jedna za drugom, padale u ruke tog neprirodnog saveza izme8u -a'tuna i &z eka iz Malikove aze u pokrajini Barja , 9ostum je s 1*@ asnika i vojnika najprije po jegao u &z eki%stan a potom u /ursku. Na putu za /ermez, na grani.i izme8u &z eki%stana i Afganistana, morao je amerikim dolarima podmititi vlastite vojnike kako i propustili njegov konvoj. /o je za tali ane ila ogom dana prigoda, ali nisu ni'ta nauili iz svoji# dotada'nji# po jeda nad drugim gradovima, u kojima nisu pristali podijeliti vlast s ostalim zapovjedni.ima, gdje su i dalje ili politiki kruti i nisu 2eljeli u la2iti 'erijatski zakon i uskladiti ga s etnikim potre ama naroda. Ako je Malik mislio da 1e mu tali ani dati na sjeveru zemlje onakvu autonomiju kakvu je od 1((!. u2ivao 9ostum, grdno se prevario. 6io je to sporazum s 8avlom koji se raspao za samo nekoliko sati.

41

Talibani

7ad je u Mazar, u terenskim vozilima pod zapovjedni'tvom mule A dul $azaka Covjeka koji je izdao zapovijed za Nad2i ula#ovo u ojstvoD, u'lo !@"" do zu a naoru2ani# tali anski# vojnika, od ili su podijeliti vlast s Malikom i ponudili mu eznaajno mjesto zamjenika ministra vanjski# poslova u ka ulskoj vladi. /ali ani, od koji# ve1ina nije nikada ranije ila na sjeveru zemlje, a#ato su poeli razoni2avati 2estoke uz eke i #azarske vojnike, preuzimati d2amije, iz koji# su o javljivali uspostavu 'erijatskog zakona, zatvarati 'kole i sveuili'ta i uklanjati 2ene s gradski# uli.a. 6io je to re.ept za katastrofu u gradu u kojemu je 2ivjela slo2ena mje'avina na.ionalni# i Verski # skupina i koji je oduvijek io najotvoreniji i najli eralniji grad u zemlji. -akistanski diplomati i djelatni.i ISI%a doletjeli su u Mazar kako i pomogli tali anima u postizanju novog sporazuma, jer se stari ve1 raspadao. -otom je Islama ad i dalje pogor'avao situa.iju tako stoje prerano priznao tali ane kao legitimnu vlast u Afganistanu i nagovorio Saudijsku Ara iju i &jedinjene Arapske 4mirate da uine to isto.? &z e.i su ranijim dogovorom ili zavedeni, jer su povjerovali kako se radilo o sporazumu o podijeli vlasti a onda su s#vatili da se radi o ta%li anskom preuzimanju vlasti. Malik je u#va1en u klopku jer je osim izdaje 9ostuma uinio jo' jednu veliku pogre'ku%tali anima je predao Ismaila :ana, koji se protiv nji# orio u Barja u.@ 9ana !>. svi nja 1(()., u popodnevnim satima, iz ile su razmiri.e jer se jedna skupina :azara od ila razoru2ati. Nastupio je pravi pakao. Na ustanak su se digli najprije mazarski :azari a onda i sav narod. 7ako nisu ili o ueni za ulinu or u i nisu poznavali la irint mazarski# uli.a, tali ani su padali kao lake 2rtve u svojim terenskim vozilima, u slijepim uli.ama, panino je2e1i pred vatrenom palj om iz ku1a i s krovova. <a petnaest sati 2estoki# or i na uli.ama Mazara u ijeno je oko 'esto tali ana a vi'e od tisu1u i# je zaro ljeno u zranoj lu.i dok su poku'ali po je1i. & ijeno je ili zaro ljeno deset najvi'i# tali anski# politiki# i vojni# elnika. Me8u u#i1enima su ili ministar vanjski# poslova mula Mu#amed =aus, mula $azak i guverner sredi'nje anke mula 4#sanula#. Malikovi su vojni.i odma# poeli pljakati grad, ukljuuju1i i predstavni'tva organiza.ija &N%a, i tako prisilili &N da napusti grad. & ijeni su i dese.i pakistanski# studenata. Malikove su snage rzo povratile etiri sjeverne pokrajine C/a#ar, Barja , 92ouzd2an i Sar%e -olD koje su tali ani osvojili prije samo etiri dana a do'lo je i do sna2ni# or i za jo' tri sjeverne pokrajine C6al#, Samangan i 7unduzD. 7ako su svi putovi ili zatvoreni, zaro ljeno je na tisu1e tali anski# vojnika i na stotine pakistanski# studenata koji su potom po ijeni i pokopani u masovne gro ni.e. Na jugu zemlje Masud je iskoristio tu priliku i krenuo u protunapad u kojemu je opet osvojio 92a al ul%Serad2 kod ju2nog ulaza u tunel Salang. Minirao je ulaz u tunel i tako u#vatio u klopku tali ane koji su jo' uvijek ili na sjeveru i poku'avali po je1i .estom prema 7a ulu. Masud je povratio jo' jedan dio podruja oko 7a ula i nekoliko gradova na sjeveroistoku zemlje koji su samo tjedan dana prije toga pali u tali anske ruke. & ijene su ili zaro ljene daljnje stotine tali ana. & me8uvremenu su i :azari, potaknuti po jedom u Mazani, krenuli u protunapad i tako pro ili devetomjeseni tali anski o ru oko svojega podruja, :azarad2ata. Na ulazu u amijansku dolinu tali anske su snage potisnute pa su :alilijeve snage poele napredovati ju2no prema 7a ulu i tisu1e -a'tuna iz tamo'nji# sela natjerale u ijeg u glavni grad. 6io je to najve1i poraz tali ana otkako su se, prije trideset mjese.i, pojavili, u namjeri da osvoje zemlju. /ijekom desetotjedni# or i, od svi nja do srpnja, tali ani su izgu ili vi'e od tri tisu1e vojnika, poginuli# i ranjeni#, a jo' oko tri tisu1e i 'est stotina i# je zaro ljeno.E -rema poda.ima Me8unarodnog od ora ;rvenog kri2a na o jema je stranama ranjeno vi'e od sedam tisu1a vojnika i .ivila. Od svi nja do srpnja u ijeno je vi'e od !@" -akistana.a a @@" i# je zaro ljeno, stoje Islama ad dovelo u vrlo neugodan polo2aj. Moral tali ana je potonuo jer su izgu ili i neke od naj olji# i najiskusniji# jedini.a s prvi# .rta oji'ni.a. Mula Omar poslao je #itan poziv studentima u -akistanu da do8u pomo1i tali anima. Opet su zatvorene pakistanske medrese i u redove tali ana stiglo je pet tisu1a novaka, -akistana.a i Afganistana.a. /ali% anska je situa.ija ila tako oz iljna daje ak i tajnoviti mula Omar io prisiljen izi1i iz svog skrovi'ta u 7anda#aru i po prvi put posjetiti 7a ul kako i se sastao sa svojim zapovjedni.ima i podignuo moral svoji# vojnika.

42

Talibani

/ali ani su ili prisiljeni novaiti sve ve1i roj ljudi iz pa'tunski# plemena ogranka =ilzai na istoku Afganistana i iz -akistana. Ali, oni su za#tijevali politiku .ijenu koju tali ani nisu ili spremni platiti. -ripadni.i plemena =ilzai, nekad glavni or.i protiv sovjetski# snaga, nisu 2eljeli iti topovska #rana tali anima ako ne udu adekvatno zastupljeni u tali anskim 'urama Cvije1imaD, u kojima su ve1inu imali pripadni.i ogranka 9urani. -ridru2it 1e im se ako do iju udio u vlasti. -ripadni.i ogranka =ilzai koji su ili zapovjedni.i u tali anskoj vojs.i ili su krajnje kritini prema tali anskoj takti.i u Mazani. 0& Ma%zaru je napravljeno previ'e pogre'aka. 9o prvog dogovora izme8u Malika i tali ana do'lo je pre rzo. /aj je sporazum tre alo podro nije raspraviti kako i se uspostavio me8uso ni dijalog. Napravljene su i rojne vojne pogre'ke0, rekao mije u 7a ulu, u srpnju 1(()., 92ala%ludin :akani, vode1i tali anski zapovjednik iz redova istoni# -a'%tuna. :akani, koji je io zapovjednik tali anski# snaga na ka ulskoj fronti, io je pa'tunski zapovjednik veteran iz mjesta :ost u pokrajini -aktiji a tali anima se pridru2io 1((@. 6io je jedan od najslavniji# zapovjednika iz rata protiv Sovjetskog Saveza. Iako je postavljen za ministra u ka ulskoj vladi i on i drugi lanovi vlade koji nisu ili iz 7anda#ara ili su ogoreni injeni.om da nisu sudjelovali u pro.esu odluivanja, koji se z ivao u 7anda#aru, pod vodstvom Omara, a ne u 7a ulu.) Nakon poraza u Mazani tali ani su mu dali veliku svotu nov.a da prikupi tri tisu1e novaka iz redova pa'tunski# plemena ogranka =ilzai. :akani je s novim ljudima stigao na ka ulsku frontu, ali kako nije mogao donositi vojne odluke, a i z og injeni.e da su ili pod zapovjedni'tvom kanda#arski# asnika, do'lo je do masovnog dezertiranja. Nakon dva mjese.a ostalo mu je samo tristo novaka. /a%li ane je jo' vi'e uznemirivala injeni.a da su stanovni.i sela oko 7anda#ara od ijali poslati svoje sinove u tali ansku vojsku. /ako su tali ani po prvi put ili suoeni s pro lemom novaenja i pomanjkanja ljudstva. Me8u dr2avama Srednje Azije to krvoproli1e u samom susjedstvu izazvalo je paranoidnu reak.iju jer su smatrali kako 1e se rat pro'iriti na nji#ova podruja i kako 1e tisu1e afganistanski# iz jegli.a prije1i nji#ove grani.e. Napravili su do tada neza ilje2en potez%u .ijeloj su regiji pojaali mjere vojne sigurnosti. Oko *""" ruski# vojnika na uz ekistansko%afganistanskoj grani.i, !@.""" ruski# vojnika na tad2ikistansko%afganistanskoj grani.i, ruski graniari u /urkmeniji kao i razne lokalne vojne jedini.e na tom podruju stavljene su u stanje najvi'e pripravnosti. &z ekistan i /ad2ikistan zatvorili su grani.e prema sjevernom Afganistanu. &z eki su vojni #elikopteri u /ermezu prevozili vojne patrole dok su vojni.i postavljali maskirane tenkove i osiguravali most preko rijeke Amu 9arja, koji spaja Afganistan sa Srednjom Azijom. $usija je ponudila da 1e poslati deset ataljuna u 7irgistan nakon jednog apela kirgistanskog predsjednika Askara Akajeva, iako ta zemlja ne granii s Afganistanom. $usija i 7aza#stan organizirali su #itan sastanak <ajedni.e neovisni# zemalja kako i raspravili krizu na tom podruju, a na sastanku je ruski ministar vanjski# poslova 5evgenij -rimakov o e1ao 0vrlo o'tru i uinkovitu ak.iju $usije0 ako tali ani krenu u daljnje po#ode. /urkmenija, koja se sama proglasila neutralnom i koja granii sa zapadnim Afganistanom, uspostavila je poslovne odnose s tali anima ali su /urkmene uznemirile or e oko Mazara. -o prvi je put devet tisu1a afganistanski# /urkmena pre'lo grani.u /urk%menije i tamo zatra2ilo utoi'te. Iran je izjavio kako 1e i dalje podupirati antitali anski savez pa je pozvao $usiju, Indiju i zemlje Srednje Azije da mu u tome pomognu. Iranski je ministar vanjski# poslova, Ali Ak ar Velajati, apelirao na &jedinjene narode da interveniraju. /ali ani su ili ijesni na sve svoje susjede. 0Iran i $usija se mije'aju i poma2u protivnikoj strani. 9ali su joj zrakoplovstvo kako i mogli om ardirati na'e polo2aje. Iran dnevno 'alje u Mazar do dvadeset dva leta s naoru2anjem0, izjavio je mula Mu#amed A as, tali anski ministar zdravstva.> Iranski diplomati i nji#ove kolege iz srednjoazijski# zemalja uputili su o'tru optu2 u -akistanu jer ne samo da poma2e tali anima nego i la2e i kr'i sveano o e1anje koje je dao premijer Navaz +arif samo tjedan dana prije ta% li anske ofenzive. Najednom sastanku na vr#u regionalni# zemalja u A'#a adu, glavnom gradu /urkmenije, +arif je o e1ao da 1e zauzdati tali ane i sprijeiti 'irenje rata prema sjeveru. 0Vjerodostojnost -akistana u Srednjoj Aziji sada je ravna nuli0, rekao mi je jedan stariji uz eki diplomat.( Me8utim, dolazak tali ana na sjever doista je imao koristan uinak na etverogodi'nji gra8anski rat u /ad2ikistanu jer je o je zara1ene strane prisilio da u rzaju pregovore iz stra#a od tali ana. 7onano je !). lipnja 1((). u Moskvi postignut mirovni sporazum izme8u tadzikistanske vlade i

43

Talibani

islamistike opor e, kojemu su pripomogli $usija i &N. /aj je sporazum io velik poti.aj Masudu jer mu je $usija opet mogla slati opskr u iz aza u /ad2ikistanu. 9opu'teno mu je koristiti zranu luku u 7ulia u u ju2nom /ad2ikistanu, kamo je stizala opskr a iz $usije i Irana a on ju je prevozio dalje u 9olinu -and2'ir. /ada je antitali anski savez poku'ao uvrstiti svoje redove osnivanjem novoga politikog saveza, koji je morao uzeti u o zir 9ostu%mov silazak s politike pozorni.e. 9ana 1*. srpnja 1((). osnovali su 0&jedinjenu islamsku i na.ionalnu frontu za spas Afganistana 0 i proglasili Mazar svojim glavnim gradom. -onovno su imenovali 6ur#a%nudina $a anija predsjednikom a Masuda ministrom o rane i dali o e1anje kako 1e osnovati novu vladu u kojoj 1e iti plemenski i islamski vo8e ali i te#nokrati. Ali, taj je savez io osu8en na propast jer su opet razlike izme8u Malika, Masuda i :alilija sprijeile zajedniko djelovanje &z eka, /ad2ika i :azara. & korijenu nji#ova raspada ilo je nepovjerenje drugi# vo8a prema Maliku nakon niza njegovi# izdaja. Malik prije toga nije uspio sprijeiti tali ansku vojsku na sjeveru, koja je imala !@"" vojnika, da zauzme grad 7unduz i njegovu zranu luku. /ali ani su tu enklavu jo' vi'e ojaali tako 'to su svakodnevno zrakoplovima dopremali ljudstvo i opremu iz 7a ula. Malik nije mogao ili nije 2elio istjerati tali ane sa sjevera ali se zato Masud sve vi'e pri li2avao 7a ulu. Sredinom srpnja Masud je sjeverno od 7a ula pokrenuo stanje s mrtve toke tako stoje ponovno osvojio Aarikar i zranu azu 6agram i pritom po io daljnji# nekoliko stotina tali anski# vojnika. & rujnu su Masudove snage opet stigle na samo tridesetak kilometara od 7a ula. O je su zara1ene strane ispaljivale rakete i artiljerijsku vatru 'to je daljnji# 1>".""" .ivila natjeralo u ijeg iz ogate 9oline +omali CSjeverne dolineD, sjeverno od 7a ula, koja se na'la na prvoj .rti rati'ta. -ovlae1i se iz 9oline +omali tali ani su zatrovali izvore vode i minirali male kanale za navodnjavanje i rane kako se lokalno tad2iko stanovni'tvo ne i u rzo vratilo. Ne samo daje taj rat raseljavao i u ijao .ivile nego je poeo uni'tavati i nji#ova osnovna sredstva za 2ivot i ka ulski poljoprivredni pojas pretvarati u pustinju. Antitali anski savez je do tada uspio napraviti golemi luk od 1>" stupnjeva oko 7a ula. <apadno i sjeverno od grada ile su Masudove snage a :alilijevi su :azari dr2ali podruja istono i ju2no od grada. 7ako su rasla naga8anja o nji#ovu mogu1em napadu na 7a ul tali ani su i dalje ili uvjereni da su nji#ovi protivni.i previ'e podijeljeni a da i napali glavni grad. 0-rotivnike smo podijelili na dva dijela tako 'to smo postavili svoje snage u 7unduzu. Sjeverne su skupine me8uso no posva8ane. 9rugi se uz eki generali ne mogu pouzdati u Malika. Ve1 i# je jednom izdao i on se sada nastoji samo spasiti. Nijedna skupina nije dovoljno sna2na da sama napadne tali ane tako da se moraju poku'ati ujediniti ali im to nikada ne1e uspjeti0, rekao je :a%kani. Ainilo se da su dvoj e u Malikovu lojalnost opravdane, kad su ga tali anske snage u rujnu iznenada napale u 7unduzu. /ali ani su se pro ili iz svoje tamo'nje enklave i uz pomo1 pa'tunski# plemena s tog podruja krenuli u jo' jedan napad na Mazar. 9ana ). rujna 1((). zauzeli su grad /a'#organ i stvorili paniku u Mazani. 9ok su napredovali u smjeru Mazara do'lo je do 2estoki# or i izme8u uz eki# snaga lojalni# Maliku i drugi# snaga lojalni# 9ostumu. 9ostumova je vojska spalila Malikovu ku1u pa je Malik po jegao u svoju azu u pokrajini Barja a odatle u /urkmeniju i konano u Iran. & jednoj dramatinoj prekretni.i 9ostum se iz izgnanstva iz /urske vratio u Mazar i okupio svoje snage kako i potukao Malikove po ornike i potisnuo tali ane iz predjela Mazara. Mazar je zapao u kaos jer su &z e.i ponovno opljakali neke dijelove grada i sjedi'ta organiza.ija &N%a i prisilili #umanitarne djelatnike da po drugi put u godini dana napuste taj grad. 9ok su se tali ani povlaili u ili su najmanje trideset :azara 'iita u selu 7azila ad ju2no od Mazara a mo2da i nekoliko stotina. 0/ali ani su pro#ujali kroz ovo selo poput oluje. & ili su oko sedamdeset ljudi, nekima su prerezali grkljane, a neke su 2ive oderali0, izjavio je So#ra $ostam, ovjek koji je pre2ivio taj pokolj. 9ok su se tali ani povlaili prema 7unduzu, 9ostum je poku'ao uvrstiti svoj polo2aj ali su Mazar praktiki preuzele #azarske skupine pa je 9ostum io prisiljen napustiti tu uz eku prijestolni.u i osnovati azu u +i erganu. O'tre tenzije izme8u &z eka i :azara osla ile su antitali anski savez pa je 9ostum ipak morao prido iti Malikove po ornike. &inio je to tako 'to je razotkrio stra#ote koje je Malik poinio. 9ostumove su snage otkopale dvadeset masovni# gro ni.a lizu +i ergana u pustinji 9a't%e 3aili u pokrajini 92ouzd2an gdje je po ijeno i zakopano vi'e od dvije tisu1e

44

Talibani

tali anski# ratni# zaro ljenika. 9ostum je za taj pokolj optu2io Malika, ponudio je tali anima pomo1 oko prijevoza tijela i pozvao &N da provedu istragu. & znak do re volje oslo odio je oko dvjesto tali anski# zaro ljenika.1! & naknadnoj istrazi &N%a utvr8eno je da su zaro ljeni.i prije smrti mueni i izgladnjivani. 0Nji#ova je smrt ila zastra'uju1a. Odvodili su i# iz zatvora govore1i im kako 1e iti razmijenjeni a onda su i# kamionima odvozili do unara koji su esto koristili pastiri i u kojima je voda ila du oka oko 1" do 1@ metara. & unar su a.ani 2ivi a ako i pru2ili otpor prvo i i# ustrijelili a onda a.ili. 7ad i napunili unar pu.ali i iz pu'aka i a.ali u nj granate i na kraju i ga zatrpali uldo2erom0, izjavio je pose ni izvjestitelj &N%a -aik ;#ong%:Kun koji je pregledao te zajednike gro ni.e. 7asnije su se pojavili i svjedo.i iz iji# je izvje'1a postalo jasno kako se dogodilo stra'no etniko i'1enje. =eneral +alim Sa#ar, vojni asnik odan Maliku, kojega je 9ostum zaro io, izjavio je, 0-o no1i kad i se spustio mrak i u ti'ini, uzimali smo oko 1@" tali anski# zaro ljenika, povezali im oi, svezali im ruke na le8ima i odvozili i# u zatvorenim kamionima u pustinju. /amo i i# poredali, po desetori.u, uz ru iskopani# rupa i otvorili palj u. /o je trajalo oko 'est no1i0.1? Oso ito je stra#otna ila upora a kontejnera jer 1e i# o je strane sve vi'e ra iti kao metodu u ijanja. 07ad smo izvlaili tijela iz kontejnera ko2a im je od vru1ine i nedostatka kisika ila spaljena i gotovo .rna0, izjavio je jedan drugi Malikov general i dodao kako je u kontejnerima umrlo 1!@" tali ana. 7atastrofa na sjeveru zemlje i sna2ne or e 'to su uslijedile .ijeloga ljeta samo su pove1ale etnike podjele izme8u tali ana -a'tuna i nepa'tunski# naroda u Afganistanu. <emlja je ila praktiki podijeljena na sjever i jug i na -a'tune i nepa'tune. Sve su strane provodile etniko i'1enje i vjerske progone. /ali ani su po ili .ijela sela :aza%ra 'iita i protjerali tad2ike seljake iz 9oline +omali. &z e.i i :azari po ili su na stotine tali anski# ratni# zaro ljenika i 2itelja pa'tunski# sela na sjeveru i oko 7a ula. I :azari 'iiti protjerivali su -a'tune iz nji#ovi# domova samo zato 'to su suniti. & or ama tijekom posljednji# nekoliko godina protjerano je vi'e od )@".""" ljudi%na sjeveru oko Mazara, na oji'ni.i oko :erata i oko 7a ula%'to je potaknulo novu iz jegliku krizu u trenutku kad su predstavni.i &N%a poku'avali nagovoriti iz jegli.e koje su jo' uvijek 2ivjele u -akistanu da se vrate ku1ama. /ako8er, susjedne su zemlje manipulirale podjelama unutar Afganistana i tako i# produ ljivale, jer su sve zemlje pove1avale pomo1 nekoj od zara1eni# strana. /o je samo pogor'avalo podjele me8u etnikim skupinama. Osim patnje .ivila najve1u 'tetu od jaanja or i pretrpjeli su &jedinjeni narodi. -osrednik &N%a Nor ert :oll nije uspio uvjeriti tali ane da su &jedinjeni narodi neutralni u poku'aju uspostave mira niti je uspio uvjeriti protivniku stranu da 1e &jedinjeni narodi 'tititi interese etniki# manjina. Niti mu je uspjelo izvr'iti pritisak na zemlje u toj regiji da prestanu naoru2avati zara1ene strane u Afganistanu. Nitko nije imao povjerenja u &jedinjene narode i svi su i# ignorirali. :oll je u jednoj otvorenoj izjavi okrivio vanjske sile za neprestano upletanje kao i zara1ene strane za krutost. 0-regovori su do'li do mrtve toke, jednostavno ne mo2emo nastaviti pregovarati kako i tre alo. Ne smatram da su afganistanski vo8e neije marionete ali netko im ipak 'alje naoru2anje0, izjavio je :oll.1@ Nakon mjese. dana podnio je ostavku. -okazalo se da najve1u zapreku predstavlja tali ansko vodstvo, neupu1eno u pro.eduru &N%a pa ak i u povelju &N%a. Mula Omar od io se sastati s :ollom, stoje prouzroilo prijezir unutar tima &N%%a, dok su drugi tali anski vo8e javno izrugivali nastojanja &N%a oko postizanja o ustave vatre. -rijezir tali ana prema &N%u pove1ao se nakon nji#ova poraza u Mazani a jo' vi'e nakon 'to je Vije1e sigurnosti &N%a od ilo poduzeti mjere u svezi s pokoljem u Mazani i predati tali anima mjesto Afganistana u &N%u koje je jo' uvijek dr2ao predsjednik $a ani. /ali ani su imali nekoliko nerealni# dvoj i glede &N%a koje nije ilo mogu1e raspr'iti nikakvom diploma.ijom. 6ili su uvjereni kako &N, u dogovoru sa zapadnim silama, kuje urotu protiv islama i nji#ova 'erijatskog zakona. Osim toga, optu2ili su &N da su pod utje.ajem zemalja u toj regiji i da zato od ijaju priznati nji#ovu vladu. 7riza unutar &N%a dogodila se u vrijeme kad je &N io suoen sa smanjenjem dona.ija ogati# zemalja za programe pomo1i Afganistanu jer je z og dugotrajnog rata do'lo do 0zamora donatora0. 9ona.ije su se i nadalje smanjivale z og tali anske diskrimina.ije prema 2enama. 6udu1e opera.ije #umanitarne pomo1i u Afganistanu ovisile su o tome #o1e li predstavni'tva &N%a uspjeti uvjeriti tali ane da u la2e diskrimina.iju me8u spolovima, 'to su tali ani od ili uiniti. Nekoliko zapadni# nevladini# organiza.ija

45

Talibani

o ustavilo je svoje #umanitarne programe u 7a ulu jer im tali ani nisu dopustili da i dalje poma2u 2enama. /ali ani su na sjeveru zemlje dva put prisilili nevladine organiza.ije da napuste to podruje a potom se vi'e nisu ni vratile. -o orni.i tvrde linije me8u tali anima sna2no su se zalagali za poti.anje krize s predstavni'tvima #umanitarni# organiza.ija &N%a kako i i# mogli istjerati s podruja pod tali anskom vla'1u, uz izgovor da nji#ove agen.ije promiu zapadne svjetovne nazore me8u lokalnim stanovni'tvom. -otkraj rujna direktorima triju agen.ija &N%%a u 7anda#aru nalo2eno je da napuste zemlju nakon 'to su izrazili prosvjed z og toga 'to je jedna odvjetni.a u slu2 i visokog predstavnika &N%a za iz jegli.e C&N:;$%aD ila primorana razgovarati s tali an%skim du2nosni.ima iza zavjese kako joj ne i vidjeli li.e. &N:;$ je u rujnu suspendirao sve svoje programe jer su tali ani u#itili etvero njegovi# zaposlenika koji su ili afganistanski dr2avljani. Organiza.ija Spasite dje.u o ustavila je nekoliko programa jer su tali ani od ili dopustiti 2enama polaziti predavanja o opasnostima od mina. -ostajalo je nemogu1e osiguravati #umanitarnu pomo1 stanovni'tvu ilo kojeg podruja Afganistana ez o zira na to 'to se pri li2avala zima i 'to su nesta'i.e #rane ivale sve e'1e. Odnos tali ana prema 2enama donio im je golem negativan pu li.itet i me8unarodnu kritiku kad je tali anska vjerska poli.ija, !>. rujna 1((). u 7a ulu, u#itila i tri sata zadr2ala europsku predstavni.u za #umanitarna pitanja 4mmu 6onino i devetnaestero zapadni# novinara i #umanitarni# djelatnika. 6ili su u o ilasku 2enskog odjela jedne olni.e koji je finan.irala 4uropska unija kad su u#i1eni novinari koji su pratili gospo8u 6onino jer su fotografirali pa.ijenti.e a%tali ani su za ranili svako fotografiranje. 0Ovo pokazuje kako narod ovdje 2ivi u stanju terora0, rekla je gospo8a 6onino novinarima u 7a ulu.1E /ali ani su se ispriali ali je zadan jo' jedan udara. spremnosti <apada za finan.iranje #umanitarne pomo1i Afganistanu. -otom su tali ani izjavili kako 1e razdvojiti ka ulske olni.e i ne1e dopustiti da se 2ene lijee zajedno s mu'kar.ima%a u .ijelom je 7a ulu postojala samo jedna 2enska olni.a. ;lintonovoj je administra.iji ivalo sve te2e i dalje gajiti naklonost prema tali anima. Sna2ne amerike feministike skupine lo irale su u Las#ingtonu u korist afganistanski# 2ena. Amerika ministri.a vanjski# poslova Madeleine Al rig#t izrekla je u rujnu do tada najo'triju kritiku SA9%a prema tali anima. <a svog posjeta Islama adu, 1>. studenog 1(()., izjavila je, 0Mi se protivimo tali anima z og nji#ova protivljenja ljudskim pravima i odvratna odnosa prema 2enama i dje.i i velikog nedostatka po'tovanja prema dostojanstvu ovjeka0. /a njezina izjava s#va1ena je kao znaajan pokazatelj amerikog udaljavanja i od tali ana i od pakistanske potpore tali anima. Me8utim inilo se kako tali ane ni najmanje ne rinu ti me8unarodni pritis.i. <apravo, prouzroili su jo' ve1e protuzapadno raspolo2enje. & -akistanu i 7anda#aru uleme su rekle Omaru da i tre ao iz Afganistana istjerati sve #umanitarne organiza.ije jer su one samo 'pijuni neprijatelja islama.1) & namjeri da po olj'a posredovanje &N%a, glavni tajnik &N%a 7ofi Annan izdao je nalog iv'em al2irskom ministru vanjski# poslova 3a#daru 6ra#imiju da o i8e to podruje i Vije1u sigurnosti &N%a podnese izvje'1e. Nakon stoje 6ra#imi, od 1?. kolovoza do !*. rujna, posjetio trinaest zemalja u toj regiji, ukljuuju1i i Afganistan, donio je zakljuke koji 1e potaknuti jai me8unarodni pritisak na okolne zemlje da prestanu slati pomo1 i oru2je zara1enim stranama. Annan je u listopadu u &jedinjenim narodima osnovao 0Skupinu zainteresirani# zemalja0. & toj skupini stoje do ila nadimak 0+est plus dvije0, ilo je 'est Afganistanu susjedni# zemalja te $usija i Sjedinjene Amerike 9r2ave.1> 6ra#imi se nadao kako 1e taj forum potaknuti Iran na pregovore s -akistanom i istodo no ponovno ukljuiti Las#ington u napore oko postizanja mira. Osim toga, taj je potez imao svr#u provesti em argo na uvoz oru2ja u Afganistan i potaknuti pregovore izme8u zara1eni# strana. Nakon ti# koraka Annan je sredinom studenoga Vije1u sigurnosti &N%a podnio o'tro izvje'1e o Afganistanu u kojemu je po prvi put eskompromisno upotrije io te'ke rijei i optu2io zemlje na tom podruju, poglavito Iran i -akistan, za poti.anje suko a. $ekao je da te zemlje koriste &N kao smokvin list kako i i dalje pomagale zara1enim stranama.1( 0Strana vojna i finan.ijska pomo1 'alje se u nesmanjenim koliinama 'to podgrijava rat i zara1enim stranama oduzima stvarni interes za postizanje mira0 izjavio je Annan i dodao, 0Nesmanjena potpora ti# vanjski# sila kao i nezainteresiranost drugi# zemalja koje nisu izravno ukljuene svode diplomatske ini.ijative

46

Talibani

na irelevantne im enike0. Annan nije po'tedio ni lokalne vojne zapovjednike, rekav'i, 0Afganistanski se vo8e ne 2ele uzdi1i iznad svoji# lokalni# interesa i poeti zajedno djelovati u smjeru na.ionalne pomir e. Aini se kako u Afganistanu ima previ'e skupina, lokalni# vo8a, terorista, trgova.a drogom i ostali# koji s ratom puno do ivaju a s mirom i puno izgu ili0.!" 7asnije se u /e#eranu o ratio sastanku na vr#u Organiza.ije islamske konferen.ije i ez uvijanja kritizirao nji#ove apatine poku'aje rje'avanja toga suko a. Ainilo se kako Afganistan, nakon dugogodi'njega nemara me8unarodne zajedni.e, postaje predmetom me8unarodni# diplomatski# rasprava, ali to nije zadovoljilo tali ane, odlune u namjeri da osvoje sjever zemlje, ni nji#ove protivnike, jednako odlune oduprijeti se toj nji#ovoj namjeri. -eto poglavlje AMI5AN 1((>.%1(((.god $A/ 64< -$49A:A & domovini :azara u sredi'njem Afganistanu, zvanoj :azarad2at, temperatura je ila ispod ni'ti.e. & podno2ju visoki# snje2ni# nanosa, 'to su prekrivali vr#ove planinskog lan.a :induku'a koji okru2uje 6amijan, #azarska su se dje.a, pro'ireni# tr u#a i ispijeni# o raza, igrala 0tali ana0, 'to je ila nji#ova verzija igre poli.aja.a i lopova. Me8u :azarima je vladala glad pa se igra sastojala od toga da dje.a #vataju u zamku tali anski konvoj p'eni.e, kradu im p'eni.u i nose je ku1i svojim gladnim o iteljima. /a su dje.a 2ivjela od korijenja, 'umski# o i.a i ono malo krumpira 'to su im roditelji uspijevali uzgojiti na malim, uskim njivama me8u kamenjem, na strmim planinskim o ron.ima. :azarad2at ima samo 1"F o radive zemlje a te im je godine propala ljetina p'eni.e i kukuruza. Ali, oni su gladovali i jednostavno zato 'to su :azari. =odine 1(()., u namjeri da i# prisile na predaju, tali ani su zatvorili sve prilazne puteve s juga, zapada i istoka. -omo1 sa sjevera nije ilo mogu1e dopremiti z og ezvla8a i nereda, nesta'i.e #rane na tom podruju a i z og toga 'to su zimski snjegovi potpuno zatvorili planinske prolaze pa konvojima #rane nije ilo mogu1e doprijeti do 6amijana koji je smje'ten na nadmorskoj visini od !!@" metara. Me8u :azarima u pokrajini 6amijan, koji# je ilo *"".""", ve1 je vladala glad, a od nedostatka #rane patili su i nji#ovi sunarodnja.i u susjednim pokrajinama =or, Vardak i =azna, gdje i# je ilo )"".""", 'to znai daje svi# milijun :azara za#vatila glad. &N i Svjetski program za #ranu CLorld Bood -rogram, LB-D ve1 su mjese.ima vodili mune pregovore s tali anima da propuste konvoje pomo1i za :azare ali su i# tali ani uporno od ijali. Ono 'to je jo' vi'e ogorilo &N ila je injeni.a daje -akistan odluio tali anima poslati E"".""" tona p'eni.e a da im nije postavio za#tjev da o ustave lokadu 6amijana. 6io je to prvi put u dvadeset godina rata da je jedna strana primijenila #ranu kao oru2je protiv druge strane 'to je odra2avalo jaanje etniki# i plemenski# podjela koje su razdirale Afganistan. :azari su s -a'tunima uvijek izvlaili de lji kraj ali nikada u tolikoj mjeri. -rema jednoj teoriji ti niski zdepasti ljudi s nagla'enim mongolskim .rtama li.a potom.i su 92ingis 7anovi# mongolski# ratnika, doma1i# /ad2ika i drugi# turkijski# naroda. =odine 1!!!. ranitelji 6amijana u ili su unuka 92ingis 7ana nakon ega je #azarski narod iz osvete masakriran.1 6amijan je prije toga, .ijelo jedno tisu1lje1e, io sredi'te udizma u Indiji i va2no odmori'te, zvano seraj, za karavane deva na drevnom -utu svile, koji je povezivao $imsko .arstvo sa Srednjom Azijom, 7inom i Indijom. 6amijan je, nakon stoje tim podrujem zavladao islam, ostao za'titnik i glavno sredi'te udizma za .ijelu Srednju Aziju i Indiju. 7orejski sve1enik po imenu :ui%.#ao, koji je io u tom gradu >!). godine, zapisao je daje kralj 6amijana jo' uvijek io udist i tek 1e u jedanaestom stolje1u =aznevidi pri#vatiti islam na tom podruju. =rad jo' uvijek nadvisuju dva golema kipa 6ude iz drugog stolje1a po 7r., zapravo likovi 6ude uklesani u visokim stijenama. /a dva kipa, jedan visok oko @" a drugi oko *@ metara vrijeme je tako izgrizlo da su im glave nestale ali nji#ova veliina zadivljuje. O a kipa odra2avaju klasine .rte svi# 6uda azijskog potkontinenta ali su im tijela umotana u grke #alje jer predstavljaju jedinstven spoj klasine indijske i srednjoazijske umjetnosti i #elenizma koji je u te krajeve donijela vojska Aleksandra Velikog. /a dva kipa predstavljala su jedno od uda drevnoga svijeta i tamo su dolazili #odoasni.i iz .ijele 7ine i Indije. & stijenama do kipova uklesane su spilje u kojima su nekada 2ivjele tisu1e udistiki# sve1enika. & tim su se spiljama, prekrivenim drevnim 'tukaturama, smjestile tisu1e #azarski# iz jegli.a iz 7a ula. 7ad su tali ani osvojili 6amijan zaprijetili su da 1e kipove 6uda minirati 'to je potaknulo

47

Talibani

2estoke prosvjede udistiki# zajedni.a u 5apanu i +ri 3anki. & me8uvremenu su osam puta om ardirali planinsko podruje iznad kipova z og ega su se u liti.ama i samim kipovima pojavile pukotine. :azarad2at je io praktiki neovisan sve do 1>(*. kad gaje osvojio pa'tunski kralj A dul $a#man koji je pokrenuo prvi program protiv :azara u kojemu su tisu1e :azara po ijene a tisu1e odvedene u 7a ul gdje su 2ivjeli kao neslo odni kmetovi i sluge. Sve nji#ove d2amije dao je poru'iti. :azari, koji# po nekoj pro.jeni ima tri do etiri milijuna, najve1a su skupina muslimana 'iita u Afganistanu. Neprijateljstvo temeljeno na vjerskoj pripadnosti, tj. izme8u dviju muslimanski# sekti, sunita i 'iita, traje ve1 stolje1ima. -a'tuni su suniti a :azari 'iiti. /ali ani su tu netrpeljivost jo' vi'e produ ili jer sve 'iite nazivaju munafikun, 'to znai li.emjeri ili ljudi ez imalo pravog islama. Ono stoje u tali anima izazivalo jo' ve1i ijes ila je injeni.a da #azarske 2ene igraju va2nu ulogu u politi.i i dru'tvu, ak i u vojs.i, tj. u o rani svoje zemlje. & sredi'njem vije1u #azarske stranke :iz %i va#dat CStranka jedinstvaD, koje ima osamdeset lanova, ilo je dvanaest 2ena od koji# su mnoge ile visoko o razovane. Hene su ile zadu2ene za #umanitarne programe &N%a i za proved u programa svoje stranke na podruju osnovnog o razovanja, zdravstvene skr i i planiranja o itelji. Hene su esto ile na rati'tima, rame uz rame s mu'kar.ima, a neke su od nji# u gradu Mazani u svi nju u ijale tali% ane. :azarke sa zvanjem sveuili'ni# profesora, koje su po jegle iz 7a ula, osnovale su u 6amijanu sveuili'te, po svoj prili.i najsiroma'nije na svijetu jer su mu uioni.e ile sagra8ene od lata i slame, ez elektrine energije i grijanja i s vrlo malo knjiga. 0Mi mrzimo tali ane, oni su protiv svakog o lika .iviliza.ije, protiv afganistanske kulture, a napose protiv 2ena. Oni su okaljali islam i afganistanski narod0 rekla mi je dr. :umejra $a#i, koja je na tom sveuili'tu predavala perzijsku knji2evnost i postala najve1i pjesnik otpora. /ali anima se nije svi8ao ni nain odijevanja #azarski# 2ena. 9r. :umejra $a#i i njezine kolegi.e nosile su suknje i izme s visokim potpeti.ama. -oezija :umejre $a#i pro2eta je novom vjerom #azarskog naroda i samopouzdanjem 'to su ga stekli nakon toliko stolje1a tlaenja dok su 2ivjeli na milosti i nemilosti -a'tuna. 0-o jeda je va'a i 6og je s vama, po jedonosna vojsko :azarad2ata. Neka grudi va'i# neprijatelja udu meta va'i# pu'ani# .ijevi. Vi ste po jedni.i, po jedom ovjenani, 6og je s vama. S vama su moje pono1ne molitve i moj jutarnji pla i djeji uzdasi NO 6o2e, o 6o2eTN I suze i uzdasi o espravljeni#.0! &nato opsadi i desetlje1ima o espravljenosti i predrasuda 'to su i# do2ivljavali od pa'tunski# vlastodr2a.a u 7a ulu, :azari su doekali svoj trenutak. & svi nju su odigrali presudnu ulogu u po jedi nad tali anima u Mazani, kao i u listopadu 1((). Osim toga uspjeli su od iti nekoliko tali anski# napada na 6amijan. Nekad su ili tre1a po redu i najsla ija karika u savezu izme8u &z eka, /ad2ika i :azara protiv tali ana, a sada, kad su &z e.i ili podijeljeni i u rasulu a /ad2i.i oko 7a ula na mrtvoj toki, :azari su osjetili kako je ku.nuo nji#ov as. 0Iza le8a nam je :induku' a pred nama su tali ani i nji#ovi pomagai -akistan.i. -oginut 1emo ako tre a ali se ne1emo predati0, rekao mi je prkosni zamjenik vo8e stranke Va#dat, po imenu 7ur an Ali Irfani, dok smo sjedili oko vatre i poku'avali se zagrijati, u jednoj prostoriji iznad kipova 6uda, koje je na velianstven nain o asjavala mjeseina. Nji#ova do ra organiza.ija i spremnost na or u zraili su jednim novim samopouzdanjem i ponosom. 0Mi smo spasili sjever od tali ana0, rekao je etrnaestogodi'nji #azarski vojnik A#mad +ir, koji je u or ama sudjelovao ve1 dvije godine i dr2ao svoj kala'njikov kao kakav profesionalni vojnik. Nisu :azari ili sami, imali su i oni prijatelja. Iran im je dopremao oru2je i opremu na novosagra8enu pistu lizu 6amijana, dugaku vi'e od tri kilometra a vo8a stranke Va#dat 7arim :alili te je zime, nastoje1i do iti jo' vi'e vojne pomo1i, posje1ivao /e#eran, Moskvu, NeI 9el#i i Ankaru. Ali, i :azari su imali svoji# pro lema. 6ili su podijeljeni na nekoliko frak.ija a sve su se me8uso no orile za teritorij, vlast i vanjsku pomo1. Stranka :iz %i va#dat ila je podijeljena na frak.ije a svaka je frak.ija kontrolirala jedan dio Mazara i sve su se orile jedna protiv druge i protiv &z eka, tako daje Mazar io pretvoren u ratnu zonu a antitali anski savez u politiku

48

Talibani

klaoni.u. Aasni.i iranske i ruske tajne slu2 e nekoliko su puta poku'avali posredovati izme8u 9ostuma, ija se aza nalazila u +i erganu, i :azara kao i izme8u razni# #azarski# frak.ija, ali nijedna strana nije ila spremna na kompromis. & sijenju 1((>., kad su u Mazaru iz ile te'ke or e izme8u &z eka i :azara, Masud je prvi put posjetio /e#eran kako i Iran.e nagovorio da ne'to poduzmu i poku'aju spasiti antitali anski savez prije nego li ude prekasno. /ali ani su u me8uvremenu .ijele te zime mirovali, promatrali kako se nji#ovi neprijatelji me8uso no uni'tavaju, pojaavali opsadu 6amijana i pripremali se za jo' jedan napad na Mazar. 6or e su trajale .ijele te zime u zapadnoj pokrajini Barja , gdje su tali ani u sijenju poinili jo' jedan pokolj u iv'i oko E"" uz eki# seljaka. :umanitarni djelatni.i iz zapadni# zemalja, koji su kasnije istra2ivali taj sluaj, izjavili su kako su tali ani vukli ljude iz nji#ovi# ku1a, postrojavali i# i ustrijelili. 7ako su tali ani uvodili sve stro2e islamske zakone i kazne u 7a ulu rasla je me8unarodna osuda nji#ove politike. Svakoga su se tjedna u 7a ulu i 7anda#aru doga8ala javna odsije.anja udova, ievanja i kamenovanja 2ena. Me8unarodni dan 2ena, >. veljae, io je te godine, 1((>., posve1en patnjama afganistanski# 2ena pod vla'1u tali ana. 5edno izvje'1e pred amerikim Senatom, o pitanju spolova u Afganistanu, privuklo je pozornost .ijele javnosti kao i osudu tali anske politike 'to su je izrekle razne istaknute oso e, me8u njima i gospo8a :illarv ;linton. /ali ani su izdali nove dekrete u kojima su odredili tonu du2inu rade za mu'kar.e i dali popis muslimanski# imena koja se imaju davati novoro8enoj dje.i u Afganistanu. <atvorili su i ono malo o iteljski# 'kola za djevoji.e u 7a ulu a nji#ova je vjerska poli.ija odlazila u po#ode na ka ulske uli.e kako i sve 2ene stjerala u ku1e i zatra2ila od vlasnika ku1a da zamrae prozore kako se 2ene ne i mogle vidjeti s uli.e. /ako su 2ene ile prisiljene svo vrijeme oraviti u ku1ama kamo ni sun.e nije smjelo doprijeti. -o orni.i tvrde tali anske politike vrsto su odluili iz Afganistana istjerati sve #umanitarne organiza.ije &N%a pa su izazvali nekoliko in.idenata kojima su i# doveli do krajnji# grani.a strpljivosti. 9ana !?. veljae 1((>. .ijelo se oso lje &N%a povuklo iz 7anda%#ara i o ustavilo sve opera.ije u tom gradu nakon 'to su vi'i tali an%ski du2nosni.i pretukli djelatnike &N%a i priprijetili im. Mula Mu#amed :asan, guverner 7anda#ara, koji je invalid ez jedne noge i o ino je lage naravi, na jednog je du2nosnika &N%a a.io stol i stoli.u a potom ga poku'ao zadaviti jer je ovaj od io asfaltirati .estu u :asano%vu selu. & o2ujku tali anske vlasti nisu dopustile direktoru #umanitarni# opera.ija &N%a, Alfredu Lits.#iju%;estariju, posjetiti 7a ul radi razgovora s tamo'njim vlastima. Osim toga, &N je svo to vrijeme io du oko frustriran z og tali anske opsade :azarad2ata. 0Na'e #umanitarne opera.ije na sjeveru zemlje nemaju nikakve sigurnosti a na jugu imamo golemi# pro lema s tali anima. Na sjeveru nema nikakve vlasti a na jugu je vlast vrlo naporna0, rekao mije 3a#dar 6ra#imi. &nato svim tim pro lemima 6ra#imi je poku'ao organizirati sastanak izme8u tali ana i antitali anskog saveza. & 2elji da iz jegnu sastanak s protivnikim vo8ama, kojima i time pru2ili legitimitet, tali ani su predlo2ili sastanak ulema o iju strana. Nekoliko su se mjese.i me8uso no sva8ali oko toga tko ima pravo iti ulema. &N je uspio do iti pomo1 SA9%a. /ako je 1). travnja 1((>. 6ili $i.#ardson, pose ni izaslanik predsjednika ;lintona za vanjsku politiku i ameriki veleposlanik u &N%u, do'ao u jednodnevni, takozvani pado ranski, diplomatski posjet Afganistanu i o je zara1ene strane prisilio da sazovu sastanak ulema. O je su strane poku'avale prido iti SA9 pa je razmetljivi $i.#ardson io na o je strane primljen s odu'evljenjem. O asuli su ga darovima u o liku sagova, isaga i tur ana. /ali ani su u 7a ulu po prvi put dopustili amerikim novinarima i /V reporterima, koji su pratili $i%.#ardsona, da snimaju nji#ove vo8e i u ast $i.#ardsonu odgodili svoj redovnijavni doga8aj petkom% ievanja i odsije.anja udova na gradskome nogometnom stadionu. Ali, premda su tali anske vo8e u 7a ulu o e1ale kako 1e smanjiti opsadu :azarad2ata i raspraviti svoju politiku prema spolovima s &N% om, samo nekoliko sati nakon $i%.#ardsonova odlaska mula Omar je taj dogovor od a.io. -otkraj travnja, pod pokroviteljstvom &N%a, uleme su se sastale u Islama adu pa su se o je strane, nakon etverodnevni# razgovora, slo2ile u mirovnu komisiju imenovati po dvadeset ulema a ta je mirovna komisija tre ala donositi odluke o pitanjima poput o ustave vatre, prestanka tali anske opsade :azarad2ata i razmjene ratni# zaro ljenika. Me8utim, tali ani su poslije od ili imenovati svoje izaslanstvo uleme pa je tako i taj mirovni pro.es u svi nju propao a tali ani su u to vrijeme ak pripremali novu ofenzivu.

49

Talibani

9io ti# priprema inili su i novi suko i s &N%om. /ali ani su u lipnju za ranili svim 2enama oravak u op1im olni.ama i svim su muslimankama zaposlenim u predstavni'tvima &N%a, koje su z og posla morale putovati, nalo2ili da moraju putovati u pratnji nekog lana o itelji, krvnog srodnika, takozvanog ma#rama, emu je ilo nemogu1e udovoljiti, jer su predstavni'tva &N%a upo'ljavala ve1i roj 2ena upravo zato da i udovoljila tali anskim za#tjevima i stekla pristup afganistanskim 2enama. -otom su tali ani za#tijevali da se sve zapadne nevladine organiza.ije u 7a ulu isele iz svoji# poslovni# prostora i presele u razru'enu zgradu -olite#nikog fakulteta. Od trideset nevladini# organiza.ija, koliko i# je ilo u 7a ulu, nji# dvadeset dvije glasovale su da 1e oti1i iz 7a ula ako tali ani ne povuku taj svoj za#tjev a tali ani su izjavili da to pitanje nije za raspravu. 7ad je 4uropska unija o ustavila svu #umanitarnu pomo1 za podruja pod tali anskom vla'1u, 6ra#imi je javno o znanio &N%ovu frustriranost, 'to je odjeknulo kao om a. 0/o je organiza.ija koja nam uruuje dekrete kojima nas sprjeava u o avljanju svog posla0, izjavio je i dodao, 0/ali ani moraju znati da ne samo da postoje grani.e podno'ljivosti nego da nas i zemlje donatori sve vi'e priti'1u kako ismo konano rekli da nam je dosta0.? /ali ani su od ili povu1i svoje za#tjeve pa su !". srpnja 1((>. nasilno zatvorili urede svi# nevladini# organiza.ija i tako je poeo egzodus strani# #umanitarni# djelatnika iz 7a ula. Istoga su dana u 92alala adu prona8ena tijela dvoji.e Afganistana.a koji su radili za organiza.ije &N%a, Mu#ameda :a i ija iz &N:;$%a i Mu#ameda 6a#sarjara iz LB-%a, koji su ranije ili kidnapirani. Nji#ovu smrt tali ani nisu ni poku'ali o jasniti. Od milijun i dvjesto tisu1a stanovnika 7a ula, vi'e od polovi.e i# je do ivalo neku pomo1 od nevladini# organiza.ija ali kad je pomo1 prestala stizati prve 2rtve ile su 2ene i dje.a. Oz iljne 'tete prouzroene su na podruju distri u.ije #rane, zdravstvene skr i i kr#ke gradske mre2e za distri u.iju vode. 9ok su ljudi ma#ali praznim lon.ima i kantama kad i prolazila tali anska terenska vozila, tali ani i im odgovarali na svoj karakteristian nain u kojemu nije ilo nimalo rige za so.ijalne pro leme. 0Mi muslimani vjerujemo da 1e svemogu1i 6og na ovaj ili onaj nain svakoga na#raniti. Ako strane nevladine organiza.ije odu, neka to ude nji#ova odluka. Mi i# nismo istjerali0, rijei su koje je ministar za planiranje 7aridin Mo#amad tako8er esto ponavljao. & me8uvremenu su tali ani nagovorili -akistan i Saudijsku Ara iju da im pru2e pomo1 jo' jednoj ofenzivi radi zauzimanja sjevera zemlje. Sredinom lipnja 7anda#ar je posjetio 'ef saudijske tajne slu2 e, prin. /urki al%Bejsal, nakon ega je Saudijska Ara ija tali anima dopremila etiri stotine terenski# vozila i finan.ijsku pomo1. -akistanska organiza.ija ISI osigurala je svotu od dvije milijarde rupija Cpet milijuna ameriki# dolaraD pomo1i u o liku logistike, koja je tali anima ila prijeko potre na. 9jelatni.i ISI%a esto su posje1ivali 7anda#ar kako i tali anima pomogli pripremiti taj napad jer su u redove tali ana stizale tisu1e afganistanski# i pakistanski# novaka iz iz jegliki# logora i medresa. & me8uvremenu su Iran, $usija i &z eki%stan, u travnju, poeli dopremati oru2je, streljivo i gorivo za antitali% anski savez.E Iran.i su :azarima dopremali oru2je zrakoplovima izravnim letovima od Me'#eda do 6amijana, dok su $usija i Iran dopremali oru2je Masudovim snagama u zranu azu 7ulia u ju2nom /ad2ikistanu, odakle gaje Masud transportirao u Afganistan. /ali ani su u srpnju krenuli od :erata prema sjeveru i 1!. srpnja 1((>. osvojili Maimanu, nakon 'to su potisnuli 9ostumove snage, zaplijenili stotinu tenkova i drugi# vozila i zaro ili oko osam stotina uz eki# vojnika, od koji# su ve1inu masakrirali. 9ana 1. kolovoza 1((>. tali ani su zauzeli 9ostumovo sjedi'te u +i erganu, jer je nekoli.ina njegovi# zapovjednika od tali ana uzela mito i pre'la na nji#ovu stranu. 9ostum je po jegao u &z ekistan a potom u /ursku. <atim su i neki drugi uz eki zapovjedni.i, ije su jedini.e dr2ale zapadnu .estu prema Mazani, razoarane 9ostumovim ijegom, primili od tali ana mito i otvorili im put prema #azarskim snagama, koje su imale 1@"" vojnika. 6ile su smje'tene izvan grada gdje su i# tali ani iznenada napali. 9ana >. kolovoza 1((>., u ranim jutarnjim satima, #azarske su se snage najednom na'le u okru2enju. 6orili su se sve dok im nije ponestalo streljiva i samo i# je stotinu pre2ivjelo. & deset sati ujutro, dok su 2itelji Mazara mirno o avljali svoje dnevne poslove, u grad su u'la prva tali anska terenska vozila. &slijedio je jo' jedan okrutan pokolj, po 2estini geno.idan, jer su se tali ani 2eljeli osvetiti za svoje gu itke iz pret#odne godine. 7asnije je jedan tali anski zapovjednik rekao da im je mula Omar dopustio da u ijaju dva sata, a da su oni u ijali dva dana. /ali ani su u ijali kao ludi, jure1i svojim

50

Talibani

vozilima uskim uli.ama Mazara i pu.aju1i na sve strane, u ijaju1i sve 'to se mi.alo%vlasnike trgovina, vozae rik%'i, 2ene i dje.u po trgovinama, ak i koze i magar.e. -rotivno svim zakonima islama, po kojima se mrtve odma# mora zakopati, ostavili su trupla trunuti na uli.ama. 0-u.ali su ez upozorenja u svakoga tko se zatekao na uli.i, ez razlike jesu li to ili mu'kar.i, 2ene ili dje.a. &li.e su u rzo ile prekrivene truplima i krvlju. /ijekom prvi# 'est dana nitko nije smio zakapati trupla. -si su jeli ljudsko meso od ega su poludjeli a smrad je u rzo postao nepodno'ljiv0, rekao je jedan /ad2ik koji je uspio po je1i. 7ako su ljudi je2ali i tra2ili zaklon u vlastitim domovima, tali anski i vojni.i upadali i masakrirali .ijele o itelji. 0& ljude i ispaljivali tri #i.a na li.u mjesta, jedan u glavu, jedan u grudi a jedan u spolni organ. -re2ivjeli su svoje mrtve pokapali u svoje vrtove. Hene su silovali0, rekao je taj isti svjedok. 5edna etrdesetogodi'nja udovi.a je izjavila, 07ad su tali ani upali u na'u ku1u u ili su mog supruga i dva rata na li.u mjesta. Svakoga su ustrijelili tri puta a potom im prerezali grkljane u stilu #alal0.( Nakon prvoga dana ma#nitog u ijanja, poeli su .iljano u ijati :azare. 7ako nisu 2eljeli ponoviti svoju pogre'ku iz pret#odne godine, kad su u Mazar u'li ez vodia, ovoga su puta doveli lokalne -a'tune, nekada odane :ikmetjaru, koji su do ro poznavali grad. /i pa'tunski or.i iz 6al#a sljede1i# su nekoliko dana vodili tali anske jedini.e u potragu za domovima :azara. Ali, tali ani se nisu mogli kontrolirati pa su i dalje u ijali sve ljude ez razlike, ak i one koji nisu ili :azari Cvidio sam kako su u ili jednoga tad2ikog djeaka %tali an koji gaje u io stajao je tamo neko vrijeme a djeakov je ota. riznuo u pla i rekao, N<a'to ste u ili moga sinaG Mi smo /ad2i.iN. /ali an je odgovorio, NA za'to niste rekliGN A ota. mu je na to uzvratio, N5esi li me pitao da i# ti mogao odgovoritiGN /isu1e :azara odvedeno je u mazarski zatvor a kad se zatvor napunio sve su i# utrpali u zatvorene kamione CkontejnereD, zakljuali i tako su se ugu'ili. Neke su kontejnerima odvezli u pustinju 9a't%e 3aili izvan grada i tamo i# masakrirali%kao izravnu odmazdu za postupanje :azara prema tali anima 1((). 09ovezli su tri kontejnera iz Mazara u +i ergan. 7ad su najednom otvorili vrata samo je jo' troje ljudi ilo 2ivo. Oko tri stotine i# je ve1 umrlo. /o troje odvedeno je u zatvor. Sve sam to promatrao s mjesta na kojemu sam stajao0, rekao je neki drugi svjedok.1N 9ok su idu1i# dana desetine tisu1a .ivila je2ale iz Mazara pje'i.e u dugim kolonama, tali ani su i# iz zraka om ardirali i mnoge u ili. /ali anski je .ilj io je oistiti sjever zemlje od 'iita. /ali anski vojni zapovjednik mula Niazi, koji je nalo2io u ojstvo iv'ega afga%nistanskog predsjednika Nad2i ula#a, imenovanje guvernerom Mazara pa su tali anske mule, samo nekoliko sati nakon zauzimanja grada, s tornjeva gradski# d2amija odaslale proglas da tamo'nji 'iiti imaju tri mogu1nosti, postati suniti, oti1i u 'iitski Iran ili umrijeti. <a ranjeni su svi 'iitski molitveni o redi u d2amijama. S tornja sredi'nje mazarske d2amije Niazi je o javio, 0-ro'le ste godine digli ustanak protiv nas i u ijali nas. -u.ali ste u nas iz svi# va'i# domova. Sad smo se vratili da se s vama o raunamo. :azari nisu muslimani pa i# zato moramo u ijati. Ili pri#vatite iti muslimani ili napustite Afganistan. 7amo god odete mi 1emo vas na1i. Ako se popnete visoko, povu1i 1emo vas za stopala. Ako se prikrijete nisko, povu1i 1emo vas za kosu0.1! O rimskom osvajanju Velike 6ritanije rimski je povjesniar /a.it rekao, 0$imska je vojska napravila pusto' i to nazvala mirom0. 7ako u Mazaru nije ilo neovisni# promatraa koji i iz rojili trupla, ilo je nemogu1e pro.ijeniti roj u ijeni# ali su kasnije &N i Me8unarodni od or ;rvenog kri2a o.ijenili daje u ijeno izme8u pet i 'est tisu1a ljudi. 7asnije je postalo jasno da su se na putu toga tali% anskog po#oda dogodili slini pokolji &z eka i /ad2ika, u Maimani i +i erganu. -o mojoj pro.jeni tali ani su u srpnju i kolovozu u ili izme8u 'est i osam tisu1a ljudi ukljuuju1i i mnogo rojne 2rtve me8u antitali anskim snagama. Ali, tali anska namjera da teroriziranjem naroda sprijee njegove kasnije po une nije se ostvarila. /ali ani 1e u Mazaru krenuti i na jo' jednu skupinu i time na se e navu1i sna2ne me8unarodne prosvjede i gotovo prouzroiti rat izme8u tali ana i Irana. 5edna je mala tali anska jedini.a, pod vodstvom mule 9osta Mo#amada, u kojoj je ilo i nekoliko -akistana.a, pripadnika militantne ptoru'iitske stranke Sipa#%i Sa#a , u'la u iranski konzulat u Mazaru, pokupila jedanaest Irana.a koje su tamo zatekli%diplomata, djelatnika tajne slu2 e i jednog novinara%odvela i# u podrum konzulata i ustrijelila. /e#eranska je vlada ve1 ila stupila u kontakt s pakistanskom vladom od koje je zatra2ila da zajami sigurnost nji#ova konzulata jer su Iran.i znali da su s tali anima u

51

Talibani

Mazar oti'li i djelatni.i pakistanskog ISI%a. Iran.i zateeni u konzulatu mislili su da su 9ost Mo#amad i njegova jedini.a poslani da i# za'tite pa su im izrazili do rodo'li.u.1* /ali ani su zaro ili i etrdeset pet iranski# vozaa kamiona koji su :azarima dopremali oru2je. /ali ani su u poetku od ili otkriti gdje se nalaze iranski diplomati ali su kasnije, z og sve ve1ega me8unarodnog pritiska i ogorenja Irana, priznali da su i# u ili, uz napomenu da nisu u ijeni po slu2 enom nalogu nego da su i# u ili tali anski raz ojni.i. Ali, iz pouzdani# se izvora saznalo daje 9ost Mo#amad razgovarao telefonom s mulom Omarom i pitao ga #o1e li u iti iranske diplomate za 'to mu je mula Omar dao dopu'tenje. 6ez o zira na to je li to istina ili nije, to je za.ijelo verzija u koju vjeruju Iran.i. Ironino je daje 9ost Mo#amad kasnije zavr'io u zatvoru u 7anda#aru jer je iz Mazara sa so om doveo dvije konku ine pa se njegova supruga u 7anda#aru po2alila muli Omaru. /ali ani su oteli oko etiri stotine #azarski# 2ena i odveli i# sa so om kao konku ine.1? &pravo je ta tali anska po jeda, kojom su preuzeli vlast na najve1em dijelu Afganistana, uz naknadne po jede i izjave pakistanski# du2nosnika kako 1e tali ani u rzo iti priznati na me8unarodnoj razini, dijelom potaknula nji#ova gosta, saudijskog disidenta Osamu in 3adena, da postane odva2nijim glede svog o javljenog d2i#ada protiv SA9%a i saudijske kraljevske o itelji. 9ana ). kolovoza 1((>. 6in 3a%denovi su po orni.i digli u zrak amerika veleposlanstva u 7eniji i /anzaniji, pri emu je u ijeno !!? a ranjeno ?@"" oso a. <ato su Sjedinjene Amerike 9r2ave !". kolovoza 1((>. izvele raketne napade na 6in 3adenove logore za o uku na sjeveroistoku Afganistana. Vi'e desetaka kru2e1i# raketa pogodilo je .iljeve, u ilo vi'e od dvadeset i ranilo trideset ljudi. SA9 su izjavile kako je 6in 3aden io tamo ali je uspio po je1i. &stvari, me8u poginulima i ranjenima ilo je vrlo malo Arapa. Ve1ina poginuli# ili su -akistan.i i Afganistan.i koji su se uvje2 avali za rat u 7a'miru, koji je pod vla'1u Indije. /o je raz jesnilo tali ane pa su u velikim afganistanskim gradovima organizirali demonstra.ije u znak prosvjeda protiv ti# ameriki# napada. $azjarena je svjetina napala urede &N%a u nekoliko gradova. -ojavio se i mula Omar kako i napao predsjednika ;lintona oso no. 0Ako je napad na Afganistan ;lintonova oso na odluka, onda je to uinio kako i pozornost svijeta i amerikog naroda skrenuo sa sramne afere 6ijele ku1e koja je dokazala daje ;linton la2ljiva. i ovjek ez pristojnosti i asti0, rekao je Omar misle1i na aferu s Monikom 3eIin%skK. Omar je tvrdio kako je 6in 3aden gost ne samo tali ana nego i afganistanskog naroda i kako ga tali ani ne1e nikada izruiti SA9%u i dodao, 0&pravo je Amerika najve1i terorist na svijetu0.1@ 9ok su se du2nosni.i &N%a z og rastu1e nesigurnosti evakuirali iz 7a ula vojni.i su ustrijelili jednoga vojnog asnika &N%a, po na.ionalnosti /alijana i ranili jednoga fran.uskog diplomata. O oji.a napadaa, :ak Navaz i +alim, podrijetlom iz $avalpindija, koje su tali ani u#itili i zatvorili, ili su pakistanski islamistiki militanti iz skupine :arakat ul%ansar. &mjesto da nastoje umiriti me8unarodne kritiare i Iran tali ani su poduzeli ofenzivu na 6amijan iz tri smjera pa je 6amijan, 1*. rujna 1((>. pao, nakon 'to su se neki #azarski zapovjedni.i predali tali a%nima. 7arim :alili i drugi elni.i stranke Va#dat, zajedno s ve1inom 2itelja grada, po jegli su u planine im su prve tali anske jedini.e u'le u grad. <a#valjuju1i vi'ekratnim me8unarodnim apelima za po'tivanjem ljudski# prava, ovoga je puta mula Omar zapovjedio svojim zapovjedni.ima da se suzdr2e od u ijanja #azarski# .ivila. Ipak je u 6amijanu ilo smaknu1a nekoliko tjedana nakon dolaska tali ana. & jednom o li2njem selu tali ani su u ili pedeset stara.a koji nisu mogli je2ati s mla8im 2iteljima. & nekoj drugoj tragediji koja se dogodila 1>. rujna, samo pet dana nakon okupa.ije 6amijana, tali ani su dinamitom raznijeli glavu manjega 6ude. -otom su kip ga8ali raketama i znatno ga o'tetili. &ni'tili su i vrlo fine freske u samoj ni'i u kojoj je kip postavljen. /a dva kipa, kao najve1e ar#eolo'ko naslije8e Afganistana, stajala su tamo gotovo dvije tisu1e godina i izdr2ala napade Mongola. A tali ani su i# namjerno uni'tavali. 6io je to zloin koji se nije mogao opravdati nikakvim pozivanjem na islam. -ad 6amijana predstavljao je za Iran kap koja je prelila a'u. Iran je izjavio da ima pravo na samoo ranu po me8unarodnom pravu i po -ovelji &N%a kao i pravo da protiv tali ana poduzme sve potre ne mjere. Isto to je izjavio i Las#ington kad se odluio na raketni napad. Nakon tjedan dana vr#ovni poglavar Irana, ajatola# Ali :amnei upozorio je kako i moglo do1i do rata 'iroki# razmjera koji i za#vatio .ijelu regiju. Optu2io je -akistan daje za zauzimanje 6amijana poslao

52

Talibani

vlastitu vojsku i avija.iju, stoje Islama ad zanijekao. Odnosi izme8u Irana i -akistana znatno su se pogor'ali a /e#eran je ispro avao mi'i.e. &z iransko%afganistansku grani.u poela je do tada najve1a iranska vojna vje2 a u kojoj je sudjelovalo 1).""" pripadnika Iranske revolu.ionarne garde, uz podr'ku tenkova i avija.ije. & listopadu je du2 iste grani.e otpoeo jo' jedan niz vojni# vje2 i, u kojima je sudjelovalo oko !"".""" pripadnika redovne iranske vojske a tali ani su mo ilizirali oko pet tisu1a ora.a za or u protiv iranske invazije, koju su oekivali. 7ako je Vije1e sigurnosti &N%a izrazilo stra#ovanja z og mogu1ega sveo u#vatnog napada Irana na -akistan, ponovno je poslalo 3a#%dara 6ra#imija na to podruje. Vojna napetost izme8u Irana i tali ana splasnula je tek nakon 'to se 6ra#imi sastao s mulom Omarom, 1?. listopada 1((>., u 7anda#aru. /om se prigodom mula Omar prvi put sastao s nekim du2nosnikom &N%a ili stranim diplomatom, ako izuzmemo -akistan. Omar je pristao oslo oditi sve iranske vozae kamiona i izruiti posmrtne ostatke iranski# diplomata, uz o e1anje da 1e po olj'ati odnose s &N%om. <a#valjuju1i razmiri.ama izme8u tali ana i Irana, Masudu je ostalo dovoljno vremena i prostora preustrojiti svoje snage i ostatke uz% eki# i #azarski# ora.a koji se nisu predali tali anima. Istodo no je od $usije i Irana do ivao sve ve1e koliine oru2ja, vozila i #elikoptera. -oduzeo je niz do ro organizirani# i munjeviti# napada na sjeveroistoku zemlje i od tali ana povratio znatan dio teritorija, oso ito na podruju du2 osjetljive afganistanske grani.e s /ad2ikistanom i &z eki% stanom. & listopadu i studenome demoralizirani i sla o opremljeni tali anski vojni.i, promrzli od #ladno1e, kratko su pru2ali otpor a onda se predali Masudu. Me8u tali anima je ilo dvije tisu1e poginuli# vojnika i ranjenika. Masud je ). prosin.a 1((>. u 9olini -and2'ir odr2ao sastanak sa svim zapovjedni.ima koji su se orili protiv tali ana. < og pada #azarskog i uz ekoga vojnog zapovjedni'tva Masud i njegovi /ad2i.i iz ili su na vr# pa su ostali zapovjedni.i, me8u kojima je ilo i nekoliko istaknuti# -a'tuna, imenovali Masuda vojnim zapovjednikom svi# antitali anski# snaga. /ali anska ofenziva, pokolj :azara i sueljavanje s Iranom, uz napad ameriki# kru2e1i# raketa, znatno su naru'ili kr#ku ravnote2u snaga na tom podruju. /ali ansko je napredovanje raz jesnilo i $usiju, /ursku i srednjoazijske zemlje koje su optu2ile -akistan i Saudijsku Ara iju za pru2anje pomo1i tali anima. < og zao'travanja ver alnog rata jo' su se vi'e polarizirala dva loka zemalja na tom podruju. 9ana !@. kolovoza 1((>. u /a'kentu su se sastali ministri vanjski# poslova i ministri o rane 7aza#stana, 7irgistana, &z ekistana i /ad2ikistana i ruski# du2nosnika kako i napravili zajedniki vojni i politiki plan zaustavljanja tali anskog napredovanja. 4skala.ija rata na tom podruju imala je goleme posljedi.e. -ostojala je opasnost od iz ijanja rata izme8u Irana i tali ana u koji i se, na strani tali ana, mogao ukljuiti i -akistan. <apadni ulagai i naftne kompanije postali su oprezni glede ulaganja u naftom ogatim dr2avama oko 7aspijskog jezera. -orasla je opasnost od 'irenja islamskog fundamentalizma u srednjoazijske zemlje, koje su ionako ve1 ile osiroma'ene a antiameriko raspolo2enje je i dalje raslo na .ijelome tom podruju. 7ako su pakistanske islamske stranke za#tijevale islamiza.iju zemlje, -akistan se sve du lje polarizirao. Me8unarodna je zajedni.a i dalje ila oajna z og upornoga tali anskog od ijanja da osnuju vladu sastavljenu od svi# zara1eni# strana, promijene svoje stajali'te glede pitanja spolova i pri#vate diplomatske norme pona'anja. :umanitarne organiza.ije &N%a nisu se mogle vratiti u 7a ul. Las#ington je ve1 io opsjednut u#i1enjem 6in 3adena i tali anskim od ijanjem njegova izruenja. Aak je i Saudijska Ara ija, kao liska savezni.a tali ana, povrije8ena jer su tali ani dali utoi'te 6in 3adenu, povukla svoje diplomatske predstavnike iz 7a ula i potpuno o ustavila slu2 enu finan.ijsku pomo1 tali anima, nakon ega je -akistan ostao nji#ov jedini opskr ljiva. 9ana >. prosin.a 1((>., taj ijes me8unarodne zajedni.e rezultirao je do tada najo'trijom rezolu.ijom Vije1a sigurnosti &N%a za Afganistan. /om su rezolu.ijom tali anima upu1ene prijetnje o nametanju sank.ija z og nji#ove za'tite me8unarodnim teroristima, z og kr'enja ljudski# prava, poti.anja trgovine drogom i nepri#va1anja o ustave vatre. 0Me8unarodni terorizam sa sjedi'tem u Afganistanu postao je po'ast0 izjavila je amerika izaslani.a Nan.K Soder erg.1) -akistan je io jedina zemlja koja nije podr2ala tu rezolu.iju, nazvav'i je pristranom pa je i on postao izoliran na me8unarodnoj razini u jednakoj mjeri kao i tali ani. -oetkom 1(((. rastu1i pritisak &N%a, SA9%a i drugi# zemalja ponovno je doveo o je zara1ene strane za pregovaraki

53

Talibani

stol. -od pokroviteljstvom &N%a, 11. o2ujka 1(((. u A'#a adu su poeli razgovori izme8u izaslanstava tali ana i opor eni# snaga. $azgovori su zavr'ili jednom pozitivnom izjavom, koja je ulijevala nadu, jer su o je strane pristale razmijeniti ratne zaro ljenike i nastaviti s pregovorima. Ali, mula Omar je u travnju iskljuio sve daljnje razgovore, optu2iv'i Masuda za dvolinost. &stvari, o je su strane iskoristile to zati'je i pregovore za pripremu nove proljetne ofenzive. 9ana ). travnja 1(((. Masud se u 9u'an eu sastao s ruskim ministrom o rane Igorom Sergejevim, nakon ega je $usija najavila izgradnju nove vojne aze u /ad2ikistanu. 6ilo je jasno da time 2eli pove1ati vojnu pomo1 Ma%sudu. /ali ani su popunjavali svoje redove i novaili sve ve1i roj studenata iz pakistanski# medresa. Masud i :azari poduzeli su niz napada na sjeveroistoku zemlje i u :azarad2atu. & jednome dramatinom preokretu, !1. travnja 1(((., snage Va#data ponovno su zauzele 6amijan. $at se na sjeveru ponovno rasplamsao, a mirovni napori &N%%a opet su ili na nuli. -oetkom 1((>. 7ofi Annan uputio je sljede1e upozorenje, 0& zemlji od dvadeset milijuna stanovnika pedeset tisu1a naoru2ani# ljudi dr2i u zatoeni'tvu .ijeli narod0.1> -otkraj 1((>. Annan je zloslutno progovorio o 0mogu1oj du ljoj regionaliza.iji toga suko a0 u kojoj je Afganistan postao 0pozorni.om nove verzije velike igre0.1( &mjesto da donesu mir, tali anske po jede i pokolji ljudi na sjeveru zemlje doveli su Afganistan do samog ru a potpuni# etniki# podjela. Aini se kako su se zloslutna predvi8anja 7ofija Annana poela ostvarivati potkraj godine kad je posrednik &N%a 3a#dar 6ra#imi najavio svoju ostavku. Optu2io je tali ane za nepopustljivost, pakistanske medrese za slanje tisu1a studenata u tali anske redove kao i zemlje koje su tali anima pru2ale pomo1. Ostavku je dao u listopadu, nakon dviju tali anski# ofenziva, jedne u srpnju a druge u rujnu, u kojima su tali ani poku'ali potisnuti Masudove snage s podruja oko 7a ula i presije1i mu opskr u sa sjevera zemlje, iz smjera /ad2ikistana. O je su te ofenzive do2ivjele neuspje# ali su tali ani sjeverno od glavnoga grada proveli ak.iju krvave i spaljene zemlje, u kojoj je oko dvjesto tisu1a ljudi po jeglo s tog podruja, a 9olina +omali %jedno od najplodniji# podruja Afganistana%u potpunosti je uni'tena. 7ako se zima pri li2avala postojala je opasnost da 1e tisu1e iz jegli.a, 'to su na'le utoi'te pod za'titom Masudovi# snaga u dolini -and2'ir i one pod za'titom tali anski# snaga u 7a ulu, ostati ez #rane i skloni'ta. Nakon $a anijeve ostavke me8unarodna je zajedni.a znatno o'trije osudula tali ane. Vije1e sigurnosti &N%a jednoglasno je, 1@. listopada, nametnulo ograniene sank.ije tali anima% za ranilo je komer.ijalne letove u Afganistan i iz Afganistana i zamrznulo tali anske ankovne raune u svim zemljama svijeta, a 0VVas#ington je istodo no jae pritisnuo tali ane da izrue 6in 3adena. 9ana E. veljae !""". uslijedio je novi me8unarodni pritisak na tali ane, nakon stoje skupina oajni# afganistanski# .ivila otela jedan putniki zrakoplov kompanije Afg#an Airlines, koji je letio iz 7a ula na jednoj doma1oj liniji, i sletjela u 3ondonu, gdje su svi zatra2ili politiki azil. Otmi.a je nakon etiri dana mirno zavr'ila. -oetkom o2ujka !""". tali ani su poduzeli nekoliko ezuspje'ni# ofenziva protiv Masudovi# snaga ali su ili od ijeni. /ali anskom je ugledu zadan velik udara. kad su, !). o2ujka, dvoji.a najvi'i# elnika Sjevernog saveza, koji su proveli tri godine u tali anskom zatvoru u 7anda#aru, uspjela po je1i i sti1i u Iran. 5edan od nji# io je Ismail :an, koji je osamdeseti# godina io vo8a mud2a#edinskog otpora protiv sovjetski# okupa.ijski# snaga a potom se orio protiv tali ana. /ali ani su u travnju poslali nekoliko apela me8unarodnoj zajedni.i za pomo1 ju2nim pokrajinama pogo8enima su'om i pokrajini 6aglan, gdje se pojavila najezda skakava.a. Su'a se tijekom ljeta pogor'ala i za#vatila .ijelu zemlju ali, kako su tali ani od ijali o javiti o ustavu vatre, me8unarodna zajedni.a nije poslala pomo1. Od ukupno E) milijuna dolara, koliko su agen.ije &N%a zatra2ile za pomo1 podrujima pogo8enima su'om, uspjele su prikupiti samo osam milijuna. 7ako se stanje z og su'e sve vi'e pogor'avalo, .ijene pre#ram eni# namirni.a porasle su od veljae do srpnja za vi'e od )@F a afga%nistanska je valuta, od veljae do srpnja, devalvirala za @"F. Me8utim, to nije sprijeilo tali ane da poduzmu planiranu ljetnu ofenzivu protiv Sjevernog saveza. 9ana 1. srpnja tisu1e tali anski# vojnika i dese.i tenkova krenuli su u napad iz svi# smjerova, poku'avaju1i pro iti polo2aje Sjevernog saveza, samo trideset kilometara

54

Talibani

sjeverno od 7a ula. Ali, Masudove su i# snage od ile, nakon 'to su tali ani izgu ili oko ?"" vojnika. 7ako su or e oko 7a ula jenjavale, tali ani su !>. srpnja poduzeli ofenzivu na sjeveroistoku zemlje u namjeri da presijeku Masu%dovu opskr u iz smjera /ad2ikistana. Sna2no su om ardirali .ivilne .iljeve i polagano napredovali prema /alokanu, politikom sjedi'tu Sjevernoga saveza. Nakon etverotjedne opsade i te'ki# or i /alokan je @. rujna pao, odma# nakon 'to je Masud zapovjedio strate'ko povlaenje iz grada kako ne i stradali .ivili. -ovukao se na grani.e 6ada#%'ana, jedine pokrajine koju su jo' dr2ale njegove snage, a 1@".""" iz jegli.a, je2e1i pred tali anima iz /alokana nagrnulo je na grani.u s /ad2ikistanom mole1i tamo'nje vlasti da im pru2e utoi'te. /ali ani su zauzeli i nekoliko gradova na afganistansko% tad2ikistanskoj grani.i i tako pokrenuli val panike u zemljama Srednje Azije. /ijekom !""". godine ilo je sve vi'e znakova o podjelama i nezadovoljstvu me8u tali anskim vodstvom jer su pa'tunska plemena pokazivala sve ve1u netrpeljivost prema tali anskim zakonima i korup.iji u nji#ovim redovima kao i prema nji#ovoj ne rizi za stradanja naroda. 9ana 1*. sijenja u 7a ulu su uvari opljakali 6urzu i ukrali nova. u protuvrijednosti od !"".""" ameriki# dolara. 6urza je u znak prosvjeda ila zatvorena nekoliko dana a afganistanska je valuta, 0af%gani0, u odnosu na ameriki dolar, potonula. 9ana !@. sijenja, etiri stotine plemenski# vo8a iz etiri pokrajine%-aktija, :ost, -aktika i =ardez%prisililo je tali ane da smijene nji#ove pokrajinske guvernere tako 'to su se usprotivili novaenju u svojim pokrajinama i naglom porastu poreza, uz pritu2 e kako se nova. od poreza 'alje u 7a% ul umjesto da se koristi za u la2avanje neda1a lokalnog stanovni'tva. & pokrajini :ost !). sijenja je vi'e od !""" ljudi odr2alo do tada neza ilje2en antitali anski prosvjed. < og su'e i uporne tali a%nske politike nastavljanja rata, javnost je sve vi'e kritizirala ne rigu tali ana za neda1e .ivilnog puanstva. 7rijumari i prijevozni.i okrivljavali su i# z og toga 'to su pru2ili utoi'te 6in 3adenu, 'to je potaknulo sank.ije &N%a i naglo smanjenje krijumarske trgovine. -otkraj travnja tali ani su u 7anda#aru u#itili zapovjednika svoji# zrani# snaga, generala A#tara Mansurija, i jo' deset du2nosnika, jer su Is%mailu :anu pomogli po je1i iz zatvora. Osim toga, rasla je netrpeljivost prema sve ve1oj pomo1i tali ana islamskim fundamentalistikim i teroristikim pokretima u susjednim zemljama, napose u zemljama Srednje Azije. /ali ani su udomljavali ekstremistike skupine iz ti# zemalja, kao i iz Irana, 7a'mira, 7ine i -akistana, iji su se militantni lanovi orili na strani tali ana. Islamski pokret &z ekistana CIslami. Movement of &z ekistan, skra1eno IM&D, koji je u ljeto 1(((. i ponovno tijekom !""". poduzeo nekoliko ezuspje'ni# ofenziva na &z ekistan, ima aze u sjevernom Afganistanu. Vi'e od jedne tre1ine tali anski# snaga 'to su zauzele /alokan, a imale su ukupno 1@.""" vojnika, inili su pripadni.i neafganistan%ski# naroda, od toga *""" -akistana.a, 1""" pripadnika IM&%a, vi'e stotina Arapa pod vodstvom 6in 3adena kao i 7a'mira.a, Aeena, Bilipina.a i kineski# muslimana. -ojaani su napori SA9%a, $usije i zemalja u regiji oko koordiniranja antiteroristiki# ak.ija. Nakon stoje 7a ul priznao se.esionisti%ku vladu $epu like Aeenije i, 1E. sijenja !"""., dopustio Aeenima da u 7a ulu otvore veleposlanstvo, optu2 e $usije na raun tali ana dramatino su porasle. Nakon vojnoga udara u Islama adu od 1!. listopada 1(((., -akistan je u rzao svoju potporu tali anima i pove1ao vojnu pomo1 za ljetnu ofenzivu !""". & to je vrijeme -akistan io jedina zemlja koja je pomagala tali anima a zemlje u regiji pokazivale su sve vi'e netrpeljivosti prema vojnom re2imu u toj zemlji. 6ilo je nekoliko poku'aja &N%a i Organiza.ije islamske konferen.ije COrganisation of t#e Islami. ;onferen.e, skra1eno OI;D da zara1ene strane dovedu za pregovaraki stol, ali nijedan nije poluio pozitivne rezultate. +panjolski diplomat Bran.es.o Vendrell imenovan je 1>. sijenja pose nim izaslanikom glavnog tajnika &N%a za Afganistan. OI; je u o2ujku, i ponovno u svi nju, organizirao u 92edi posredne razgovore izme8u tali ana i Sjevernog saveza ali ez rezultata. Iako se inilo kako su tali ani na putu da preuzmu vlast na .ijelom podruju Afganistana, sve su i# susjedne zemlje izolirale i osudile kao pokret raz ojnika. 9rugi dio%Islam i tali ani +esto poglavlje I<A<OV IS3AM&, /A3I6ANS7I B&N9AM4N/A3I<AM NOVO=A /I-A

55

Talibani

Islam je oduvijek io u sredi'tu 2ivota o inog afganistanskog puka. 6ilo da su molili tri puta dnevno, postili tijekom ramazana ili davali zekat%islamski prilog za siroma#e%malo je muslimana na svijetu koji svoje vjerske o rede po o2nosti o avljaju tako redovito i s toliko emo.ija kao Afganistan.i. Islam je oduvijek stijena stoje ujedinjavala razliite i vi'ena.ionalne Afganistan.e dok je d2i#ad esto slu2io kao glavni im enik za mo iliziranje afganistanskog na.ionalizma tijekom otpora Velikoj 6ritaniji i $usiji. Nije ilo va2no je li netko ogat ili siroma'an, je li komunist, kralj ili mud2a#edin. 7ad sam se 1(>>. u $imu sastao s iv'im afganistan%skim kraljem <a#ir +a#om, kojije tada io upoznim godinama, mirno je prekinuo intervju i oti'ao u susjednu so u na molitvu. 7omunistiki su ministri molili u svojim uredima. Mud2a#edini su prekidali or e radi molitve. Mula Omar provodi sate mole1i na svom prostirau za molitvu i esto nakon molitve dugo razmi'lja o svojoj strategiji. A#% mad +a# Masud pravi stanke dok zapovijeda vojskom kako i se pomolio i ulazi u du oku du#ovnu ti'inu dok se razlije2e uka topova i dok na sve strane zvone telefoni. Ali, nijedan Afganistana. ne smije prisiljavati svog susjeda na molitvu. Islam je u Afganistanu tradi.ionalno io vrlo tolerantan %prema drugim muslimanskim sektama, drugim religijama i prema modernom nainu 2ivota. Afganistanski mule nisu nikada ljude klju%kali islamom, a sve donedavno pro lemi me8u islamskim sektama nisu predstavljali va2no pitanje. Indij.i, Siki i Hidovi igrali su sve do 1((!. va2nu ulogu u gospodarstvu Afganistana. /radi.ionalno su upravljali tr2i'tem nov.a u gradovima, a kad i afganistanski kraljevi odlazili u rat esto je od nji# posu8ivao nova.. Nakon 1((!. okrutnije gra8anski rat uni'tio stoljetnu afganistan%sku toleran.iju i slogu. -odijelio je islamske sekte i etnike skupine na nain kakav o ini Afganistan.i nisu mogli ni zamisliti. 9ogodili su se pokolji neza ilje2eni u ranijoj afganistanskoj povijesti, koji su nanijeli nepopravljivu 'tetu tkivu na.ionalne i religijske du'e te zemlje%Masudov pokolj :azara u 7a ulu 1((@., #azarski pokolj tali% ana u Mazaru 1((). i tali anski pokolji :azara i &z eka tijekom 1((>.. /ali anski program protiv 'iita nanio je veliku 'tetu islamu i slozi u toj zemlji jer su manjinske skupine masovno je2ale iz zemlje. -o prvi put u povijesti Afganistana islam kao im enik ujedinjenja pretvorio se u smrtonosno oru2je u rukama ekstremista, u snagu podjele, razjedinjenja i golemog krvoproli1a. Osamdeset posto Afganistana.a su suniti #anefiti a to je najli eralnija od etiriju sunitski# 'kola.1 Manjinski# muslimanski# sekta ilo je malo i to po ru ovima Afganistana. +iiti ine ve1inu me8u :azarima u :azarad2atu. /oj sekti pripada i 'ai.a pa'tunski# plemena, nekoliko tad2iki# klanova i jedan dio stanovni'tva :erata. Is%mailiti, sljed eni.i Age :ana, pripadaju ogranku 'iita. Oduvijek su 2ivjeli u nepristupanim predjelima na sjeveroistoku zemlje lizu is%mailitski# zajedni.a u planinama -amira na podruju istonog dijela dana'njeg /ad2ikistana i sjeverni# predjela -akistana. Aga :an proglasio je vo8u afganistanski# ismailita, po imenu Sejid Nadir +a# :u%sain, koji je umro 1()1., poglavarom ismailitske zajedni.e. Od njegove smrti na elu te zajedni.e nalaze se njegovi sinovi koji igraju zapa2enu ulogu u antitali anskom savezu. Indij.i i Siki stigli su u Afganistan u devetnaestom stolje1u kao pratnja ritanski# snaga a od 1((>. uglavnom su napustili zemlju, kao i Hidovi iz 6u#are, a ostalo i# je samo nekoliko desetaka. Vjera sunita #anefita nema #ijerar#ije i nije .entralizirana pa vladarima dvadesetoga stolje1a nije ilo lako ukljuiti nji#ove vjerske vo8e u strogo .entralizirani dr2avni sustav. Ali taje injeni.a ila vrlo pogodna za la avu afganistansku konfedera.iju koja je trajala stolje1ima. Islam je u Afganistanu po tradi.iji zagovarao minimum vlasti i najmanju mogu1u mjeru upletanja vlasti u 2ivot ljudi. Odluke vezane za svakodnevni 2ivot provodila su plemena i etnike zajedni.e. -a'% tuni su imali seoske mule koji su ili vrlo neo razovani ali su se rinuli da d2amija ude sredi'tem seoskog 2ivota. Na podruju svakoga plemena postojale su male medrese za uenike ili tali e. & srednjemu vijeku :erat je io sredi'te afganistanskog sustava medresa, ali od sedamnaestog stolje1a afganistanski su studenti odlazili na studij u poznatije medrese u zemljama Srednje Azije, u 4gipat i Indiju kako i 'to lak'e postigli zvanje uleme. Islam je u Afganistanu io du oko ukorijenjen i z og toga stoje do 1(!@. u toj zemlji vladao 'erijatski zakon. 7ralj Amanulla# io je prvi vladar koji je, 1(!@., poeo uvoditi .ivilne zakone, a dr2ava je pretvarala ulemu u islamske su.e, zvane kadi CkadijeD. =odine 1(?E. u 7a ulu je

56

Talibani

osnovan +erijatski fakultet, koji je postao glavnim sredi'tem za integriranje .ivilnog zakona u 'erijatski zakon. Sim ol spajanja tradi.ionalnog i modernog io je Mu#amed Musa +afik, posljednji predsjednik vlade iz vremena monar#ije koja je svrgnuta 1()*. +afik se 'kolovao u jednoj medresi i na +erijatskom fakultetu u 7a ulu a nakon toga na Sveuili'tu ;olum ia u NeI Jorku. 7ad su ga komunisti 1()(. u ili .ijeli je narod io du oko o2alo'1en. <ato ne udi da se mule, 1()(., nisu pridru2ile radikalnim islamskim mud2a#edinskim strankama nego tradi.ionalnijim plemenskim strankama, poput stranaka :arakat%i inQuila %i%Islami C-okret islamske revolu.ijeD, koju je predvodio mevlana Mu#amed Na i Mu#ame%di, i :iz %i%Islami, na ijemu je elu io mevlana 5unis :alis. O oji.a vo8a imala su titulu mevlane, a neko su vrijeme studirali u medresi :akania u -akistanu, nakon ega su u Afganistanu otvorili vlastite medrese. Nakon sovjetske invazije osnovali su la ave organiza.ije, de.entralizirane, neideolo'ke i ne#ijerar#ijske, ali su u rzo postali gu itni.i jer su ;IA i ISI oru2jem opskr ljivali radikalnije islami% stike stranke. 5o' jedan im enik umjerenog islama u Afganistanu ila je golema popularnost sufizma, islamskog misti.izma, koji je nastao u Srednjoj Aziji i -erziji. $ije suf na arapskom znai vuna a sam naziv potjee od gru i# vuneni# ogrtaa kakve su nosila prva sufijska ra1a. Sufijski redovi zvani tarika Ctarikat, dervi'ki redD, 'to znai 0put0, ili su srednjovjekovna reak.ija na vlast, intelektualizam, zakon i mule pa su zato ili vrlo privlani siroma'nu i espomo1nu puku. Sufije su svoju vjeru gradili na molitvi, razmi'ljanju, plesu, glaz i i sesijama u kojima su vrtjeli i tresli tijelom, u neprestanoj potrazi za istinom. /im se o redima u ovjeku stvara unutarnji du#ovni prostor u koji nitko ne mo2e prodrijeti. -rije sedam stotina godina poznati arapski putopisa. I n 6atuta ovako je opisao sufizam, 0/emeljna svr#a sufijskog 2ivota jest prodrijeti kroz zapreke ljudski# osjetila koji ovjeka odvajaju od o2anstva i na taj nain posti1i jedinstvo s 6ogom0. 9va glavna sufijska reda u Afganistanu, nak'i endije i kadirije, odigrala su presudnu ulogu u ujedinjenju naroda radi pru2anja otpora Sovjetskom Savezu jer su osigurala .ijelu mre2u udru2enja i saveza koji se nisu temeljili na pripadnosti mud2a#edinskim strankama ni etnikim skupinama. Aelni.i ti# redova ili su vrlo istaknute oso e. O itelj Mud2adedi stolje1ima je davala elnike reda nak'i endija i kraljeve. 7omunisti su u sijenju 1()(. u 7a ulu, kako i eliminirali poten.ijalne suparnike, okrutno u ili )( lanova te o itelji. 5edan je lan ipak pre2ivio%Si #atula# Mud2adedi%i u -e'avaru osnovao vlastitu stranku otpora, pod nazivom 5e #e%i nejat%i milli%i Afg#ani%stan CNa.ionalna oslo odilaka fronta AfganistanaD, i postao o'trim kritiarom radikalni# islamistiki# stranaka. =odine 1(>(. imenovan je predsjednikom afganistanske prijelazne vlade a godine 1((!. postao je prvim mud2a#edinskim predsjednikom Afganistana. -oglavar reda kadirija, -ir Sejid A#mad =ilani, koji je preko supruge io u srodstvu s iv'im kraljem <a#ir +a#om, osnovao je u -e'avaru Na.ionalnu islamsku frontu Afganistana, zvanu Ma#az%i milli. -oglavari o aju redova podupirali su iv'ega kralja <a#ir +a#a i ili najumjereniji od svi# mud2a#edinski# vo8a. Svi su i# zao ilazili, osovina ;IA%ISI, :ikmetjar i Masud, a kasnije i tali ani. & politiku su se vratili 1(((. kad su osnovali novu stranku pod nazivom Stranka mira i na.ionalnog jedinstva, koja je poku'ala posredovati izme8u tali ana i nji#ovi# protivnika. -rije pojave tali ana u Afganistanu nije nikada .vjetao islamski ekstremizam. Me8u sunitima su postojali va#a iti, sljed eni.i stroge sekte va#a ija iz Saudijske Ara ije. /u je sektu osnovao A dul Va#a C1)"*.%1)(!.D, kao pokret kojem su arapske eduine oistili od utje.aja sufizma. +irenje va#a izma postalo je glavnim .iljem saudijske vanjske politike nakon pro.vata 2ivotnog standarda kao posljedi.e naftni# ogatstava tijekom sedamdeseti# godina dvadesetoga stolje1a. Sljed eni.i toga pokreta prvi su put do'li u Srednju Aziju 1(1!. godine, kad je jedan stanovnik Medine, po imenu Sejid +ari Mo#amad osnovao va#a itske 1elije u /a'kentu i u 9olini Bergana. Iz ti# podruja i iz ritanske kolonije Indije taje sekta stigla u Afganistan, gdje je prije rata imala neznatan roj sljed enika. Me8utim, kako su elni.i ti# 1elija, pripadni.i pa'tunskog naroda, 'kolovani u Saudijskoj Ara iji, do ivali sve vi'e naoru2anja i nov.a od Saudijske Ara ije, roj nji#ovi# sljed enika poeo je rasti. -oetkom rata Saudij.i su poslali Afganistan.a A dula $asula Sajafa, koji je dugo 2ivio u Saudijskoj Ara iji, da u -e'avaru osnuje va#a itsku stranku, zvanu Itte#ad%i islami CIslamsko jedinstvoD. Afganistanski va#a iti, koji jo' imaju naziv salafi, postali su protivni.ima i sufija i tradi.ionalni# plemenski# stranaka ali nisu uspjeli prido iti znatan roj sljed enikajer su o ini

57

Talibani

Afganistan.i nji#ovu vjeru smatrali tu8om pa su od nji# jako zazirali. Arapski su mud2a#edini, me8u njima i Osama in 3aden, koji se pridru2io d2i#adu, prido ili mali roj sljed enika me8u pa'tunima uglavnom za#valjuju1i svome velikom ogatstvu i oru2ju. <a#valjuju1i dostavi veliki# koliina oru2ja od ;IA%e, preko ISI%a, radikalne islamistike stranke postale su pokretakom snagom d2i#ada. =odine 1()@. i :ikmetjar i Masud sudjelovali su u jednome ezuspje'nom ustanku protiv predsjednika Mu#ameda 9avuda. -otom su ti radikalni islamisti po jegli u -akistan gdje i# je vlada u Islama adu 'titila kao sredstvo pritiska na udu1e afganistanske vlade. /ako je -akistan, kad je Sovjetski Savez 1()(. okupirao Afganistan, pod svojom kontrolom ve1 imao profesionalne radikalne islamiste koji su mogli povesti d2i#ad. -redsjednik <ia ul%:ak tvrdio je kako se ve1ina vojne pomo1i koju 'alje ;IA dostavlja tim strankama sve dok se Masud nije osamostalio i poeo o'tro kritizirati kontrolu -akistana. /i islamski elni.i potje.ali su iz novog sloja o razovani# sveuili'tara.a%:ikmetjar je na 7a ulskom sveuili'tu studirao strojarstvo, a Masud je studirao na Bran.uskom koled2u u 7a ulu%koje je nada#nula najradikalnija i najispolitiziranija islamistika stranka u -akistanu, 5amaNat%i islami. /aje stranka ila nada#nuta organiza.ijom Muslimansko ratstvo CI#van ul% MusliminD, osnovanom u 4giptu 1(!>. radi organiziranja islamske revolu.ije i islamske dr2ave. &temeljitelj te organiza.ije, :asan al%6ana C1("E.%1(?(.D najjaeje utje.ao na ovjeka po imenu A ul%Ala Maududi C1("*.%1()>.D, koji je 1(?1. osnovao pakistansku stranku 5ama Nat. Stari pokreti I#vana u muslimanskome svijetu 2eljeli su sru'iti kolonijalizam islamistikom revolu.ijom a ne na.ionalistikom ili komunistikom. <a razliku od tradi.ionalni# mula ti su islamisti od ili napraviti kompromis s doma1om neokolonijalnom elitom jer su 2eljeli radikalne politike promjene kojima i se stvorilo istinsko islami%stiko dru'tvo kakvo je za.rtao prorok Mu#amed u Meki i Medini, kao i oriti se protiv izazova modernoga svijeta. Od a.ivali su na.ionalizam, plemenski sustav i feudalnu klasnu strukturu dru'tva u korist jednog novoga muslimanskog interna.ionalizma koji i ponovno ujedinio muslimanski narod zvan umma.@ $adi postizanja toga .ilja stranke poput pakistanskog 5amaNata i :ikmetjarove stranke :iz %i islami osnovale su visoko .entralizirane moderne stranke po uzoru na komunistike, sa sustavom 1elija, krajnjom tajnosti, politikom indoktrina.ijom i vojnom o ukom. Najve1a sla ost politikog islama po modelu organiza.ije I#van jest njegova ovisnost o jednoj oso i, tj. karizmatskom vo8i ili amiru, a ne o nekoj organiza.iji ustrojenoj na demokratskim temeljima. $adikalni islam nije opsjednut stvaranjem institu.ija nego karakterom i isto1om svoga vo8e, njegovim vrlinama i sposo nostima i pitanjem mo2e li njegova oso a iti slina oso i proroka Mu#ameda. Na taj nain ti pokreti na prvo mjesto stavljaju islamske vrline pojedin.a ez o zira na to 'to se te vrline, logino, mogu ste1i samo u onom dru'tvu koje je ve1 istinski islamsko.E /aj je model, kao i u sluaju :ikmetjara, uvijek dopu'tao .vjetanje diktatura. /i su radikalni islamisti, u uspored i s tali anima, ipak ili relativno moderni i napredni. <agovarali su o razovanje 2ena i nji#ovo sudjelovanje u dru'tvenom 2ivotu. Stvarali su ili su poku'ali stvarati teorije islamske ekonomije, ankarskog sustava, inozemni# odnosa i jedan pravedniji dru'tveni sustav. Me8utim, radikalni je islamizam patio od isti# sla osti i ogranienja kao i afganistanski marksisti%kao sveop1a ideologija nije integrirao razliite dru'tvene, vjerske i etnike identitete afganistanskog dru'tva nego i# je od a.ivao. I afganistanski komunisti i islamisti 2eljeli su provesti radikalne promjene u tradi.ionalnoj strukturi dru'tva, revolu.ijom odozgo. Heljeli su dekretima dokrajiti plemenski i etniki sustav, stoje ilo nemogu1e, i nisu ili spremni pri#vatiti slo2enu 2ivotnu stvarnost. -olitiki neuspje# afganistanski# islamista i nji#ova nesposo nost da osmisle teorije promjena temeljene na stvarnosti op1a su pojava u muslimanskome svijetu. Bran.uski intelektuala. Olivier $oK nazvao je to 0neuspje#om politikog islama0.) Muslimanska dru'tva dvadesetoga stolje1a podijeljena su na dvije proturjene strukture. Na jednoj strani su ili klan, pleme i etnika skupina, a na drugoj dr2ava i religija. $adilo se o maloj skupini naspram velike vjere, tj. o plemenu naspram umme jer su ljudi uvijek ili odani i predani plemenu i vjeri, a ne dr2avi.> Afganistanski islamisti nisu uspjeli rije'iti tu dvojnost. /ali ani su organizirali -okret za reformu islama. /ijekom povijesti muslimanskoga svijeta islamski su reformistiki pokreti transformirali i prirodu vjere i politiki i dru'tveni 2ivot, jer su

58

Talibani

muslimanska nomadska plemena ru'ila muslimanska .arstva drugi# naroda, transformirala i#, potom se sama ur anizirala da i na kraju i sama ivala poru'ena. /e je politike promjene oduvijek omogu1avao kon.ept d2i#ada. <apadna je misao, pod sna2nim utje.ajem srednjovjekovni# kr'1anski# kri2ara, d2i#ad uvijek zami'ljala kao islamski rat protiv nevjernika, tj. nemuslimana. Ali, d2i#ad je u iti unutarnja or a muslimana kako i ljudi postali olji, korisniji i vi'e pomagali zajedni.i. Osim toga, d2i#ad je i nain propitivanja poslu'nosti 6ogu i proved e Njegovi# zapovijedi na zemlji. 092i#ad je unutarnja or a moralne dis.ipline i predanosti islamu i politike ak.ije0.( Islam dopu'ta i ustanak protiv nepravedna vladara, ez o zira na to je li on musliman ili ne. On je i mo iliziraju1a snaga za postizanje promjena. /ako je 2ivot proroka Mu#ameda postao uzor d2i#ada za esprijekorno pona'anje muslimana i za politike promjene jer se i sam prorok digao na ustanak protiv trulog arapskog dru'tva u kojemu je 2ivio i osje1ao du oko vjersko i moralno ogorenje. I djelovanje tali ana, kad su napali gramzive zapovjednike oko se e, zapravo je predstavljalo d2i#ad u du#u proroka Mu#ameda. Ali, d2i#ad ne dopu'ta u ijanje su ra1e muslimana na temelju na.ionalne ni vjerske pripadnosti pa je upravo to, tj. tali ansko tumaenje d2i#ada, ono 'to zaprepa'1uje nepa'tunske etnike skupine. Sjedne strane tali ani tvrde kako vode d2i#ad protiv pokvareni# i zli# muslimana, a s druge strane pripadni.i etniki# manjina jasno vide kako oni islam koriste kao pokri1e za istrije ljenje nepa'tunski# naroda. /ali ansko tumaenje islama, d2i#ada i transforma.ije dru'tva u Afganistanu je predstavljalo anomaliju jer pojava toga pokreta nije u se i imala nijedne vode1e islamistike ideje 'to su se pojavile tijekom rata protiv Sovjetskog Saveza. /ali ani nisu ni radikalni islamisti nada#nuti idejama I#vana ni mistini sufisti ni tradi.ionalisti. Nisu se uklapali ni u jednu od rojni# islamski# ideja ni pokreta 'to su se pojavili u Afganistanu od 1()(. do 1((?. Moglo i se re1i da se izrodio i propao legitimitet svi# triju pojava Cradikalnog islamizma, sufizma i tradi.ionalizmaD stoje potaknulo golu i po#lepnu or u za vlast i stvorilo ideolo'ki vakuum koji su tali ani popunili. /ali ani nisu predstavljali nikoga osim se e i nisu priznavali nikakav islam osim svojega. Ali, imali su i oni svoj ideolo'ki temelj %jedan krajnji o lik deo an%dizma koji su propovijedale pakistanske islamistike stranke u afgani%stanskim iz jeglikim logorima u -akistanu. 9eo andizam kao jedna islamska grana sunita #anefita, ve1 je neko vrijeme postojala u Afganistanu, ali se tali ansko tumaenje te vjere ne mo2e usporediti ni sa ime u .ijelome muslimanskom svijetu. 9eo anditi su se pojavili u ritanskoj koloniji Indiji i nisu ili reak.ionaran nego napredan pokret koji je 2elio reformirati i ujediniti muslimansko dru'tvo u vrijeme dok se orio za 2ivot u toj kolonijalnoj dr2avi kojom su vladali nemuslimani. =lavni ideolozi deo andizma ili su Mu#amed 7asim Nanautavi C1>**.%1>)).D i $a'id A#mad =ango#i C1>!(.%1("@.D, koji su u mjestu 9eo and lizu NeI 9el#ija osnovali prvu medresu. Indijski ustanak iz 1>@). predstavljao je prekretni.u za indijske muslimane, jer su oni poveli tu anti ritansku po unu u kojoj su ili potpuno potueni. Nakon toga ustanka me8u indijskim se muslimanima pojavilo nekoliko filozofski# i religijski# smjerova s namjerom da o nove svoj ugled. $aspon ti# pokreta io je vrlo velik, od deo andista do prozapadni# reformatora koji su osnivali koled2e poput Muslimanskog sveuili'ta Aligar#, po uzoru na ritanska sveuili'ta u kojima se studirao islam, kao i dru'tveni i znanstveni predmeti kako i muslimanska mlade2 mogla dosti1i svoje ritanske vladare i natje.ati se s rastu1om #induistikom elitom. Svi su ti reformatori smatrali o razovanje kljunim im enikom stvaranja novog i modernog nara'taja muslimana. 9eo anditi su 2eljeli stvoriti novi nara'taj o razovani# muslimana koji 1e o2ivjeti islamske vrijednosti na temelju intelektualni# spoznaja, du#ovnog iskustva, 'erijatskog zakona i tarikata, tj. puta. &e1i svoje studente kako tumaiti 'erijatsko pravo nastojali su uskladiti klasine 'erijatske tekstove s postoje1om stvarno'1u. 9eo anditi nisu smatrali da 2ene imaju pravo na jednakost, protivili su se svim o li.ima #ijerar#ije u muslimanskom dru'tvu i od a.ivali 'iizam, ali 1e tali ani ta stajali'ta dovesti do takvi# krajnosti kakve zaetni.i deo andizma ne i nikada pri#vatili. 9eo anditi su osnivali medrese po .ijeloj Indiji kamo su odlazili studirati i afganistanski studenti koji su i sami 2eljeli ste1i olje spoznaje o mogu1em odnosu islama prema kolonijalizmu. =odine 1>)(. u Indiji je ilo dvanaest deo andistiki# medresa sa znatnim rojem polaznika iz Afganistana, koje su opisivali kao 0nasilnike i nasrtljiv.e0.N R =odine 1(E)., kad je

59

Talibani

9eo and slavio stotu o ljetni.u svoga postojanja, u ju2noj je Aziji ilo (""" deo andistiki# medresa. -oetkom dvadesetoga stolje1a afganistanska je vlada nastojala sura8ivati s 9eo andom kako i 'to olje provela vlastiti plan izgradnje moderni# dr2avni# medresa. =odine 1(**., prigodom krunid e kralja <a#ir +a#a, uleme iz deo andske medrese posjetile su 7a ul i izjavile da 1e 9eo and 0za te nove okolnosti i vrijeme, tako pripremiti uleme da mogu u potpunosti sura8ivati s namjerama i .iljevima slo odni# vlada u islamskom svijetu i postati iskreni djelatni.i dr2ave0.1N Afganistanska je dr2ava osnovala nekoliko deo anditski# medresa ali nisu ile popularne ni u pa'tunskom pojasu. 9eo anditske su se medrese u -akistanu osnivale znatno r2e nakon 1(?)., tj. nakon uspostave te dr2ave. 9eo anditi su osnovali organiza.iju 5&I, u potpunosti religijski pokret, kako i promi.ali svoja vjerovanja i privukli vjernike. =odine 1(E!. vo8a toga pokreta u Sjeverozapadnoj pograninoj pokrajini, mevlana =ulam =aus :azar%vi, pretvorio je svoj 5&I u politiku stranku koja se potom raspala na nekoliko frak.ija. 5edan dinamian vo8a, mevlana Mufti Ma#mud, preuzeo je pa'tunsku frak.iju 5&I%a u toj pokrajini i preo likovao je na populistian nain. Njegov je 5&I odigrao glavnu ulogu na iz orima 1()". kada je prido io veliku potporu protiv vojnog re2ima. -romi.ao je jedan islamistiki program od dvadeset dvije toke s naglaskom na uvo8enje naprednoga so.ijalnog programa i s jakim anti%amerikim i antiimperijalistikim stajali'tem. /aje kampanja ila o ilje2ena 2estokim suko om izme8u 5&I%a i stranke 5ama Nat%i islami pa taj jaz izme8u dviju najve1i# islamski# stranaka traje sve do danas. -ovijest pokreta 5&I u -akistanu nije relevantan za ovu knjigu ali 1e deo anditska vjera imati najve1i religijski i ideolo'ki utje.aj na tali ane. /ijekom osamdeseti# godina pakistanska politika prema Afganistanu vo8ena je uz pomo1 stranke Vama Nat%i islami i :ikmetjarove stranke :iz %i% islami, koje su ujedno ile i glavni suparni.i 5&I%a u -akistanu. Veze ISI%a sa strankom 5ama Nat%i islami ile su va2an im enik za dodjelu pomo1i mud2a#edinima. -okret 5&I, na ijemu je elu sada io sin Mufti Ma#muda, mevlana Bazl%ur $a#man, nije do io nikakvu politiku ulogu pa su male prodeo andistike skupine af%ganistanski# mud2a#edina ile uvelike ignorirane. Me8utim, 5&I je to razdo lje iskoristio za osnivanje stotina medresa du2 -a'tunskog pojasa u Sjeverozapadnoj pograninoj pokrajini i u 6aluistanu u kojima su mladi pakistanski i afganistanski iz jegli.e do ili priliku za esplatno 'kolovanje, #ranu, smje'taj i vojnu o uku. & tim 1e se medresama uvje2 avati jedan novi nara'taj Afga%nistana.a za postsovjetsko razdo lje Afganistana. Iako deo anditi nisu imali nikakve politike potpore, vojni je re2im predsjednika <ia ul%%:aka finan.irao medrese svi# muslimanski# sekti. =odine 1()1. u -akistanu je ilo samo devet stotina medresa ali, potkraj vladavine <ia ul%:aka, 1(>>., ilo je osam tisu1a registrirani# i dvadeset pet tisu1a neregistrirani# medresa u kojima se 'kolovalo vi'e od pola milijuna uenika. 7ako je pakistanski dr2avni o razovni sustav stalno propadao, te su medrese postale jedini izlaz za djeake iz siroma'ni# o itelji, tj. jedini nain stje.anja arem prividnog o razovanja. Ve1ina ti# medresa ila je smje'tena u ruralnim podrujima i u afganistanskim iz jeglikim logorima, a vodili su i# poluo razovani mule ije uenje nije imalo gotovo ni'ta zajedniko s izvornim reformistikim programom deo anditske 'kole. Nji#ovo tumaenje 'erija%ta ilo je pod jakim utje.ajem pa'tunskog plemenskog zakona zvanog 0pa'tunvali0, a istodo no su te medrese i stranke sklone va#a it%skoj vjeri, poput deo andita, uz finan.ijsku pomo1 Saudijske Ara ije, proizvodile mlade militante koji su se krajnje .inino odnosile prema svim or.ima d2i#ada protiv Sovjetskog Saveza. Nakon 'to su mud2a#edini 1((!. zauzeli 7a ul, ISIje i dalje ignorirao rastu1i utje.aj 5&Ia na ju2ne -a'tune. 5&I je u svojoj zemlji io politiki izoliran te je ostao u opor i za vrijeme prvog mandata premijerke 6enazir 6uto C1(>>.%1((".D i za vrijeme mandata premijera Navaza +arifa C1((". % 1((*.D. Me8utim, na iz orima iz 1((*. 5&I je stupio u savez s po jednikom -akistanskom narodnom strankom C-akistan -eopleNs -artK, skra1eno ---D, ija je predsjedni.a ila 6enazir 6uto, i tako u'ao u vladaju1u koali.iju.1? 7ako je 5&I time po prvi put do io pristup kanalima mo1i, to mu je omogu1ilo uspostavu tijesni# veza s vojskom, ISI%%em i Ministarstvom unutarnji# poslova, iji je ministar io umirovljeni general Nasirula# 6a ar. 6a ar je upravo tra2io novu skupinu -a'tuna koja i u Afganistanu ponovno dovela -a'tune na vlast i omogu1ila trgovinu izme8u -akistana i

60

Talibani

zemalja Srednje Azije preko ju2nog Afganistana, a tu mu je priliku ponudio 5&I. Vo8a 5&I%a, mevlana Bazl%ur $a#man, postao je predsjednikom Stalnog od ora za vanjske poslove u Narodnoj skup'tini, ime je po prvi put stekao mogu1nost utje.aja na vanjsku politiku. Svoj 1e polo2aj koristiti za posjete La%s#ingtonu i glavnim gradovima europski# zemalja, gdje 1e lo irati za tali ane, kao i za Saudijsku Ara iju i dr2ave -erzijskog zaljeva, 2ele1i prido iti nji#ovu finan.ijsku pomo1. 7ako 5&I nije imao .entralizirane #ijerar#ije i kako nije ilo nijednoga poznatog ni o razovanog lokalnog mule koji i otvorio medresu, deo anditska je tradi.ija dovela do pojave desetaka razjedinjeni# i ekstremistiki# frak.ija. Na elu najva2nije frak.ije 5&I%a nalazi se mevlana Sami ul%:ak, Verski i politiki vo8a koji je io lan Narodne skup'tine i senator i ija je medresa postala glavnim mjestom za o uku tali anskog vodstva. =odine 1(((. najmanje osam ministara u tali% anskoj vladi u 7a ulu imali su diplome njegove medrese 9ar ul% % N&lum :akania, a dese.i nji# imali su polo2aje tali anski# pokrajinski#, vojni# zapovjednika, suda.a i razni# dr2avni# slu2 enika.1@ & njegovoj su se medresi 'kolovali i 5unis :alis i Mu#amed Na i Mu%#amedi, elni.i tradi.ionalni# mud2a#edinski# stranaka. :akania se nalazi u mjestu A#ora :atak, u Sjeverozapadnoj pograninoj pokrajini. Sastoji se od niski# zgrada uz glavni autoput Islama ad%-e'avar. Ima osnovnu 'kolu za tisu1u pet stotina uenika, koji tamo i stanuju, Srednju 'kolu za tisu1u uenika koji stanuju izvan 'kole i dvanaest manji# medresa%podru2ni.a. Osnovao juje 1(?). ota. Sami ul%:aka, mevlana A dul :ak, koji je studirao i predavao u 9eo andu. :akania nudi i osmogodi'nji studij s diplomom magistra islamistike i dodatni dvogodi'nji program za stje.anje doktorata. 7ako se to uili'te finan.ira iz dona.ija, za uenike je 'kolovanje esplatno. & veljai 1(((. prijavio se zastra'uju1i roj od petnaest tisu1a kandidata za samo etiri stotine slo odni# mjesta, ime je ta medresa postala najpopularnijim uili'tem u sjevernom -akistanu. Sami ul%:ak, veseo ali po o2an ovjek s nevjerojatnim osje1ajem za #umor, s ujnom radom .rvenom poput kane, rekao mi je da njegova medresa uvijek uva oko etiri stotine mjesta za afganistanske studente. Od 1((1. ta je medresa primila 'ezdeset studenata iz /ad2ikistana, &z eki%stana i 7aza#stana a svi oni, ini se, pripadaju islamskoj opor i u svojim zemljama i u -akistan ulaze ez putovni.a i viza. :ak je jo' uvijek ljut z og toga 'to gaje ISI tako dugo ignorirao. 0ISI je uvijek podr2avao :ikmetjara i kadi :useina A#mada Cvo8a stranke 5ama Nat%i islamiD a nas je ignorirao iako je na:akaniji studiralo >"F zapovjednika 'to su se orili protiv $usa na pa'tunskim podrujima0, rekao mi je dok smo sjedili na gru om sagu u njegovu uredu okru2eni radatim studentima koji su u rukama dr2ali formulare za upis u 'kolsku godinu 1(((.1E 0:ikmetjar je imao @F podr'ke me8u narodom, a ("F vojne pomo1i ISI%a. Nas nikada nisu priznali ali je s dolaskom tali ana potpora afganistanskog naroda pre'la na na'u stranu0, dodao je uz gromoglasan smije#. 09o 1((?. nisam poznavao mulu Omara jer nije studirao u -akistanu ali svi oko njega ili su iv'i studenti :akanije pa su me esto posje1ivali kako ismo raspravili 'to tre a initi. Savjetovao sam im da ne osnivaju stranku jer je ISI jo' uvijek poku'avao okrenuti jednu mud2a#edinsku stranku protiv druge kako se ne i ujedinile. $ekao sam im da osnuju studentski pokret. 7ad je tali anski pokret nastao, rekao sam ISI%u Nneka studenti preuzmu AfganistanN0, rekao je :ak. Sami ul%:ak du oko po'tuje mulu Omara. 0-rvi put sam ga sreo kad sam 1((E. oti'ao u 7anda#ar i io sam ponosan da su ga iza rali za amir ul%muNminina. On nema nov.a, plemena ni pedigrea ali ga 'tuju vi'e nego druge pa gaje zato Alla# iza rao da ude nji#ov vo8a. -rema islamu, ovjek koji je sposo an donijeti mir mo2e iti iza ran za amira. 7ad u -akistan do8e islamska revolu.ija ne1e je predvoditi stari mrtvi vo8e kao 'to sam ja nego neki slian nepoznat ovjek koji 1e se izdignuti iz masa.0 Sami ul%:ak u neprestanom je dodiru s Omarom, poma2e mu rje'avati pitanja s podruja me8unarodni# odnosa i daje mu savjete glede va2ni# 'erijatski# odluka. On je i glavni organizator pronala2enja i novaenja pakistanski# studenata za or u na strani tali ana. Nakon tali anskog poraza u Mazani iz 1((). Omar gaje telefonom zamolio za pomo1. :ak je zatvorio svoju medresu i sve studente poslao da pomognu tali anima. A nakon itke za Mazar 1((>. organizirao je sastanak tali anski# vo8a i predstavnika dvanaest medresa u Sjeverozapadnoj pograninoj pokrajini kako i rojano ojaala tali anske vojske. Sve su medrese pristale zatvoriti svoje uioni.e na mjese. dana pa su u Afganistan poslale >""" studenata. -omo1 koju tali ani

61

Talibani

do ivaju iz deo andistiki# medresa iz -akistana predstavlja va2nu potporu na koju se uvijek mogu osloniti, a koja nije ovisna o vladi ni o tajnim slu2 ama. 5edna druga frak.ija 5&I%a vodi medresu 5amiat ul%&lum%i Isla%miKKa# u gradu 6inori, koji je zapravo predgra8e 7araija. Osnovao ju je pokojni mevlana Mu#amed 5usuf 6inori i ima >""" uenika, ukljuuju1i vi'e stotina Afganistana.a. & toj se medresi 'kolovala nekoli.ina tali anski# ministara. I ona se finan.ira iz dona.ija etrdeset pet muslimanski# zemalja. 0Sredstva koja do ivamo su Alla#ov lagoslov0, ka2e njezin nastavnik Mufti 92amil. 0-onosni smo 'to 'kolujemo tali ane i uvijek se molimo za nji#ov uspje# jer su uspjeli provesti stroge islamske zakone0, dodao je.N) 6inori je 1((). poslao tali anima E"" uenika. & rujnu 1((). polazni.i te medrese organizirali su divljake demonstra.ije u 7araiju nakon u ojstva troji.e nji#ovi# nastavnika. /ukli su se s poli.ijom, uni'tavali automo ile i trgovine video opremom i tukli fotoreportere. /ada je taj najve1i i najkozmo%politskiji pakistanski grad prvi put do2ivio nerede u stilu tali ana. 5o' jedna ekstremistika frak.ija 5&I%a jest Sipa#%i Sa#a -akistan CSS-D, najotrovnija anti'iitska skupina u -akistanu koju podupiru tali ani. 7ad je vlada 1((>. napravila udar na SS-, nakon 'to su njezini pripadni.i masakrirali stotine 'iita, njezini su vo8e po jegli u 7a ul gdje su do ili utoi'te. Stotine militanata SS-%a uvje2 avale su se u logoru za o uku :ost koji vode tali ani i 6in 3aden i koji su 1((>. pogodile amerike kru2e1e rakete. Stotine lanova SS-%a ore se rame uz rame s tali anima. 5&I 1e se uvelike okoristiti tali anskom za'titom. /aje organiza.ija po prvi put uspjela stvoriti me8unarodni ugled i utje.aj kao glavni pokrovitelj islamskog radikalizma. -akistanska vlada i ISI nisu je vi'e mogli ignorirati, kao ni Saudijska Ara ija ni arapske zemlje oko -erzijskog zaljeva. 3ogore u Afganistanu, koji su slu2ili za vojnu o uku i kao skrovi'te neafganistanski# mud2a#edina i koje je nekad vodio :ikmetjar, preuzeli su tali ani i predali i# nekim skupinama 5&I%a, poput SS-%a. =odine 1((E. tali ani su predali logor 6adr lizu :osta, na pakistansko% afganistanskoj grani.i, stranki :arakat ul%ansar, koju je predvodio Bazl%ur%$a#man :alil. 6ila je to jo' jedna frak.ija 5&I%a, poznata po krajnjem ekstremizmu, koja je svoje lanove slala u or e u Afganistan, 7a'mir, Aeeniju i 6osnu.1> 9vije godine kasnije taj su logor napale amerike kru2e1e rakete. Izme8u tali ana i neki# ekstremistiki# deo andistiki# skupina u -akistanu postoje vrste veze jer imaju zajednike .iljeve, a esto i podrijetlo. Nekoli.ina deo andistiki# vo8a s o je strane grani.e potjeu iz pa'tunski# plemena ogranka 9urani naseljeni# oko 7anda#a%ra i oko Aamana u -akistanu. 9eo andisti se po svojoj tradi.iji protive plemenskoj i feudalnoj strukturi dru'tva a otuda i tali ansko nepovjerenje prema plemenskoj strukturi i poglavi.ama klanova koje su iskljuili iz svi# vode1i# uloga. I tali ani i deo andisti 2estoki su protivni.i muslimana 'iita u Iranu. -akistanski deo andisti sada 2ele u -akistanu provesti islamsku revolu.iju tali anskog tipa. Oito je da su tali ani svojom kruto'1u iskrivili tradi.ionalno deo andistiko uenje i reforme jer ne pri#va1aju nikakav kon.ept dvoj e, osim da je dvoj a grije#, a raspravu smatraju gotovo krivovjerjem. Ali, time su stvorili novi, radikalan i, za vlade zemalja u regiji, krajnje opasan model ilo kakve udu1e islamske revolu.ije. :ikmetjar i Masud nisu protivni.i modernizma. <a razliku od nji#, tali ani su o'tri protivni.i modernizma i nemaju nikakve 2elje s#vatiti ni pri#vatiti moderne ideje napretka i ekonomskog razvoja. /ali ani imaju vrlo sla o o razovanje iz podruja islama i afganistanske povijesti, sla o poznaju 'erijat i 7urNan kao i politike i teorijske doga8aje u muslimanskom svijetu tijekom dvadesetoga stolje1a. Iako su o muslimanskom radikalizmu dvadesetoga stolje1a napisana mnoga djela i rasprave, tali ani nisu uop1e upu1eni u te povijesne doga8aje ni tradi.iju niti su na tom podruju dali kakav doprinos. Nisu napisali nijedan islamski proglas niti pouzdanu analizu islamske ni afganistanske povijesti. Vrlo malo sudjeluju u svjetskim raspravama o radikalnom islamu a jo' manje su upoznati s vlastitom povije'1u. /o stanje dovelo je do mranja'tva u kojemu nema mjesta ni za raspravu sa su ra1om muslimanima. Novi tali anski model iste islamske revolu.ije prouzroio je goleme posljedi.e u -akistanu i, u manjoj mjeri, u zemljama Srednje Azije. -akistan je, kao kr#ka zemlja pogo8ena krizom identiteta, ekonomskim zaostajanjem, etnikim i sekta'kim podjelama i po#lepnom vladaju1om elitom koja ne uspijeva srediti stanje u zemlji, suoen s mogu1no'1u novog islamistikog vala pod vodstvom neotali anski# skupina a ne stariji#, zreliji# i popustljivi# islamski# stranaka. Ve1 1((>.

62

Talibani

skupine pakistanski# tali ana poele su za ranjivati televiziju i video u gradovima du2 pa'tunskog pojasa, uvoditi 'erijatski nain ka2njavanja, poput kamenovanja i odsije.anja udova, iako je to protivno legalnom sustavu, u ijati pakistanske 'iite, i prisiljavati ljude, napose 2ene, da pri#vate tali anski nain odijevanja i 2ivota. /ako se pakistanska potpora tali anima o ru'ava na sam -akistan, dok se pakistanski elni.i pona'aju kao da takve opasnosti nema pa i dalje poma2u tali anima. & zemljama Srednje Azije, poglavito u /ad2ikistanu i &z ekistanu, tj. u 9olini Bergana, koja se nalazi na podruju 'to granii s tim zemljama, poli.ija progoni neotali anske militante. /ali ani i nji#ovi pomagai predstavljaju za .ijeli muslimanski svijet i za <apad novi o lik islamskog ekstremizma, koji od a.uje svaki kompromis s umjerenim muslimanima i sa <apadom. 7ako nisu ili spremni na kompromis s #umanitarnim organiza.ijama &N%a i sa zemljama donatorima, kao ni na 2rtvovanje neki# svoji# naela u zamjenu za me8unarodno priznanje, a ujedno su svu vladaju1u elitu u muslimanskim zemljama od a.ivali kao trulu, to je potaknulo 2ulji%vu raspravu u muslimanskom svijetu i ujedno nada#nulo jedan mla8i nara'taj islamski# ekstremista. /ali ani su islamskom fundamentalizmu dali novo li.e i novi identitet%za tre1e tisu1lje1e%identitet koji od ija svaki kompromis i svaki politiki sustav osim tali anskoga. Sedmo poglavlje /A5NO 9$&+/VO%/A3I6ANS7A -O3I/IA7A I VO5NA O$=ANI<A;I5A Ako je afganistanski narod i imao kakvu nadu u mir nakon pojave tali ana, ila je to injeni.a da tali ani vladaju pomo1u jednoga kolektivnog politikog vodstva, koje se me8uso no savjetovalo i nastojalo izgraditi konsenzus ez ijednog pojedin.a koji i vodio glavnu rije. /ali anska Sura u 7anda#aru tvrdila je kako djeluje po uzoru na prve islamske sure, u kojima je nakon rasprave slijedio konsenzus me8u 0vjerni.ima0 i koje su osjetljivost prema potre ama naroda i liskost s narodom smatrale va2nim im eni.ima. Model vladanja putem sure velikim se dijelom temeljio na pa'tunskoj plemenskoj d2irgi, tj. plemenskom ili seoskom vije1u, u kojemu su sudjelovali poglavi.e svi# klanova i odluivali o va2nim plemenskim pitanjima. /ijekom prvi# posjeta 7anda#aru du oko su me se dojmile nji#ove rasprave, koje su ponekad trajale po .ijelu no1 jer su pozivali zapovjednike, mule i o ine or.e da daju svoje mi'ljenje prije negoli i mula Omar donio odluku. & poetku su mnogi Afganistan.i ili zadivljeni injeni.om da tali ani ne tra2e nikakvu mo1 za se e. /vrdili su da samo uspostavljaju zakon i red prije negoli vlast predaju vladi sastavljenoj od 0do ri# muslimana0. Me8utim, od 1((?. do 1((E., kad su zauzeli 7a ul, nji#ov se pro.es dono'enja odluka promijenio i postao krajnje .entraliziran, tajnovit, diktatorski i nedostupan. S o zirom na to da je mula Omar postajao sve mo1niji i zatvoreniji i od ijao putovati kako i vidio i razumio ostatak zemlje i susreo se s ljudima pod svojom vla'1u, struktura mo1i tali anskog pokreta inila je jednake pogre'ke kao i nji#ovi pret#odni.i, mud2a#edini i komunisti. /ali ani su, tako8er, nakon 1((E. o znanili svoju 2elju da postanu jedinim vladarima u Afganistanu, tj. da osnuju vladu u kojoj ne1e sudjelovati druge skupine. /vrdili su kako su u samom tali anskom pokretu dovoljno zastupljene sve etnike skupine zemlje pa su, kako i to dokazali, krenuli u osvajanje ostatka Afganistana. -oetne nade u tali ane ile su izravnom posljedi.om izro8enja iv'e mud2a#edinske vlasti. Mud2a#edinsko je vodstvo, smje'teno u -e'avaru, tijekom d2i#ada ilo do krajnosti podijeljeno. Brak.ije nije na okupu dr2ala neka organiza.ija nego karizma nji#ovi# vo8a i lokalni# zapovjednika. 7ako je rat odmi.ao nji#ove su vo8e postajale sve ovisnije o finan.ijama i oru2ju zapadni# zemalja pomo1u kojega su prido ivali lojalnost svoji# zapovjednika i gerila.a na terenu. Velik dio vremena tro'ili su na doslovnu kupovinu potpore u Afganistanu dok su se u -e'avaru me8uso no sva8ali. -akistan je samo pot#ranjivao to nejedinstvo. =eneral <ia ul%:ak io je zapovjednik pakistanski# snaga u 5ordanu 1()". gdje je pomagao kralju :useinu skr'iti -alestin.e. /ada je iz prve ruke vidio opasnost od ujedinjenoga gerilskog pokreta za dr2avu koja mu je dala utoi'te. -omo1u razjedinjenog pokreta, koji nije imao jedinstvenog vo8u, <ia je uspijevao vezati mud2a#edinske vo8e za 'irokogrudnost -akistana i zapadni# zemalja. Ali kad je Islama adu oajniki tre alo jedinstveno mud2a#edinsko vodstvo kao politika alternativa komunistikom re2imu u 7a ulu 1(>(., nakon povlaenja sovjetski# snaga, i 1((!., nakon pada re2ima predsjednika Nad2i ula#a, mud2a#edini u -e'avaru ili su tako razjedinjeni da i# nije ilo mogu1e pomiriti, ak ni pomo1u

63

Talibani

veliki# mita. /o nejedinstvo imat 1e du oke posljedi.e na udu1nost Afganistana, jer ne1e iti mogu1e osnovati vladu 'irokog spektra. 9rugi element me8u vo8ama otpora protiv Sovjetskog Saveza ili su zapovjedni.i na terenu, koji su ivali sve oajniji z og nejedinstva i korup.ije me8u nji#ovim vo8ama u -e'avaru i z og lako1e kojom su postajali tao.ima radi oru2ja i nov.a. -riroda rata i njegove pote'ko1e za#tijevali su nji#ovu me8uso nu suradnju unato sva8ama nji#ovi# poglavara u -e'avaru. Me8u zapovjedni.ima na terenu postojala je sna2na 2elja za postizanjem ve1ega jedinstva. Ismail :an organizirao je u srpnju 1(>)., u pokrajini 9or, prvi sastanak ratni# zapovjednika, na kojemu je sudjelovalo 1!"" zapovjednika iz .ijelog Afganistana. Na tom je sastanku pri#va1eno dvadeset rezolu.ija, a najva2nija je ila ona kojom su za#tijevali da politiki pokret vode oni a ne nji#ovi vo8e iz -e'avara. 0-ravo odluivanja o udu1oj sud ini Afganistana pripada nasljedni.ima 2rtava i muslimanima iz rovova, koji se ore na krvavim frontama i koji su spremni podnijeti 2rtve. Nitko drugi nema pravo donositi odluke o sud ini dr2ave0.1 Oko tri stotine zapovjednika ponovno se sastalo u pokrajini -aktija u srpnju i u 6ada#'anu u listopadu 1((". Me8utim z og etniki# razlika, oso ni# nadmetanja i 2elje da prvi stignu u 7a ul, nji#ov je konsenzus propao a mud2a#edini su se 1((!. me8uso no orili oko zauzimanja glavnoga grada. 6itka za 7a ul iznijela je na vidjelo podjele izme8u sjevera i juga s jedne strane i izme8u -a'tuna i nepa'tuna s druge strane. Nesposo nost A#mada +a#a Masuda da izna8e kompromis s pa'tunskim zapovjedni.ima koji su se orili protiv :ikmetjara, ak i 1((!. kad je Masud osvojio 7a ul, znatno je okaljala njegov politiki ugled. Vi'e nikad ne1e zado iti povjerenje -a'tuna sve do 1((>., nakon 'to su tali ani osvojili sjever zemlje. /re1u razinu vodstva unutar pokreta otpora inili su znanstveni.i, intelektual.i, poslovni ljudi i te#nokrati iz jegli iz 7a ula u -e'avar. Mnogi od nji# ili su neovisni i zagovarali su jedinstvo svi# snaga otpora. Ali, toj skupini o razovani# Afganistana.a ni stranke u -e'avaru ni -akistan nikada nisu dali oz iljnu politiku ulogu. <ato su mnogi napustili -e'avar i oti'li u druge zemlje i tako pove1ali roj o razovani# Afganistana.a raseljeni# po svijetu. Nji#ov utje.aj na politike doga8aje u vlastitoj zemlji postao je marginalan a kad i# je zemlja, nakon 1((!., tre ala kao predvodnike o nove nije i# ilo. -a'tunska ulema i nastavni.i u medresama ili su raz a.ani po .ijelom podruju pokreta otpora. Neki su ili stranaki elni.i u -e'avaru a neki zapovjedni.i na terenu, ali nisu predstavljali ujedinjenu snagu unutar pokreta otpora pa je do 1((!. i nji#ov individualni utje.aj u znatnoj mjeri iz lijedio. &lema je ila zrela daje preuzme pokret ta%li anskoga tipa. 7ad su se tali ani 1((?. godine pojavili ostalo je samo staro i posva8ano vodstvo pokreta otpora koje predsjednik 6ur#anudin $a ani nije uspio ujediniti. 7ako su na jugu glavnu rije vodili lokalni zapovjedni.i, pa'tunsko je podruje u potpunosti ostalo ez zajednikog vodstva. <ato su tali ani iv'e vo8e mud2a#edina s pravom smatrali suvi'nima i korumpiranima pa iako su neke od vo8a me8u ulemama po'tivali kao svoje iv'e uitelje, nisu im u svom pokretu dali nikakve politike uloge. A nisu im se svi8ali ni svojeglavi zapovjedni.i na terenu, koje su optu2ivali za poraz -a'tuna nakon 1((!. Va2ni zapovjedni.i s oji'ni.a koji su se predali tali anima nikada nisu ivali promi.ani unutar tali anske vojne strukture. /ali ani su u potpunosti od a.ivali i afganistanske intelektual.e i te#nokrate jer su i# smatrali zaetni.ima zapadnog i sovjetskog o ram enog sustava koji su mrzili. /ako se tali anski pokret pojavio u trenutku za nji# vrlo povoljne povijesne prekretni.e, kad se komunistika struktura mo1i u potpunosti raspala dok su vo8e mud2a#edina ile diskreditirane, a tradi.ionalno plemensko vodstvo eliminirano. <ato im je ilo vrlo lako pomesti ono malo staroga pa'tunskog vodstva stoje preostalo. Od toga trenutka tali anskoj vladavini nije prijetila nikakva opasnost iz redova -a'tuna. -ru2ila im se prilika za izgradnju sustava koji nije toliko povezan s plemenskom organiza.ijom koliko s islamskim korijenima. 7ako im je im enik islama davao potpuni legitimitet imali su mogu1nost reagirati na potre e naroda ali su dokazali da zato nemaju ni sposo nosti ni 2elje. Istodo no su od ili izgraditi me#anizam za ukljuivanje predstavnika nepa'tunski# etniki# skupina u redove vlasti. Nji#ov neupitan polo2aj na pa'tunskim podrujima nije se mogao ponoviti na sjeveru ako nisu dovoljno fleksi ilni da o jedine slo2eni mozaik afganistanski# etniki# skupina i stvore jedan novi o lik kolektivnog vodstva. &mjesto toga tali ani su u konani.i stvorili

64

Talibani

jedno tajno dru'tvo u kojemu su glavnu rije imali 7anda#ar.i i koje je ilo jednako misteriozno, tajnovito i diktatorsko kao i ;rveni kmeri u 7am od2i ili Irak pod vla'1u Sadama :useina. Najvi'e tijelo za dono'enje odluka ila je vr#ovna Sura, koja je i dalje ila smje'tena u 7anda#aru, gradu koji je mula Omar napustio samo jednom C1((E., kad je posjetio 7a ulD i koji je pretvorio u novo afganistansko sredi'te mo1i. & toj vr#ovnoj Suri glavnu su rije vodili Omarovi stari prijatelji i kolege, uglavnom -a'tuni iz ogranka 9urani, koje su prozvali 07anda#ar.ima0, iako su potje.ali iz tri pokrajine %7anda#ara, :elmanda i &rozgana. Sura se sastojala od deset lanova Cvidi 9odatak !D ali su na njezinim sjedni.ama sudjelovali i vojni zapovjedni.i, plemenski starje'ine i uleme, tako daje i dalje ila prilino la avo i amorfno tijelo u kojemu je esto sudjelovalo do pedeset ljudi. Od deset glavni# lanova Sure 'estori.a su ili -a'tuni iz ogranka 9urani a samo jedan /ad2ik iz 6ada#'ana, mevlana Sejid =iasudin Ckoji je dugo 2ivio u pa'tunskom pojasuD. /akav omjer -a'tuna i ne%pa'tuna mogao je iti pri#vatljiv dok su tali ani napredovali u pa'tunskom pojasu, ali nakon 'to su zauzeli :erat i 7a ul Sura s takvim sastavom nije vi'e ila istinsko predstavniko tijelo svi# afganistanski# etniki# skupina. 7anda#arska se Sura nikad nije dovoljno pro'irila kako i u nju u'li i predstavni.i -a'tuna iz ogranka =ilzai i predstavni.i nepa'tunski# naroda. Ostala je uska i zato nesposo na zastupati interese .ijele zemlje. -ostoje jo' dvije Sure koje su odgovorne kanda#arskoj Suri. 5edna od nji# je ka inet, tj. vlada sa svojim ministrima u 7a ulu ili ka ulska Sura. 9ruga je zapravo vojno vije1e ili vojna Sura. 7a ulska je Sura 1((>. imala sedamnaest lanova od koji# su najmanje osmori.a ili iz ogranka 9urani, troji.a iz ogranka =ilzai i samo dvoji.a iz nepa'tunski# naroda Cvidi 9odatak !D. 7a ulska Sura rje'ava teku1e pro leme vlade, grada i ka ulske vojne fronte, ali va2ne odluke donosi kanda#arska Sura. 7anda#arska je Sura esto opozivala ak i neke male odluke ka ulske Sure i njezinog poglavara mule Mu#ameda $a anija, poput dopu'tenja za putovanje novinara ili nekoga novog projekta #umanitarne pomo1i &N%a. Vrlo rzo ka ulska Sura, koja je imala ulogu vlade, nije mogla donositi nikakve odluke ez pret#odni# konzulta.ija s 7anda#arom, stoje dovodilo do eskonani# odga8anja i ka'njenja. & 7a ulu i :eratu, a kasnije i u Mazaru, dakle u gradovima gdje -a'tuni nemaju ve1inu, sve glavne polo2aje%guvernera, gradonaelnika, 'efa poli.ije i drugi# vi'i# du2nosnika%do ivali su kanda#arski -a'tuni koji tamo'nji jezik dari, koji je lingua fran.a ti# gradova, nisu uop1e znali ili su ga znali vrlo sla o. & tamo'njim lokalnim 'urama nema nijednog istaknutog lokalnog ovjeka. /ali ani su fleksi ilnost pokazali samo na podruju imenovanja pokrajinski# guvernera. Od jedanaest guvernera iz 1((>. samo su etvori.a ila iz 7anda#ara.* & pro'losti su guverneri i stariji lokalni du2nosni.i o ino ili lanovi lokalne elite i odra2avali su etniki sastav lokalnog stanovni'tva. /ali ani su tu tradi.iju ukinuli i postavljali ljude iz drugi# krajeva. Me8utim, politika mo1 tali anski# guvernera znatno je smanjena. < og nedostatka sredstava s kojima su mogli raspolagati i z og nemogu1nosti proved e oz iljni# ekonomski# projekata kao i pomo1i iz jegli.ama po povratku iz -akistana i Irana guverneri su imali sve manju i manju politiku, ekonomsku i so.ijalnu ulogu. Mula Omar i guvernere dr2i pod kontrolom kako ne i izgradili mo1nu lokalnu azu. Neprestano i# preseljava ili i#, kao zapovjednike, vra1a na oji'ni.u. Nakon poraza u Mazaru 1((). porasle su kritike zapovjednika -a'%tuna iz ogranka =ilzai jer nisu konzultirani o vojnim i politikim pitanjima, unato injeni.i da su osigurali glavninu vojnog ljudstva. /ali ani su u Mazaru izgu ili *""" svoji# naj olji# vojnika, *E"" i# je zaro ljeno, a desetori.a zapovjednika ila su ili u ijena ili zaro ljena. /ako su ili prisiljeni zatra2iti novake iz plemena ogranka =ilzai na istoku zemlje, ali im nisu ili spremni prepustiti dio politike mo1i niti i# ukljuiti u kanda#arsku Suru. <ato su pripadni.i ogranka =ilzai sve manje ili spremni slu2iti kao tali anska topovska #rana pa su se opirali novaenju. Vojna struktura tali ana o avijena je jo' ve1om tajno'1u. Vr#ovni zapovjednik oru2ani# snaga je mula Omar iako nema nikakve stvarne defini.ije njegova polo2aja ni uloge. Ispod njega je zapovjednik sto2era, a potom zapovjednik kopnene vojske i avija.ije. & 7a ulu postoje najmanje etiri pje'adijske divizije ijedna oklopna. Me8utim, ne postoji nikakva jasna vojna struktura s #ijerar#ijom asnika i zapovjednika a zapovjedni.i jedini.a stalno se premje'taju. -rimjeri.e,

65

Talibani

tali anske ekspedi.ijske snage u 7unduzu, jedinoj vojnoj postroj i na sjeveru zemlje, promijenile su nakon poraza u Mazaru iz 1((). najmanje tri zapovjednika u razdo lju od tri mjese.a dok je vi'e od polovi.e vojnika ilo povueno na #eratsku frontu i na nji#ova su mjesta poslani neiskusni pakistanski i afganistanski vojni.i. Vojna je Sura jedno la avo tijelo koje planira strategiju i mo2e provoditi odluke u svezi s vojnom taktikom, ali se ini da nema nikakvi# ovlasti za dono'enje strate'ki# odluka. O vojnoj strategiji, imenovanju ljudi na kljune polo2aje i dodjeli sredstava za ofenzive odluuje Omar. Osim op1e vojne o veze koju provode tali ani, zapovjedni.i iz pa'tunski# podruja pose no su odgovorni za novaenje ljudi, za nji#ove pla1e i za rigu oko vojnika na terenu. <a te svr#e do ivanju sredstva%nova., gorivo, #ranu, prijevoz, oru2je i streljivo%od vojne Sure. Vojni.i se esto izmjenjuju jer na oji'ni.u dolaze drugi lanovi nji#ovi# o itelji kako i ve1 umorni vojni.i mogli provesti dulje vrijeme kod ku1e. $edovna tali anska vojska nije nikad imala vi'e od !@.""" do *".""" vojnika iako i se taj roj lako pove1ao neposredno prije novi# ofenziva. Na isti nain su i studenti iz pakistanski# medresa, koji su 1(((. inili oko *"F tali anskog ljudstva, provodili na oji'ni.i kratko vrijeme i potom i se vra1ali ku1ama, a na svoja mjesta slali novake. Me8utim, taj neplanski nain novaenja, koji se uvelike razlikuje od Masudove redovne vojske od 1!.""" do 1@.""" vojnika, ne dopu'ta stvaranje redovne i dis.iplinirane vojske. <ato su tali anski ratni.i slini tradi.ionalnim plemenskim gardama, zvanim la'kar, o kojima postoje mnoge prie iz povijesti pa'tunski# plemena. 3a'kar se uvijek rzo mo ilizirao, ilo po nalogu monar#a ili na o ranu plemenskog podruja ili protiv nekoga lokalnog neprijatelja. Sudjelovanje u toj jedini.i ilo je iskljuivo dragovoljno. Sudioni.i nisu do ivali pla1u, ali su dijelili plijen. Me8utim, tali anskim je vojni.ima ilo za ranjeno pljakati pa su u poetku, kad i zauzeli neki grad, ili nevjerojatno dis.iplinirani, ali je nakon poraza u Mazani 1((). te dis.ipline nestalo. Ve1ina tali anski# ora.a ne do iva pla1u, a zapovjedni.i odluuju o tome koliko 1e im nov.a dati kad odlaze na dopust. $edovne pla1e do ivaju profesionalni i 'kolovani vojni.i, pripadni.i iv'e komunistike vojske. /i pa'tunski tenkisti, topni.i, piloti i me#aniari vi'e se ore kao pla1eni.i jer su slu2ili u vojskama svi# vlastodr2a.a u 7a ulu. Nekoli.ina lanova vojne Sure ujedno su i ministri u vladi 'to dovodi do jo' ve1e z rke u 7a ulu. /ako je ministar zdravstva, mula Mu#amed A as, io dozapovjednik tali anski# ekspedi.ijski# snaga koje su na sjeveru, nakon poraza u Mazaru 1(()., ostale u okru2enju. -otom je povuen i poslan u :erat kako i organizirao jo' jednu ofenzivu i na kraju vra1en na svoj polo2aj ministra nakon 'est mjese.i, stoje zaprepastilo #umanitarne organiza.ije &N%a s kojima je sura8ivao. Mula 4#sanula# 4#san, guverner 9r2avne anke, io je zapovjednik jedne elitne postroj e od neki# tisu1u 7anda#ara.a. <ato njegov polo2aj u an.i nije privukao gotovo nimalo pozornosti. & ijen je u Mazaru 1((). Mula A dul $azak, guverner :erata koji je io zaro ljen u Mazaru 1((). i kasnije oslo o8en, predvodi vojne ofenzive po .ijeloj zemlji jo' od 1((?. =otovo svi lanovi kanda#arske i ka ulske Sure, osim oni# s tjelesnim invaliditetom, u nekom su razdo lju ili vojni zapovjedni.i. /o na neki nain dopu'ta veliku fleksi ilnost u #ijerar#iji tali ana jer svi njezini pripadni.i istodo no djeluju i kao dr2avni du2nosni.i i kao vojni generali a osim toga u neprestanom su dodiru sa svojim or.ima. Me8utim, tali anska je uprava, oso ito u 7a ulu, z og toga pretrpjela velike 'tete. 9ok je neki ministar na oji'ni.i, njegovo ministarstvo ne mo2e donositi odluke. /ali anski se sustav po rinuo da nijedan nji#ov ministar ne postane uinkovit na svom polo2aju niti da stvori mo1nu lokalnu azu. Svakog ministra koji i postajao politiki previ'e mo1an mula Omar i istog trenutka vra1ao na oji'ni.u. Ali, rezultat te z rke io je taj daje zemlja ostala ez uinkovite vlade i da je tali anski pokret ostao ez jasno odre8eni# uloga vodstva. Velikim dijelom z og svoje prekomjerne tajnovitosti tali ani nisu uspjeli prido iti povjerenje ljudi u velikim gradovima, kao ni povjerenje strani# medija, #umanitarni# organiza.ija i me8unarodne zajedni.e. Aak i nakon osvajanja 7a ula od ili su o znaniti kako namjeravaju uspostaviti vladu 'irokog spektra ili potaknuti razvoj gospodarstva. Situa.ija u kojoj su tali ani za#tijevali me8unarodno priznanje dok jo' nisu imali jasno odre8ene vlade samo je pove1ala dvoj e me8unarodne zajedni.e glede nji#ove sposo nosti vladanja. =lasnogovornik ka ulske Sure, +ir Mu#amed Stanakzai, relativno ugodan tali% an iz ogranka =ilzai iz pokrajine 3ogar, koji govori engleski jer je u Indiji polazio poli.ijsku 'kolu, io je tali anska veza s #umanitarnim organiza.ijama &N%a i stranim medijima. Me8utim, u rzo je postalo jasno da on nema nikakve

66

Talibani

stvarne mo1i a ni izravnog pristupa muli Omaru kako i mu prenio poruke i od njega donio odgovore. /ako #umanitarne organiza.ije nisu nikada ile sigurne jesu li nji#ove poruke uop1e dospjele do Omara pa je njegova uloga postala eznaajna. /ali ani su tu z rku jo' vi'e pove1ali kad su oistili ka ulsku irokra.iju iji su ni2i slu2 eni.i ostali na svojim mjestima jo' od 1((!. Smijenili su sve vi'e slu2 enike /ad2ike, &z eke i :azare i na nji#ova mjesta postavili -a'tune, ez o zira na to jesu li imali potre ne kvalifika.ije ili ne. 7ao rezultat otpu'tanja struni# i sposo ni# slu2 enika ministarstva su velikim dijelom prestala funk.ionirati. Nemogu1e je opisati tali ansku radnu etiku u tim ministarstvima. 6ez o zira na oz iljnost vojne ili politike krize, vladini uredi u 7a ulu i 7anda#aru rade samo nekoliko sati dnevno, od osam ujutro do podne. & podne poinje stanka za molitvu, a nakon toga slijedi dugi popodnevni odmor. Naveer imaju dugotrajne dru'tvene skupove ili sastanke. Na stolovima ministara nema nikakvi# dokumenata ni papira niti gra8ani ikada dolaze u vladine urede. 9ok su stotine tali anski# du2nosnika i slu2 enika prisiljavale mu'ki dio stanovni'tva da puste duge rade, u ministarstvima nije ilo nikoga tko i mogao odgovoriti na ilo kakva pitanja. Narod je prestao i'ta oekivati od ti# ministarstava, a z og nedostatka lokalni# predstavnika u gradskim upravama tali ani su vi'e izgledali kao okupatori nego kao uprava koja je poku'avala prido iti sr.a i du'e svoga naroda. /ali ani do danas nisu niim o znanili kako i kada planiraju uspostaviti jednu trajniju vladu, #o1e li imati ustav ili ne i na koji 1e nain politika vlast iti podijeljena. O toj temi svaki tali anski elnik ima drukije mi'ljenje. 0/ali ani su spremni pregovarati s opor om ali pod uvjetom da K pregovorima ne sudjeluje nijedna politika stranka. Ve1ina tali ana dolazi iz politiki# stranaka tako da znamo kakve pro leme one stvaraju. Islam je protiv svi# politiki# stranaka0, rekao mi je jedan ministar. 5edan drugi ministar izjavio je sljede1e, 05ednom kad udemo imali mir, narod mo2e iza rati vladu kakvu 2eli ali prvo tre a razoru2ati opor u0. Neki su 2eljeli iskljuivo tali ansku vladu.? Nakon 1((E. sva je mo1 ila u rukama mule Omara koji se sve manje savjetovao s kanda#arskom Surom. /o se moglo vidjeti iz rijei njegova ovjeka od povjerenja Vakila, koji je izjavio slijede1e, 0Odluke se temelje na savjetu amir ul%muNminina. Nama konzulta.ije nisu potre ne. Mi vjerujemo daje to u skladu sa 'erijatom. Mi se priklanjamo amirovu stajali'tu ak i onda kad svi drugi misle drukije. Ne1e iti poglavara dr2ave. &mjesto njega imat 1emo amir ul% muNminina. Mula Omar imat 1e vr#ovnu vlast i nijedna vlada ne1e mo1i provesti nijednu odluku s kojom on ne ude suglasan. Iz ori su nespojivi sa 'erijatom pa i# zato od a.ujemo0. <a proved u svoji# odluka mula Omar se sve manje oslanjao na vladu u 7a ulu a sve vi'e na uleme u 7anda#aru i vjersku poli.iju u 7a ulu. Mevlana Said Mu#amed -asanai, predsjednik Islamskoga vr#ovnog suda u 7anda#aru, koji je Omara tijekom d2i#ada nauio osnove 'erijatskog zakona, postao mu je glavnim savjetnikom. On je preuzeo odgovornost za okonanje ezakonja u zemlji pomo1u islamskog naina ka2njavanja. 0Na'i su su.i predsjedni.i trinaest visoki# sudova u trinaest pokrajina i posvuda vlada mir i sigurnost za tamo'nji narod0, rekao mije 1(().E -asanai, koji danas ima vi'e od osamdeset godina, izjavio je kako ve1 gotovo pola stolje1a dosu8uje islamske kazne u lokalnim selima i kako je savjetovao mud2a#edine u primjeni 'erijata u vrijeme d2i#ada. Islamski vr#ovni sud u 7anda#aru postao je najva2nijim sudom u zemlji jer Omar 2ivi u 7anda#aru. /aj je sud imenovao islamske su.e zvane kadi, tj. kadije, i pomo1ne kadije u pokrajinama i sve i# jednom godi'nje poziva u 7anda#ar kako i razgovarali o pro.esima i o primjeni 'erijatskog zakona. & 7a ulu postoji jedan paralelan sustav jer je tamo sjedi'te ministarstva pravosu8a i Vr#ovnog suda Afganistana. Vr#ovni sud u 7a ulu rje'ava oko etrdeset sluajeva tjedno i sastoji se od osam odjela koji rje'avaju sluajeve s podruja trgovine, poslovanja, kaznenog i javnog prava ali taj sud oito nema jednake ovlasti kao i Vr#ovni sud u 7anda#aru. 9r2avni odvjetnik, mevlana 92alilula# Maulavizade, izjavio je, 0Svi se zakoni sada islamiziraju. &klanjaju se zakoni koji nisu u skladu s islamom. /re at 1e nekoliko godina da pregledamo sve stare zakone kako i i# promijenili ili uklonili0. Sve te2e ekonomsko stanje i politiko otu8enje na podrujima pod tali anskom vla'1u, uz goleme vojne gu itke, izazvali su sve ve1e unutarnje podjele. /ali ani su u sijenju 1((). ili suoeni s po unom u samom sr.u 7anda#ara, do koje je do'lo z og prisilnog novaenja. Na kraju su

67

Talibani

seljani, koji su od ili i1i u vojsku, u ili etvori.u tali ana koji su i# do'li unovaiti. /ali ani su protjerani iz nekoliko sela oko 7anda#ara nakon oru2ani# suko a u kojima je ilo 2rtava na o je strane.) Seoske su starje'ine izjavile kako nji#ove mladi1e eka smrt ako odu u vojsku. 0/ali ani su o e1ali mir, a umjesto toga pru2ili su nam samo rat0, rekao je jedan starje'ina.> /ali ani su u lipnju u ili 1> vojni# dezertera u kanda#arskom zatvoru.( 9o'lo je do slini# nemira z og novaenja i u pokrajinama Vardak i -aktija. < og prisilnog novaenja tali ani su postajali sve nepopularniji pa su se za do ivanje novaka sve vi'e oslanjali na pakistanske medrese i na afganistanske iz jegli.e u -akistanu. Istodo no su, u travnju 1((>., dramatino porasla neslaganja izme8u Sure u 7anda#aru i one u 7a ulu, nakon posjeta amerikog izaslanika 6illa $i.#ardsona 7a ulu. Mula $a ani, poglavar ka ulske Sure, pristao je provesti neke od $i.#ardsonovi# za#tjeva ali je mula Omar sutradan u 7anda#aru od io nji#ov sporazum. $a ani je oti'ao na dugi odmor, stoje povremeno inio, pa su se pojavile glasine daje u zatvoru. & listopadu 1((>. tali ani su u 92alala adu, najve1em gradu u istonom Afganistanu, u#itili vi'e od 'ezdeset ljudi, uz tvrdnju da tamo postoji plan o poku'aju dr2avnog udara, iji su autori iv'i vojni asni.i odani pa'tunskom generalu +a#navazu /anaiju, koji je 1((". po jegao iz vojske predsjednika Nad2i ula#a i pridru2io se mud2a%#edinima. Njegovi pa'tunski asni.i ili su na strani tali ana a mnogi su od 1((?. slu2ili u tali anskoj vojs.i.1" & neredima na Medi.inskom fakultetu Sveuili'ta Nangar#ar u 92alala adu, u prosin.u, tali ani su u ili jednog studenta i nekoli.inu ranili. & gradu je do'lo do 'trajkova i ptorutali anski# demonstra.ija. Aini se da su nezadovoljstvo u 92alala adu poti.ali po orni.i mule $a anija, koji je io umjereniji, a u tom je gradu imao politiku azu. I mo1ni trgov.i 92alala ada, dakle 'efovi krijumarske trgovine iz -akistana, 2eljeli su li eralnije stajali'te tali ana. Nakon in.idenata u 92alala adu mula $a ani ponovno je pozvan iz 7a ula u 7anda#ar nakon ega je na nekoliko mjese.i nestao s pozorni.e. =odine 1((>. ka ulska je Sura 2eljela u la2iti tali ansku politiku kako i u Afganistan ponovno do'le agen.ije &N%a i ve1a me8unarodna pomo1. /ali% anski vo8e u +urama u 7a ulu i 92alala adu osje1ali su sve ve1e nezadovoljstvo javnosti z og porasta .ijena, nesta'i.a #rane i o ustave #umanitarne pomo1i. Me8utim, mula Omar i kanda#arsko vodstvo nisu dopustili pro'irenje #umanitarni# aktivnosti &N%a pa su time prisilili &N da napusti zemlju. /ijekom zime 1((>. na 1(((. tali anski su vojni.i opljakali neke trgovine i oso e, 'to je odra2avalo sve ve1u nedis.iplinu u vojs.i prouzroenu ekonomskim pote'ko1ama. Najgori takav izgred dogodio se u 7a ulu u sijenju 1(((. nakon ega su 'estori.i tali anski# vojnika odsjeene desne ruke i lijeva stopala. -otom su vlasti o jesile te odsjeene udove o drve1e u sredi'tu grada kako i i# ljudi mogli vidjeti i tamo su ostali sve dok se nisu raspali. Iako su se z og unutarnji# tali anski# nesuglasi.a pove1ale spekula.ije o oz iljnim sla ostima me8u tali anima, koje i mogle dovesti do gra8anskog rata me8u njima, mula Omar je, za#valjuju1i svome visokom polo2aju i golemim ovlastima, uspio odr2ati potpunu kontrolu nad tali anskim pokretom. /ako su tali ani, kao i mud2a#edini prije nji#, pri jegli vladavini jednog ovjeka, ez ikakva organiziranog sustava koji i uzeo u o zir i druge etnike skupine i drukija stajali'ta. 7ako nijedan tali anski vo8a nije io spreman proturjeiti Omaru niti mu se suprotstaviti, or a izme8u umjereni# i tvrdi# tali ana preselila se u podzemlje. -ostoji velika vjerojatnost da 1e to stanje s vremenom dovesti do eksplozije unutar tali ana, tj. do intratali anskoga gra8anskog rata, koji 1e opet podijeliti -a'tune i nanijeti jo' ve1e patnje o inom narodu. Osmo poglavlje S-O3 7O5I 54 I+A4<N&O%H4N4, 954;A I /A3I6ANS7A 7&3/&$A Nema oso e koja i po2eljela vidjeti poluprazni ured melvane 7al%amudina u sredi'tu 7a ula. ;ijeloj jednoj polovi.i ljudskog roda ionako to nije dopu'teno jer taj mevlana ne dopu'ta 2enama ni ulazak u zgradu, a kamoli u njegov ured. /aj divovski pripadnik jednoga pa'%tunskog plemena ima goleme 'ake i stopala, dugi de eli nos, .rne oi i gustu .rnu radu 'to dodiruje povr'inu stola. Njegova pojava i ime stra# su i trepet u 7a ulu. +ef je tali anske vjerske poli.ije, a rijeka ured i 'to izlaze iz njegova ureda iz korijena je promijenila nain 2ivota u tom gradu iji su 2itelji nekad 2ivjeli opu'teno, i sve 2ene uklonila sa svakoga javnog mjesta.

68

Talibani

On je 'ef institu.ije koja se zove Amr iNl%MaNrufIa na#i an al%%munkar, tj. Odjel za promi.anje vrlina i spreavanje poroka. On oso no vi'e voli prijevod koji glasi Odjel za po'tivanje vjere. Odjel ima tisu1e mladi# fanatika 'to okolo #odaju s iem u ru.i i s dugim pali.ama i kala'njikovima. 3judi i# jednostavno zovu 0vjerska poli.ija0 ili kakvim drugim pogrdnim imenima. 7ad sam ga 1((). posjetio kako i# s njim napravio jedan od rijetki# intervjua, upravo je io izdao neke nove ured e kojima je 2enama za ranio .ipele s visokim potpeti.ama, o u1u 'to pravi uku dok #odaju i 'minku. & tom je dekretu stajalo, 0<a ranjeno je moderno odijevanje i nakit u olni.ama. Hene imaju du2nost pona'ati se dostojanstveno, #odati ti#o i ne lupati .ipelama o pod, 'to pravi uku0. Nije ilo jasno kako su fanati.i uop1e mogli vidjeti jesu li 2ene na'minkane ili nisu i kakve su im .ipele na nogama s o zirom na to da su umotane od glave do pete u takozvanu urku Cvidi 9odatak 1D. /im su novim dekretom formalizirane ranije za rane 2enama koje su se odnosile na zapo'ljavanje izvan ku1e, ali im je ovoga puta ilo za ranjeno raditi i za zapadne #umanitarne agen.ije, osim u medi.inskom sektoru. 0Hene ne smiju raditi nigdje osim u medi.inskom sektoru. Hene koje rade u medi.inskom sektoru ne smiju sjediti na sjedalu do vozaeva. Nijedna afganistanska 2ena ne smije se voziti u istom automo ilu sa stran.ima0, stajalo je dalje u dekretu. & 7a ulu je i o razovanje za djeake do'lo na mrtvu toku jer su ve1ina nastavnika 2ene kojima je za ranjeno raditi. ;ijela jedna genera.ija af%ganistanske dje.e raste ez ikakvog o razovanja. /isu1e o razovani# o itelji po jeglo je iz 7a ula u -akistan jednostavno zato 'to se nji#ova dje.a nisu vi'e smjela 'kolovati. Nervozno sam upitao 7alamudina ime opravdava tali ansku za ranu 2enama da rade i idu u 'kolu, a on je odgovorio, 0Na' 1e nas narod optu2iti ako ne pru2imo o razovanje 2enama i s vremenom 1emo im osigurati jedno zvanje, ali za sada imamo oz iljniji# pro lema0. -oput mnogi# mula i unato tome stoje gorostas, zau8uju1e je lju azan a ja sam se upinjao po#vatati njegove rijei. 0-ostoje sigurnosni pro lemi. Nemogu1e je osigurati pose an prijevoz za 2ene, pose ne 'kole za 2ene u sada'njem trenutku. Hene moraju iti potpuno odvojene od mu'kara.a. A me8u nama imamo mu'kara.a koji se sa 2enama ne mogu pona'ati kako tre a. & ratu sa Sovjetskim Savezom izgu ili smo dva milijuna ljudi jer nismo imali 'erijatskog zakona. 6orili smo se za 'erijat i sada imamo organiza.iju koja 1e ga provesti. 5a 1u ga provesti 'to god se dogodilo0, kategoriki je izjavio. 7ad su tali ani prvi put zauzeli 7a ul vjerska je poli.ija javno tukla mu'kar.e i 2ene jer mu'kar.i nisu imali dovoljno duge rade ili 2ene nisu nosile urke kako tre a. 0Na'em oso lju savjetujemo da ne tuku ljude na uli.ama. Mi samo savjetujemo ljudima kako se tre aju pona'ati u skladu sa 'erijatom. -rimjeri.e ako netko pone voziti natra'ke i vidimo da 1e udariti u automo il iza se e jednostavno ga upozorimo da malo prieka0, rekao je 7alamudin uz 'iroki osmije#, oito zadovoljan tom svojom modernom metaforom. Odjel je ustrojen po uzoru na sline dr2avne organiza.ije u Sau%dijskoj Ara iji i upo'ljava tisu1e mladi1a od koji# mnogi imaju minimalno o razovanje steeno u pakistanskim medresama. Odjel je ujedno i najuinkovitija tali anska tajna slu2 a%udna imita.ija 7:A9%%a, goleme tajne agen.ije komunistikog re2ima iz osamdeseti# godina. 7:A9, koji je kasnije promijenio ime u LA9, upo'ljavao je 1@.""" do *".""" profesionalni# 'pijuna i uz to imao 1"".""" pla1eni# dou'nika.1 7alamudin je priznao da ima tisu1e dou'nika u vojs.i, ministarstvima, olni.ama i zapadnim #umanitarnim agen.ijama. 0Svi na'i djelatni.i imaju iskustva glede Verski # pitanja. Osim toga mi smo neovisna organiza.ija i ne do ivamo savjete ni od ministarstva pravosu8a ni od Vr#ovnog suda o tome 'to tre amo initi. -o'tujemo naloge amira mule Mu#ameda Omara.0 7alamudinovi se dekreti redovito emitiraju na $adio +erijatu C iv'em $adio 7a uluD i pokrivaju sve vidove dru'tvenog pona'anja Cvidi 9odatak 1D. 5edan od dekreta odnosi se na pona'anje ljudi na sportskim doga8ajima, koje su tali ani u poetku ili za ranili. & tom dekretu stoji, 0Svi gledatelji, dok navijaju za sporta'e, tre aju uzvikivati Alla#%u%Ak ar C6og je velikD i suzdr2ati se od pljeska. Ako se vrijeme utakmi.e poklopi s vremenom molitve utakmi.u tre a prekinuti. I igrai i gledatelji tre aju zajedno moliti. -u'tanje zmajeva nekad omiljena proljetna po'ast 2itelja 7a ula, jo' uvijek je za ranjeno kao i svi sportovi za 2ene. -o mi'ljenju tali ana propitivanje ti# dekreta, koji nemaju nikakva upori'ta u 7urNanu jednako je propitivanju samoga islama, iako je eman.ipa.ija 2ena ila prva zada1a proroka Mu#ameda.

69

Talibani

0Najva2niji i nepogre'ivi ispit islama ila je eman.ipa.ija 2ena, koja se najprije poela proklamirati a potom, sporim korakom, ostvarivati0, rekao je Berdinand 6raudel.! Ali tali ani nisu ni muslimanskim novinarima dopustili da propituju te dekrete niti da raspravljaju o tumaenjima 7urNana. Stranim #umanitarnim djelatni.ima jednostavno i rekli, 0Vi niste muslimani i zato nemate pravo raspravljati o islamu0. /ali ani su upravu, nji#ovo tumaenje islamaje ispravno, a sve drugo je pogre'no i izraz je ljudske sla osti i nedostatka po o2nosti. 0Na' ustav je 'erijat pa nam ustav nije potre an. 3judi vole islam i zato podupiru tali ane i .ijene sve 'to radimo0, izjavio je dr2avni odvjetnik mevlana 92alilula# Maulavizade. Me8utim, neda1e afganistanski# 2ena i afganistanskog dru'tva u .jelini poele su puno prije dolaska tali ana. 9vadeset godina neprestanog rata uni'tilo je afganistansko .ivilno dru'tvo, klanski ustroj zajedni.a i o iteljsku strukturu koja je pru2ala va2no utoi'te u tim te'kim ekonomskim uvjetima. =lede uvjeta 2ivota Afganistan se nalazi me8u najsiroma'nijim dr2avama na svijetu. Smrtnost novoro8enadi najvi'a je na svijetu C1>F, odnosno 1E* od 1"""D. & ostalim zemljama u razvoju u prosjeku je znatno manja C)" od 1"""D. 9o pete godine 2ivota umire !@F afganistanske dje.e, dok i# u ostalim zemljama u razvoju umire 1"F. Od 1"".""" rodilja umire i# 1)"", stoje golem roj. Hivotni vijek za mu'kar.e i 2ene iznosi samo ?*%?? godine, dok u ostalim zemljama u razvoju iznosi E1 godinu. <dravstvena skr dostupna je za samo !(F stanovni'tva, a pitka voda za samo 1!F, za razliku od drugi# zemalja u razvoju gdje te razine iznose >"F, odnosno )"F. 9je.a umiru od jednostavni# olesti koje se mogu sprijeiti, poput kozi.a i proljeva, jer nema zdravstveni# ustanova ni iste vode. -rije pojave tali ana nepismenost je ila veliki pro lem. Nepismeno je ostajalo ("F 2enske i E"F mu'ke dje.e. Ima veliki# podruja Afganistana na kojima su 'kole poru'ene u ratu, sve do jedne. /ako je tali anska politika prema spolovima samo pogor'ala to dugogodi'nje te'ko stanje. & prva tri mjese.a svoje vladavine u 7a ulu tali ani su zatvorili E* 'kole u gradu, pa je ez 'kolovanja ostalo 1"*.""" djevoji.a i 1?>.""" djeaka, a ez posla 11 !"" nastavnika od koji# je )>"" 2ena.@ <atvorili su i 7a ulsko sveuili'te koje je imalo 1".""" studenata, od toga ?""" 2ena. & prosin.u 1((>. &NI;4B je izvijestio da se o razovni sustav nalazi u stanju potpunog rasula te da 'kolu ne polazi ("F djevoji.a ni gotovo )"F djeaka. Svijet je uglavnom ignorirao to oajno stanje afganistanskog naroda. /ijekom osamdeseti# godina Afganistan je privlaio pozornost i pomo1 me8unarodne zajedni.e ali onog trenutka kad se Sovjetski Savez 1(>(. povukao, Afganistan je nestao s radara svjetske pozornosti. -omo1 ogati# zemalja neprestano se smanjivala i ila je ispod minimalni# za#tjeva #umanitarni# agen.ija, stoje postalo skandalozno. =odine 1((E. &N je za svoj godi'nji #umanitarni program za Afganistan zatra2io 1!? milijuna dolara ali je do kraja te godine do io samo E@ milijuna dolara. <a 1((). zatra2io je 1** milijuna dolara, a do io samo E@ milijuna dolara, tj. samo ?!F dok je sljede1e godine zatra2io 1@) milijuna dolara i do io samo @* milijuna dolara, odnosno *?F. <a 1(((. godinu &N je drastino srezao svoj za#tjev na samo 11* milijuna dolara. <nanstvenik 6arnett $u in izjavio je, 0Ako je situa.ija u Afganistanu danas ru2na to nije zato 'to je afganistanski narod ru2an. Afganistan nije samo zr.alo Afganistana.a, on je zr.alo svijeta. NAko vam se ne svi8a slika u ogledalu nemojte raz iti ogledalo nego svoje li.eN, ka2e jedna perzijska poslovi.a0. 7ad i se ka ulske 2ene pogledale u ogledalo, ak i prije dolaska tali ana, vidjele i samo oaj. =odine 1((E. u jednoj maloj pekarni.i u 7a ulu, susreo sam gospo8u 6i i <o#ru, udovi.u koja je sa skupinom mladi# 2ena pravila nan, tj. kru# ez kvas.a kakav jedu svi Af%ganistan.i, za udovi.e, siroad i invalide. O takvim je pekarni.ama ovisilo ?"".""" ljudi u 7a ulu, a finan.irao i# je LB-. /aj roj je ukljuivao !@.""" o itelji udovi.a, tj. samo#rani# majki, i )""" o itelji iji su oevi ili invalidi. 6latnjava da'ara gospo8e <o#re ila je puna rupa od 'rapnela i metaka. Najprije je pogo8ena i razru'ena raketama snaga =ul udina :ikmetjara 1((*., a 1((@. ponovno je pogo8ena tali anskim rafalima. Imala je 'estero dje.e i roditelje. Mali komadi1 zemlje na kojemu je nekad stajala njezina ku1a dala je LB-%u da na njemu napravi pekarni.u. 0-ogledaj moje li.e, ne vidi' li na njemu tragediju na'i# 2ivota i na'e zemljeG0 rekla je. 0Stanje se iz dana u dan pogor'ava. -ostali smo prosja.i, ovisni o &N%u. /o nije nain na koji Afganistan.i 2ele 2ivjeti. Hene su is.rpljene, poti'tene i oajne. Samo 2elimo mir i svaku minutu dana molimo za mir0.

70

Talibani

Neda1e njezine dje.e, kao i druge dje.e, ile su jo' gore. Na igrali'tu koje je postavila organiza.ija Spasite dje.u, u jednome polu%razru'enom naselju, na novim nji#aljkama poti'teno su se igrala ispijena afganistanska dje.a. Igrali'te je ilo puno podsjetnika na rat%prazni# a#ura, jedan uni'teni tenk s golemom rupom na kojoj je nekad ila topovska kupola i drve1e sasjeeno raketnom palj om. 0=lavni teret rata podnose 2ene i dje.a0, rekla mi je direktori.a organiza.ije Spasite dje.u, Sofie 4lieussen. 0Hene se moraju oriti s neis#ranjeno'1u svoje dje.e. -ate od #isterije, traume i depresije jer ne znaju kad 1e pasti sljede1a raketa. 7ako dje.a mogu iti dis.iplinirana i reagirati na majinu nje2nost kad gledaju kako se stariji u ijaju i kako im majke ne uspijevaju osigurati ni najosnovnije potre eG /oliko je stresa da dje.a ak ne vjeruju ni drugoj dje.i, a roditelji su prestali razgovarati s dje.om i vi'e im ni ne poku'avaju o jasniti 'to se doga8a0, rekla je. & jednom &NI;4B%ovom istra2ivanju ka ulske dje.e, koje je provela dr. 3eila =upta, ustanovljeno je daje ve1ina dje.e ve1 vidjela najgore mogu1e zloine i da i# ve1ina ne oekuje da 1e pre2ivjeti. 9vije tre1ine ispitane dje.e vidjelo je ljude u ijene raketama, mrtva i razni%jeta tijela. Vi'e od )"F dje.e izgu ilo je arem jednog lana o itelji i vi'e nemaju povjerenja u odrasle. Izjavila je i sljede1e, 0Sva dje.a pate od no1ni# mora i usamljenosti. Mnoga su rekla da vi'e nije vrijedno 2ivjeti0. $at je uni'tio sve norme o iteljskog 2ivota. 7ad dje.a izgu e povjerenje u roditelje i kad im roditelji ne mogu pru2iti sigurnost, dje.a nemaju nikakva upori'ta u stvarnom svijetu. 9je.a su u tom ratu za#va1ena ratnim z ivanjima u znatno ve1oj mjeri nego u ilo kojem ratu na svijetu. Svi lokalni ratni zapovjedni.i novaili su i djeake, neke ak u do i od dvanaest godina, a mnogi su ili siroad ez nade u o itelj, 'kolovanje ili ilo kakav posao osim vojnikog. -omo1u svoji# veza s pakistanskim medresama tali ani su poti.ali tisu1e dje.e da idu u or u. -ostojale su .ijele jedini.e sastavljene od djeaka koji su punili artiljerijske .ijevi, donosili streljivo, uvali postrojenja i sudjelovali u pravim or ama. <naajno je Sspomenuti da je jedan veliki me8unarodni pot#vat iz 1((>., kojem se sada'nji do ni minimum vojnika od 1@ godina 2elio pove1ati na 1>, nai'ao na otpor SA9%a, -akistana, Irana i Afganistana. & jednom izvje'1u Amnestv Internationala iz 1(((. stoji da danas u svijetu ima oko *"".""" vojnika mla8i# od 1> godina.> Nakon 'to su tali ani zauzeli 7a ul, ijeda 2ena i dje.e postala je znatno ve1a. Svaka 2ena koju sam sreo u 7a ulu tijekom 1((@. i 1((E., a u to su vrijeme novinari ez pro lema razgovarali sa 2enama na uli.i, u trgovinama i uredima, znala je da 1e se nji#ova ijeda samo pove1ati ako tali ani zauzmu grad. 5edna od nji# ila je Nasi a =ol, izrazito lijepa i zgodna dvadeset sedmogodi'nja djevojka koja je 2eljela pripadati modernom svijetu. =odine 1((". diplomirala je na 7a ulskom sveuili'tu i imala do ar posao u jednoj nevladinoj organiza.iji. Odjevena u dugu suknju i s visokim potpeti.ama nije a' rinula da joj li.e ude prekriveno, samo i, dok je putovala gradom, pre a.ila 'al preko glave. 0/ali ani samo 2ele a.iti 2ene u lato. Nijedna 2ena, ni ona najsiroma'nija i najkonzervativnija ne 2eli da tali ani preuzmu vlast u Afganistanu0, rekla je, i dodala, 0Islam ka2e da 2ene imaju jednaka prava kao i mu'kar.i i da i# tre a po'tivati. Ali tali anski potezi okre1u ljude ak i protiv islama0. Njezini su se stra#ovi ispunili jer, kad su tali ani zauzeli 7a ul, 2ene su nestale iz javnosti. Nasi a je morala napustiti posao pa je oti'la u -akistan. Svi tali anski vo8e potjeu iz najsiroma'niji# i najkonzervativniji# pa'tunski# pokrajina na jugu Afganistana, s najve1im rojem nepismeni# ljudi. & selu mule Omara 2ene su oduvijek izlazile potpuno pokrivene i nijedno 2ensko dijete nije i'lo u 'kolu jer 'kola nije ilo. Omar i njegovi kolege prenijeli su svoju 2ivotnu sredinu i svoje iskustvo Cili neiskustvoD sa 2enama na .ijelu zemlju i tu su svoju politiku opravdavali 7urNanom. Neke su #umanitarne organiza.ije neko vrijeme tvrdile kako je rije o afganistanskoj kulturnoj tradi.iji koja se mora po'tovati. Ali u zemlji s tako raznolikim etnikim skupinama i razliitim stupnjevima razvoja nije ilo nikakve univerzalne tradi.ije ni kulture glede uloge 2ene u dru'tvu. Niti je ijedan afganistanski vladar prije tali ana uvodio takve zakone ili za#tijevao o vezno no'enje rade za mu'kar.e ili urke za 2ene. 5ug je u potpunosti razliit od svi# ostali# dijelova Afganistana. -a'tuni na istoku zemlje pod sna2nim utje.ajem pakistanski# -a'tu%na, s ponosom su slali svoje k1eri u 'kole, a mnogi su to nastavili initi i pod tali anima. Ili su otvarali seoske 'kole ili slali o itelji u -akistan. Na tom su podruju #umanitarne agen.ije, poput +vedskog od ora, pomagale oko E"" osnovni# 'kola, koje

71

Talibani

je polazilo 1@".""" uenika, od toga *".""" ueni.a. 7ad su pa'tunski plemenski starje'ine zatra2ili 'kolovanje za svoju 2ensku dje.u tali anski se guverneri tome nisu mogli usprotiviti.( & afganistanskim iz jeglikim logorima u -akistanu 'kolu su polazile desetine tisu1a pa'tunski# djevoji.a. Izvan pa'tunskog pojasa sve druge etnike skupine sna2no su poti.ale 'kolovanje 2enske dje.e. Snaga Afganistana sastojala se od njegove etnike raznolikosti, a 2ene su u toj zemlji imale onoliko uloga koliko je ilo razni# plemena i narodnosti. & afganistanskim je gradovima vladala jo' ve1a raznolikost. 7an%da#ar je oduvijek io konzervativan grad ali je 2enski dio #eratske elite nekad govorio fran.uski kao drugi jezik i opona'ao modne trendove 'a#ova dvora u /e#eranu. Aetrdeset posto 2ena u 7a ulu ilo je zaposleno i u vrijeme komunistikog re2ima i nakon 1((!. kad su na vlast do'li mud2a#edini. Iole o razovane 2ene koje su ile zaposlene svoj su tradi.ionalan nain odijevanja zamijenile suknjama, visokim potpeti.ama i 'minkom. Odlazile su u kino, avile se sportovima, plesale i pjevale na vjenanjima. I sam je zdrav razum nalagao da 1e tali ani, ako 2ele prido iti narod, morati ola aviti svoju politiku prema spolovima i prilagoditi je stvarnosti. Oni su naprotiv na 7a ul gledali kao na leglo nemorala, na Sodomu i =omoru, gdje je 2ene tre alo atinama natjerati da pri#vate nji#ove standarde pona'anja a sjevernja.i nisu ili pravi muslimani pa i# je zato tre alo na silu reislamizirati. Na nepomirljiv stav tali ana utje.ala je i nji#ova unutarnja politika dinamika i priroda novaenja. Nji#ovi su nova.i%siroad, dje.a ez korijena, lumpenproleterijat iz rata i iz jegliki# logora% odrastala iskljuivo me8u mu'kar.ima. & medresama i oko nji# vlast nad 2enama i iskljuivanje 2ena iz javnog 2ivota predstavljao je sna2an sim ol mu'kosti i potvr8ivalo potpunu predanost ti# mladi# ljudi d2i#adu. Na tom je podruju iskljuenje 2ena iz 2ivota tali anima davalo vrstu la2nog legitimiteta. 0/akav odnos prema 2enama ima korijene u politikim vjerovanjima i ideologiji, a ne u islamu ili u kulturnim normama. /ali ani su novi nara'taj muslimana, proizvod kulture rata, koji su ve1inu 2ivota proveli potpuno odvojeni od svoji# u2i# zajedni.a. & afganistanskom su se dru'tvu 2ene tradi.ionalno koristile kao sredstvo za reguliranje dru'tvenog pona'anja pa su, kao takve, sna2an sim ol afganistanske kulture0, rekla je +imi Vali, direktori.a jedne afganistanske nevladine organiza.ije. /ali anski su elni.i vi'e puta rekli da 1e, ako 2enama daju slo odu i dopuste im polaziti 'kolu, izgu iti potporu svoji# vojnika, koji i ili razoarani vodstvom stoje pod pritiskom kompromitiralo naela. /vrdili su i to da i nji#ovi nova.i i vojska ili osla ljeni i zavedeni mogu1no'1u seksualnog provoda pa i tako izgu ili 2ar za or u. /ako je tlaenje 2ena postalo glavnim o ilje2jem tali anskog islamskog radikalizma, kao .ilj da 0oiste0 dru'tvo i sauvaju visok moral svoji# vojnika. -itanje spolova postalo je glavnom platformom tali anskog otpora nastojanjima &N%a i vlada zapadni# zemalja da i# prisile na kompromis i na dono'enje la2i# mjera. 7ompromis sa <apadom io i znak poraza i pokazatelj da su od poetka na krivom putu dok je nepristajanje na kompromis io znak po jede. /vrdokorni su tali ani argumente vanjskoga svijeta okrenuli naglavake. /vrdili su da <apad mora u la2iti svoja stajali'ta i napraviti kompromis tali anima umjesto da tali ani priznaju univerzalna ljudska prava. 09a vidimo kakvu vrstu o razovanja 2eli &N. /o je politika ez vjere koja 2enama daje takvu slo odu nemorala i dovodi do prelju a, a zagovara propast islama. & svakoj islamskoj dr2avi gdje prelju postaje uo iajena pojava uni'tava se zemlja koja potom prelazi u ruke nevjernika jer tamo mu'kar.i postaju kao 2ene, a 2ene se ne mogu o raniti. Svatko tko s nama razgovara mora to initi u okvirima islama. Sveti se 7urNan ne mo2e prilago8avati za#tjevima ljudi, ljudi se moraju prilago8avati za#tjevima Svetog 7urNana0, rekao je dr2avni odvjetnik mevlana 92alilula# Maulalvizade.1N /ali ani nisu umjeli o jasniti kako i tako du oko ukorijenjena vjera poput islama mogla iti o ezvrije8ena u rukama prelju nika. Sva pa'tunska plemena pridr2avala su se i svoga plemenskog zakona zvanog 0pa'tunvali0, tj. dru'tvenog zakonika po kojemu je plemenska d2irga ili vije1e ilo ovla'teno donositi presude temeljene na mno'tvu tradi.ionalni# zakona i kazni, napose po razmiri.ama oko vlasni'tva nad zemljom, 2ena i u ojstava. -a'tuni nisu nikad jasno vidjeli grani.u izme8u pa'tunvalija i 'erijatskog zakona. <apravo, ta%li anski nain ka2njavanja velikim je dijelom preuzet iz pa'tunvalija a ne iz 'erijata. Ali, pa'tunvali se primjenjivao u ve1oj ili manjoj mjeri u .ijelom -a'tunskom pojasu i zasigurno nije io praksa drugi# etniki# skupina. 7ako su tali ani ili

72

Talibani

odluni u nakani da tu mje'avinu pa'tunvalija i 'erijatskog zakona silom nametnu i drugim etnikim skupinama, to je samo produ ilo etnike podjele u zemlji. Nepa'tun%ski su narodi to smatrali poku'ajem nametanja zakona kanda#arski# -a'tuna svima u zemlji. Nema ti# politiki# uvjeta u kojima i tali ani ili spremni na kompromis. Nakon svakoga vojnog poraza uvodili i jo' stro2u politiku prema spolovima pod pretpostavkom da 1e o'trim mjerama prema 2enama ouvati moral me8u svojim pora2enim vojni.ima, a jednako su inili i nakon svake po jede jer je novo osvojenom narodu tre alo pokazati tali ansku mo1. -olitika 0anga2mana0 prema tali anima kako i u la2ili svoje mjere, a koju je zastupala me8unarodna organiza.ija, nije poluila nikakvi# rezultata. /ali anske tvrdnje da 1e nakon rata dopustiti 'kolovanje za 2ene postajala je sve esmislenijom. Osvajanje :erata 1((@. ilo je Afganistan.ima i vanjskom svijetu prvi pokazatelj da tali ani ne1e pri#vatiti kompromis po pitanju spolova. =rad :erat, kao sr.e srednjovjekovnog islama u tom dijelu svijeta, io je grad d2amija i medresa ali je imao drevnu li eralnu islamsku tradi.iju. 6io je domovina islamske umjetnosti i zanatstva, minijaturnog slikarstva, glaz e, plesa, izrade sagova i rojni# pria o njegovim od%va2nim i lijepim 2enama. Stanovni.i toga grada jo' uvijek priaju priu o kralji.i =ou#ar +ad, sna#i osvajaa /imura koja je nakon njegove smrti, 1?"@., preselila timuridsku prijestolni.u iz Samarkanda u :erat. 5ednoga dana, u pratnji !"" dvorski# dama 2arko .rveni# usana, kralji.a je do'la razgledati kompleks sa d2amijom i medresom koji se po njezinu nalogu gradio na ru ovima :erata. &eni.i medrese Ctj. tali aniD zamoljeni su da napuste medresu za vrijeme kraljiine posjete ali je jedan uenik u svojoj so i zaspao. -ro udila ga je jedna iznimno privlana dvorkinja. 7ad se ponovno pridru2ila kralji.i ila je zadi#ana i ra'upana od strastvenog lju avnog zagrljaja. &mjesto da kazni nju ili tog studenta, kralji.a je zapovjedila svim svojim dvorkinjama da se u zajednikom o redu udaju za studente kako i i# mogla lagosloviti i kako i u udu1e mogli odolijevati isku'enjima. Svakom je studentu dala odje1u i pla1u i zapovjedila da se svaki rani par ima sastajati jedanput tjedno za vrijeme dok studenti naporno ue. /aje pria utjelovila li eralnu i #umanu tradi.iju islama i naina 'kolovanja u #eratskoj medresi. /ali ani nisu ni'ta znali o povijesti i tradi.iji :erata. 9o'li su kako i #eratske 2ene stjerali u ku1e. 3judima je ilo za ranjeno posje1ivati sveti'ta sufijski# sveta.a koji# je u :eratu ilo u izo ilju. /ali ani su poni'tili vi'egodi'nje napore mud2a#edinskog zapovjednika Ismaila :ana da o razuje stanovni'tvo tako 'to su zatvorili sve 2enske 'kole. <atvorena je i ve1ina mu'ki# 'kola jer su nastavni.i ile 2ene. -roveli su segrega.iju u ono malo olni.a koje su funk.ionirale, zatvorili kupali'ta i za ranili 2enama odlazak na tr2ni.e. <ato su se #eratske 2ene prve po unile protiv tali ana. Vi'e od stotinu 2ena prosvjedovalo je 1). listopada 1((E. ispred guvernerova ureda protiv zatvaranja gradski# kupali'ta. /ali anska je vjerska poli.ija 2ene pretukla, a potom zatvorila nakon ega su poli.aj.i i'li od ku1e do ku1e i upozoravali mu'kar.e da 2ene dr2e u ku1ama. Me8unarodni mediji i &N uglavnom su ignorirali doga8aj u :eratu, ali je nekoli.ina <apadni# nevladini# organiza.ija s#vatila kakve 1e du oke posljedi.e ti doga8aji imati za nji#ove udu1e aktivnosti. Nakon dugi# zatvoreni# razgovora i jalovi# pregovora s tali anima u :eratu, &NI;4B i organiza.ija Spasite dje.u odluili su o ustaviti svoje programe za o razovanje u :eratu jer su tali ani iz ti# programa iskljuili djevoji.e.1! O ustava ti# programa nije pokole ala ta%li ane jer su u rzo s#vatili da im se druge agen.ije &N%a nisu spremne usprotiviti po pitanju nji#ove spolne diskrimina.ije. +tovi'e, uspjeli su podijeliti #umanitarne agen.ije. -olitika &N%a ila je u rasulu jer njegova predstavni'tva nisu uspjela zauzeti zajedniki stav u pregovorima s tali anima. 7ako je svaka agen.ija &N%a nastojala s tali a%nima posti1i vlastiti dogovor, kompromitirana su naela &N%a, a tali% anska diskrimina.ija prema 2enama samo se pove1ala. 0&N se nalazi na sklisku terenu. Misli da mo2e malim kompromisima zadovoljiti i me8unarodnu zajedni.u i tali ane. <apravo ne uspijeva zadovoljiti ni jedne ni druge0, rekao mije direktor jedne europske nevladine organiza.ije. /ek kad su 1((E. tali ani osvojili 7a ul svijet je postao svjestan nji#ove politike prema 2enama. &N nije vi'e mogao ignorirati to pitanje nakon 'to su strani mediji masovno prenosili vje'anje iv'eg predsjednika Nad2i ula#a i odnos tali ana prema 2enama u glavnom gradu. &slijedili su prosvjedi svjetski# elnika, poput glavnog tajnika &N%a 6outrosa 6outrosa =#alija, direktora &NI;4B%a, &N4S;O%A, &N:;$%a i 4uropskog predstavnika za ljudska prava, ali tali ani na to

73

Talibani

nisu reagirali.1? & 7a ulu su zatvoreni svi kozmetiki i frizerski saloni, kao i 2enska kupali'ta %jedina mjesta gdje je ilo tople vode. 7rojaima je nalo2eno da 2enama ne uzimaju mjere nego da naue napamet mjere svoji# redovni# klijenti.a. &ni'teni su modni asopisi. 5edan je ameriki novinar napisao slijede1e, 0Nalakiraj nokte, slikaj prijatelja, zasviraj flautu, zaplje'1i uz glaz u, pozovi stran.a doma na aj i prekr'io si tali anske dekrete0. Sve do ulaska tali ana u 7a ul katastrofalan nedostatak politike &N%a nije privlaio pozornost, ali je tada postao skandalozan pa se &N na'ao na udaru kritika feministiki# skupina. /ako je konano prisiljen zauzeti stajali'te. Izdao je priop1enje u kojemu se spominjalo 0ouvanje i promi.anje neotu8ive jednakosti i dostojanstva svi# ljudi0 i 0ukidanje diskrimina.ije me8u spolovima, rasama, etnikim skupinama i religijama0.1 1 Ali, u tom istom dokumentu stajalo je i to da 0me8unarodne organiza.ije visoko .ijene lokalne o iaje i kulture0. 6io je to klasian kompromis &N%a koji je tali anima pru2io upori'te za daljnje odugovlaenje tako 'to su o e1ali da 1e nakon uspostave mira dopustiti 'kolovanje 2enskoj dje.i. Ipak je &N, u studenom 1((E., io prisiljen o ustaviti osam projekata za osiguranje pri#oda ka ul%ski# 2ena koji su ili prijeko potre ni jer 2ene vi'e nisu smjele imati posao. /ijekom sljede1i# osamnaest mjese.i uslijedilo je ez roj jalovi# pregovora izme8u &N%a, nevladini# organiza.ija, vlada <apadni# zemalja i tali ana pa je postalo jasno daje tali anski lo i u 7anda#aru, sastavljen od uleme koje je zastupala tvrdu liniju, odluio u potpunosti se rije'iti &N%a. <ato su tali ani jo' vi'e poo'trili svoju politiku. <atvorili su privatne o iteljske 'kole, tj. nastavu u vlastitom domu koju su do tada dopu'tali i za ranili 2enama lijeenje u op1im olni.ama. & svi nju 1((). vjerska je poli.ija pretukla pet zaposleni.a amerike nevladine organiza.ije ;are International i potom zatra2ila da svi #umanitarni projekti do iju odo renje ne samo odgovaraju1eg ministarstva nego i od Ministarstva za unutarnje poslove, Ministarstva za javno zdravstvo, poli.ije i od Odjela za promi.anje vrlina i spreavanje poroka. -otom su zatra2ili da sve #umanitarne djelatni.e muslimanske vjere, koje dolaze u Afganistan, dolaze u pratnji jednog mu'kar.a s kojim su u krvnom srodstvu. Naposljetku su, u srpnju 1(()., zatra2ili da predstavni'tva svi# strani# #umanitarni# organiza.ija, ilo &N%a ili nevladini# organiza.ija, presele iz svoji# ureda u jednu unaprijed odre8enu zgradu poru'enog -olite#nikog fakulteta. 4uropska je unija o ustavila daljnju #umanitarnu pomo1 pa su &N i nevladine organiza.ije napustile 7a ul. Stra#ote afganistanski# 2ena esto su prikrivale injeni.u da pod tali anskom vla'1u nisu puno olje pro'li ni mu'kar.i, napose pripadni.i nepa'tunski# naroda. Svim mu'kar.ima u 7a ulu danje rok od samo 'est tjedana da puste radu do duljine koju su tali ani propisali ez o zira na injeni.u 'to pripadni.ima neki# etniki# skupina, kao 'to su :azari, genetski raste vrlo kratka rada. Aovjek nije smio imati radu kra1u od mu'ke 'ake pa su se zato pojavili vi.evi, poput onoga daje mu'ka rada postala najunosniji uvozno%izvozni posao i onoga da mu'kar.ima ne tre a viza za Afganistan nego rada. Vjerska je poli.ija stajala na uglovima uli.a sa 'karama u rukama i rezala dugu kosu a njezine vlasnike esto i atinala. Mu'kar.i su morali nositi 'al vare, tj. vre1aste #lae, do iznad gle2nja i svatko je morao moliti pet puta dnevno. /ali ani su se okomili i na #omoseksual.e. 7anda#arski su -a'tuni ili poznati po svojim lju avnim vezama s djea.ima, a jedan od kljuni# motiva z og koji# je mula Omar mo ilizirao tali ane ila je injeni.a da su lokalni ratni zapovjedni.i silovali malodo ne djeake. Ali, #omoseksualizam nije sprijeen, a kazne su ile vrlo neo ine ako ne i ne#umane. 7ad su u travnju 1((>. u 7a ulu zatekli dvoji.u vojnika u #omoseksualnom inu najprije su i# nemilosrdno pretukli, a potom svezali i namazali im li.a .rnim motornim uljem te i# tako na terenskom vozilu vozali po 7a ulu. 3jude optu2ene za #omoseksualizam ka2njavali su na takozvani 0islamski0 nain, koji je nepoznat u islamskom svijetu%prignjeili i i# zidom. & veljai 1((>. troji.u osu8enika na smrt z og #omoseksualizma, u 7anda#aru postavili su uz veliki zid od .igle i lata, koji su potom prevrnuli na osu8enike. Nakon pola sata su i# izvadili ispod ru'evine i jedan je uspio pre2ivjeti. 0Njegovo dostojanstvo, amir ul%muNminin Cmula OmarD nazoio je 'erijatskom ka2njavanju troji.e pedera u 7anda#aru0, izvijestio je tali anski list Anis.1) Na isti su nain, u o2ujku 1((>., u ijena dvoji.a mu'kara.a u 7a ulu. 0Na'i Verski dostojanstveni.i nisu suglasni glede ispravnog naina ka2njavanja za #omoseksualizam0, izjavio je mula Mu#amed :asan 'to pokazuje s kakvim su se raspravama tali ani avili. 0Neki ka2u da

74

Talibani

ismo takve gre'nike tre ali odnijeti na krov i odozgo i# a.iti, a drugi opet ka2u da ismo tre ali iskopati rupu pokraj nekog zida, zakopati i# u tu rupu i prevrnuti zid na nji#0.N> /ali ani su za ranili i sve mogu1e o like za ave koje je u siroma'noj i jadnoj zemlji kakav je Afganistan ionako oduvijek ilo malo. Afganistan.i su rado i'li u kino, ali su tali ani za ranili i kino i televiziju i video i glaz u i ples. Mula Mu#amed :asan jednom je rekao, 0Naravno, mi s#va1amo da ljudi tre aju nekakvu za avu, ali mogu i1i u park i promatrati .vije1e i vi'e 1e nauiti o islamu0. -o rijeima ministra prosvjete, mule A dula :anifija, tali ani 0se protive glaz i jer ona napinje du'u i ote2ava prouavanje islama0.1( -jesma i ples za ranjeni su i na vjenanjima koja su stolje1ima ila veliki dru'tveni doga8aj i od koji# su 2ivjele stotine sviraa i plesaa. Ve1ina i# je po jegla u -akistan. Nitko nije smio u svojim ku1ama imati na zidovima slike ni fotografije. 5ednog od najistaknutiji# afganistanski# slikara, Mu#ameda Ma'ala, koji je imao osamdeset dvije godine kad je slikao golemi mural na kojemu je ilo prikazano pet stotina godina povijesti :erata, prisilili su da i# promatra dok su njegov mural premazivali vapnom. 5ednostavno reeno, tali ani nisu pri#va1ali ni s#va1ali ni samu ideju kulture. I tradi.ionalne afganistanske novogodi'nje proslave, zvane novruz, za ranili su kao protuislamske. Novruz, kao drevni proljetni festival, oznaava prvi dan perzijskoga sunanog kalendara kad ljudi posje1uju gro ove svoji# li2nji#. /ali ani su primijenili silu kako i taj o iaj sprijeili. <a ranili su i praznik rada, 1. svi nja, kao komunistiki lagdan. Neko su vrijeme za ranili i mjese. korote u muslimana 'iita, zvan a'ura kao i svaki o lik sveanosti za glavne muslimanske proslave u godini, zvane eid. Ve1ina Afganistana.a ila je razoarana injeni.om da islamski svijet nije o'tro osudio tali anski ekstremizam. -akistan, Saudijska Ara ija i arapske zemlje oko -erzijskog zaljeva nikada nisu izdale nijedno priop1enje o potre ni 'kolovanja za 2ene, ni o ljudskim pravima u Afganistanu, niti su ikada te zemlje dovele u pitanje tali ansko tumaenje 'erijata. +utjele su i azijske muslimanske zemlje. <audo, od svi# islamski# zemalja Iran je najsna2nije stao u o ranu prava 2ena. 0Svojom fosiliziranom politikom tali ani ne dopu'taju 2enskoj dje.i polaziti 'kolu, 2enama ne dopu'taju raditi i sve to u ime islama. Ima li i'ta gore od nasilja, uskogrudnosti, ukidanja prava 2ena i la1enja islama0, rekao je ajatola# A#mad 92anati jo' 1((E.!" Iranska kritika tali anske politike znatno se pojaala nakon u ojstva iranski# diplomata u Mazani 1((>. godine. & Mazaru se nalazi gro lijepe i tragine srednjovjekovne pjesnikinje koja se zvala $a ia 6al#i. 6ila je to prva 2ena svoga vremena koja je pisala lju avne pjesme na perzijskom i tragino umrla nakon 'to joj je rat iem izudarao rune zglo ove jer je spavala sa svojim lju avnikom koji je io ro . Svoju je posljednju pjesmu napisala vlastitom krvlju u samrtnoj postelji. &z eke su djevojke stolje1ima njezin gro smatrale svetim i na njemu se molile za svoju lju av. 7ad su tali ani zauzeli Mazar za ranili su pristup njezinu gro u. /ako je lju av postala za ranjena, ak i ona prema srednjovjekovnoj sveti.i. 9eveto poglavlje 6O=A/S/VO O9 :4$OINA%9$O=A I /A3I6ANS7O =OS-O9A$S/VO Na udaljenosti od samo tri kilometra od sredi'ta 7anda#ara poinju polja maka i prote2u se dok ljudsko oko vidi. & prolje1e 1((). selja.i su ri2ljivo njegovali te mlade zelene iljke, sline salati, posa8ene prije samo nekoliko tjedana. -a2ljivo su kopali oko nji# da i# usprave, posipali i# umjetnim gnojivom i popravljali kanale za navodnjavanje koje je osamdeseti# godina uni'tila sovjetska vojska. <a nekoliko tjedana pro.vjetat 1e 2arko .rveni .vjetovi a nakon nekog vremena lati.e 1e im otpasti a ostat 1e tvrde a#ure. Aetiri mjese.a nakon sjetve a#ure se re2u tankim no2i1ima doma1e proizvodnje kako i se do'lo do nji#ove zlata vrijedne teku1ine. Seljak svaku a#uru sti'1e me8u prstima dok ne is.ijedi gustu i ljepljivu teku1inu ijelu poput snijega. /a se teku1ina zove opijum i do sljede1eg se dana pretvori u vrstu sme8u smolastu tvar koja se potom stru2e runikom. /a se radnja ponavlja svaki# nekoliko dana sve dok a#ura ne prestane pu'tati smolu. -otom se taj sirovi opijum skuplja u kalupe i dr2i vla2an u plastinim vre1i.ama dok ne do8e nakupa.. Opijum visoke kvalitete, koji se o ino do iva na do ro navodnjavanom podruju, tamno sme8e je oje i ljepljiv. <ove se tor i izvor je pri#oda svi# afganistanski# lokalni# ratni# zapovjednika, a napose tali ana.1 0Vjeno smo za#valni tali anima0, rekao je jedan ezu i postariji seljak po imenu Vali 92an dok je plijevio svoje makove. 0/ali ani su nam donijeli sigurnost tako da mo2emo u miru uzgajati mak.

75

Talibani

Moram uzgajati mak kako i# uzdr2avao svoju etrnaesterolanu o itelj0, dodao je. ;ilj tali ana da osiguraju mir i sigurnost na selu pretvorio se u golemu lagodat za uzgoj opijuma. Vali 92an na svojoj maloj njivi proizvodi ?@ kilograma sirovog opijuma godi'nje 'to mu donosi oko 1*"" dolara%pravo ogatstvo za afganistanskog seljaka. <na on da se na toj istoj koliini, nakon 'to se preradi i proda u 3ondonu ili NeI Jorku, zaradi pedeset puta vi'e, ali je sa svojom zaradom vi'e nego zadovoljan. $ezultati tog priljeva nov.a posvuda su vidljivi jer se u selima oko 7anda#ara vi'e o navlja nego igdje drugdje u Afganistanu. 7ako i selja.i poput Valija proizvodili 'to vi'e opijuma, tali ani su prona'li islamsko opravdanje, iako 7urNan muslimanima za ranjuje proizvodnju i upora u droga. <apovjednik tali anski# snaga za or u protiv droge u 7anda#aru, A dul $a'id o jasnio je prirodu svog jedinstvenog posla. On je ovla'ten uvesti strogu za ranu uzgoja #a'i'a 0jer ga konzumiraju Afganistan.i i muslimani0. Ali mije ez imalo sarkazma rekao sljede1e, 0Opijum je dopustiv jer ga konzumiraju ka%firi Cnevjerni.iD na <apadu, a ne muslimani ni Afganistan.i0. /ali ani imaju i drugi# politiki# razloga z og koji# dopu'taju pro.vat uzgoja maka. 03judima dopu'tamo da uzgajaju mak jer od toga do ro zarade. Ne mo2emo i# prisiljavati da uzgajaju p'eni.u jer i se digli na ustanak protiv tali ana kad i, smo i# prisilili da prestanu uzgajati mak. /ako uzgajamo mak, a p'eni.u do ivamo iz -akistana0, rekao je. =uverner Mu#amed :asan tu jedinstvenu politiku opravdava drukijom jezinom 0piruetom0, 09roga je zlo i mi ismo 2eljeli zamijeniti mak nekom drugom unosnom kulturom, ali to za sada nije mogu1e jer nismo me8unarodno priznati0. Sljede1i# nekoliko mjese.i mula Omar 1e s vremena na vrijeme predlo2iti SA9%u i &N%u da 1e sprijeiti uzgoj maka ako tali ani do iju me8unarodno priznanje. 6ilo je to prvi put daje tali anski pokret, koji je kontrolirao ("F zemlje me8unarodnoj zajedni.i ponudio takvu mogu1nost. /ali ani su vrlo rzo s#vatili daje potre no formalizirati ekonomiju droge kako i pove1ali pri#ode. Aim su osvojili 7anda#ar izjavili su da 1e za raniti sve droge 'to je io dovoljan poti.aj amerikim spostavili kontakt s tali anima. Me8utim, nakon nekoliko mjese.i tali ani su s#vatili da im je pri#od od maka vrlo potre an i da i za ranom njegova uzgoja ogorili seljake. -oeli su u irati islamski porez zvan zekat od svi# preprodavaa opijuma. -rema 7urNanu muslimani moraju davati !,@F svoji# pri#oda kao zekat za siroma#e, ali tali anima vjera nije prijeila da u iru !"F od vrijednosti svakog kamiona opijuma. Istodo no je svaki zapovjednik i guverner pokrajine u irao svoje poreze kako i punio svoju rizni.u i #ranio svoje vojnike. Neki su postali i znaajni preprodavai opijuma ili su kao posrednike u tome trgovinskom lan.u upo'ljavali lanove svoji# o itelji. /ali ani su se u me8uvremenu okomili na #a'i' kao glavnu namirni.u afganistanski# vozaa kamiona, i tu su za ranu proveli vrlo uinkovito, ime su pokazali da i i nji#ov napad na opijum io jednako sna2an. & dva skladi'ta u 7anda#aru uskladi'tili su stotine vre1a #a'i'a zaplijenjeni# od uzgajivaa i preprodavaa. O ini suljudi govorili da i# je stra# uzimati #a'i' nakon 'to su ga tali ani za ranili. <a one koji su ga i dalje potajno uzimali tali ani su izmislili novi nain lijeenja ovisnosti o #a'i'u. 07ad u#vatimo krijumare #a'i'a ili ovisnike o #a'i'u ispitujemo i# i tako i# nemilosrdno tuemo dok ne saznamo istinu0, rekao je A dul $a'id, i dodao, 0Onda i# satima dr2imo u #ladnoj vodi, dva do tri puta dnevno. /o je vrlo do ar lijek0.* -otom je oti'ao u zatvor i doveo mi nekoli.inu prestravljeni# zatvorenika%ovi%snika kako i# s njima razgovarao. 6ez oklijevanja su se slo2ili daje tali anska 'ok%terapija uinkovita. 07ad me tuku i kad sam u #ladnoj vodi potpuno za oravim na #a'i'0, rekao je jedan trgova. i preprodava #a'i'a po imenu 6a#t Mu#amed koji je izdr2avao tromjesenu zatvorsku kaznu. Od 1((!. do 1((@. Afganistan je svake godine proizvodio od !!"" do !?"" metriki# tona opijuma i tako dosegnuo Mianmar kao najve1eg proizvo8aa sirovog opijuma na svijetu. Afganistan je 1((E. proizveo !!@" metriki# tona sirovog opijuma. 9u2nosni.i -rograma &jedinjeni# naroda za kontrolu droga C&nited Nations 9rug ;ontrol -rogramme, skra1eno &N9;-D izjavili su daje 1((E. samo u 7anda#aru, na *1E" #ektara zemlje, proizvedeno 1!" metriki# tona opijuma, stoje predstavljalo golem porast proizvodnje u odnosu na 1((@. kad je na !?E" #ektara proizvedeno )( metriki# tona. -oslije toga, 1(()., kad su tali ani pro'irili svoju vlast na 7a ul i dalje na sjever, proizvodnja opijuma poraslaje za stra#otni# !@F, tj. na !>"" metriki# tona. 9ese.i tisu1a pa'tunski# iz jegli.a 'to su iz -akistana stizali na podruja pod

76

Talibani

tali anskom vla'1u, o ra8ivali su zemlju i uzgajali kulturu koja je donosila najlak'u i najunosniju zaradu. -rema &N9;-%u, selja.i su do ivali manje od 1F ukupne zarade od trgovine opijumom, !,@F do ivali su preprodavai u Afganistanu i -akistanu, a @F je ostajalo u zemljama kroz koje je #eroin prolazio na putu za <apad. Ostatak zarade odlazio je na preprodavae i distri utere u 4uropi i SA9%u. Aak i uz tako nizak postotak zarade pro.jenjuje se daje u rukama afganistanski# seljaka godi'nje zavr'avalo vi'e od 1"" milijuna ameriki# dolara. /ako su tali ani po irali poreze u iznosu od najmanje !" milijuna dolara godi'nje. Sve od 1(>". svi su mud2a#edinski zapovjedni.i pri#odom od droge finan.irali svoje vojne po#ode i punili vlastite d2epove. -okupovali su ku1e i poduze1a u -e'avaru, nova terenska vozila i imali raune u stranim ankama. 5avno nisu 2eljeli priznati da se upu'taju u trgovinu drogom, ali su uvijek za to optu2ivali svoje suparnike. Ali, za razliku od /ali ana nijedan od nji# nije io dovoljno drzak, ili dovoljno po'ten, priznati da se ne 2eli oriti protiv uzgoja i trgovine drogom. =odine 1(()., po pro.jeni &N9;-%a i SA9%a, (EF afganistanskog #eroina potje.alo je s podruja pod tali anskom vla'1u. /ali ani nisu samo pove1ali podruje za proizvodnju opijuma. Svojim su po jedama znatno pove1ali i trgovinu i transportne rute. Nekoliko puta mjeseno do zu a naoru2ani konvoji kamiona marke tovota kretali su iz pokrajine :elmand, gdje se uzgaja @"F afganistanskog opijuma, na duga pra'njava putovanja. Neki su odlazili prema jugu, preko pustinje pokrajine 6aluistan do luka na pakistanskoj o ali Makran, drugi su odlazili u Iran, zao ilazili /e#eran i zavr'avali u istonom dijelu /urske. Neki su odlazili prema sjeverozapadu u :erat i dalje u /urkmeniju. =odine 1((). trgov.i drogom poeli su opijum prevoziti teretnim zrakoplovima iz 7anda#ara i 92alala ada do luka u -erzijskom zaljevu, kao 'to su A u 9a i i +ar2a. /a eksplozija proizvodnje #eroina u Afganistanu najte2e je pogodila zemlje Srednje Azije. $uska je mafija, koja je u Afganistanu imala veze jo' iz vremena sovjetske okupa.ije, koristila svoje mre2e za pre a.ivanje #eroina preko zemalja Srednje Azije, $usije i 6altiki# zemalja u 4uropu. /ad2ikistan i 7irgistan uspostavili su va2ne opijumske rute, a i sami su postali va2nim proizvo8aima opijata. 9ok se afganistanski opijum ranije rafinirao u la oratorijima u -akistanu, z og udara pakistanske poli.ije i uspostave novi# ruta preprodavai su opremili vlastite la oratorije u samom Afganistanu. A.etiki an#idrid, kemikalija potre na za pretvaranje opijuma u #eroin, krijumario se u Afganistan preko Srednje Azije. Ironino je daje po'ast proizvodnje #eroina poela u -akistanu, a ne u Afganistanu. -akistan je postao velikim proizvo8aem opijuma osamdeseti# godina kad je godi'nje proizvodio >"" metriki# tona, tj. )"F ukupne svjetske proizvodnje #eroina, sve do 1(>(. -od tajnim pla'tem opskr e afganistanski# mud2a#edina, koju su osiguravali ;IA i ISI, razvila se proizvodnja narkotika golemi# razmjera. 0/ijekom osamdeseti# godina korup.ija, tajne opera.ije i proizvodnja i trgovina drogom tako su ili isprepleteni daje ilo te'ko odvojiti pakistansku trgovinu drogom od slo2eniji# pitanja regionalne sigurnosti i oru2ani# po una0, stoji u jednoj izvrsnoj studiji iz 1((!. u kojoj se o ra8uje neuspjela amerika politika or e protiv droge.? 7ao i u Vijetnamu, gdje je ;IA namjerno okretala glavu od trgovine drogom kojom se avila protukomunistika gerila koju je ;IA finan.irala, Sjedinjene su Amerike 9r2ave odluile i u Afganistanu ne o ra1ati pozornost na rastu1u spregu mud2a#edina, pakistanski# trgova.a drogom i razni# elemenata u vojs.i. -ojedini sluajevi te sprege koji su osamdeseti# godina uspjeli do1i na vidjelo, ili su samo vr# velikog ledenjaka. =odine 1(>*. direktor ISI%a, general A#tar A dur $a#man, morao je otpustiti svo oso lje ISI%a u 7eti jer su ili upleteni u trgovinu drogom i preprodaju oru2ja koje je dopremala ;IA i koje je ilo namijenjeno mud2a#edinima.@ =odine 1(>E. ojnik <a#irudin Afridi je u#i1en dok se vozio iz -e'a%vara u 7arai s !!" kilograma #eroina visoke vrijednosti, 'to je ila najve1a poli.ijska zapljena droge u povijesti -akistana. 9va mjese.a kasnije, na istoj je ruti, s jednakom koliinom #eroina u#i1en kapetan avija.ije :alil%ur $a#man. Mirno je priznao da mu je to ilo peto takvo putovanje. Samo te dvije zapljene vrijedile su na amerikim uli.ama E"" milijuna dolara, koliko i ukupna pomo1 SA9%a -akistanu te godine. O oji.a asnika zadr2ana su u zatvoru u 7araiju, odakle su misteriozno po jegla. 3aIren.e 3ifs.#ultz o tome je napisao, 0Sluajevi Afridi%$a#man ukazuju da postoji #eroinska mafija'ka organiza.ija unutar vojske i ISI%a, povezana s Afganistanom0.

77

Talibani

Amerika organiza.ija pod nazivom &prava za or u protiv droge C9rugs 4nfor.ement Administration, skra1eno 94AD imala je osamdeseti# godina u -akistanu sedamnaest djelatnika s punim radnim vremenom, koji su otkrili da postoji ?" veliki# #eroinski# mafija'ki# organiza.ija a na elu neki# od nji# ili su najvi'i dr2avni du2nosni.i. /ijekom toga desetlje1a nije raz ijena nijedna od ti# organiza.ija. Oito je postojao suko interesa izme8u ;IA%e, koja nije 2eljela da se pojave nikakva neugodna otkri1a o drogera'kim vezama izme8u 0junaki#0 mud2a#edina i pakistanski# du2nosnika i trgova.a drogom s jedne strane i 94A%e s druge strane. Nekoliko djelatnika 94A%e zatra2ilo je premje'taj, a najmanje je jedan dao otkaz jer im ;IA nije dopustila o avljati nji#ovu du2nost. & vrijeme d2i#ada, i mud2a#edini i asni.i komunistike vojske u 7a ulu iskoristili su priliku. 3ogistika nji#ovi# opera.ija ila je iznimno jednostavna. Magar.i, deve i konvoji kamiona, kojima se u Afganistan prevozilo oru2je, nekad su se vra1ali prazni, a potom su prevozili sirovi opijum. ;IA i ISI podmi1ivali su pa'tunske plemenske poglavi.e kako i ovi kroz svoja podruja propustili konvoje oru2ja. & rzo su i# poeli podmi1ivati i za transporte #eroina koji su istim rutama, ali u suprotnom smjeru, odlazili za -akistan. Na.ionalna 1elija za logistiku, vojno prijevozniko poduze1e koje je prevozilo oru2je ;IA%e od luke u 7araiju do -e'avara i 7ete, esto su koristili trgov.i drogom, koji su imali do re veze, za transport #eroina u 7arai, odakle je odlazio u druge zemlje. /aj transport #eroina veliki# razmjera iz osamdeseti# godina ez znanja, ako ne i lagoslova, najvi'i# du2nosnika u vojs.i, vladi i ;IA%i. Svi su odluili okrenuti glavu jer su imali ve1u i va2niju zada1u%poraziti Sovjetski Savez. <a kontrolu droge nitko nije io zadu2en. Vojska je tek 1((!., kad je general Asif Navaz postao vr#ovnim zapovjednikom pakistanske vojske, poduzela organiziranu ak.iju za iskorjenjivanje drogera'ke mafije koja je uzela ma#a i u pakistanskim vojnim snagama. Me8utim, #eroinski je nova. ve1 io prodro u paki%stansko gospodarstvo, politiku i dru'tvo. -redstavni'tva zapadni# organiza.ija za or u protiv droge u Islama adu pratile su 'efove droge koji su za prvog mandata premijerke 6enazir 6uto, C1(>>.% 1((".D i u vrijeme mandata premijera Navaza +arifa C1((".%1((*.D, ili zastupni.i u Narodnoj skup'tini. /i su drogera'ki mafija'i finan.irali kandidate na iz orima za visoke polo2aje i u -akistanskoj narodnoj stranki premijerke 6enazir 6uto i u -akistanskoj muslimanskoj ligi premijera Navaza +arifa. Industrija i trgovina sve su se vi'e finan.irale opranim nov.em od droge, a .rnu ekonomiju, koja je inila od *"%@"F ukupnoga pakistanskog gospodarstva, uvelike si dotirali pri#odi od droge. /ek nakon povlaenja sovjetski# trupa iz Afganistana poeo se pove1avati pritisak SA9%a i drugi# <apadni# zemalja na Islama ad da smanji proizvodnju opijuma u zemlji. /ijekom sljede1i# deset godina -akistanu je dodijeljena pomo1 u iznosu od 1"" milijuna dolara za or u protiv droge. &zgoj maka osjetno je smanjen, s nekada'nji# >"" tona godi'nje na !? tone 1((). godine i na samo ! tone 1(((. godine. -rojekti za uzgoj novi# kultura u Sjeverozapadnoj pograninoj pokrajini pokazali su se vrlo uspje'nima. Me8utim, trgovaka i transportna mafija nije u potpunosti nestala pa je s dolaskom tali ana i s pove1anjem uzgoja #eroina u Afganistanu opet pro.vjetala. -akistan vi'e nije proizvodio #eroin, ali je postao velikom transportnom rutom za izvoz tali anskog #eroina. Isti oni trgov.i drogom, vozai kamiona, medrese i kontakti u vladi, kao i lan.i za opskr u tali ana oru2jem, gorivom i #ranom, slu2ili su za prijevoz droge, kao i u vrijeme mud2a#edina tijekom osamdeseti# godina. -akistan se vra1ao na svoje stare navade. & veljai 1((>. ;lintono%va je vlada optu2ila Islama ad da ne ini ni'ta za suz ijanje proizvodnje i izvoza #eroina. SA9 je od io potvrditi -akistan kao zemlju koja onemogu1ava proizvodnju droge, ali je na kraju ipak napravio iznimku z og interesa na.ionalne sigurnosti SA9%a.) Ali pro lem droge pre'ao je grani.e -akistana i Afganistana. 7ako su se izvozne rute u svim smjerovima mno2ile, u .ijeloj je regiji dramatino poraslo konzumiranje droge. =odine 1((>. oko @>F opijata konzumiralo se na podruju same regije, a izvozilo se tek oko ?!F.> =odine 1()(. u -akistanu nije ilo nijednog ovisnika, a 1(>E. ilo i# je E@".""",1((!. tri milijuna, a 1(((. po prili.i pet milijuna. < og ovisnosti o #eroinu i nov.a od droge pove1ali su se ezakonje i nezaposlenost. Isti su im eni.i omogu1ili naoru2avanje etnikim i Verski m ekstremistikim skupinama. Iranska je vlada 1(>>. priznala da u toj zemlji ima milijun i dvjesto tisu1a ovisnika ali su mi stariji du2nosni.i u /e#eranu rekli da se nji#ov roj kre1e lizu tri milijuna, ez o zira na to 'to Iran ima

78

Talibani

jednu od najstro2i# politika or e protiv droge na svijetu, gdje svatko koga u#vate s nekoliko grama #eroina automatski do iva smrtnu kaznu.( Osim toga, Iran se znatno vi'e od -akistana trudio otkloniti opasnost od droge. Od osamdeseti# godina izgu io je !@"" pripadnika snaga sigurnosti u vojnim opera.ijama presije.anja konvoja droge iz Afganistana. Nakon stoje Iran, u vrijeme tenzija s tali anima iz rujna 1((>., zatvorio grani.u s Afganistanom, njegove su snage sigurnosti na toj grani.i, u samo nekoliko tjedana, zaplijenile pet tona #eroina. 7ako je zatvaranjem te grani.e smanjen izvoz #eroina a time i tali anski pri#odi od poreza, tali ani su ili suoeni s velikom finan.ijskom krizom. 6roj ovisnika o #eroinu porastao je i u &z ekistanu, /ad2ikistanu, /urkmeniji i 7irgistanu nakon 'to su te zemlje postale dijelom #eroinskog izvoznog lan.a. =odine 1((>. poli.ija je na tad2ikistansko%af%ganistanskoj grani.i zaplijenila 1""" kilograma opijuma i !"" kilograma #eroina. & sijenju 1(((., na jednoj me8unarodnoj konferen.iji tad2ikistanski je predsjednik Imomali $a#manov rekao da se iz Afganistana u njegovu zemlju dnevno prokrijumari 1""" kilograma droge i da roj ovisnika raste. &z ekistan je rekao da se tijekom 1((>. godine krijumarenje droge iz Afganistana pove1alo za 11F. Vidio sam kako #eroin otvoreno prodaju u glavnom gradu /urk%menije A'#a adu ispred #otela s pet zvjezdi.a, a u #otelima sam vidio kriavo odjevene turkmenske i ruske mafija'e, u pratnji jo' kriaviji# djevojaka, kako razgovaraju o svojim putovanjima do afganistanske grani.e 0radi posla0. -oli.ija je 1((). zaplijenila dvije tone #eroina i *> tona #a'i'a. 7ako je /urkmenija vodila pomir enu politiku prema tali anima, godine 1(((. postala je glavnom rutom za izvoz afgani% stanskog #eroina koji je io vrlo unosan za korumpirane turkmenske du2nosnike.1" -redsjednik 7irgistana Askar Akajev rekao mi je u sijenju 1(((. daje njegova zemlja postala 0glavnom rutom za trgovinu drogom i odgovorna je za porast kriminala0. 9odao je da u ratu protiv droga nije mogu1e po ijediti dok u Afganistanu ne zavlada mir te da je gra8anski rat postao najve1im im enikom desta iliza.ije u .ijeloj regiji. 4ksplozija #eroina u Afganistanu poga8a politiku i ekonomiju .ijele te regije. &ni'tava dru'tvo, naru'ava ekonomiju ti# ionako kr#ki# zemalja i stvara novu narko elitu koja odskae od sve siroma'nijeg puka. 5edan je zapadni veleposlanik u Islama adu izjavio, 09roga odre8uje politiku ove regije kao nikada ranije0, i dodao, 0Smatramo da ona sada predstavlja jednaku opasnost kao i islamski fundamentalizam i terorizam kao i poten.ijalni ekonomski kra# u nekima od ti# zemalja0.1! /o pogor'anje situa.ije potaknulo je me8unarodnu zajedni.u da poku'a razgovarati s tali anima. & listopadu 1((). &N9;- je, nakon 'est mjese.i tajni# pregovora, postigao sporazum s tali anima. /ali ani su pristali iskorijeniti uzgoj maka ako me8unarodna zajedni.a osigura sredstva za pomo1 selja.ima da ponu uzgajati druge kulture. 9irektor &N9;-%a, -ino Arla..#i, zatra2io je od donatorski# zemalja !@ milijuna dolara za desetogodi'nji program uni'tenja uzgoja maka na podruju pod tali anskom vla'1u. 0Afganistanski #eroin opskr ljuje >"F europskog i @"F svjetskog tr2i'ta #eroina. Ovdje je rije o uni'tenju polovi.e svjetskog #eroina0, odu'evljeno je rekao Arla..#i. &N9;- je izjavio da 1e osigurati nove unosne kulture, po olj'ati sustav navodnjavanja, izgraditi tvorni.e i dati sredstva za proved u zakona. Ali taj sporazum tali ani nisu nikada proveli pa se on, nakon odlaska &N%a iz Afganistana 1((>. jednostavno raspao. Nakon 'est mjese.i i s manje optimizma Arla..#i mije rekao, 0Afganistan je jedan od najte2i# i najva2niji# dijelova svijeta, ali za kontrolu proizvodnje droge potre an je jedan 'iri politiki dogovor0.1? Ni potezi ogati# zemalja koje su podupirale ini.ijative &N9;-%a nisu ulijevali puno nade. Od 1((*. do 1((). &N9;- je od zemalja donatori.a zatra2io 1E,? milijuna dolara za or u protiv narkotika u Afganistanu, a do io je tek polovi.u toga iznosa. -orezi na izvoz opijuma postali su okosni.om tali anski# pri#oda i nji#ove ratne ekonomije. =odine 1((@. &N9;- je pro.ijenio da izvoz droge iz Afganistana i -akistana donosi pri#od od oko @" milijardi rupija C1,*@ milijardi dolaraD godi'nje. =odine 1((>. izvoz #eroina se udvostruio i dosegnuo vrijednost od tri milijarde dolara. Nov.em od droga finan.irali su se oru2je, streljivo i gorivo za potre e rata. /aj je nova. slu2io za kupnju #rane i odje1e za vojnike kao i za isplatu nji#ovi# pla1a, za tro'kove prijevoza i za dodatne nagrade 'to i# je tali ansko vodstvo odo ravalo svojim or.ima. 5edino 'to se mo2e re1i u korist tali ana jest to da taj pri#od, za razliku od nji#ovi# pret#odnika, nije punio d2epove nji#ovi# vo8a, koji su i dalje 2ivjeli krajnje skromno. Alije od afganistanski# i pakistanski# trgova.a drogom napravio milijuna'e.

79

Talibani

Istodo no s trgovinom drogom, pod tali anskom se vla'1u pove1ala i tradi.ionalna afganistanska krijumarska trgovina iz -akistana a u novije vrijeme i iz zemalja oko -erzijskog zaljeva, stoje ekonomski po#aralo susjedne zemlje. 7ompanija Afg#an /ransit /rade CA//D, koju podro no opisujemo u -etnaestom poglavlju, najve1i je slu2 eni izvor pri#oda za tali ane i pro.jenjuje se da afganistanskom gospodarstvu godi'nje donosi tri milijarde dolara. ;arini.i u 7anda#aru, 7a ulu i :eratu ne 2ele otkriti svoje dnevne zarade, ali ako znamo da kroz 7anda#ar dnevno pro8e tristo kamiona na putu za Iran i Srednju Aziju, preko :erata, i jo' dvjesto kroz 92alala ad i 7a ul prema sjeveru, onda su one doista velike. Ilegalna trgovina ro om 'iroke potro'nje, pre#ram enim namirni.ama i gorivom, koja prolazi kroz Afganistan, uni'tava industriju, smanjuje dr2avne pri#ode i dovodi do povremeni# nesta'i.a #rane u svim susjednim zemljama, 'to nji#ova gospodarstva poga8a kao nikada u vrijeme d2i#ada. /ali anski pri#odi od .arina, tj. od krijumarske trgovine, idu preko Afganistanske dr2avne anke, koja poku'ava osnovati podru2ni.e u glavnim gradovima svi# pokrajina. Ali u toj se an.i ne vodi knjigovodstvo koje i otkrilo otkud nova. dolazi i kamo odlazi. /i 0slu2 eni0 pri#odi ne idu u ratni proraun, jer ratni proraun izravno prikuplja i tro'i mula Omar u 7anda#aru, a ine ga pri#od od droge, pomo1 od -akistana i Saudijske Ara ije i dona.ije iz drugi# izvora. 0Imamo pri#ode od .arina, rudarstva i zekata ali postoje i neki drugi izvori pri#oda za potre e rata koji ne idu preko Afganistanske dr2avne anke0 priznao je zamjenik ministra finan.ija, mevlana Arifula# Arif.1@ 7ako ratom upravlja izravno mula Omar iz svoji# metalni# kovega kr.ati# nov.em, koje dr2i pod krevetom, gotovo je nemogu1e napraviti dr2avni proraun, ak kad i i ilo takvi# strunjaka, a nema i#. & Ministarstvu finan.ija nema nijednog strunjaka za ekonomiju ili ankarstvo. Ministar i njegovi zamjeni.i su mule s o razovanjem iz medresa, a svi raniji slu2 eni.i upu1eni u posao do ili su otkaz. 7oliko su nedostatna slu2 ena sredstva mo2e se prosuditi iz injeni.e daje Ministarstvo finan.ija 1((). godine odredilo proraun u protuvrijednosti od 1"".""" dolara za .ijelu dr2avnu upravu i za programe razvoja za sljede1u finan.ijsku godinu, tj. za razdo lje od veljae 1((). do sijenja 1((>. /aje svota zapravo pokrivala samo pla1e du2nosnika. Neki od mula me8u tali anima, koji se ave trgovinom, poku'avaju potaknuti razvoj industrije i strana ulaganja ali, ini se da nemaju nikakve oz iljne potpore tali anskog vodstva. 0Helimo Afganistan pretvoriti u modernu zemlju i imamo golema mineralna, naftna i plinska ogatstva koja zasigurno zanimaju strane ulagae0, rekao je ministar za rudarstvo i industriju mevlana A#mad 92an, koji je napustio svoj posao proizvodnje sagova u Saudijskoj Ara iji kako i se pridru2io tali anima i vodio afganistanska industrijska poduze1a. 0-rije negoli smo preuzeli vlast na jugu zemlje, nije ilo nijedne tvorni.e. Sad smo, uz pomo1 pakistanski# i afganistanski# trgova.a, ponovno otvorili rudnike i tvorni.e sagova0, dodao je. -riznao je da su me8u lanovima mo1ne kanda#arske Sure rijetki oni koje zanimaju ekonomska pitanja jer su previ'e zaokupljeni ratom.1E 7ao poti.aj za strana ulaganja, napose pakistanskim trgov.ima esplatno je ponudio zemlju svakome tko 2eli izgraditi tvorni.u. Ali, kako je sva infrastruktura poru'ena, svaki i ulaga morao izgraditi vlastitu .estu i vlastitu elektranu, kao vlastiti smje'taj za radnike. Aini se da samo nekoli.ina pakistanski# i afganistanski# prijevoznika i trgova.a, sa sjedi'tem u -e'avaru i 7eti, koji ve1 sudjeluju u krijumarskoj trgovini ili u unosnoj ilegalnoj trgovini drvnom gra8om iz Afganistana, pokazuju zanimanje za neke projekte, poput rudarstva. & Afganistanu vi'e nema o razovanog ili profesionalnog sloja. S nekoliko iz jegliki# valova 'to su napustili gradove od 1((!., oti'li su i svi o razovani ljudi, 'kolovani strunja.i, ak i telefonisti, elektriari i me#aniari. Ve1ina tali ana zadu2eni# za odjele poput finan.ija, ekonomije i dru'tvenog sektora, zapravo su trgov.i, mule, tj. poslovni ljudi, prijevozni.i i krijumari koji izgradnju dr2ave vide samo kroz perspektivu 'irenja tr2i'ta za krijumarenje i prijevozni'tvo po .ijeloj regiji. 5edan od nji# je i mula A dul $a'id, 2estoki tali anski vojni zapovjednik iz :elmanda koji je postao poznat 1((). kad je zaro io jednu pakistansku vojnu patrolu stoje iz pokrajine 6alu.istan u'la na afganistanski teritorij u potjeri za jednom andom krijumara droge. &#itio je te vojnike i poslao i# u 7anda#ar pa je iz ila sva8a izme8u Afganistana i -akistana. Osim toga on je direktor kamenoloma za proizvodnju mramora koji je u vlasti tali ana. & tom rudniku, koji upo'ljava @"" radnika s krampovima i piju.ima, nema nijednog in2enjera, nikakve opreme, nema struje ni

80

Talibani

strunog rada. Njegova te#nika proizvodnje mramora svodi se na upora u eksploziva kojim se mramor raznosi Ci nagr8ujeD. Apetit tali ana za stranim ulaganjima potaknulo je nadmetanje dviju naftni# kompanija, argentinske kompanije 6ridas i amerike kompanije &no.al, koje su se natje.ale za naklonost tali ana kako i izgradile plinovod od /urkmenije do -akistana, preko ju2nog Afganistana Cvidi 9vanaesto i /rinaesto poglavljeD. /aj je plinovod privukao nekoliko razmetljivi# poslovni# ljudi, spremni# na rizik. Me8u njima su ili i afganistanski i pakistanski trgov.i koji su u 7anda#aru du2 puta za :erat gradili enzinske postaje. O e1ali su izgraditi .este. 5edna skupina iz SA9%a osigurala je tali anima 1(((. godine mre2u mo ilni# telefona od 7a ula do 7anda#ara. /e aktivnosti nisu pomogle uspostavi pravoga gospodarstva. 5edini im je .ilj io unaprijediti tali anski krijumarski posao i olak'ati 2ivot trgov.ima i prijevozni.ima. <a.ijelo ne1e do1i do oz iljni# strani# ulaganja, ak ni do pomo1i za poetak o nove, sve dok ne zavr'i rat i ne pojavi se neka vlada koja i mogla osigurati minimum sta ilnosti i lojalnosti. & me8uvremenu Afganistan slii na ekonomsku .rnu rupu koja oda'ilje valove nesigurnosti i kaosa po regiji koja je ve1 suoena s mnogostrukim ekonomskim krizama. Afganistanska je infrastruktura u ru'evinama. Ne postoje ni osnovne .ivilne lagodati dostupne u ilo kojoj nerazvijenoj zemlji. Nema teku1e vode, elektrine struje, telefona, pro#odni# .esta ni redovite opskr e energijom. -ostoje oz iljne nesta'i.e vode, #rane, smje'taja i drugi# osnovni# potre a. Ono malo 'to postoji za ve1inu je ljudi preskupo i nedostupno. 7ako su tijekom rata postavljeni milijuni mina, to je prouzroilo oz iljne pro leme raseljavanja u gradovima i selima, jer su mine na najplodnijim podrujima ugrozile poljoprivredu i navodnjavanje. Od 1()(. od eksplozija mina u ijeno je ?"".""" ljudi u Afganistanu i jo' toliko i# je ranjeno. /rinaest posto afganistanski# o itelji imaju arem jednog lana koji je poginuo ili je ostao invalid od eksplozija mina, a svakoga mjese.a pogi a ili iva ranjavano *"" oso a. Iako postoji ?""" pirote#niara, koje upo'ljavaju &N i razne nevladine organiza.ije i koji poku'avaju razminirati zemlju 'to prije, mo2da 1e tre ati jo' deset godina za razminiranje samo veliki# gradova. =odine 1((>., nakon 'est godina naporna rada, od 1*"" etvorni# kilometara miniranog prostora na podruju 7a ula jo' je ostalo vi'e od @"" etvorni# kilometara pod minama.N) Osim or e s minama ve1ina stanovnika 7a ula svakodnevno se ori za malo prljavi# afganistanski# novani.a za kupnju dnevni# namirni.a. /rgovine su pune krijumareni# namirni.a iz Irana i -akistana, ali ljudi nemaju nov.a kupiti i#. Oni afganistanski lijeni.i koji nisu po jegli iz 7a ula primaju mjesenu pla1u u protuvrijednosti od @ ameriki# dolara. &spijevaju pre2ivljavati samo za#valjuju1i dona.ijama Me8unarodnog od ora ;rvenog kri2a. -rosjena mjesena pla1a kre1e se od jednog do tri dolara. 7ao rezultat potpunog siroma'tva i nezaposlenosti veliki postotak stanovni'tva u gradovima potpuno je ovisan o agen.ijama &N%a, od koji# do iva osnovna 2ivotna sredstva i pomo1 za #ranu. -olovi.a od 1,! milijuna stanovnika 7a ula prima neku vrstu pomo1i u #rani od <apadni# #umanitarni# agen.ija. &N je stalno suoen s pitanjem nije li mo2da nji#ova #umanitarna pomo1 samo doprinos produ2etku rata, jer ratne zapovjednike oslo a8a odgovornosti za .ivilno puanstvo. /ali ani su uvijek tvrdili da oni nisu odgovorni za narod jer 1e Alla# sve osigurati. Ali, ijeda o inog ovjeka samo i se pove1ala kad i &N i nevladine organiza.ije u potpunosti o ustavile dostavu pomo1i, oso ito ugro2enim skupinama kao 'to su udovi.e i siroad. =odine 1((>. ekonomska se situa.ija vidno pogor'ala. Sjeverni su Afganistan pogodila tri razorna potresa, tali anska opsada :azarad2ata izazvala je op1u glad u sredi'njem Afganistanu, poplave u 7anda#aru potopile su sela i usjeve, a stanovni'tvo u gradovima ilo je pogo8eno odlaskom #umanitarni# organiza.ija nakon ameriki# raketni# napada iz kolovoza 1((>. godine. =lad se vidjela na uli.ama 7a ula te #ladne zime 1((>.P((., kad su si rijetki ljudi mogli priu'titi arem jedan o rok dnevno ili ugrijati svoje domove, ali ilo je znakova nade, samo kad i nastupio mir. LB- je pro.ijenio da 1e urod 2itari.a za 1((>. iznositi *,>@ milijuna tona, tj. @F vi'e nego 1(()., stoje tre ala iti od 1()>. najunosnija godina. /o je io odraz po olj'anog reda i zakona na ruralnim podrujima pod tali anskom vla'1u, prestanka or i i povratka iz jegli.a na svoju zemlju. Iako jo' uvijek ima 1,! milijuna iz jegli.a u -akistanu i 1,? milijuna u Iranu, od 1((!. do 1(((. vratilo se ? milijuna iz jegli.a. Me8utim, tali ani i agen.ije &N%a jo' su uvijek, 1((>., morali uvoziti )@".""" tona p'eni.e za afganistanske

81

Talibani

gradove. 5asno je da tali ani nisu doveli do ekonomskog rasula u Afganistanu. <apravo su ga naslijedili od gra8anskog rata u kojemu su se, nakon 1((!., orile sve strane. Ali, nijedna strana, ukljuuju1i i tali ane, nije o ra1ala ni malo pozornosti potre ama .ivilnog puanstva. <ato ne udi da <apadne zemlje pate od 0zamora donatora0, tj. od nespremnosti da daju vi'e sredstava za #umanitarnu pomo1 u situa.iji kad gra8anski rat nesmiljeno traje i kad su ratni zapovjedni.i neodgovorni. 7oordinator &N%a za Afganistan do 1((>., Alfredo Lits.#i%%;estari, izjavio je, 0$azina patnje koju je do2ivio afganistanski narod doslovno je zastra'uju1a. 7ako godine prolaze, sredstva kapaju sve sporije i sporije. 9o ivamo manje od polovi.e zatra2enoga iznosa0.1 > $atni se zapovjedni.i ni izdaleka ne rinu oko o nove zemlje. Afganistanska ekonomska .rna rupa sve je du lja i 'ira i guta sve vi'e vlastiti# ljudi i ljudi .ijele regije. 9eseto poglavlje =3O6A3NI 9HI:A9%A$A-I & AB=ANIS/AN& I OSAMA 6IN 3A94N Na graninom prijelazu /or#am izme8u Afganistana i -akistana, smje'tenom na planinskom prijevoju :aj ar, samo je jednim lan.em oznaeno da se tu nalazi grani.a. S pakistanske se strane mogu vidjeti pristojni graniari, pripadni.i paravojni# snaga u sivim 'alvarama i dugim ko'uljama, s tur anima na glavi. 6io je travanj 1(>(. i upravo je zavr'ilo povlaenje sovjetski# snaga iz Afganistana. Vra1ao sam se u -akistan .estom iz 7a u%la, ali je prijelaz io zatvoren. Is.rpljen od dugog putovanja, legao sam na ru travnjaka s afganistanske strane grani.e i ekao. Najednom se pojavio kamion pun mud2a#edina i zaustavio se pokraj mene. Ali, to nisu ili Afganistan.i. Ispod neuredno zamotani# tur ana moglo se vidjeti Arape svijetle oje ko2e, plavooke pripadnike srednjoazijski# naroda i tamnoputa li.a slina kineskima, svi u prevelikim ili premalenim 'alvarama i ko'uljama i s redeni.ima streljiva i kala%'njikovima. Nijedan od te tridesetori.e strana.a nije znao jezik pa'tu, ni dari, ak ni urdu, osim jednog Afganistan.a koji im je io prevoditelj i vodi. 9ok smo ekali da se prijelaz otvori poeli smo razgovarati. Me8u njima je ilo filipinski# .rna.a, &z eka iz sovjetski# srednjoazijski# repu lika, Arapa iz Al2ira, 4gipta, Saudijske Ara ije i 7uvajta i &jgura iz 7ine. Afganistana. koji i# je pratio io je pripadnik stranke :iz %i Islami =ul udina :ikmetjara. 6ili su na vojnoj o u.i u jednom logoru lizu grani.e, a toga su dana odlazili na slo odan vikend u -e'avar pa su se radovali pismima od ku1e, istoj odje1i i do ru o roku. & Afganistan su se do'li oriti u d2i#adu na strani mu% d2a#edina i ste1i o uku iz naoru2anja, izrade om i i vojne taktike kako i prenijeli d2i#ad u vlastite zemlje. /e je veeri premijerka 6enazir 6uto priredila u Islama adu veeru za novinare. Me8u uzvani.ima je io i general pukovnik :amid =ol, direktor ISI%a i najgorljiviji islamistiki ideolog u vojs.i nakon smrti predsjednika <ia ul%:aka. 3ikovao je z og sovjetskog povlaenja. &pitao sam ga ne igra li se vatrom kad poziva muslimanske radikale iz islamski# zemalja koje su, to o2e, savezni.e -akistana i ne1e li ti radikali u vlastitim zemljama prouzroiti nerede i tako nanijeti 'tetu pakistanskoj vanjskoj politi.i, na 'to mi je odgovorio, 0Mi vodimo d2i#ad i ovo je prva islamska me8unarodna rigada modernoga do a. 7omunisti imaju svoje me8unarodne rigade, <apad ima NA/O, za'to se i mi muslimani ne i ujedinili i osnovali zajedniku frontuG0 6ilo je to prvi put da mi je netko dao opravdanje za postojanje jedini.a 'to su se ve1 zvale arapskim Afganistan.ima, iako me8u njima nije ilo nijednog Afganistan.a a mnogi ak nisu ili ni Arapi. /ri godine prije toga, 1(>E., 'ef ;IA%e Lilliam ;aseK pojaao je rat protiv Sovjetskog Saveza tako stoje poduzeo tri, u to vrijeme tajne, mjere. Nagovorio je ameriki 7ongres da Amerika opskr i mud2a#e%dine protuavionskim raketama Stinger za ru'enje sovjetski# zrakoplova i da u Afganistan po'alje savjetnike za o uku gerilski# snaga. 9o tada su ameriko oru2je i ljudstvo sudjelovali u izravnim or ama. Osim toga, amerika ;IA, ritanska slu2 a MIE i pakistanski ISI dogovorili su se oko jedne provokativne ak.ije%poduzeti gerilske napade na podruju Sovjetski# So.ijalistiki# $epu lika /ad2ikistana i &z eki%stana, tj. mekanoga muslimanskog tr u#a Sovjetskog Saveza, odakle je stizala opskr a za sovjetske snage u Afganistanu. /aj je zadatak povjeren najpouzdanijem mud2a#edinskom vo8i ISI%a =ul udinu :ik%metjaru. & o2ujku 1(>). male jedini.e mud2a#edina iz aza u sjevernom Afganistanu pre'le su rijeku Amu 9arja i napale sela u /ad2i%kistanu. ;aseK je io odu'evljen kad je uo tu vijest pa je za sljede1eg posjeta -akistanu oti'ao s predsjednikom <ia ul%:akom u Afganistan odr2iti smotru mud2a#edinski# jedini.a.

82

Talibani

/ako8er, ;aseK je o e1ao potporu ;IA%e dugogodi'njoj ini.ijativi ISI%a oko prikupljanja radikalni# muslimana iz .ijelog svijeta koji i do'li u -akistan i orili se na strani afganistanski# mud2a#edina. ISI je taj plan poti.ao jo' od 1(>!. a sad su ve1 i svi drugi sudioni.i u toj igri imali vlastiti# razloga podupirati te zamisli. -redsjednik <ia ul%%:ak imao je plan uvrstiti islamsko jedinstvo, pretvoriti -akistan u predvodnika muslimanskog svijeta i poti.ati islamske skupine u zemljama Srednje Azije. Las#ington je 2elio pokazati da se protiv Sovjetskog Saveza, zajedno s Afganistan.ima i nji#ovim do roiniteljima Amerikan.ima, ori .ijeli muslimanski svijet. A Saudijska je Ara ija vidjela mogu1nost promi.anja va#a izma kao i priliku da se oslo odi svoji# nezadovoljni# radikala. Nikome od sudionika u toj igri nije palo na um da i ti dragovolj.i mogli imati vlastite .iljeve z og koji# 1e s vremenom svoju mr2nju prema Sovjetskom Savezu usmjeriti protiv vlada svoji# zemalja i protiv Amerike. -akistan je ve1 imao pripremljene upute svim svojim veleposlanstvima da ez pitanja izdaju vize svakome tko se 2eli i1i oriti na strani mud2a#edina. Na Srednjem su istoku organiza.ije Muslimansko ratstvo, Svjetska muslimanska liga sa sjedi'tem u Saudijskoj Ara iji i -alestinski islamistiki radikali prikupljali dragovolj.e i povezivali i# s -akistan.ima. ISI i pakistanska stranka 5ama Nat%i islami osnovali su od ore za pri#vat ija je zada1a ila doekivati, smje'tati i uvje2 avati te nove dragovolj.e a potom i# poti.ati da se prikljue mud2a#edinskim skupinama, o ino skupini :iz %i%islami. Sredstva za taj projekt stizala su izravno od saudijske tajne slu2 e. Bran.uski pisa. Olivier $oK opisao je to kao 0zajedniki pot#vat Saudijske Ara ije, Muslimanskog ratstva i stranke 5ama Nat%i islami, koje je o jedinjavao ISI0.! Od 1(>!. do 1((!. u pomo1 afganistanskim mud2a#edinima stiglo je *@.""" muslimanski# radikala iz ?* islamske zemlje Srednjega istoka, sjeverne i istone Afrike, Srednje Azije i 9alekog istoka. & stotine novootvoreni# medresa 'to i# je vojna vlada predsjednika <ia ul:aka poela finan.irati du2 grani.e s Afganistanom pristizali su, na 'kolovanje, dese.i tisu1a mladi# muslimanski# radikala iz drugi# zemalja. S vremenom 1e u izravnom dodiru s -akistanom i Afganistanom i pod utje.ajem d2i#ada iti vi'e od 1"".""" muslimanski# radikala. & logorima lizu -e'avara i u Afganistanu ti su se radikali po prvi put susretali a potom zajedno studirali, prolazili vojnu o uku i odlazili u or u. Na taj je nain ve1ina od nji# stekla prvu priliku ne'to saznati o islamskim pokretima u drugim zemljama pa su uspostavili taktike i ideolo'ke veze koje 1e im do ro poslu2iti u udu1nosti. /i su logori, ustvari, postali sveuili'ta udu1eg islamskog radikalizma. Nijedna od tajni# slu2 i, a ile su upu1ene, nije se 2eljela aviti mogu1im posljedi.ama takvog povezivanja tisu1a islamski# radikala iz .ijeloga svijeta. 6iv'i savjetnik za na.ionalnu sigurnost SA9%a < ignievv 6rze%zinski izjavio je, 0Stoje va2nije za glo alnu povijest svijetaG /ali ani ili pad Sovjetskog .arstvaG Nekoliko uznemireni# muslimana ili oslo o8enje Srednje 4urope i zavr'etak :ladnog rataG0.* -osljedi.e te politike ameriki su gra8ani spoznali tek kad je nekoli.ina islamski# militanata o ueni# u Afganistanu 1((*. godine postavila om u u Svjetski trgovinski .entar u NeI Jorku, koja je usmrtila 'estero i ranila tisu1u ljudi. Samuel :untington je napisao, 0/aj je rat iza se e ostavio nelagodnu koali.iju islamistiki# organiza.ija koja ima .ilj promi.ati islam i oriti se protiv svi# nemuslimanski# snaga. Stvorio je i iskusne i do re or.e, logore za o uku i logistiku, do re veze izme8u pojedina.a i organiza.ija diljem islamskoga svijeta, veliku koliinu vojne opreme, ukljuuju1i i *"" do @"" neupotrije ljeni# raketa Stinger i, kao najva2nije, sna2an osje1aj mo1i i samopouzdanja z og postignuti# .iljeva i veliku 2elju da krenu u druge po jede0. Ve1ina ti# radikala smatrala je da i afganistanski d2i#ad, nakon stoje porazio jednu velesilu, tj. Sovjetski Savez, mogao poraziti i drugu, Sjedinjene Amerike 9r2ave i nji#ove saveznike. /a se logika temeljila na jednostavnoj pretpostav.i daje afganistanski d2i#ad vlastitim snagama a.io Sovjetski Savez na koljena. -o orni.i te ideje zanemarili su, jer im je to odgovaralo, mno'tvo unutarnji# razloga koji su sru'ili sovjetski re2im od koji# je d2i#ad io samo jedan. 9akle, dok su SA9 pad Sovjetskog Saveza smatrale neuspje#om komunistikog sustava, mnogi su ga muslimani smatrali iskljuivo posljedi.om islamske po jede. Islamskim je militantima to uvjerenje predstavljalo nada#nu1e i 2ivo i# podsje1alo na muslimanske po jede diljem svijeta iz sedmog i osmog stolje1a. Smatrali su da se 2rtvom i krvlju jednoga novog nara'taja muslimanski# muenika i daljnjim po jedonosnim ratovima mo2e ostvariti nova islamska umma.

83

Talibani

5edan od tisu1a strani# dragovolja.a io je i student iz Saudijske Ara ije Osama in 3aden, sin gra8evinskog tajkuna Mu#ameda in 3adena iz 5emena, velikog prijatelja pokojnog kralja Bejsala, koji je stekao asnoslovno ogatstvo jer je njegova kompanija uspjela sklopiti ugovore za renoviranje i pro'irenje sveti# d2amija u Meki i Medini. ISI je dugo molio prin.a /urkija in Bejsala, direktora saudijske tajne slu2 e I'ti# arat, da prona8e jednog lana kraljevske o itelji koji i stao na elo saudijski# dragovolja.a i tako muslimanima posvjedoio predanost kraljevske o itelji d2i#adu. 9o tada su u redove mud2a#edina stizali samo siroma'niji Saudij.i, studenti, vozai taksija i pripadni.i eduinski# plemena. Ali, nijedan razma2eni saudijski prin. nije io spreman na te2ak 2ivot u afganistanskim planinama. Iako 6in 3aden nije io lan kraljevske o itelji, io je dovoljno lizak tim krugovima i za.ijelo dovoljno ogat da stane na elo saudijskog kontingenta. /ako 1e 6in 3aden, prin. /urki i general =ol postati velikim prijateljima i imati zajedniki .ilj. Sredi'te arapski# Afganistana.a nalazilo se u uredima Svjetske muslimanske lige i Muslimanskog ratstva u -e'avaru, a na elu mu je io A dula# Azam, -alestina. iz 5ordana, kojega je 6in 3aden upoznao na sveuili'tu u 92edi i divio mu se kao svom vo8i. Azam je s dvoji.om sinova poginuo u eksploziji om e u -e'avaru 1(>(. /ijekom osamdeseti# godina uspostavio je liske veze s :ikmetjarom i A du%lom $asulom Sajafom, afganistanskim islamistikim intelektual.em kojega je Saudijska Ara ija poslala u -e'avar promi.ati va#a izam. & to je sredi'te, koje se zvalo Ma#ta al%:idmat i koji je 1(>?. osnovao sam Azam radi pru2anja usluga novim dragovolj.ima i primanja dona.ija od islamski# #umanitarni# organiza.ija, Azamu pritje.ao nova. iz Saudijske Ara ije. -reko te organiza.ije stizale su dona.ije saudijske tajne slu2 e, saudijskog ;rvenog polumjese.a, Svjetske muslimanske lige kao i oso ne dona.ije saudijski# prineva i d2amija. 9eset godina kasnije organiza.ija Ma#ta postat 1e sredi'tem mre2e radikalni# organiza.ija 'to su pru2ile pomo1 pri organiziranju postavljanja om i u Svjetskom trgovinskom .entru i u amerikim veleposlanstvima u Afri.i 1((>. godine. 9o dolaska u Afganistan 6in 3adenov 2ivot nije ni po emu io izniman. $o8enje oko 1(@). kao sedamnaesto od pedeset sedmero dje.e svog o.a 5emen.a i majke Saudijke, jedne od mnogi# 2ena Mu#ameda in 3adena. -olazio je postdiplomski studij iz poslovnog upravljanja na Sveuili'tu kralja A dula Aziza u 92edi ali je vrlo rzo pre'ao na islamske studije. Vitak i visok oko 1(" .entimetara, dugonog i s ujnom radom, io je osjetno vi'i od svi# svoji# zemljaka koji ga se sje1aju kao mirna i po o2na ovjeka ali ne predodre8ena za ve1e .iljeve. Njegov je ota. podupirao i finan.ijski pomagao afganistansku or u protiv Sovjetskog Saveza pa kad se 6in 3aden odluio pridru2iti mud2a#edinima o itelj je ila odu'evljena. Najprije je 1(>". oti'ao u -e'avar gdje se susreo s mud2a#edinskim vo8ama, a potom je esto tamo odlazio sa saudijskim dona.ijama, sve do 1(>!. kad se odluio nastaniti u -e'avaru. Sa so om je doveo in2enjere iz svoga poduze1a, kao i te'ke gra8evinske strojeve za gradnju .esta i skladi'ta za mud2a#edine. =odine 1(>E. sudjelovao je u izgradnji tunelskog kompleksa u pokrajini :ost koji je finan.irala ;IA, kao veliko skladi'te oru2ja, prostor za o uku i medi.insko sredi'te za mud2a#edine, du oko ispod planina lizu grani.e s -akistanom. /amo je osnovao prvi logor za o uku arapski# dragovolja.a koji su u tom vitkom, ogatom i karizmatskom Saudij.u sve vi'e vidjeli svoga vo8u. 7asnije je izjavio, 07ako i se oduprli ovim ez o2nim $usima, Saudij.i su iza rali mene kao svog predstavnika u Afganistanu0, i dodao, 0Nastanio sam se u -akistanu, lizu grani.e s Afganistanom. /amo sam pri#va1ao dragovolj.e iz Saudijskog 7raljevstva i iz svi# arapski# muslimanski# zemalja. Osnovao sam svoj prvi logor u kojemu su dragovolj.e uvje2 avali pakistanski i ameriki asni.i. Amerika je davala oru2je, a Saudijska Ara ija nova.. S#vatio sam da nije dovoljno oriti se za Afganistan nego da se moramo oriti na svim frontama, ilo protiv komunistikog ili zapadnog ugnjetavanja0. 7asnije je izjavio kako je sudjelovao u zasjedama protiv sovjetski# snaga ali je, uglavnom, uz pomo1 vlastitog ogatstva i dona.ija iz Saudijske Ara ije, radio na realiza.iji mud2a#edinski# projekata i na 'irenju va#a izma me8u Afganistan.ima. Nakon Azamove smrti, 1(>(., preuzeo je njegovu organiza.iju i osnovao Al%Oaidu, tj. Vojnu azu, kao sredi'te za arapske dragovolj.e i nji#ove o itelji u namjeri da na taj nain stvori jedan savez 'irokog spektra. &z njegovu pomo1, nekoliko tisu1a arapski# militanata osnovalo je aze u pokrajinama 7unar, Nuristan i 6ada#'an

84

Talibani

ali i# ve1ina ljudi u Afganistanu, z og nji#ova ekstremnog va#a izma, nije nimalo voljela. +tovi'e, kako su se povezali s najekstremnijim prova#a itskim pa'tunskim mud2a#edinima, od se e su udaljili nepa'tunske narode i muslimane 'iite. 7asnije i# je A#mad +a# Masud kritizirao. =odine 1(()., nakon 'to su ga tali ani istjerali iz 7a ula, Masud je izjavio, 0& vrijeme d2i#ada moja frak.ija d2i#ada nije imala do re odnose s arapskim Afganistan.ima. Ali smo imali do re odnose s frak.ijama A dula $asula Sajafa i =ul udina :ikmetjara. 7ad je moja frak.ija 1((!. u'la u 7a ul, ti arapski dragovolj.i orili su se s :ikmetjarovim snagama protiv nas. <amolit 1emo i# CArapeD da napuste na'u zemlju. 6in 3aden ini vi'e 'tete nego koristi0.) =odine 1((". 6in 3aden se razoarao z og razmiri.a me8u mud2a#edinima pa se vratio u Saudijsku Ara iju i zaposlio u o iteljskoj kompaniji. Osnovao je do rotvornu organiza.iju za arapske veterane iz Afganistana, od koji# se ?.""" nastanilo samo u Meki i Medini, i davao nova. o iteljima poginuli# arapski# dragovolja.a. Nakon irake invazije na 7uvajt lo irao je u kraljevskoj o itelji za organiziranje 'iroke narodne o rane Saudijskog 7raljevstva, za osnivanje snaga za or u protiv Iraka, koje i se sastojale od veterana iz afganistanskog rata. 7ralj Ba#d nije ga poslu'ao nego je pozvao Amerikan.e. /o je 6in 3adenu io velik udara.. 7ad su poele stizati amerike snage od @?".""" vojnika 6in 3aden je otvoreno kritizirao kraljevsku o itelj i lo irao kod saudijske uleme da izdaju vjerske ured e, zvane fetve, protiv sta.ioniranja nemuslimanski# vojnika u nji#ovoj zemlji. Njegova se kritika pojaala kad je nakon oslo o8enja 7uvajta u Saudijskoj Ara iji ostalo oko !".""" ameriki# vojnika. =odine 1((!. imao je 2uljivu raspravu s ministrom unutarnji# poslova prin.em Naifom, kojega je nazvao izdajnikom islama. Naif se po2alio kralju Ba#du pa je 6in 3aden postao persona non grata. Ali, jo' je uvijek imao veza u kraljevskoj o itelji, oso a koje su tako8er mrzile Naifa, a istodo no je odr2avao svoje veze sa saudijskom /ajnom slu2 om i ISI% em. =odine 1((!. oti'ao je u Sudan kako i se pridru2io tamo'njoj islamskoj revolu.iji pod vodstvom karizmatskog sudanskog vo8e :asa%na /ura ija. 7ako je neprestano kritizirao saudijsku kraljevsku o itelj njezini su se lanovi tako razljutili da su mu godine 1((?. uskratili dr2avljanstvo, 'to je do tada neza ilje2eno u povijesti te zemlje. &z pomo1 svog ogatstva i veza u Sudanu je okupio rojne veterane iz afganistanskog rata. Svi su ili ogoreni amerikom po jedom nad Irakom i pona'anjem arapske vladaju1e elite koja je amerikim vojnim snagama dopustila da ostanu u -erzijskom zaljevu. SA9 i Saudijska Ara ija pojaali su pritisak na Sudan jer je dao utoi'te 6in 3adenu pa su ga sudanske vlasti zamolile da napusti zemlju. & svi nju 1((E. ponovno je oti'ao u Afganistan. 5ednim je iznajmljenim zrakoplovom stigao u 92alala ad zajedno s nekoliko desetaka arapski# militanata, tjelo#ranitelja i s lanovima svoje o itelji, me8u kojima su ile tri njegove supruge i trinaestero dje.e. /amo je 2ivio pod za'titom d2alala adske Sure sve do rujna 1((E., kad su tali ani osvojili 7a ul i 92alala ad. & kolovozu 1((E. po prvi je put proglasio d2i#ad protiv Amerike koja je, kako je rekao, okupirala Saudijsku Ara iju. & toj je deklara.iji stajalo, 0<idovi ugnjetavanja i poni2enja mogu se sru'iti samo ki'om metaka0. Sprijateljio se s mulom Omarom pa se 1((). preselio u 7anda#ar gdje su mu tali ani pru2ili za'titu. & to je vrijeme ;IA osnovala pose nu jedini.u za pra1enje njegovi# aktivnosti i veza s drugim islamskim militantima. & jednom izvje'1u Ministarstva vanjski# poslova SA9%a iz kolovoza 1((E. stoji daje 6in 3aden 0jedan od najve1i# finan.ijski# sponzora islamski# ekstremista na svijetu0. & izvje'1u jo' stoji da on finan.ira teroristike logore u Somaliji, 4giptu, Sudanu, 5emenu i Afganistanu. & travnju 1((E. ameriki predsjednik ;linton potpisao je -rotuteroristiki akt po kojemu su SA9 do ile dopu'tenje zamrznuti finan.ijska sredstva teroristiki# organiza.ija. /aj je Akt prvi put primijenjen za zamrzavanje 6in 3adenova ogatstva koje je po nekim pro.jenama iznosilo od !@" do *"" milijuna dolara.> Nekoliko mjese.i nakon toga egipatska je tajna slu2 a izjavila da 6in 3aden uvje2 ava 1.""" militanata, drugi nara'taj arapski# Afganistana.a, radi organiziranja islamske revolu.ije u arapskim zemljama. -oetkom 1((). ;IA je osnovala odred koji je stigao u -e'avar u namjeri da u#vati 6in 3adena u Afganistanu. Amerikan.i su anga2irali i neke Afganistan.e i -akistan.e, ali se ta opera.ija izjalovila. /e aktivnosti SA9%a u -e'avaru natjerale su 6in 3adena da se preseli na sigurnije

85

Talibani

podruje 7anda#ara. 9ana !*. veljae 1((>., najednom sastanku u ve1 spomenutom logoru u pokrajini :ost, sve skupine povezane s Al%Oaidom izdale su proglas kao zajednika organiza.ija pod nazivom 0Me8unarodna islamska fronta za d2i#ad protiv Hidova i kri2ara0. & tom je proglasu stajalo da 0SA9 ve1 vi'e od sedam godina dr2i pod okupa.ijom najsvetija mjesta u islamskom svijetu, na arapskom poluotoku, pljakaju1i njegova ogatstva, izdavaju1i naloge njegovim vladarima, poni2avaju1i narod, teroriziraju1i susjedne zemlje i pretvaraju1i svoje aze na tom poluotoku u klin preko kojega 1e napasti susjedne muslimanske narode0. Na tom je sastanku izdana i jednaPefra, koja glasi, 0Odluka o u ijanju Amerikana.a i nji#ovi# saveznika%.ivila i vojnika%du2nost je svakoga pojedinog muslimana, a mo2e je provesti u ilo kojoj zemlji gdje je to mogu1e0. /ime je 6in 3aden formulirao politiku koja nije usmjerena samo protiv saudijske kraljevske o itelji i Amerikana.a nego je i poziv na oslo o8enje .ijeloga muslimanskog Srednjeg istoka. 7ad su SA9 1((>. pojaale svoj zrani napad na Irak, 6in 3aden je pozvao sve muslimane da se 0dignu, ore i u ijaju0 Amerikan.e i 6ritan.e. Me8utim, nakon postavljanja om i u amerikim veleposlanstvima u 7eniji i /anzaniji, u kolovozu 1((>., od koji# je poginulo !!" ljudi, 6in 3adenovo je ime postalo poznato u .ijelome muslimanskom svijetu i na <apadu. Nakon 'to su Sjedinjene Amerike 9r2ave optu2ile 6in 3adena za taj napad, uzvratile su, trinaest dana nakon toga, tako 'to su ispalile sedamdeset kru2e1i# raketa na njegove logore u pokrajini :ost i u 92alala adu. -ogo8eno je nekoliko logora koje su tali ani predali arapskim dragovolj.ima i pakistanskim radikalnim skupinama. =lavni ameriki .iljevi ili su logor Al%6ard, koji je dr2ao 6in 3aden, i logori :alid in Valid i Muavija, koje je dr2ala pakistanska organiza.ija :arakat ul%ansar. Organiza.ija :arakat koristila je te za o uku militanata za or u protiv indijski# snaga u 7a'miru. & tim je napadima u ijeno nekoliko dragovolja.a iz drugi# zemalja%troji.a iz 5emena, dvoji.a iz 4gipta, jedan iz Saudijske Ara ije i jedan iz /urske. & ijena su i sedmori.a -akistana.a i dvadesetori.a Afganistana.a. & studenome 1((>. SA9 su ponudile nagradu od pet milijuna dolara za u#i1enje 6in 3adena. 6ijes Amerike se pove1ao kad je 6in 3aden izjavio da ima islamsku du2nost na aviti kemijsko i nuklearno oru2je koje 1e upotrije iti protiv SA9%a. 06io i grije# kad muslimani ne i poku'ali na aviti oru2je kojim i o uzdali ezvjer.e da nanose 'tetu muslimanima. Mr2nja protiv Amerikana.a vjerska je du2nost i nadamo se da 1e nas 6og za to nagraditi0, rekao je.NN & razdo lju od nekoliko tjedana nakon eksplozija om i u amerikim veleposlanstvima u Afri.i, vlada predsjednika ;lintona tako je sotonizirala 6in 3adena da gaje optu2ila za sva zlodjela 'to su u posljednje vrijeme poinjena prema SA9%u u muslimanskome svijetu. & jednoj presudi protiv 6in 3adena, 'to ju je nakon toga izrekao jedan njujor'ki sud, okrivljen je za u ojstvo osamnaest ameriki# vojnika u Mogadi'u u Somaliji, 1((*., za pogi iju petori.e slu2 enika u om a'kom napadu u $ijadu 1((@. i za smrt jo' devetnaestori.e ameriki# vojnika u 9a#ranu 1((E. godine. Osim toga, osumnjien je daje io povezan s postavljanjem om i u Adenu 1((!., u Svjetskom trgovinskom .entru u NeI Jorku 1((*. i u uroti za u ojstvo predsjednika ;lintona na Bilipinima 1((?., te u planiranju postavljanja om i u desetke ameriki# .ivilni# zrakoplova 1((@.N! Aak je i me8u amerikim strunja.ima ilo dosta skepti.izma glede njegova sudjelovanja u mnogim od ti# kasniji# opera.ija.1* Ali, ;lintonova je vlada oajniki nastojala skrenuti pozornost s afere Monike 3eIinskK, a osim toga ilo joj je potre no svrsis#odno i jednostavno o ja'njenje za te neo ja'njene teroristike napade. 6in 3aden je postao sredi'tem z ivanja koja je Las#ington nastojao prikazati kao glo alnu urotu protiv Amerike. Ono 'to Las#ington nije 2elio priznati jest injeni.a da je afganistanski d2i#ad, uz pomo1 ;IA%e, stvorio desetke fundamentalistiki# pokreta diljem muslimanskoga svijeta na ijem su elu stajali militanti ogoreni ne toliko Amerikom koliko vlastitim korumpiranim i nesposo nim re2imima. 5o' 1((!. i 1((*. egipatski i al2irski diplomati savjetovali su Las#ingtonu da se ponovno diplomatski ukljui u doga8aje u Afganistanu radi uspostavljanja mira i radi prestanka nazonosti arapski# dragovolja.a u Afganistanu. Las#ington je ta upozorenja ignorirao i nastavio ignorirati Afganistan ak i nakon jaanja tamo'njega gra8anskog rata. Stra#ovanja al2irski# du2nosnika ila su opravdana jer su u svojoj zemlji osjetili djelovanje arapski# dragovolja.a iz Afganistana. & prvom krugu parlamentarni# iz ora iz 1((1. Bronta za spas islama CBISD osvojila je E"F zastupniki# mjesta u .ijeloj zemlji. Al2irska je vojska, u sijenju

86

Talibani

1((!., poni'tila te iz orne rezultate i proglasila predsjedniku upravu pa je za niti dva mjese.a otpoeo stra#otan gra8anski rat koji je do 1(((. odnio )".""" 2ivota. 5edna jo' ekstremnija organiza.ija, Islamski d2i#ad, koja je 1((@. promijenila ime u Islamsku oru2anu skupinu C=IAD, taktiki je nadmudrila i sam BIS. Na elu =IA%e ili su al2irski dragovolj.i iz Afganistana, tj. al2irski veterani iz afganistanskog rata, neova#a iti, koji 1e svojim programom odvesti Al2ir u krvoproli1e, desta ilizirati sjevernu Afriku i dovesti do porasta islamskog ekstremizma u Bran.uskoj. 9oga8aji u Al2iru samo su nagovijestili udu1e doga8aje. I om a'ki napadi 'to su i# u 4giptu izvodile islamistike skupine povezani su s egipatskim veteranima o uenim u Afganistanu. 6in 3aden je poznavao mnoge od poinitelja ti# nasilja u muslimanskom svijetu jer su u Afganistanu zajedno 2ivjeli i zajedno se orili. 7ako je njegova organiza.ija vodila rigu o veteranima iz afga%nistanskog rata i nji#ovim o iteljima, ostao je s njima u dodiru. -ostoji velika mogu1nost daje finan.irao neke nji#ove opera.ije, ali ne postoji vjerojatnost daje znao za sve nji#ove planove i .iljeve u nji#ovim zemljama. & poznavanju islama 6in 3aden je oduvijek io nesiguran, on nije ni istra2itelj ni poznavatelj islama pa zato po zakonu ne mo2e izdavati fetve, iako to ini. Njegovi apeli 0smrt Ameri.i0 na <apadu su pri#va1eni kao fatve iako u muslimanskom svijetu nemaju moralne te2ine. Arapski dragovolj.i, koji su ga upoznali u vrijeme d2i#ada u Afganistanu, ka2u da nije ni intelektuala. niti mu je u potpunosti jasno 'to tre a initi u muslimanskom svijetu. & tom smislu on nije ni 3e%njin islamske revolu.ije, ni njezin interna.ionalistiki ideolog kakav je io ;#e =uevera za revolu.ije u zemljama /re1ega svijeta. 6iv'i poznani.i 6in 3adena opisuju ga kao du oko osjetljiva ovjeka kojemu su uvijek potre ni neki pokrovitelji, tj. ljudi 'to su vi'e od njega znali i o islamu i o modernom svijetu. Na dugi popis ti# pokrovitelja iz njegove mladosti kasnije su stavljeni doktor Aiman al%<ava%#iri, vo8a za ranjene organiza.ije Islamskog d2i#ada iz 4gipta i dvoji.a sinova 'eika Omara A dula $a#mana, slijepog egipatskog propovjednika koji se sada nalazi u jednom amerikom zatvoru z og postavljanja om i u Svjetskom trgovinskom .entru i koji je io vo8a za ranjene organiza.ije Al%5amaNa IslamiKKa u 4giptu. -reko afganistan%skog d2i#ada upoznao je i starije du2nosnike Na.ionalne islamske fronte iz Sudana, :ez olla#a iz 3i anona i :amasa, radikalnoga islamskog palestinskog pokreta iz =aze i sa <apadne o ale. S njim je u 7anda#aru ilo Aeena, 6anglade2ana, Bilipina.a, Al2ira.a, 7enija%.a, -akistana.a i ameriki# .rna.a muslimanske vjere, od koji# su mnogi ili znatno naitaniji i upu1eniji od 6in 3adena, ali nisu mogli putovati izvan Afganistana jer su im imena ila na amerikim potjerni.ama. /re ala im je finan.ijska pomo1 i utoi'te a to im je 6in 3aden osigurao. Nakon om a'ki# napada na amerika veleposlanstva u Afri.i Sjedinjene su Amerike 9r2ave pokrenule pravu glo alnu opera.iju. & desetak zemalja u#i1eno je vi'e od >" islamistiki# militanata. Me8u njima je ilo /anzanija.a, 7enija.a, Sudana.a, 5emena.a, -akistana.a, 6anglade2ana, Malezija.a i Bilipina.a.1@ & prosin.u 1((>. indijske su vlasti u#itile anglade'ke militante koji su planirali postaviti om e u ameriki konzulat u 7alkuti. & Maleziji su u#i1ena sedmori.a Af%ganistana.a s krivotvorenim talijanskim putovni.ama, koji su optu2eni za poku'aj poti.anja om a'ki# napada.NE -rema B6I%u 6in 3aden je finan.irao militante u 5emenu koji su u prosin.u 1((>. oteli 'esnaest zapadni# turista.1) & veljai 1(((. anglade'ke su vlasti izjavile daje 6in 3aden poslao milijun dolara organiza.iji :arakat ul%5i#ad C:5D iz Uake, iji su se neki lanovi uvje2 avali i orili u Afganistanu. Vo8e :5%a izjavile su da 2ele pretvoriti 6anglade' u islamsku dr2avu po uzoru na tali ane.1> & tisu1e kilometara udaljenom gradu Nouakotu, glavnome gradu dr2ave Mauritanije u zapadnoj Afri.i, u#i1eno je nekoliko militanata koji su se tako8er uvje2 avali u 6in 3adenovu logoru u Afganistanu, a ili su osumnjieni za planiranje om a'ki# napada.1( & me8uvremenu, na su8enju stotinu i sedmori.i lanova Al%5i#ada na jednom vojnom sudu u 7airu, asni.i egipatske tajne slu2 e potvrdili su daje 6in 3aden finan.irao Al%5i#ad.!" & veljai 1(((. ;IA je izjavila daje pomo1u satelitskog pra1enja 6in 3adenove komunika.ijske mre2e sprijeila da njegovi pomagai izvedu sedam om a'ki# napada na amerike zgrade i ustanove u Saudijskoj Ara iji, Al aniji, Azer ej%d2anu, /ad2ikistanu, &gandi, &rugvaju i O ali Slonovae, 'to pokazuje koliko podruje pokrivanju afganistanski veterani. ;lintonova je vlada 1(((. godine za or u protiv terorizma odo rila E,) milijardi dolara, a ud2et B6I%a za or u protiv terorizma pove1anje sa 11> na !>E

87

Talibani
ilo dvostruko vi'e nego 1((>.

milijuna dolara. B6I je u tu svr#u anga2irao !.E@" ljudi stoje godine.

Ali, najve1u 'tetu od arapski# dragovolja.a iz Afganistana pretrpjeli su -akistan i Saudijska Ara ija, jer su nji#ove aktivnosti do2ivjele o rat. & o2ujku 1((). u ijena su troji.a arapski# i dvoji.a tad2ikistan%ski# militanata nakon pu.njave izme8u nji# i poli.ije u jednom afga% nistanskom iz jeglikom logoru lizu -e'avara, koja je trajala trideset 'est sati. 7ao pripadni.i radikalne va#a itske skupine /afkir planirali su poiniti om a'ki napad na zgradu u Islama adu u kojoj se odr2avao sastanak elnika islamski# zemalja. &z poti.aj -akistana, tali ana i 6in 3adena arapski su se dragovolj.i iz Afganistana ulanili u pakistansku stranku :arakat ul%ansar 2ele1i se pridru2iti or ama u 7a'miru protiv indijski# snaga. 7ad su u 7a'mirsku dolinu stigli Arapi sa svojim va#a itskim pravilima, doma1i ka'mirski militanti ili su uvrije8eni. Amerika je vlada 1((E. godine proglasila Ansar teroristikom organiza.ijom nakon ega je ta organiza.ija promijenila ime u :arkat ul%Muja#eddin. Svi -akistan.i stradali u napadu ameriki# raketa na :ost ili su lanovi Ansara. =odine 1(((. taje organiza.ija izjavila da 1e u 7a'mirskoj dolini uvesti strog va#a itski nain odijevanja i za raniti jeans. 9ana 1@. veljae 1(((. u ili su ili ranili troji.u djelatnika ka'mirske televizije jer su prenosili zapadne satelitske programe. Ansar je ranije po'tivao li eralnu tradi.iju i o iaje ka'mirski# muslimana ali su aktivnosti arapski# dragovolja.a iz Afganistana naru'ile legitimnost tog ka'mirskog pokreta i pru2ile Indiji priliku za propagandni protuudar.!N -akistan se na'ao u pro lemima kad je Las#ington napravio pritisak na premijera Navaza +arifa da njegova zemlja pru2i pomo1 oko u#i1enja 6in 3adena. /ijesni dodiri ISI%a i 6in 3adena i injeni.a da je 6in 3aden finan.irao i uvje2 avao ka'mirske militante u logorima :osta, doveli su premijera +arifa u neugodan polo2aj tijekom njegova posjeta Las#ingtonu u prosin.u 1((>. +arif je zao i'ao to pitanje ali su drugi pakistanski du2nosni.i ili puno otvoreniji pa su svoje amerike kolege podsjetili kako su i Amerika i Afganistan osamdeseti# godina pomagali 6in 3adenu, a devedeseti# tali anima. I sam je 6in 3aden u jednom intervjuu spomenuo potporu neki# elemenata pakistanske tajne slu2 e, rekav'i, 0+to se tie -akistana postoje neke dr2avne slu2 e koje, 6o2jom milo'1u, reagiraju na islamske osje1aje pakistanskog naroda. /o se oituje u nji#ovoj naklonosti i suradnji. Me8utim, neke druge dr2avne slu2 e upale su u zamku ezvjera.a. Molimo 6oga da i# vrati na pravi put0. -otpora neki# elemenata unutar pakistanskoga dr2avnog ustroja predstavljala je jo' jedno proturjeje pakistanske politike prema Afganistanu, koju 'ire o ra8ujemo u Aetrnaestom poglavlju. SA9 su ile naj liskija savezni.a -akistana, i imale su tijesne veze s vojskom i ISI%em. Ali, i tali ani i 6in 3aden pru2ili su utoi'te i sredstva za o uku ka'mirskim militantima koje je podupirao -akistan, a Islama adu nije ilo u interesu tu potporu prekinuti. Iako su Amerikan.i u vi'e navrata poku'avali nagovoriti ISI na suradnju oko izruenja 6in 3adena, ISI je to od io, premda je SA9%u pru2io pomo1 oko u#i1enja nekoli.ine njegovi# suradnika. 6ez pakistanske pomo1i SA9 nisu mogle provesti uspje'nu ak.iju ameriki# komandosa za #vatanje 6in 3adena ni pre.izne vojne udare na njegove polo2aje jer i se sve te ak.ije tre ale provesti s pakistanskog teritorija. Istodo no se SA9 nisu usudile iznijeti u javnost pakistansku pomo1 tali anima jer su se jo' uvijek nadale da 1e im -akistan pomo1i oko #vatanja 6in 3adena. Saudijska je Ara ija ila jo' ve1a zagonetka. & srpnju 1((>. sau%dijski prin. /urki posjetio je 7anda#ar, a nakon nekoliko tjedana kan%da#arskim je tali anima stiglo ?"" novi# terenski# vozila s registra.ijama 9u aija. Saudijska je Ara ija tali anima dala i novanu pomo1 za potre e osvajanja sjevera te jeseni. Sve do om a'ki# napada na amerika veleposlanstva u Afri.i i unato amerikom pritisku da o ustavi pomo1 tali anima, Saudijska je Ara ija i dalje finan.irala tali a%ne i 'utjela o potre i izruenja 6in 3adena.!* Istina o saudijskoj 'utnji ila je jo' kompli.iranija. 6ilo im je dra2e ostaviti ga na miru u Afganistanu jer i se njegovim u#i1enjem i sudskim pro.esom u Ameri.i otkrile njegove stalne i du oke veze s njemu naklonim lanovima kraljevske o itelji i nekim elementima saudijske tajne slu2 e, 'to i Saudijsku Ara iju dovelo u vrlo neugodan polo2aj. Heljela je da 6in 3aden ili pogine ili da ga u#ite tali ani, ali ne i da ga u#ite Amerikan.i.

88

Talibani

Nakon napada na amerika veleposlanstva u Afri.i, u kolovozu 1((>., SA9 su pojaale pritisak na Saudijsku Ara iju. <ato je prin. /urki posjetio 7anda#ar kako i nagovorio tali ane da izrue 6in 3adena. Sastao se s mulom Omarom koji je od io izruiti 6in 3adena i uvrijedio prin.a /urkija pogrdnim rijeima o saudijskoj kraljevskoj o itelji. Sam 6in 3aden opisao je 'to se dogodilo na tom sastanku, sljede1im rijeima, 0On Cprin. /urkiD je zamolio mulu Omara da nas vrati ku1i ili protjera iz Afganistana. Saudijska vlada nema pravo tra2iti izruenje Osame in 3adena. /o se nje ne tie. /urki je do'ao u Afganistan kao daje izaslanik amerike vlade0.!? Ogorena z og tali% anski# uvreda saudijska je vlada prekinula diplomatske odnose s ta%li anima i to o2e im o ustavila svu pomo1, ali nije povukla priznanje tali anske vlade. & to je vrijeme 6in 3aden ve1 imao znatan utje.aj na tali ane, 'to u pro'losti nije io sluaj. -rije tali anskog osvajanja 7a ula nije ilo nikakvi# dodira izme8u nji# i arapski# dragovolja.a u Afganistanu i nji#ove panislamistike ideologije. -akistan se potrudio upoznati 6in 3adena s tali anskim vodama u 7anda#aru jer je 2elio zadr2ati logore u :ostu, koji su pre'li u ruke tali ana, za o uku ka'mirski# militana%ta. <a#valjuju1i posredovanju pakistanski# du2nosnika, o razovanijim kadrovima me8u tali anima, koji su i sami imali panislamistike ideje, kao i primamljivim finan.ijskim sredstvima i pomo1i 6in 3adena, tali anski su se vo8e pristale sastati s 6in 3adenom i predati mu spomenute logore. 9ijelom radi njegove oso ne sigurnosti, a dijelom kako i ga mogli kontrolirati, tali ani su 1((). preselili 6in 3adena u 7anda#ar. & poetku je tamo 2ivio kao gost, na vlastiti raun. Izgradio je ku1u za o itelj mule Omara i finan.ijski pomogao drugim tali anskim vo8ama. O e1ao je asfaltirati .estu od grada do zrane luke i izgraditi d2amije, 'kole i rane ali ti gra8evinski planovi nisu nikada ostvareni jer su mu sredstva ila zamrznuta. Svojim rasko'nim 2ivotom u golemoj palai u 7anda#aru, gdje je 2ivio sa svojom o itelji, poslugom i drugim militantima, kao i a#atim pona'anjem arapski# dragovolja.a koji su s njim do'li u 7anda#ar i neispunjenim o e1anjima u pogledu izgradnje spomenuti# o jekata, navukao je netrpeljivost lokalnog stanovni'tva. Stanovni.i 7anda#ara smatrali su da od njegove velikodu'nosti imaju koristi tali anske vo8e, a ne narod. 6in 3aden se jo' vi'e dodvorio tali anskom vodstvu kad je tijekom 1((). i 1((>. poslao vi'e stotina arapski# dragovolja.a u tali anske ofenzive na sjeveru zemlje. /i su va#a itski ratni.i sudjelovali u tali anskom pokolju nad :azarima 'iitima na tom podruju. Nekoliko stotina arapski# dragovolja.a, sta.ionirani# u vojarni $i'kor lizu 7a ula, orilo se s tali anima na ka ulskoj fronti protiv Masuda. 6in 3adenov pogled na svijet sve je vi'e utje.ao na nain razmi'ljanja vi'i# tali anski# du2nosnika. ;jelono1ni razgovori 'to i# je vodio s tali anskim vo8ama na kon.u su se isplatili. -rije njegova dolaska tali ansko vodstvo nije ilo pose no neprijateljski raspolo2eno prema SA9%u, ni prema zapadnim zemljama, ali je tra2ilo da priznaju njegov re2im. Me8utim, nakon napada na amerika veleposlanstva u Afri.i, tali ani su postajali sve glasniji u svojim o jedama protiv Amerike, &N%%a, Saudijske Ara ije i drugi# muslimanski# zemalja 'irom svijeta. Nji#ov je rjenik sve vi'e odra2avao neprijateljske stavove 6in 3adena kakve tali ani u poetku nisu imali. 7ako je jaao ameriki pritisak na tali ane da izrue 6in 3adena, tali ani su izjavili daje on nji#ov gost, a daje protjerivanje gosta protivno afganistanskoj tradi.iji. 7ad se inilo da Las#ington planira jo' jedan vojni udar na 6in 3adena, tali ani su poku'ali posti1i dogovor s Las#ingtonom, rekav'i da 1e mu dopustiti da napusti Afganistan u zamjenu za ameriko priznanje. /ako su sve do zime 1((>. u njemu vidjeli do ar zalog za trgovinu tj. za poga8anje s Amerikan.ima. Ameriko Ministarstvo vanjski# poslova uspostavilo je izravnu satelitsku telefonsku vezu s mula Omarom. &z pomo1 prevoditelja, ameriki du2nosni.i za Afganistan vodili su duge razgovore s mulom Omarom u kojima su ispitali sve mogu1nosti, ali ez rezultata.! @ -oetkom 1(((. tali ani su poeli s#va1ati da nikakav kompromis s SA9%%om nije mogu1 pa im je 6in 3aden postao optere1enje. < og amerike u.jene iz veljae 1(((. da ili izrue 6in 3adena ili 1e snositi posljedi.e, tali ani su ili prisiljeni organizirati njegov tajni odlazak iz 7anda#ara. /ime su, donekle, do ili na vremenu, ali pro lem nije ni izdaleka rije'en. Arapski dragovolj.i u Afganistanu napravili su puni zaokret. Od o ini# pomagaa u afganistanskom d2i#adu i :ladnom ratu iz osamdeseti# godina postali su devedeseti# godina sredi'tem z ivanja u Afganistanu, u svim susjednim zemljama i na <apadu. SA9 su pla1ale

89

Talibani

.ijenu svog ignoriranja doga8aja u Afganistanu iz razdo lja od 1((!. do 1((E. a tali ani su pru2ali utoi'te najopasnijem i najmilitantnijem islamskom fundamentalistikom pokretu iz razdo lja poslije :ladnoga rata. /ako je Afganistan postao pravo utoi'te islamskog interna.ionalizma i terorizma, a Amerika i druge zapadne zemlje nisu znale kako rije'iti taj pro lem. /re1i dio Nova velika igra 5edanaesto poglavlje 9I7/A/O$I I NAB/NI /A57&NI%/A3I6ANI I S$49N5OA<I5S74 <4M354, $&SI5A, /&$S7A I I<$A43 =odine 1((E. dovr'ena je izgradnja velike me8unarodne zrane luke u glavnom gradu /urkmenije A'#a adu, s golemim terminalom, kako i udovoljio oekivanom pove1anju zapadni# letova u tu pustinjsku repu liku ogatu naftom i plinom. Ali, tamo vlada potpuna ti'ina. Mjese. dana nakon otvaranja polovi.a zrane luke ilaje zatvorena z og visoki# tro'kova odr2avanja, a ostatak se ak 1(((. vrlo malo koristio jer je ilo samo nekoliko letova tjedno. =odine 1((@. u gradu Sara#su na turkmensko%iranskoj grani.i izgra8ena je listava 2eljeznika postaja od mramora, s lagajnama za kupnju karata. -r'te1i .rveni pijesak iz 7arakuma, tj. -ustinje .rvenog pijeska, o asipao je zgradu, a 2egaje ila nepodno'ljiva. /aje stani.a ila zavr'etak nove turkmenske 2eljezni.e koju je izgradio Iran i koja povezuje Me'#ed na sjeveroistoku Irana s A'#a adom. 6ilaje to prva izravna veza izme8u zemalja Srednje Azije i muslimanski# zemalja na jugu, izgra8ena nakon sedamdeset godina me8uso ne izola.ije. Me8utim, kako tjedno postoje samo dva teretna i putnika vlaka iz Irana, postaja je ve1i dio tjedna zatvorena. Nakon 'to su Srednjoazijske $epu like u prosin.u 1((1. stekle neovisnost, prometne veze s vanjskim svijetom postale su od prvenstvene va2nosti za svaku od nji#, ali, nakon gotovo deset godina izgledalo je kao da na tome uvenom -utu svile deve prometuju vi'e nego ikada. /i spomeni.i rasipnosti, veliki# am i.ija i neostvareni# snova djelo su turkmenskog predsjednika Saparmurada Nijazova koji neznatan dio nestalni# pri#oda svoje zemlje tro'i na njezini# ?,! milijuna stanovnika, a velik dio na izgradnju kulta svoje oso e, ali ta pustinjska privi8enja predstavljaju i neispunjene nade turkmenskog naroda da, kako mi je jo' u prosin.u 1((1. rekao predsjednik Nijazov, postanu 0novi 7uvajt0.1 Od stje.anja neovisnosti /urkmenija, kao i druge naftom ogate Srednjoazijske $epu like, uzaludno eka da njezina plinska i naftna ogatstva dospiju na inozemna tr2i'ta. 7ako nemaju izlaz na more i kako su okru2ene poten.ijalno lju omornim i neprijateljskim silama%$usijom, Iranom, Afganistanom i &z ekistanom%srednjoazijske se zemlje neumorno ore za izgradnju naftovoda i plinovoda koji i okonali nji#ovu izola.iju, oslo odili i# ekonomske ovisnosti o $usiji i donijeli konverti ilne valute za o novu nji#ovi# gospodarstava po#arani# u pro.esu raspada Sovjetskog Saveza. /ijekom sedamdeset godina sve su se nji#ove prometne veze%.este, 2eljezni.e, plinovodi i naftovodi%gradili u smjeru istoka, tj. $usije. Sada su se sve te zemlje 2eljele povezati s Arapskim morem, Indijskim o.eanom, Sredozemnim morem i 7inom. /ijekom posljednji# nekoliko godina golemim se #iper olama opisuju energetska ogatstva 7aspijskog jezera i Srednje Azije Cto podruje o u#va1a 7aza#stan, /urkmeniju, Azer ejd2an i &z ekistan, a od sada 1emo ga zvati 7aspijskom regijomD. -oetkom devedeseti# godina SA9 su pro.ijenile da kaspijske naftne rezerve iznose izme8u stotinu i stotinu i pedeset milijardi arela. /aje rojka prilino pretjerana pa se te zali#e sada pro.jenjuju na manje od polovi.e ti# koliina pa ak i na pedeset milijardi arela. Naftne rezerve toga podruja zasigurno iznose izme8u 1E i *! milijarde arela Cradi uspored e, zali#e SA9%a iznose 1) milijardi arela, a zali#e Sjevernoga mora 1) milijardi arelaD, 'to znai da su zali#e 7aspijske regije 1" do 1@ puta manje nego ukupne zali#e Srednjega istoka. 6ez o zira na to, 7aspijska je regija mo2da posljednje neistra2eno i neiskori'teno naftno podruje svijeta i zato potie golemo zanimanje me8u stranim naftnim kompanijama. <apadne naftne kompanije najprije su, 1((1. i 1((!., pre a.ile svoje zanimanje na zapadni Si ir, potom od 1((*. do 1((?. na 7aza#stan, od 1((@. do 1((). na Azer ejd2an i konano, od 1((). do 1(((., na /urkmeniju. Od 1((?. do 1((>. godine !? naftne kompanije iz trinaest zemalja potpisale su

90

Talibani

ugovore u 7aspijskoj regiji. Najve1e zali#e nafte ima 7aza#stan, a pro.jenjuju se na >@ milijardi arela, ali je do sada nedvoj eno dokazano da ima 1" do 1E milijardi arela. -ostoji mogu1nost da Azer ejd2an ima !) milijardi arela, ali je do sada dokazano da ima samo ? do 11 milijardi arela. <ali#e nafte u /urkmeniji pro.jenjuju se na *! milijarde arela, ali se za sada pouzdano mo2e re1i da ta zemlja ima samo 1,@ milijardu arela. Mogu1e zali#e nafte u &z ekistanu pro.jenjuju se na jednu milijardu arela. -rona8ene zali#e plina u 7aspijskoj regiji pro.jenjuju se na E,) do (,@ tisu1e milijardi ku ini# metara, dok zali#e u SA9%u iznose >,@ tisu1e milijardi ku ini# metara. /urkmenija je po zali#ama plina jedanaesta zemlja na svijetu s mogu1i# ?,@ tisu1e milijardi ku ini# metara. Mogu1e zali#e &z ekistana iznose *,1 tisu1a milijardi ku ini# metara, 7aza#stana !,@ tisu1a milijardi ku ini# metara, a Azer ejd2a%na i &z ekistana po ((" milijardi ku ini# metara.! 9r2avni.i zemalja Srednje Azije postali su opsjednuti planiranim naftovodima i plinovodima, nji#ovim poten.ijalnim rutama i geopolitikom toga podruja. =odine 1((E. 7aspijska je regija proizvodila milijun arela nafte dnevno od ega se izvozilo tek *"".""", uglavnom iz 7aza#stana. Me8utim, tek polovi.a te koliine C1?".""" arela dnevnoD izvozila se u zemlje izvan iv'ega Sovjetskog Saveza. & to je vrijeme proizvodnja nafte na tom podruju jo' uvijek iznosila tek oko ?F ukupne svjetske proizvodnje. -roizvodnja prirodnog plina iznosila je 1((E. godine (* milijarde ku ini# metara, od koji# se samo !!,E milijardi izvozilo u zemlje izvan Sovjetskog Saveza% uglavnom iz /urkmenije. & zemljama Srednje Azije postojalaje #itna, gotovo oajnika potre a za izgradnjom naftovoda i plinovoda. 6itka veliki# sila za naftu i utje.aj u 7aspijskoj regiji uspore8uje se s itkom za Srednji istok iz dvadeseti# godina dvadesetoga stolje1a. Ali, danas je Srednja Azija jo' slo2enija kalju2a nadmetanja strani# interesa. Na tom podruju, u it.i koju sam u jednom lanku o javljenom 1((). po prvi put nazvao 0novom velikom igrom0, sudjeluju svjetske velesile $usija, 7ina i SA9, susjedne zemlje Iran, -akistan, Afganistan i /urska, same srednjoazijske zemlje i najmo1niji od svi# igraa%naftne kompanije. Aini se da je naziv 'to sam ga dao tom nadmetanju io pun pogodak jer su ga pri#vatile i vlade i strunja.i i naftne kompanije natje.ateljski# zemalja.* -rvi sam put posjetio Srednju Aziju 1(>(. u vrijeme perestrojke sovjetskog predsjednika Mi#aila =or aova. 7ako sam io uvjeren da 1e nakon povlaenja sovjetski# snaga do1i do eksplozije etnikog pitanja u Afganistanu, 2elio sam s#vatiti etniko podrijetlo afgani%stanski# &z eka, /urkmena i /ad2ika i vidjeti nji#ove zemlje podrijetla. Aesto sam odlazio na to podruje i istra2ivao predjele i etnike i politike oso ine toga kraja, koje su s raspadom Sovjetskog Saveza postale jo' slo2enije i #irovitije. Sluajno sam se zatekao u A'ka adu kad su se, 1!. prosin.a 1((1., sastali elni.i srednjoazijski# zemalja, kako i razgovarali o raspadu Sovjetskog Saveza i neovisnosti svoji# zemalja. Svi su imali jedan o lik suzdr2anog na.ionalizma i stra#ovali od mogu1eg nestanka sigurnosti i potpore sovjetskoga dr2avnog sustava i mogu1nosti da se sami suoe s vanjskim svijetom. 7ako im se gospodarstvo uru'avalo, za nekoliko je mjese.i postala vidljiva va2nost nji#ovi# naftni# zali#a i potre a izgradnje naftovoda. -oeli su pregovarati sa zapadnim naftnim kompanijama ez o zira na to 'to su ve1 ili u tijeku pregovori izme8u 7aza#stana i amerike kompanije ;#evron. Moji naknadni posjeti tome podruju rezultirali su knjigom o Srednjoj Aziji ali, kako je Afganistan gli io u gra8anski rat, zakljuio sam da 1e se njegove posljedi.e odraziti i na Srednju Aziju pa 1e pitanje naftovoda i plinovoda odrediti udu1u geopolitiku te regije. Naziv 0nova velika igra0 imao je povijesni prizvuk. -otkraj devetnaestoga stolje1a iz io je neo javljeni rat izme8u 6ritana.a iz ritanske kolonije Indije i .arske $usije, a svaka je strana 2eljela sprijeiti da ona druga stekne utje.aj u Srednjoj Aziji i Afganistanu. -rije negoli je postao namjesnikom u Indiji, 1>(>., lord ;urzon je napisao, 0/urkestan, Afganistan, /ranskaspija, -erzija%mnogima su te rijei tek ne'to vrlo daleko ili i# podsje1aju na udne o rate jedne lju avi na izdisaju. <a mene su to, priznajem, figure na 'a#ovskom polju na kojemu se vodi igra za prevlast u svijetu0.@ Igru su u to vrijeme vodila ekspanzionistika .arstva%Velika je 6ritanija preko Indije prodirala u Afganistan, a vojska .arske $usije osvajala je Srednju Aziju. <a o je te sile sredi'te gravita.ije io je Afganistan. Velika 6ritanija se ojala da 1e rusko napredovanje iz /urkmenije prema :eratu ugroziti ritansko kolonijalno podruje 6aluistan i da i $usija svojim zlatom mogla okrenuti ka ulske vladare protiv Velike 6ritanije. $usija se ojala da 1e joj Velika 6ritanija na'koditi u Srednjoj Aziji pru2anjem potpore ustan.ima muslimanski#

91

Talibani

plemena i vladarima 6u#are i 7okanda. Stvarna se itka, kao i danas, vodila oko komunika.ijski# putova jer su o a ta .arstva poduzela velike projekte izgradnje 2eljezni.a. $usija je izgradila 2eljeznike pruge preko Srednje Azije pa sve do grani.a Afganistana, -erzije i 7ine, a Velika 6ritanija preko Indije do grani.e s Afganistanom. I dana'nja se velika igra vodi oko 'irenja neki# .arstava na u'tr drugi#. 9ok osla ljena i finan.ijski propala $usija nastoji vrsto zadr2ati podruja u Srednjoj Aziji, koja jo' uvijek smatra svojim pograninim predjelima, i kontrolirati kaspijsku naftu koja tee naftovodima preko $usije, SA9 nastoje prodrijeti na to podruje pomo1u planirani# naftovoda koji i zao i'li $usiju. Iran, /urska i -akistan grade vlastite prometne veze s tim podrujem i 2ele da naftovodi idu preko nji#ova podruja, prema istoku, zapadu i jugu. 7ina 2eli osigurati sta ilnost u svojoj regiji Oing <ang, u kojoj 2ivi ista muslimanska etnika skupina kao i u Srednjoj Aziji, energiju za svoj rz gospodarski razvoj i pro'iriti svoj politiki utje.aj na tome kritinom pograninom podruju. I me8u zemljama Srednje Azije postoje nadmetanja, sklonosti i strate'ki interesi. A nad svim time nadvila se o'tra or a izme8u ameriki#, europski# i azijski# naftni# kompanija. Ali, kao i u devetnaestom stolje1u, nesta ilnost Afganistana i napredovanje tali ana davali su tome glo alnom nadmetanju novu dimenziju i time postajali va2nim pokretaima nove velike igre. <ainteresirane zemlje i kompanije morale su odluiti #o1e li se tali anima suprotstaviti ili 1e i# nastojati prido iti i vidjeti #o1e li tali ani iti zapreka ili pomo1 u izgradnji naftovoda od Srednje Azije do novi# tr2i'ta u ju2noj Aziji. Afganistan je stolje1ima dr2ao Srednju Aziju u vrstom zagrljaju. -odruje na kojemu se danas nalaze /ad2ikistan, ju2ni &z ekistan i sjeverni Afganistan stolje1ima je ilo jedinstven teritorij, kojim su naizmjenino vladali emiri ili kraljevi 6u#are i 7a ula. Vojska emira 6u#are ovisila je o afganistanskim pla1eni.ima. -rogonjeni plemenski poglavi.e, raz ojni.i i mule pronalazili i utoi'te jedni kod drugi#, prelaze1i nepostoje1u grani.u. C/ako je odluka /ad2ikistana iz 1((). da zranu azu 7ulia na jugu zemlje preda A#madu +a#u Masudu, kako i preko nje primao vojnu pomo1 iz Irana i $usije, predstavljala samo nastavak ti# nekada'nji# veza.D -ovezanost Afganistana s podrujem Srednje Azije okonana je $uskom revolu.ijom iz 1(1)., kad je Sovjetski Savez zapeatio svoje grani.e s ju2nim muslimanskim podrujima. -onovno otvaranje ti# grani.a 1((1. godine navijestilo je poetak 0nove velike igre0. 9anas Afganistan granii s /urkmenijom, /ad2ikistanom i &z eki%stanom, ali samo /urkmenija ima velike zali#e energije. /ad2ikistan ima pet milijuna stanovnika a njegova grani.a s Afganistanom, koja se prote2e te'ko pro#odnim planinskim lan.em -amir, dugaka je vi'e od tisu1u kilometara i presije.a je rijeka Amu 9arja. /ad2i.i ine etvrtinu afganistanskog stanovni'tva. /ad2ika ima i u svim drugim Srednjoazijskim $epu likama a !"".""" i# 2ivi u kineskoj pokrajini Oing <ang. /ad2i.i su jedina velika etnika skupina u Srednjoj Aziji koja nije turkijskog podrijetla. Oni su potom.i prvi# perzijski# plemena 'to su naselila Srednju Aziju izme8u 1@"". i 1""". godine pr. 7r., ali su kasnije nizom invazija turkijski# naroda iz Mongolije potisnuti na ru na podruja. /ad2ikistan je u davna vremena io vojno i ekonomsko sredi'te te regije. -reko njega je prolazio -ut svile kao i turkijski osvajai u po#odu na zapad%Iran, $usiju i 4uropu%i na jug u Afganistan i Indiju. $usija je 1>E>. pripojila sjeverni dio dana'njeg /ad2ikistana koji je tako pripao pokrajini /urkestan, pod ruskom vla'1u. 7ako se tada'nja velika igra zao'travala, Velika 6ritanija i $usija utvrdile su 1>>?. grani.u izme8u Afganistana i Srednje Azije, ime je $usija pripojila ju2ni dio /ad2ikistana. Nakon stoje Staljin 1(!?. i 1(!@., proizvoljnim .rtanjem zemljovida, stvorio pet Srednjoazijski# $epu lika, dva velika sredi'ta tad2ike kulture i povijesti, 6u#ara i Samarkand, pripala su &z ekistanu, stoje me8u tim dvjema repu likama prouzroilo netrpeljivost koja je .ijelo vrijeme tinjala. & dana'njem /ad2ikistanu nema ni nekada'njeg slavnog tad2ikog naroda i njegovi# ekonomski# sredi'ta. Staljin je u planinama -amira osnovao i autonomnu pokrajinu =orno% 6ada#'an, koja o u#va1a ??F povr'ine /ad2ikistana ali u njoj 2ivi samo *F tad2ikog stanovni'tva. /ad2i.i su muslimani suniti, a u autonomnoj pokrajini =orno%6ada#'an 2ive razliite pamirske etnike skupine od koji# su mnogi muslimani 'iiti. 5edna od ti# skupina su i ismailiti,

92

Talibani

'iitska sekta sljed enika Age :ana, iji su pripadni.i naseljeni i na podruju 6ada#%'ana koje pripada Afganistanu. Nekoliko mjese.i nakon ruske revolu.ije iz 1(1). po .ijeloj su se Srednjoj Aziji pojavile muslimanske gerilske skupine za or u protiv olj'evika. 6olj'evi.i su i# pogrdno zvali asmai, 'to znai raz ojni.i. /aj je pokret zastupao islam, na.ionalizam i protukomunizam. +ezdeset godina kasnije jednake su po ude nada#nule i afganistanske mud2a#edine. Velika je 6ritanija, kako i o uzdala sovjetsku mo1, 1(1(. pomagala asmaima. 7a ulskim je vladarima pla1ala da im 'alju karavane deva s oru2jem i streljivom. /isu1e tad2iki# asmaa na'lo je utoi'te u sjevernom Afganistanu jer je nji#ova or a trajala do 1(!(., kad su i# olj'evi.i konano skr'ili. Na slian su nain SA9 osamdeseti# godina potaknule afganistanske mud2a#edine da u8u na podruje Srednje Azije i napadnu polo2aje sovjetske vojske. <ato su sovjetski vojni.i u Afganistanu mud2a#edine esto zvali asmaima. /ad2ikistan je uvijek io nerazvijena i krajnje siroma'na repu lika na ru u Sovjetskog Saveza. Njegov je proraun ovisio o dota.ijama iz Moskve. Nakon 1((1. do'lo je do napetosti izme8u &z eka i /ad2ika i izme8u tad2iki# klanova. /o je izazvalo gra8anski rat C1((!. do 1(().D izme8u neokomunistiki# vladini# snaga i .ijelog niza islamis%tiki# snaga, stoje do kraja po#aralo zemlju. -onovno su tisu1e tad2iki# po unjenika i iz jegli.a na'le skloni'te u sjevernom Afganistanu, a tad2ike vladine snage potpomagala je ruska vojska. =odine 1((*. ruski je predsjednik 6oris 5elj.in izjavio daje grani.a izme8u /ad2i%kistana i Afganistana 0zapravo ruska grani.a0 te da 1e ruske snage od !@.""" vojnika, sta.ionirane na tom podruju, raniti $usiju.E Moskva je time ponovno potvrdila svoju ulogu u Srednjoj Aziji. 7onano su komunistika vlada i islamistika opozi.ija u /ad2i%kistanu, uz posredovanje &N%a, sklopili mirovni sporazum ali nijedna strana nije uspjela od ras.jepkani# tad2iki# klanova stvoriti zajedniki na.ionalni identitet. < og unutarnji# podjela i injeni.e da /ad2ikistan 0nije imao vlastite inteligen.ije koja i osmislila na.ionalizam i time narod povezala sa zemljom i me8uso no0, taje zemlja ostala izlo2ena utje.ajima iz Afganistana.) 7asnije su o je strane iz gra8anskog rata sura8ivale s Masudom koji je za mnoge /ad2ike postao sim olom tad2ikog na.ionalizma, dok je vodio itku protiv tali% ana. /ali ani su taj njegov ugled pove1ali tako 'to su ga optu2ili da poku'ava podijeliti Afganistan, pripojiti afganistansku pokrajinu 6ada#'an /ad2ikistanu i tako stvoriti 0Veliki /ad2ikistan0. Masud te optu2 e od a.uje. /ali ani su za /ad2ikistan predstavljali jedan o lik islamskog fundamentalizma koji je odudarao od umjerene sufijske du#ovnosti Srednje Azije, dok je pa'tunski ekspanzionizam io u izravnom suko u s te2njama /ad2ika. Islamski je militantizam u &z ekistanu, koji jednim dijelom potie Afganistan, najoz iljniji pro lem predsjednika Islama 7arimova. &z e%.i kao naj rojnija, najagresivnija i najutje.ajnija rasa na tom podruju 2ive u samom islamskom i politikom sredi'tu Srednje Azije. &z eki%stan granii sa svim srednjoazijskim repu likama i s Afganistanom. Njegovi najve1i gradovi, Samarkand i 6u#ara, ili su sjedi'tima ez rojni# .iviliza.ija tijekom dva i pol tisu1lje1a i postali drugim po redu sredi'tem islamskog uenja, odma# iza Ara ije. 6u#ara je u srednjemu vijeku imala *E" d2amija i 11* medresa, a u tom je gradu jo' 1("". godine ilo 1"" aktivni# medresa s 1".""" studenata. 9olina Bergana, duga ?"" kilometara, sa svojim stoljetnim islamskim uenjem i militantima, poput asmaa, naj ogatije je poljoprivredno podruje Srednje Azije i sredi'te islamistike opozi.ije predsjedniku 7arimovu. &z e.i svoje podrijetlo vuku od Mongola 92ingis 7ana, iji je jedan ogranak, klan +aj ani, 1@"". godine osvojio podruje dana'njeg &z ekistana i sjevernog Afganistana. -ovjesniar iz 1E. stolje1a Ma#mud i n Vali za te je davne &z eke napisao da su 0poznati po lo'oj naravi, rzini, odva2nosti i #ra rosti0 i u2ivao je u nji#ovu ezakonju.> Od tog se vremena vrlo malo promijenilo kad je rije o uz ekoj 2elji za mo1i i utje.ajem. &z ekistan je najve1a Srednjoazijska $epu lika s !! milijuna stanovnika. Ako tome dodamo jo' oko E milijuna &z eka koji 2ive u drugim Srednjoazijskim $epu likama%a u trima od nji# C/ad2ikistanu, /urkmeniji i 7aza#stanuD ine znaajnu manjinu%predsjednik 7arimov ima svoje saveznike%sunarodnjake preko koji# nastoji ste1i utje.aj u toj regiji. & sjevernom Afganistanu 2ivi oko dva milijuna &z eka 'to su tamo doselili prije i u vrijeme asmakog ustanka. & kineskoj pokrajini Oing <ang 2ivi i# oko !@.""".

93

Talibani

9o rano prije povlaenja sovjetski# snaga iz Afganistana Moskva i /a'kent su se dodvoravali afganistanskim &z e.ima kako i u sjevernom Afganistanu stvorili svjetovni 0sanitarni kordon0 pod vla'1u &z eka koji i se odupro mud2a#edinima. /aje politika ila uspje'na gotovo deset godina. =eneral $a'id 9ostum dr2ao je 'est pokrajina i, uz vojnu pomo1 Moskve i /a'kenta, od ijao mud2a#edine, a kasnije i tali ane. & me8uvremenu je 7arimov, 1((?. godine, potaknuo stvaranje Antitali anskog saveza izme8u Srednjoazijski# $epu lika i $usije. Me8utim, s padom Mazara 1((>. njegova je politika propala pa su tali ani postali neposrednim susjedima &z ekistana. Od tada je utje.aj &z ekistana u Afganistanu znatno iz lijedio jer 7arimov nije io spreman pomo1i Masudu, koji je po na.ionalnosti io /ad2ik. 7arimov je ezuspje'no poku'avao utje.ati i na /ad2ikistan u kojemu ima !?F &z eka. =odine 1((!. pru2io je pomo1 tad2ikoj vladi u napadu na islamske po unjenike. =odine 1((E., u vrijeme mirovni# pregovora izme8u zara1eni# snaga, 7arimov je poku'ao o je strane prisiliti da daju ve1u ulogu uz ekoj manjini tako 'to je podupirao ustanke lokalni# &z eka u sjevernom /ad2ikistanu. 7arimov se i dalje protivi nastojanju /ad2ika da osnuju koali.ijsku vladu sastavljenu od dana'nji# vladini# du2nosnika i po unjenika jer i to po olj'alo sliku islamista%'to 1e se kasnije o ru'iti na ijedni uz ekistanski narod. 7arimov stoji na elu strogo kontrolirane i autoritarne poli.ijske dr2ave, a gra8anske ratove u Afganistanu i /ad2ikistanu koristi kao izgovor za svoju represivnu politiku. Najve1a su mu opozi.ija podzemne radikalne islamistike skupine uvr'1ene u 9olini Bergana, od koji# su neke va#a itske. Mnogi od ti# uz eki# militanata potajno su studirali u -akistanu ili su tijekom osamdeseti# godina pro'li vojnu o uku u mud2a#edinskim logorima u Afganistanu. S vremenom su se povezali s tali anima. 7arimov je donio najo'trije zakone protiv islamskog fundamentalizma od svi# Srednjoazijski# $epu lika, poev'i od toga daje za ranio 'kolovanje u medresama i no'enje rade i za sve je nerede optu2io va#a ite, a uz eke vlasti taj izraz sve vi'e koriste za sve islamske aktiviste. Ali, u situa.iji u kojoj je polovi.a stanovnika mla8a od osamnaest godina, u kojoj vladaju nezaposlenost i infla.ija, uz ekistanska mlade2 postaje sve nemirnija. &z ekistanski re2im nije svjestan so.ijalnog i ekonomskog nezadovoljstva me8u mladima. &z ekistan je mo2da najjaa dr2ava u Srednjoj Aziji, ali je suoena s najve1im politikim i Verski m podjelama. Neuspje'ni upadi predsjednika 7arimo%va u Afganistan i /ad2ikistan samo su potaknuli islamski militantizam u njegovoj zemlji. 6ez o zira na sve to, &z ekistan je jedan od veliki# igraa u novoj velikoj igri. -roizvodi dovoljno nafte i plina za doma1e potre e, a u rzo 1e i# poeti i izvoziti. & poetku su naftne kompanije ignorirale &z ekistan i nastojale sklopiti ugovore sa susjednim zemljama. 7arimov je na te zemlje io lju omoran i zavidio im je jer su uspjele privu1i strana ulaganja no ipak nije 2elio ola aviti dr2avnu kontrolu nad gospodarstvom stoje uvjet za dolazak zapadni# ulagaa. 7ako /a'kent postaje izvoznikom nafte i plina svakako 1e nastojati utje.ati da se naftovodi i plinovodi grade tamo gdje 1e to njemu koristiti, ali 1e istodo no nastojati ometati razvoj susjedni# zemalja kako i stekao jo' ve1i utje.aj u .ijeloj regiji. & Afganistanu ima @"".""" /urkmena koji su tako8er doselili dvadeseti# godina u vrijeme gra8anskog rata u Sovjetskom Savezu. & Afganistan se prvo0doselilo pleme 4sara poetkom devetnaestog stolje1a a nakon neuspje'ne po une protiv olj'evika doselilo se i pleme /eke. /urkmenija je zemlja pustinja i planina u kojoj 2ive nomadska turkmenska plemena koja se 2estoko odupirala osvajaima ali su na kraju podlegla najprije perzijskim, potom turkijskim i na kraju ruskim osvajaima. 9o poetka devetnaestog stolje1a grani.e im nisu ni'ta predstavljale jer su se slo odno kretala po .ijeloj regiji. & Iranu jo' uvijek 2ivi *"".""" /urkmena, u Iraku 1)".""" u Siriji >".""" i u /urskoj nekoliko tisu1a. Najve1e turkmensko pleme /eke poelo je pru2ati otpor ruskom osvajanju nji#ova podruja 1>)". godine pa su 1>>1., u utvrdi =ok /epe u jednoj oazi, potukli rusku vojsku. Sljede1e su godine ruske osvetnike snage u ile E.""" turkmenski# konjanika. =odine 1(1E., pod vodstvom karizmatskog Mu#ameda 7ur ana 92unaida :ana, /urkmeni su otpoeli dug i krvav otpor, prvo protiv .arske $usije, a potom protiv olj'evika, koji je trajao sve do 1(!)., kad je nji#ov vo8a pora2en pa se skrasio u Afganistanu. <a .ijelog razdo lja Sovjetskog Saveza Moskva je zanemarivala /urkmeniju. /aje repu lika imala najvi'u stopu nezaposlenosti, najvi'u smrtnost novoro8enadi i najni2u stopu industrijaliza.ije od

94

Talibani

svi# sovjetski# repu lika izuzev /ad2ikistana.( Moskva je ulagala u eksploata.iju nafte i plina u Si iru dok je poten.ijalne zali#e nafte u /urk%meniji zanemarivala. Ipak je 1(>(. godine ?)F pri#oda te zemlje dolazilo od prodaje plina drugim sovjetskim repu likama. /e je godine prodala (",E milijardi ku ini# metara plina. $aspadom Sovjetskog Saveza repu like 'to su kupovale turkmenski plin, postale su neovisne dr2ave ali vrlo siroma'ne i zato nesposo ne pla1ati svoje raune. /urkmenski ministar vanjski# poslova Avde 7ulijev rekao mi je u prosin.u 1((1. sljede1e, 0Nemamo pojma tko 1e sada kupovati na' plin i kako 1e ga pla1ati0.1" -ro lem /urkmenije io je njezin geografski polo2aj%izme8u Irana, koji je za SA9 io nepri#vatljiv za izgradnju plinovoda, Afganistana, koji se nalazio u gra8anskom ratu, i $usije, koja je 2eljela sprijeiti izvoz turkmenskog plina na <apad jer je predstavljao konkuren.iju ruskom plinu iz Si ira. =odine 1((!. &krajina, Armenija pa ak i $usija od ile su /urkmeniji platiti plin. Moskva je imala veliki adut u rukama jer se sav turkmenski plin transportirao golemom mre2om plinovoda koja je nekad pripadala Sovjetskom Savezu, a potom $usiji. Nakon 'to su potra2ivanja /urkmenije dosegnula svotu od jedne milijarde, predsjednik Nijazov o ustavio je isporuku plina u susjedne zemlje pa je njegova proizvodnja 1((?. pala na !",E milijardi ku ini# metara, tj. na manje od etvrtine proizvodnje od prije pet godina. Iako su SA9 vrsto odluile izolirati Iran, /urkmenija to nije mogla se i priu'titi jer joj je Iran io naj li2i i naj r2i izlaz na jug i na more. Nijazov je spretno umirio SA9 i istodo no poku'avao do iti pomo1 /e#erana za izgradnju .esta i 2eljezni.a. & prosin.u 1((). Iran je dovr'io izgradnju plinovoda dugog 1(" kilometara od 7orpedz#ea u zapadnoj /urkmeniji do mjesta 7ord%7uj na sjeveru Irana, kojim se opskr ljuje sjeverni Iran.1N /o je jo' uvijek, nakon gotovo desetogodi'nji# poku'aja, jedini novi plinovod izme8u Srednje Azije i vanjskoga svijeta. Nijazov je poku'avao privu1i i zapadne naftne kompanije da izgrade plinovode koji i ga oslo odili ovisnosti o ruskoj mre2i. & travnju 1((!. /urkmenija, /urska i Iran dogovorili su izgradnju plinovoda do /urske i dalje do 4urope, koji i stajao !,@ milijardi dolara. /aj plinovod nije nikada izgra8en, a kasnije je do2ivio i nekoliko promjena jer su SA9 nastojale sprijeiti svaku mogu1u rutu preko Irana. -otom je /urkmenija, u veljai 1(((., konano potpisala ugovor, ovoga puta s jednim amerikim konzor.ijem, za izgradnju plinovoda od /urkmenije do /urske koji i i'ao ispod 7aspijskog jezera do Azer ejd2ana i tako iz jegao Iran. 7ako se gospodarstvo predsjednika Nijazova uru'avalo tra2io je alternativne putove za izvoz plina. =odine 1((?. ili su gotovi na.rti za naftovod i plinovod du2ine >.""" kilometara koji i i'ao istono do 7ine a stajao i vi'e od !" milijardi dolara ali je taj projekt jo' uvijek u fazi pripreme.1* Iste je godine argentinska naftna kompanija 6ridas, koja je u /urkmeniji imala kon.esije, predlo2ila izgradnju plinovoda preko Afganistana kojim i se plin dopremao u -akistan i Indiju. Amerika je kompanija &no.al godine 1((@., uz potporu Las#ingto%na, predlo2ila slian projekt. & itku izme8u ti# dviju kompanija, koja se podro nije o ra8uje u sljede1em poglavlju, ukljuili su se i tali ani i zapovjedni.i drugi# afganistanski# zara1eni# snaga. /ako je Afganistan postao pokretaem prve itke u novoj velikoj igri. Osla ljen i osiroma'en, vojno nesposo an raniti svoju dugu grani.u s Iranom, Afganistan i njegovi suparni.i, &z ekistan i /urkmenija, zagovarali su neutralnu vanjsku politiku. /o je /urkmeniji pru2ilo opravdanje da se dr2i podalje od $usije i tako iz jegne pristupanje ilo kojem ekonomskom i vojnom savezu nastalom nakon raspada Sovjetskog Saveza. /o joj je omogu1ilo da iz jegne stati na ilo iju stranu u afganistanskom ratu stoje razljutilo Moskvu i /a'kent jer se /urkmenija od ila pridru2iti Antitali anskom savezu. A'#a ad je nekada, sve do pada 7a ula iz 1((!., afganistanskome komunistikom re2imu osiguravao diesel gorivo. Isto je to inio i Ismailu :anu koji je do 1((@. dr2ao :erat, a kasnije i tali anima. /urkmenski je konzulat u :eratu imao do re odnose s tali anima, a onaj u Mazani s Antitali% anskim savezom. /urkmenija je ila jedina Srednjoazijska $epu lika koja se dodvoravala tali anima umjesto da im se suprotstavljala. Nijazov je, kao i drugi predsjedni.i Srednjoazijski# zemalja, io krajnje autokratski vladar. Nije dopu'tao nikakvu politiku opor u, .enzurirao je medije i dr2ao gospodarstvo pod kontrolom dr2ave. Izgradio je sirov kult oso e po uzoru na Staljina i posvuda su visjele njegove slike i kipovi.

95

Talibani

-ostojao je .ijeli odjel pri vladi za raspaavanje predsjednikovi# slika. 7ao i njegov suparnik 7arimov, io je siroe. O oji.a su odrasla u komunistikim siroti'tima i vrlo rano postala lanovima komunistiki# partija svoji# repu lika te su do rano prije stje.anja neovisnosti dospjeli do polo2aja generalni# sekretara. Nji#ovo o razovanje, odgoj i sve 'to su imali potje.alo je od ve1 pokojnog komunistikog re2ima ali su o oji.a nauila igrati veliku igru vrlo spretno. Nijedna zemlja u toj regiji nije imala toliko koristi od raspada Sovjetskog Saveza kao /urska. $usija je stolje1ima ila najmo1niji neprijatelj /urske. Od kraja sedamnaestoga stolje1a do -rvoga svjetskog rata /urska i $usija ratovale su vi'e od deset puta pa je to suparni'tvo potaknulo /ursku da u8e u NA/O i poku'a postati lani.om 4uropske unije. Me8utim, nezavisnost Srednjoazijski# $epu lika iznenada je podsjetila /ursku na njezina znatno starija povijesna naslije8a. Sve do 1((1. ideja pantur.izma%domovine turkijski# naroda od Sredozemnog mora do 7ine% ila je romantian san nekoli.ine turski# intelektuala.a ali je na dnevnom redu turske vanjske politike gotovo nije ni ilo. Me8utim, ta se ideja nakon 1((1. najednom pretvorila u dosti2nu stvarnost i postala integralnim dijelom turske vanjske politike. 9iljem golemog i me8uso no povezanog pojasa 'to se prote2e od Istan ula preko 7avkaza i Srednje Azije do Oing <anga u 7ini, govorili su se razni turski dijalekti. Srednjoazijske su $epu like u /urskoj vidjele model za vlastiti gospodarski razvitak%muslimanski, ali svjetovan%a /urska je istodo no 2eljela pro'iriti svoj utje.aj na .ijelu regiju i postati glavnim igraem na svjetskoj pozorni.i. -oela je Srednjoazijskim $epu likama i 7avkazu slati znatnu pomo1. &vela je izravne letove do nji#ovi# glavni# gradova, privlane satelitske /V programe, ponudila tisu1e stipendija studentima iz ti# zemalja, o uku za nji#ove diplomate, vojne zapovjednike, vojnike i ankare i potaknula odr2avanje godi'njega panturkijskog sastanka na vr#u. Od 1((!. do 1((>. turske su kompanije na tom podruju ulo2ile vi'e do 1,@ milijardi dolara pa je /urska tako postala najve1im ulagaem u tim zemljama. /ako8er je s#vatila da mora, ako 2eli iti uinkovita u Srednjoj Aziji, umiriti $usiju, stoje uinila kupnjom ruskog plina i pove1anjem trgovine s $usijom. /aje trgovina od 1((". do 1((). porasla s 1,( na ?,1 milijardu dolara.1? =odine 1((). 4uropska je unija od ila pri#vatiti lanstvo /urske, stoje /urke razljutilo i ujedno i# natjeralo na tje'nje odnose s SA9%om, $usijom, Izraelom i Srednjom Azijom. /urska je postala velikim igraem u novoj velikoj igri. < og vlastiti# potre a za energijom i 2elje za 'irenjem svoga utje.aja, turske su vlade, jedna za drugom, nastojale da /urska postane glavnom rutom za izvoz energije iz Srednje Azije. & ljeto 1((). SA9 i /urska zagovarale su ideju o 0transportnom koridoru0 za glavni plinovod od 6akua u Azer ejd2anu preko =ruzije i 7avkaza do turske sredozemne luke ;ev#an. 9ogovorile su se kako 1e potaknuti 7aza#stan i /urkmeniju da svoju naftu isporuuju tim naftovodom. -o tvrdnji SA9%a to 1e skupoj i dugoj ruti od 6akua do ;ev#ana osigurati dovoljne koliine nafte i uiniti taj projekt finan.ijski isplativim.1@ SA9 su 2eljele da /urkmenija izgradi plinovod ispod 7aspijskog jezera koji i potom i'ao du2 koridora 6aku%;eK#an do 4urope. Osim toga, SA9 su poti.ale 7aza#stan da pone graditi slian plinovod ispod 7aspijskog jezera kako i se i kaza#stanska nafta mogla isporuivati koridorom 6aku%;eK#an. =oleme kaza#stanske zali#e nafte eksploatirala su dva velika zapadna naftna konzor.ija u /engizu i 7araagnaku, dok je 7ina gradila tre1e naftno podruje oko &ze%na.1E 7aza#stan je ve1 imao jedan planirani naftovod od /engiza do ruske luke Novorosijks na 6altikom moru, koji je gradio ;#evron, ali i se izgradnjom naftovoda 6aku%;eK#an iz jegla $usija. 7ompanija AIO; CAzer aijan International Operating ;ompanvD, koju ini desetak svjetski# naftni# kompanija i najve1a je naftna kompanija u Azer ejd2anu, ila je protiv naftovoda 6aku% ;eK#an jer je io preskup, predug i prolazio i preko nemirnoga kurdskog podruja u /urskoj.1) =odine 1((>. postalo je jasno da 1e ameriki planovi za izgradnju naftovoda preko Afganistana iti odgo8eni pa je tako koridor 6aku%;eK#an postao sredi'tem va'ingtonske politike prema 7aspijskoj regiji. Nesuglasi.e oko rute 6aku%;eK#an trajale su dvije godine, sve do 1((>., kad je na me8unarodnom tr2i'tu, z og pada potra2nje kao posljedi.e ekonomske krize u Aziji, pala i .ijena nafte na svjetskom tr2i'tu i dosegnula rekordno nisku razinu od 1* dolara po arelu naspram !@

96

Talibani

dolara koliko je iznosila 1((). /ime je eksploata.ija srednjoazijske nafte postala neisplativa, jer su i njezina proizvodnja i transport ili skupi. 9a i tamo'nja ulaganja ila na pozitivnoj nuli .ijena nafte morala i iznositi 1> dolara po arelu.N> 6ez o zira na to 'to naftovod 6aku%;eK#an vi'e nije io komer.ijalno isplativ, Las#ington je i dalje inzistirao na njegovoj izgradnji jer je on postao okosni.om amerike politike u Srednjoj Aziji. /urska je osamdeseti# godina podupirala afganistanske mud2a#e%dine ali je njezina uloga ila vrlo mala. Me8utim, kako je Ankara razvijala svoju panturkijsku vanjsku politiku, poela je otvoreno podupirati turkijske manjine u Afganistanu, poput &z eka. 9avala je finan.ijsku pomo1 generalu 9ostumu i dva put mu pru2ila utoi'te. -ostala je sna2nim protivnikom tali ana stoje izazvalo nove napetosti s njezinim liskim saveznikom -akistanom. /ako8er, opasnost od tali ana natjerala je /ursku na jae z li2avanje sa svojim regionalnim suparnikom%Iranom. /urska je odigrala ulogu i u zaokretu izraelske politike prema Afganistanu. Nakon sporazuma iz Osla iz 1((*., /urska i Izrael uspostavili su tijesne vojne i strate'ke veze. Izrael i, kao jo' va2nije, neki 2idovski lo iji u SA9%u nisu u poetku kritizirali tali ane.1( Na .rti politike amerikog Ministarstva vanjski# poslova Izrael je do2ivljavao tali ane kao protuiranske snage koje i se mogle iskoristiti za o uzda%vanje utje.aja Irana na Afganistan i zemlje Srednje Azije. +tovi'e, ako kompanija &no.al izgradi naftovod preko Afganistana, Iran 1e odustati od izgradnje vlastitog naftovoda iz Srednje Azije. Izraelska tajna slu2 a Mossad uspostavila je dijalog s tali anima preko tali anski# ureda za vezu u SA9%u, i s naftnim kompanijama. -akistanski je ISI podupirao taj dijalog. Iako -akistan nije priznao izraelsku dr2avu, ISI je tijekom afganistanskog d2i#ada, preko ;IA%e, uspostavio veze s Mossadom. &z potporu /urske Izrael je uspostavio i liske diplomatske i ekonomske veze s /urkmenijom, &z ekistanom i 7aza#stanom. & tim su zemljama izraelske kompanije ulagale u poljoprivredu, naftnu industriju i komunika.ije. Ali, s promjenom amerike politike prema tali anima promijenila se i izraelska, jer su tali ani dali utoi'te 6in 3adenu i poti.ali trgovinu drogom. /urska je uvjerila Izrael da tali ani predstavljaju opasnost za sigurnost .ijele regije i da i mogli izvesti islamski fundamentalizam u zemlje Srednje Azije. 7ako je projekt &no.ala ispario, a Izrael s#vatio u kojoj su mjeri njezine srednjoazijske savezni.e i /urska neprijateljski raspolo2ene prema tali anima, Mossad je stupio u kontakt s Antitali anskim savezom. 6ilo mu je u interesu da tali ani ne preuzmu vlast u .ijelom Afganistanu, iako je i dalje io sumnjiav glede iranske potpore A#madu +a#u Masudu. I tali ani i Sjeverni savez kasnije 1e se me8uso no optu2ivati da do ivaju pomo1 od Izraela. 7ad je .ijena nafte 1(((. pala, Iran je postao divlja karta u toj velikoj igri. /a zemlja ima druge po veliini zali#e nafte na svijetu, koje iznose vi'e od (* tisu1e milijardi arela a sada proizvodi *,E milijuna arela dnevno. 7ako su z og pada .ijene nafte projekti za izgradnju naftovoda o ustavljeni, Iran je poeo nagovarati Srednjoazijske $epu like da izvoze naftu jednim naftovodom sjever%jug, preko Irana, do -erzijskog zaljeva. /aj i se naftovod mogao izgraditi za samo mali dio .ijene naftovoda preko /urske jer je Iran ve1 imao itavu mre2u naftovoda, koju je samo tre alo povezati s Azer ejd2anom. Iranski je zamjenik ministra za naftu, Ali Mad2idi, u /e#eranu izjavio, 0Iran je najsigurnija, najjeftinija i najlak'a ruta za srednjoazijsku naftu. &kupni tro'kovi Irana iznosili i *"".""" dolara. -ro ajte to usporediti s iznosom od tri milijarde dolara, koliko i stajao naftovod preko /urske0.! R Nadalje, Iran se natje.ao s /urkmenijom za izgradnju plinovoda preko svog teritorija za izvoz plina u Indiju i -akistan, 'to je ila znatno privlanija ruta jer nije prolazila preko Afganistana.!N & prvoj fazi toga programa Iran je predlo2io zamjenu svoje sirove nafte za sirovu naftu iz Srednje Azije. Sirova se nafta iz 7aza#stana i /urkmenije od 1((>. transportira preko 7aspijskog jezera do iranske kaspijske luke Neka, gdje se rafinira za potro'nju u Iranu. Iran je u zamjenu za tu naftu dopustio naftnim kompanijama preuzimati naftu iz njegovi# luka u -erzijskom zaljevu. 7ako su projekti za izgradnju naftovoda ili do daljnjega odgo8eni, to se svidjelo naftnim kompanijama pa su, unato pritisku SA9%a da to ne ine, poele pregovarati o daljnjim razmjenama s Iranom. 9vije su amerike kompanije, ;#evron i Mo il, koje imaju naftne kon.esije u 7aza#stanu i /urkmeniji, zatra2ile u svi nju 1((>. od ;lintonove vlade dopu'tenje za razmjenu s Iranom, 'to je va'ingtonskoj politi.i donijelo veliki# glavo olja i o emu 1e ovisiti udu1nost ameriki# sank.ija protiv Irana.!!

97

Talibani

7onano je sigurnost, kao nu2nost izgradnje naftovoda od Srednje do 5u2ne Azije, ovisila o okonanju afganistanskoga gra8anskog rata. 0Srednjoazijske $epu like imaju dva pro lema s Afganistanom. 5edan je stra#, a drugi je mogu1nost0, rekao mije 3a#dar 6ra#imi, posrednik &N%a za Afganistan, i dodao, 0Stra# proizlazi iz spoznaje ti# novi# i jo' uvijek kr#ki# zemalja da afganistanski rat ne1e zauvijek ostati unutar afganistanski# grani.a. Ili 1e se rije'iti ili 1e se preliti preko grani.a na nji#ova podruja. Hele iz je1i svaku avanturu koja i dolazila iz 7a ula, radilo se o islamskom fundamentalizmu, terorizmu ili drogi. -ostoji mogu1nost da se, kao zemlje ez izlaza na more koje 2ele prestati iti ovisne o $usiji, za izgradnju plinovoda, naftovoda i komunika.ijski# putova okre1u prema jugu. Hele u 7a ulu odgovornu vladu i do rog susjeda. Svoje grani.e 2ele otvarati, a ne zatvarati0. &nato padu .ijene nafte i oajnu gospodarskom stanju u $usiji, itka volje izme8u SA9%a i $usije it 1e u sredi'tu udu1i# nadmetanja oko naftovoda i plinovoda. $usija je odluna ne dopustiti Ameri.i ulazak u svoje srednjoazijsko dvori'te. -redsjednik 6oris 5elj.in izjavio je 1((>. sljede1e, 0Ne mo2e nam promaknuti uka u nekim zapadnim zemljama oko zali#a energije na kaspijskom podruju. Neki nastoje iskljuiti $usiju iz te igre i potkopati njezine interese. /akozvani rat oko naftovoda i plinovoda na tom podruju dio je te igre0.! ? -odgrijavaju1i rat u Afganistanu, $usija produ2uje nesta ilnost toga podruja, 'to joj daje izgovor za vojnu nazonost u Srednjoazijskim $epu likama. Sada SA9 2ele sta ilnost jer su za rinute z og mogu1i# posljedi.a afganistanskog rata na nji#ovu politiku u Srednjoj Aziji. Stefan Sestanovi.#, pose ni savjetnik amerikog Ministarstva vanjski# poslova za podruje iv'ega Sovjetskog Saveza Cformer Soviet &nion, skra1eno BS&D, je u o2ujku 1(((. izjavio, 09iljem Srednje Azije, dr2avni.i su vrlo za rinuti z og nesta ilnog stanja u Afganistanu i /ad2ikistanu. 6oje se 'irenja iranskog utje.aja i pojave ekstremizma u vlastitim zemljama0.! @ Samo okonanje gra8anskoga rata u Afganistanu pru2it 1e Srednjoazijskim $epu likama i naftnim kompanijama pouzdanje za izgradnju naftovoda i plinovoda do ju2ne Azije ali nema izgleda da i se to moglo u rzo i ostvariti. 9vanaesto poglavlje &9VA$AN54 /A3I6ANIMA 6$O5 1%6I/7A <A NAB/OVO94 I -3INOVO94 1((?.%1((E. /ali ani su po prvi put stupili u dodir s vanjskim svijetom velikog nov.a, naftne politike i nove velike igre preko ;arlosa 6ulg#eronija, predsjednika argentinske naftne kompanije 6ridas, koji je imao plan povezati plinska polja svoje kompanije u /urkmeniji s -akistanom i Indijom i tako stvoriti infrastrukturne veze koje i pripomogle uspostaviti mir u Afganistanu pa ak i pomir u izme8u Indije i -akistana. 7ao i ameriki i ritanski naftni magnati iz prve polovi.e dvadesetoga stolje1a, koji su naftu smatrali sredstvom glo alne politike pa su zato smatrali da imaju pravo utje.ati na vanjsku politiku, 6ulg#eroni je io opsjednut jednom idejom. =odine 1((@. i 1((E. napustio je svoju kompaniju u 5u2noj Ameri.i i u svome poslovnom zrakoplovu proveo devet mjese.i, lete1i odjednoga lokalnog ratnog zapovjednika do drugog u Afganistanu, u Islama ad, A'#a ad, Moskvu i Las#ing%ton kako i uvjerio politike vo8e da njegov planirani naftovod predstavlja realnu mogu1nost. 3judi oko njega jednako su naporno radili, mo2da ne z og isti# snova nego z og 6ulg#eronijeve rado#oline prirode. 6ulg#eroni je potomak tijesno povezane o itelji talijanski# doseljenika u Argentinu. 9opadljiv, vrlo o razovan i filozof na podruju industrije, mogao je satima priati o raspadu $usije, o udu1nosti naftne industrije i islamskom fundamentalizmu. 7ompaniju 6ridas osnovao je 1(?>. njegov ota. Alejandro Angel kao malo uslu2no poduze1e argentinske naftne industrije koja se tek pojavljivala. ;ar%los i njegov rat Alejandro 6ulg#eroni, potpredsjednik 6ridasa, u%kljuili su se 1()>. na me8unarodno tr2i'te pa je 6ridas postao tre1a po veliini naftna kompanija u 5u2noj Ameri.i. Ali, sve do dolaska u /urkmeniju nije imala nikakva iskustva o poslovanju u Aziji. Stoje te Argentin.e natjeralo da prevale polovi.u zemaljske kugle i do8u u AfganistanG Nakon raspada Sovjetskog Saveza 6ridas je 2elio poslovati u zapadnom Si iru. & jedinom intervjuu 'to gaje 6ulg#eroni dao o ulozi 6ridasa u Afganistanu rekao mije, 0Ali, tamo je ilo previ'e pro lema s naftovodima, plinovodima i porezima tako da smo oti'li u /urkmeniju kad se ta zemlja

98

Talibani

otvorila0.1 6ridas je 1((1. io prva zapadna kompanija 'to je 2eljela sklopiti ugovore s /urkmeni% jom, a to je io golem rizik. <apadne su naftne kompanije tu odluku u to vrijeme nazvale suludom. /urkmenija je ila vrlo daleka zemlja, ez izlaza na more, a jo' nije ila donijela nikakve zakone o za'titi strani# ulaganja. 09ruge su naftne kompanije iz jegavale /urkmeniju jer su je smatrale zemljom plina, a nisu imale pojma kome i ga prodavale0, rekao je 6ulg#eroni, i dodao, 0< og na'eg iskustva u pronala2enju plina i njegovu transportiranju me8unarodnim plinovodima do tr2i'ta u 5u2noj Ameri.i, uvjeren sam da se isto mo2e uiniti i u /urkmeniji0. -redsjedniku Nijazovu laskala je 6ulg#eronijeva pozornost u vrijeme kad se nijedan drugi zapadni nafta' nije ni pojavio na njegovim vratima pa su on i 6ulg#eroni postali veliki prijatelji. & sijenju 1((!. 6ridas je do io podruje 5a'lar u istonoj /urkmeniji, lizu grani.e s Afganistanom, i sjeveroistoni dio golemi# plinski# nalazi'ta u 9aulata adu koje su otkrili Sovjeti. & veljai 1((*. do io je i nalazi'te 7eimir na zapadu zemlje, lizu 7aspijskog jezera. 7ako je to ila prva i jedina naftna kompanija u /urkmeniji, do ila je vrlo povoljne uvjete%podjelu zarade @" naprema @"F za 5a'lar, a za 7eimir )@ prema !@F u korist 6ridasa. 0Heljeli smo prona1i nova nalazi'ta nafte i plina i izgraditi postrojenja, jer $usija u tom sluaju ne i mogla prigovarati kao u sluaju kad ismo samo ulagali u stara nalazi'ta iz sovjetskog razdo lja0, rekao je 6ulg#eroni. 6ridas je za istra2ivanje nalazi'ta plina ulo2io oko ?"" milijuna dolara, 'to je io golem iznos za jednu malu naftnu kompaniju na samom poetku neovisnosti /urkmenije, kada u zemljama Srednje Azije nije ilo nijednoga naftnog diva. 6ridas je poeo izvoziti naftu iz 7eimira 1((?. a proizvodnja je narasla na 1E.>"" arela dnevno. A onda je, u lipnju 1((@., u vreloj i su#oj pustinji 7arakum, nai'ao na zlato, tj. golemo naftno nalazi'te u 5a'laru pro.ijenjeno na )E? milijarde ku ini# metara, stoje najmanje dvostruko vi'e od ukupni# pakistanski# zali#a plina. 0<a razliku od nafte, za plin je potre no neposredno i dostupno tr2i'te koje smo odma# poeli tra2iti0, izjavio je direktor transporta kompanije 6ridas 5ose 3ouis Sureda, vrst i krupan in2enjer koji 1e sljede1i# mjese.i kru2iti Afganistanom ispituju1i mogu1e rute za plinovod.! 07ad smo otkrili 5a'lar #tjeli smo da se dio plina isporuuje starim ruskim plinovodima ali smo 2eljeli prona1i i alternativna tr2i'ta, u 7ini ili ju2noj Aziji0, rekao je 6ulg#eroni, i dodao, 0-linovod kroz Afganistan mogao i postati im enikom uspostave mira, 'to je te'ko ali mogu1e0. & studenome 1((?., a' kad su tali ani zauzeli 7anda#ar, 6urlg#eroni je nagovorio Nijazova da osnuje jednu radnu skupinu koja 1e prouiti mogu1nost izgradnje plinovoda preko Afganistana do -akistana. Aetiri mjese.a nakon toga nagovorio je pakistansku premijerku 6enazir 6uto da se udru2i s Nijazovim. 9ana 1E. o2ujka 1((@. -akistan i /urkmenija potpisali su memorandum kojim su 6ridasu dopustili izradu studije o mogu1nostima izgradnje toga plinovoda. 0/aj 1e plinovod iti pakistanska veza sa Srednjom Azijom i otvorit 1e goleme mogu1nosti0, rekao mi je suprug premijerke 6uto, Asif <ardari. $ekao je i to da je taj plinovod mogu1 jer i prolazio podrujem koje su dr2ali tali ani. & ureduje, iza le8a, dr2ao veliki zemljovid s rutom toga plinovoda, koji je ponosno pokazivao. & to su vrijeme pakistanska vojska i ISI pomagali tali anima kako i otvorili ju2nu transportnu vezu preko 7anda#ara i :erata do /urkmenije. Istodo no je -akistan pregovarao s 7atarom i Iranom kako i osigurao opskr u plinom preko dva plinovoda ali je prijedlog 6ridasa, u geostrate'kom smislu, jer se -akistan priklanjao interesima Afganistana i Srednje Azije, nudio najpovoljnije mogu1nosti. 6ridas je predlo2io izgradnju plinovoda dugog 1.?"" kilometara od 5a'lara preko ju2nog Afganistana do mjesta Sui u pokrajini 6alu%istan, gdje se nalaze pakistanska plinska nalazi'ta i odakle poinje pakistanska plinovodna mre2a. 7asnije i se gradnja mogla nastaviti sve do ve1i# tr2i'ta u Indiji, preko Multana. 6ridas je predlo2io izgradnju lako dostupnog plinovoda kojim i, s vremenom, i druge kompanije i zemlje mogle transportirati svoj plin. /o se oso ito svidjelo afgani% stanskim lokalnim ratnim zapovjedni.ima jer su i na sjeveru te zemlje postojala nalazi'ta iz koji# se nekada opskr ljivao &z ekistan, ali su ila zatvorena. 6ulg#eroni je stigao u Afganistan kako i prido io tamo'nje lokalne zapovjednike. 0Sastao sam se sa svim vo8ama, s Ismailom :anom u :eratu, s 6ur#anudinom $a anijem i s Masudom u 7a ulu, s 9ostumom u Mazani i s tali anima u 7anda#aru. Svi su me vrlo do ro primili jer su s#va1ali da se zemlja mora o noviti i da su im potre na strana ulaganja0, rekao je 6ulg#eroni.

99

Talibani

& veljai 1((E. izvijestio je premijerku 6uto i predsjednika Nija%zova da su 0postignuti i potpisani sporazumi s lokalnim zapovjedni.ima koji nam omogu1uju pravo prolaza0.@ /oga je mjese.a s afgani%stanskom vladom, na ijemu je elu io predsjednik 6ur#anudin $a% ani, potpisao ugovor na trideset godina o izgradnji i upravljanju plinovodom, a posao su tre ali preuzeti 6ridas i jedan me8unarodni konzor.ij 'to gaje 6ridas tre ao osnovati. 6ridas je u'ao u pregovore s drugim naftnim kompanijama, ukljuuju1i i &no.al, dvanaestu po veliini naftnu kompaniju u SA9%u, koja je imala veliko iskustvo u Aziji i ulagala u -akistanu jo' od 1()E. /urkmenski su se du2nosni.i prvi put sastali s predstavni.ima &no.ala u travnju 1((@. u :oustonu, a pozvao i# je 6ridas. -redstavni.i &no.ala posjetili su A'#a ad i Islama ad, oito u namjeri da razgovaraju o zajednikoj izgradnji naftovoda i plinovoda s 6ridasom. Ali, u to je vrijeme 6ridas u /urkmeniji nai'ao na velike pro leme. Savjetni.i su uvjerili predsjednika Nijazova da 6ridas izra ljuje /urk%meniju pa je turkmenska vlada u rujnu 1((?. za ranila izvoz nafte iz 7eimira i zatra2ila promjenu ugovora s 6ridasom. & sijenju 1((@. inilo se daje to pitanje rije'eno jer je 6ridas pristao svoj udio zarade smanjiti sa )@F na E@F. 7ad je 6ridas otkrio plin u 5a'laru predsjednik Nijazov i njegovi pomo1ni.i nisu do'li na proslavu 'to ju je 6ridas tim povodom organizirao nego su zatra2ili da se jo' jednom razmotre ugovori i za 5a'lar i za 7eimir. -redsjednik Nijazov o ustavio je 6ri%dasove radove u 5a'laru i ponovno za ranio izvoz nafte iz 7eimira. Ovoga je puta 6ridas izjavio da ne1e odstupiti od prvotno sklopljeni# ugovora koje je /urkmenija du2na po'tovati. Nijazov je io diktator komunistikog tipa koji nije razumio me8unarodne zakone ni ugovore niti su ga zanimali. Ali, imao je i drugi# razloga da a' u tom trenutku pritisne 6ridas. 7ako je amerika kompanija &no.al pokazala zanimanje za izgradnju vlastitog plinovoda za postoje1a nalazi'ta u 9aulata adu, od ega i /urkmenija imala znatne pri#ode, s#vatio je kako i preko &no.ala mogao prido iti neku veliku ameriku naftnu kompaniju kao i zainteresirati vladu predsjednika ;lintona za ulaganja u /urkmeniji. /re ala mu je suradnja s Amerikom pa je otpoeo intenzivne razgovore s amerikim diplomatima. Amerika je, s druge strane, morala podupirati Nijazova kako ne i postao ovisan o Iranu. Nijazov je posjetio &N i u NeI Jork pozvao i 6ridas i &no.al. /om je prilikom, !1. listopada 1((@., u nazonosti 'okirani# du2nosnika 6ridasa, potpisao ugovor s &no.alom i njegovim partnerom, kompanijom 9elta Oil iz Saudijske Ara ije, za izgradnju plinovoda preko Afganistana. 06ili smo 'okirani, a kad smo mu se o ratili samo se okrenuo i rekao Nvi mo2ete graditi drugi naftovodN0, rekao je jedan direktor 6ridasa. -otpisivanju je io nazoan :enrK 7issinger, iv'i ministar vanjski# poslova SA9%a, u to vrijeme savjetnik &no.ala. 9ok je ispitivao rutu preko Afganistana rekao je da taj posao izgleda kao 0po jeda nade nad iskustvom0. Me8utim, 6ridas nije io spreman odustati, pa je tako poela prva itka nove velike igre. Mario 3opez Ola.iregul, izvr'ni direktor 6ridasa, kasnije je rekao, 0Mi smo samo naftna kompanija koja 2eli ulagati i raditi, ali smo postali sudioni.ima neije Nvelike igreN u kojoj velike sile tuku jedna drugu0.) &no.al je predlo2io izgradnju plinovoda od 9aulata ada, gdje postoje nalazi'ta od )"" milijardi ku ini# metara, do Multana u sredi'njem -akistanu. Osnovao je konzor.ij ;ent=as u kojemu je sam imao )"F udjela, 9elta 1@F, rusko dr2avno poduze1e =azprom 1"F a turk%mensko dr2avno poduze1e /urkmenrosgaz @F. &no.al je potpisao jedan jo' am i.iozniji sporazum koji se svidio .ijeloj regiji. Njegova kompanija ;AO-- C;entral Asian Oil -ipeline -roje.tD zamislila je izgradnju naftovoda dugog 1.E>" kilometara od Aardzua u /urkmeniji do jednoga naftnog terminala na pakistanskoj o ali, kojim i se dnevno isporuivalo milijun arela nafte za izvoz. -ostoje1i naftovodi iz vremena Sovjetskog Saveza%od Surguta i Omska u Si iru do Aimkenta u 7aza#stanu i 6u#are u &z ekistanu%mogli i se spojiti s naftovodom ;AO--%a, tako da i se nafta iz .ijele Srednje Azije transportirala u 7arai. 0Na'a je strategija iskoristiti veliku postoje1u mre2u naftovoda kako ismo .ijeli sustav naftovoda ove regije povezali s izlazom na more i tako omogu1ili svim zemljama%proizvo8aima nafte%$usiji, 7aza#stanu, &z ekistanu i /urkmeniji%pristup rastu1im tr2i'tima u Aziji. -ostojao i trgovaki koridor preko Srednje Azije0, rekao je $o ert /odor, izvr'ni potpredsjednik &no.ala.> 7ako i iz jegli pro leme 'to i# je ;#evron imao s $usijom u 7aza#stanu, &no.al je od samog poetka nastojao prido iti Moskvu. -o njegovu projektu ruska i se nafta iz Si ira mogla izvoziti ju2no prema moru, a rusko poduze1e =azprom imalo i udio u tom plinovodu. 0Nemamo pro lem s

100

Talibani

$usijom, nego s Afganistanom. /o je situa.ija u kojoj svi do ivaju0, rekao mi je u /urkmeniji &no.alov direktor :enrK 9e 3a $osa.( Iznenadno zanimanje ;lintonove vlade i &no.ala za /urkmeniju i Afganistan nije ilo sluajno. -ret#odno je do'lo do znaajne promjene u amerikoj politi.i prema Srednjoj Aziji. Od 1((1. do 1((@. Las#%ington je strate'ki podupirao 7aza#stan i 7irgistan, kao dvije zemlje koje 1e se u rzo ekonomski i politiki li eralizirati, 'to 1e olak'ati ulaganja ameriki# kompanija na tom podruju. 7aza#stan je jo' uvijek imao nuklearno oru2je iz razdo lja Sovjetskog Saveza, a kaza#stan%skom su se predsjedniku Nursultanu Nazar ajevu, z og golemi# zali#a nafte, plina i minerala njegove zemlje, oso no dodvoravali ameriki predsjedni.i, i 6us# i ;linton. Ali, godine 1((@. sve ga se vi'e smatralo neuspje'nim dr2avnikom, jer mu je vlada ila u potpunosti korumpirana, a nain vladanja sve vi'e diktatorski. 7aza#stan je 1((*. predao $usiji svoje nuklearno oru2je. 7ako su $usi inili ?"F stanovnika te zemlje i ili otvoreno neprijateljski raspolo2eni prema njezinoj vladi, predsjednik Nazar ajev morao se prikloniti sigurnosnim i ekonomskim za#tjevima $usije. 7aza#stan je etiri godine ezuspje'no nastojao nagovoriti $usiju da dopusti kompaniji ;#evron transport nafte iz /engiza ruskim naftovodima do 4urope. ;#evron je jo' 1((1. o e1ao ulo2iti u /engiz pet milijardi dolara ali je u oaju tu namjeru skresao i do 1((@. ulo2io samo )"" milijuna dolara. & tom su razdo lju Cod 1((1. do 1((@.D SA9 ignorirale /ad2ikistan jer je tamo jesnio gra8anski rat, a ameriko je Ministarstvo vanjski# poslova smatralo &z ekistan i /urkmeniju, u kojima su na vlasti ili diktatori, izop1enim zemljama. +tovi'e, uz zamjenika ministra vanjski# poslova Stro ea /al otta, koji je io ruso.entrian i ameriku politiku pri li2avao iv'em Sovjetskom Savezu, Las#ington nije 2elio razljutiti Moskvu ugro2avanjem njezini# interesa u Srednjoj Aziji. /al ott je kanio $usiju pridru2iti NA/O%u, a ne stvarati pro leme u ameriko%ruskim odnosima upadanjem u 0dvori'te $usije0. Me8utim, kako je $usija zapadala u rasulo /al ottova se proruska politika na'la pod sna2nim udarom ameriki# strunjaka za vanjsku politiku, 2idovskog i izraelskog lo ija u Las#ingtonu i ameriki# naftni# kompanija, jer su sve te zainteresirane strane 2eljele da SA9 zauzmu vi'edimenzionalno stajali'te u svojoj vanjskoj politi.i prema iv'emu Sovjetskom Savezu, tj. stajali'te koje 1e im omogu1iti eksploata.iju kaspijski# energetski# do ara, pomo1i kaspijskim dr2avama da se 'to r2e osamostale od $usije i prikljue se <apadnom ta oru. Amerike naftne kompanije, kao predvodni.e amerikog po#oda na to podruje, 2eljele su imati ve1ega udjela u amerikoj politi.i prema toj regiji. -oetkom 1((@. velike amerike naftne kompanije osnovale su u Las#ingtonu jednu privatnu grupu pod nazivom Boreign Oil ;ompa%nies, u kojoj je io i &no.al, za promi.anje svoji# interesa u 7aspijskoj regiji. /aje grupa poela anga2irati iv'e politiare iz vremena predsjednika 6us#a i Aartera kako i u Las#ingtonu lo irali za njezine interese.1N Njezini su se predstavni.i sastali sa S#eilom :eslin, strunjakom za energiju pri Vije1u za na.ionalnu sigurnost CNational Se%.uritv ;oun.il, skra1eno NS;D a kasnije, u ljeto 1((@., i s njezinim 'efom, savjetnikom NS;%a Samuelom 6ergerom. Ne'to prije toga 6erger je unutar NS;%a osnovao od or za formuliranje politike prema 7aspijskoj regiji, u kojemu su ili predstavni.i vi'e ministarstava i ;IA%e. Strate'ki interes Las#ingtona i ameriki# naftni# kompanija u 7aspijskoj regiji sve je vi'e rastao pa je Las#ington poeo mijenjati stajali'te prema $usiji. -rvi su se time okoristili &z ekistan i /urk%menija. $anije je Las#ington sprijeio poku'aj ameriki# lo ista da promiu predsjednika Nijazova. & o2ujku 1((*. Nijazov je unajmio iv'eg savjetnika NS;%a AleMandera :aiga, koji gaje doveo u Las#%ington kako i ovaj poku'ao nagovoriti amerike naftne kompanije da ula2u u njegovoj zemlji i kako i u la2io ameriko stajali'te glede izgradnje naftovoda i plinovoda preko Irana. Nijazov se nije uspio susresti s najvi'im amerikim du2nosni.ima pa je taj posjet propao. Ali, Las#ington je 1((@. s#vatio da Nijazov, ako ga Amerika ude ignorirala, ne1e imati drugoga iz ora nego se prikloniti Iranu. Mno2ili su se ekonomski pro lemi /urkmenije jer nije uspijevala prodati svoj plin. Mogu1nost izgradnje plinovoda preko Afganistana Amerikan.ima je ila vrlo privlana ne samo zato 'to i se tako iz jegao Iran nego i zato 'to i to io znak potpore /urkmeniji, -akistanu i tali anima i ujedno jasan znak ignoriranja $usije i Irana. SA9 nisu mogle u Srednjoj Aziji ste1i strate'ku mo1 ez &z ekistana kao najve1e i najsna2nije zemlje na tom podruju i jedine koja je sposo na oduprijeti se $usiji. /ako su se i Amerika i &z ekistan me8uso no dodvoravali. -redsjednik 7arimov podupirao je planove NA/O%a o

101

Talibani

stvaranju jedne ojne za Srednju Aziju, emu se $usija o'tro protivila. =odine 1((). jedan mi je ruski diplomat u A'#a adu otresito rekao, 0Ne pri#va1amo NA/O u svom dvori'tu. SA9 moraju s#vatiti da 1e Srednja Azija ostati u ruskoj sferi interesa0.1* Amerike su se kompanije zainteresirale za nalazi'ta minerala u &z ekistanu pa je naglo pro.valo poslovanje izme8u &z ekistana i SA9%a, koje se od 1((@. do 1((). pove1alo osam puta. -redsjednik 7arimov prvi je put posjetio Las#ington u lipnju 1((E. 7asnije je doktor +irin :unter napisala, 0-otkraj 1((@. ilo je jasno daje <apad, a poglavito SA9, oda rao &z ekistan kao jedinu mogu1u protute2u nekoj novoj ruskoj #egemoniji i utje.aju Irana0. /ako su se u toj regiji pojavljivale dvije koali.ije. 5edna se sastojala od SA9%a, koje su se priklanjale &z ekistanu, /urkmeniji i Azer% ejd2anu i poti.ale svoje saveznike%Izrael, /ursku i -akistan%na ulaganja u tim zemljama, a na drugoj $usija koja je zadr2ala vrsto upori'te u 7aza#stanu, 7irgistanu i /ad2ikistanu. 7ako je itka za energetska i druga ogatstva jaala, Sjedinjene su se Amerike 9r2ave ile spremne suprotstaviti $usiji. Vode1i ameriki strunjak za Srednju Aziju dr. Mart#a 6rill izjavila je, 0Iako ameriki politiari za.ijelo ne 2ele da $usija postane #egemonistika sila, poten.ijalna .ijena te #egemonije it 1e znatno ve1a ako $usija uspije odre8ivati uvjete i <apadu ograniiti pristup posljednjim poznatim nalazi'tima nafte i plina na svijetu. I najmanje mogu1e sudjelovanje Amerike na tom podruju izaziva najve1u mogu1u sumnju $usije0.1@ Ovu sam priu poeo istra2ivati tek u ljeto 1((E. /ali ani su u rujnu 1((E. iznenada zauzeli 7a ul pa me to potaknulo da poku'am odgonetnuti dva pitanja s kojima su se orili zapadni novinari ali nisu uspjeli prona1i odgovore. -rvo je pitanje ilo poma2u li Amerikan.i tali anima, ilo izravno ili posredno, preko &no.ala ili preko svoji# saveznika -akistana i Saudijske Ara ije, a drugo stoje dovelo do tako velike regionalne polariza.ije u kojoj su na jednoj strani ili SA9, Saudijska Ara ija, -akistan i tali ani, a na drugoj Iran, $usija, srednjoazijske zemlje i Antitali anski savez. Neki su nastojali ispitati nije li ponovno proradila stara veza ;IA%ISI iz vremena afganistanskog d2i#ada, ali je meni postalo jasno daje strategija oko izgradnje plinovoda i naftovoda postala pokretakom snagom amerikog zanimanja za tali ane, koje je opet poti.alo protureak.iju $usije i Irana. Ali, poku'ati to istra2iti znailo je u1i u la irint u kojemu nitko ne govori istinu ili skriva svoje stvarne po ude i interese. 6io je to posao za detektiva a ne za novinara jer nije ilo niega za 'to i se ovjek mogao u#vatiti. 6ilo je te'ko ak i do iti pristup pravim igraima jer politiku nisu pokretali politiari ni diplomati nego tajnovite naftne kompanije i tajne slu2 e zemalja u regiji. Najtajnovitije su ile naftne kompanije, z og o'tre konkuren.ije diljem svijeta. Nije ilo mogu1e saznati gdje namjeravaju u'iti ili kojoj 1e se ruti za naftovod prikloniti, ak ni to s kim su prije sat vremena ruali, jer i time igru predali svojim neprijateljima%suparnikim naftnim kompanijama. 9u2nosni.i 6ridasa nikad nisu razgovarali s novinarima, samo su tek povremeno davali izjave iz jedne diskretne tvrtke za javne odnose u 3ondonu. &no.al je io pristupaniji, ali su njegovi du2nosni.i imali uputu da daju neutralne odgovore iz koji# se ni'ta nije moglo saznati. Me8utim, me8u tim dvjema kompanijama ilo je znaajni# razlika koje 1e kasnije utje.ati na nji#ove odnose s tali anima. 6ridas je io mala o iteljska tvrtka iji su se du2nosni.i, odgojeni na europskoj tradi.iji, zanimali za politiku, kulturu, povijest i oso ne veze naroda i ljudi s kojima su poslovali. 6ili su upu1eni u sve zavrzlame te igre pa su se potrudili prouiti etnike, plemenske i o iteljske veze elnika s kojima su se sastajali. &no.al je io golema korpora.ija koja je upo'ljavala du2nosnike za vo8enje glo alnoga naftnog poslovanja. One du2nosnike 'to su posje1ivali tu regiju, uz rijetke iznimke, zanimao je posao, a ne politiko okru2enje. 9ok su istra2ivali rutu za plinovod, in2enjeri 6ridasa satima i piju.kali aj s afganistanskim plemenima u pustinji, dok i predstavni.i &no.ala dolijetali i odlijetali i uzimali kao zdravo za gotovo sve 'to i im rekli notorno prevrtljivi afganistanski lokalni zapovjedni.i. Afganistan.i su jo' davno ovladali umije1em da svom sugovorniku ka2u upravo ono 'to 2eli uti, a sljede1em gostu upravo suprotno od onoga 'to su rekli prvome. &no.al je io u podre8enom polo2aju i zato 'to njegova politika prema tali anima nije odudarala od amerike politike pa su na kraju i njegovi du2nosni.i poeli tali anima dijeliti lek.ije o tome 'to tre aju initi. 6ridas nije imao takvi# predrasuda i io je spreman sklopiti posao s tali anima iako i# nijedna zemlja nije priznala kao legitimnu vlast.

102

Talibani

&no.al se za podatke o lokalnim doga8ajima i mogu1em razvoju doga8aja nekako vi'e oslanjao na ameriko veleposlanstvo u Islam%a adu i na pakistansku i turkmensku tajnu slu2 u. Nije sam prikupljao podatke. 7ad su o javljeni moji lan.i o nadmetanju 6ridasa i &no.ala i o o ratima u toj novoj velikoj igri o je su kompanije u poetku mislile da sam 'pijun koji potajno radi za onu drugu kompaniju. &no.al je to uvjerenje zadr2ao i nakon stoje 6ridas s#vatio da sam samo jedan vrlo znati2eljan novinar koji je predugo izvje'1ivao iz Afganistana da i se zadovoljio neutralnim izjavama. /re alo mi je sedam mjese.i putovanja, vi'e od stotinu intervjua i potpuno zaranjanje u literaturu o naftnim kompanijama i proizvodnji nafte%o emu nisam ni'ta znao%kako i# na kraju napisao naslovnu reporta2u za asopis Bar 4astern 4.onomi. $evieI, o javljenu u travnju 1((). & srpnju 1((). Stro e /al ott odr2ao je govor kojim 1e oznaiti ameriku politiku prema toj regiji. $ekao je, 0-ostalo je pomodno progla'avati, ili arem predvi8ati, ponovnu Nveliku igruN na 7avkazu i u Srednjoj Aziji. /ime se naravno misli da 1e pokretaka snaga te regije, nafta, dovesti do natje.anja veliki# sila. Na' je .ilj iz je1i i aktivno o uzdati takav atavistiki is#od. Ostavimo $udvarda 7iplin%ga i =eorgea M.9onalda Brasera tamo gdje im je mjesto%na poli.ama povijesti. Velika igra koja je iz a.ila 7iplingova 7ima i Braserova Blas#mana ila je igra ez rezultata0. Ali, /al ott je do ro znao daje igra u tijeku pa je igraima uputio o'tro upozorenje, ez o zira na njegovu izjavu daje rje'avanje suko a najva2niji .ilj Las#ingtona. 0Ako unutarnji suko i i oni me8u dr2avama tinjaju i ukte ta i regija mogla postati rasadnikom terorizma, vjerskog i politikog ekstremizma i popri'tem pravoga rata0.1E Nijazova odluka o potpisivanju sporazuma s &no.alom raz jesnila je 6ulg#eronija. & veljai 1((E., u mjestu Bort 6end lizu :oustona u amerikoj saveznoj dr2avi /eMas, podnio je tu2 u protiv &no.ala i 9elte. 7ompanija 6ridas zatra2ila je od'tetu od petnaest milijardi dolara z og 0munog mije'anja ti# kompanija u njezine poslovne odnose0 i z og toga 'to su 0&no.al, 9elta i Cpotpredsjednik &no.ala Mart#vD Miller, a mo2da i drugi, sudjelovali u .ivilnoj uroti protiv 6ridasa0. & svom je iskazu 6ridas rekao kako je 0Milleru otkrio svoj strate'ki plan izgradnje i upravljanja plinovodom. 6ridas je pozvao &no.al i predlo2io mu zajedniko ulaganje0.1) &kratko, 6ridas je optu2io &no.al da mu je ukrao ideju. 7asnije je 6ulg#eroni rekao 'to osje1a, izjaviv'i, 0&no.al je do'ao na ovo podruje jer smo ga mi pozvali. Nije ilo razloga z og kojega se ne ismo ujedinili. Heljeli smo da nam se pridru2e pa smo i# poveli u /urkmeniju. SA9 su u poetku tu ideju o izgradnji plinovoda smatrale smije'nom i nije i# zanimao ni Afganistan ni /urkmenija0. Osim toga, 6ridas je pri Me8unarodnoj trgovakoj komori pokrenuo ar itra2u protiv /urkmenije z og tri sluaja kr'enja ugovora, kad je /urkmenija lokirala nji#ova postrojenja u 5a'laru i 7eimaru. &no.al je smatrao daje njegov prijedlog drukiji jer se odnosio na nalazi'ta plina u 9aulata adu, a ne u 5a'laru. -redsjednik &no.ala 5o#n Imle u jednom je ranijem pismu 6ulg#eroniju, koje je kasnije dostavljeno sudu, napisao da su mu du2nosni.i u /urkmeniji rekli da nema nikakvi# sporazuma izme8u turkmenske vlade i 6ridasa pa je zato &no.al mogao raditi 'to 2eli.1> 0Mi smo smatrali da je projekt ;ent=as odvojen i neovisan o 6ridasu. -redlagali smo kupnju plina iz postoje1i# zali#a i njegovu isporuku plinovodom. 6ridas je predlagao transport plina sa svoji# nalazi'ta u 5a'laru... projekt ;ent=as ne prijei 6ridasu izgradnju naftovoda za prijevoz i prodaju vlastitog plina0, rekao je Imle. ;lintonova je vlada stala na stranu &no.ala. & o2ujku 1((E. ameriki veleposlanik u -akistanu /om Simmons do'ao je u velik suko s premijerkom 6enazir 6uto, zamoliv'i je da -akistan prestane podr2avati 6ridas i pone podr2avati &no.al. 5edan stariji pomo1nik premijerke, 6uto koji je io nazoan na tom sastanku, izjavio je, 0-remijerka je podupirala 6ridas i kad je stala u o ranu te kompanije Sinje. $az jesnila se na njega0. 5edan je ministar u njezinoj vladi dodao, 0-remijerka 6uto zatra2ila je od Simmonsa pisanu ispriku, i do ila0. I pomo1ni.a amerikog ministra vanjski# poslova $o in $ap#el, zadu2ena za ju2nu Aziju, zalagala se za &no.alov projekt tijekom dvaju putovanju u -akistan i Afganistan, u travnju i kolovozu 1((E. Na jednoj konferen.iji za tisak u Islama adu, !1. travnja 1((E., izjavila je, 0-ostoji jedna amerika kompanija koja je zainteresirana za izgradnju plinovoda od /urkmenije do -akistana0, i dodala, 0/aj projekt it 1e vrlo do ar za /urkmeniju, za -akistan i za Afganistan jer ne1e samo osigurati mogu1nost zapo'ljavanja nego i izvor energije za Afganistan0. & kolovozu je posjetila i glavne gradove zemalja Srednje Azije i Moskvu, gdje je prenijela istu tu poruku.

103

Talibani

< og otvorene potpore SA9%a &no.alu pojaale su se ve1 postoje1e sumnje $usije i Irana jer i# je to jo' vi'e uvjerilo da ;IA poma2e tali anima. & prosin.u 1((E. jedan mije stariji iranski diplomat poti#o rekao da su Saudijska Ara ija i ;IA tali anima dostavile dva milijuna dolara%iako se to nije moglo potkrijepiti nikakvim dokazima. Me8utim, nakon 'to su SA9 i &no.al napravili nekoliko oz iljni# pogre'aka te su dvoj e na svim frontama porasle. 7ad su tali ani u rujnu 1((E. osvojili 7a ul, du2nosnik &no.ala ;#ris /aggert izjavio je da 1e, sad kad su tali ani osvojili 7a ul, iti lak'e realizirati projekt izgradnje plinovoda. /u je izjavu &no.al #itro povukao jer je podrazumijevala da &no.al podr2ava po jedu tali ana. Samo nekoliko tjedana prije toga &no.al je najavio da 1e afganistan%skim lokalnim zapovjedni.ima dati #umanitarnu pomo1 kao 0nagradu0 ako osnuju zajedniko vije1e za nadzor izgradnje plinovoda. /o je opet io znak da je &no.al spreman dati nova. lokalnim vojnim zapovjedni.ima. Samo nekoliko sati nakon 'to su tali ani zauzeli 7a ul ameriko je Ministarstvo vanjski# poslova izjavilo da 1e uspostaviti diplomatske odnose s tali anima i poslati svojeg du2nosnika u 7a ul. I taje izjava #itro povuena. =lasnogovornik amerikog Ministarstva vanjski# poslova =lKn 9avies izjavio je da SA9 0nemaju prigovora0 na tali ansko uvo8enje islamskog zakona. /ali ane je opisao kao protivnike modernizma, a ne protivnike <apada. Ameriki su kongresmeni stali na stranu tali ana. Senator :ank 6roIn, po ornik &no.alova projekta, izjavio je, 0Ono stoje do ro jest injeni.a da se konano ini kako je jedna frak.ija sposo na uspostaviti vlast u Afganistanu0.!N Ameriki su se diplomati na'li u vrlo neugodnu polo2aju pa su mi kasnije nastojali o jasniti da su SA9 dale tu is#itrenu izjavu ez pret#odni# konzulta.ija s amerikim veleposlanstvom i Islama adu. Ali, time je uinjena golema 'teta. &no.alovi gafovi i z rka u amerikom Ministarstvu vanjski# poslova samo su jo' vi'e uvjerili Iran, $usiju, Srednjoazijske $epu like, Antitali anski savez i ve1inu ljudi u -akistanu i Afganistanu da su SA9 i &no.al na strani tali ana i da 2ele nji#ovu potpunu po jedu, dok istodo no tvrde da ne podr2avaju nijednu zara1enu stranu u Afganistanu. Neki pakistanski ministri, u 2elji da poka2u kako SA9 podr2avaju tali ane i stajali'te -akistana, odali su pakistanskim novinarima tajnu kako Las#ington podupire tali ane. ;ijela je regija vrvjela glasinama i 'pekula.ijama. Svoj prilog tome stanju dale su i vjeno neutralne novinske agen.ije. $euters je izjavio, 0<a.ijelo se ini da tali ani pripoma2u amerikoj politi.i izoliranja Irana tako 'to na iranskoj grani.i stvaraju vrstu sunitsku tampon zonu. -oten.ijalno omogu1uju sigurne trgovinske putove i naftovode i plinovode ime i Iran izgu io monopol kao jedina zemlja kroz koju prolaze trgovinski putovi zemalja Srednje Azije0.!! 6ridas se jo' uvijek morao oriti kako i ostao u igri. Njegova plinska i naftna polja u /urkmeniji ila su lokirana. S /urkmenijom nije imao sporazum o kupnji plina za udu1i plinovod, a ni s -akistanom o prodaji plina. 7ako su SA9 i -akistan podupirali tali ane i &no.al im se poeo dodvoravati. 6ridas je ipak zadr2ao svoje urede u A'#a adu i 7a ulu, iako gaje Nijazov poku'avao istjerati. /urkmen%ski ministar za naftu i plin Murad Nazdjanov rekao mi je u A'#a adu sljede1e, 06ridas je ispao iz igre, izgradnju plinovoda preko Afganistana dali smo &no.alu. Na'a vlada vi'e ne posluje s 6ridasom0. 6ridas je za tali ane imao jednu prednost. $ekao im je da za taj projekt nema potre e uzimati kredite od me8unarodni# finan.ijski# institu.ija, jer je za uzimanje takvi# kredita ilo potre no me8unarodno priznanje tali anske vlade. &mjesto uzimanja kredita 6ridas je sa saudijskom kompanijom Ningar.#o osnovao kompaniju /A- -ipe%lines u kojoj su o a osnivaa imala udio od @"F. 7ompanija Ningar.#o ila je vrlo liska direktoru saudijske tajne slu2 e, prin.u /urkiju. 6ridas je izjavio da za izgradnju onog dijela plinovoda koji vodi preko Afganistana mo2e do iti @"F sredstava od Saudijske Ara ije, a ostatak od jednog me8unarodnog konzor.ija, koji 1e sam osnovati i od ega i se finan.irali manje rizini dijelovi plinovoda na podruju -akistana i /urkmenije. 5edan du2nosnik 6ridasa izjavio je, 0-otpuno 1emo razdvojiti na'e pro leme s turkmenskom vladom i ugovor o izgradnji naftovoda preko Afganistana. Osnovat 1emo dva konzor.ija, jedan za izgradnju dijela plinovoda preko Afganistana, a drugi za izgradnju dijelova plinovoda u -akistanu i /urkmeniji0.!? /ako je 6ridas ponudio da 1e odma# poeti s radovima, ez pret#odni# uvjeta. 6io mu je potre an samo nekakav sporazum me8u afganistanskim zara1enim stranama, ali ni to ne1e iti mogu1e posti1i.

104

Talibani

S druge strane, polo2aj &no.ala io je tijesno povezan s amerikom politikom u Afganistanu. /o je znailo da &no.al ne1e graditi plinovod niti raspravljati o komer.ijalnim uvjetima s tali anima sve dok 7a ul ne ude imao neku priznatu vladu kako i Svjetska anka i druge anke mogle dati kredite za taj projekt. -redsjednik &no.ala 5o#n Imle izjavio je, 0Od poetka smo svim stranama jasno rekli daje u pitanju mogu1nost do ivanja finan.ijski# sredstava za taj projekt, da 1e se zara1ene strane u Afganistanu morati sastati i osnovati djelotvornu vladu koju 1e priznati kreditne institu.ije kako i taj projekt uspio0.! @ &no.al je tali anima io va2an jer je postojala mogu1nost da SA9, ako sklope posao s &no.alom, prizna nji#ovu vladu, 'to su tali ani oajniki 2eljeli. I 6ridas i &no.al poeli su se dodvoravati onim zemljama u regiji koje su imale utje.aja na tali ane, napose Saudijskoj Ara iji. 6ridas je u razgovorima s tali anima isti.ao svoje sna2ne veze s prin.em /urkijem. /ako je 6ulg#eroni izjavio, 0Saudijska je Ara ija godinama ulagala u afganistanski d2i#ad i istinski vjeruje da 1e ovaj naftovod doprinijeti mirovnom pro.esu0. I &no.al je imao svoje veze u Sa%udijskoj Ara iji. -redsjednik kompanije 9elta Oil 6adr Al%Ai an u liskim je odnosima sa saudijskom kraljevskom o itelji, napose s prijestolonasljednikom A dula#om, a njegov rat Mosaid Al%Ai an radio je na dvoru kralja Ba#da. /ako je nadmetanje &no.ala i 6ridasa ujedno ilo odraz nadmetanja unutar saudijske kraljevske o itelji. Osim toga, SA9 i &no.al prido ili su -akistan. Nakon raspu'tanja vlade premijerke 6enazir 6uto 1((E. godine &no.al je imao potpunu podr'ku novog premijera Navaza +arifa, njegova ministra za naftu Aaudri Nisar Ali :ana, pakistanske vojske i ISI%a. -akistan je nastojao osigurati izravniju potporu SA9%a tali anima, pa je nastojao privoljeti &no.al da odma# pone s izgradnjom plinovoda kako i tali ani do ili legitimitet. SA9 i &no.al u osnovi su pri#vatili ISI%evu analizu .iljeva, tj. da 1e po jeda tali ana u Afganistanu &no.alu olak'ati posao i u rzati ameriko priznanje tali anske vlasti. Osim 'to je -akistan 2elio da SA9 priznaju tali ane, imao je i veliki# potre a za plinom. -lin ini *)F ukupne potro'nje energije u toj zemlji, a najve1a nalazi'ta u mjestu Sui u 6aluistanu ila su pri kraju. -akistanske zali#e plina iznose E!! milijarde ku ini# metara, godi'nja potro'nja iznosi oko !" milijardi ku ini# metara a potra2nja raste !* milijarde ku ini# metara godi'nje. -akistanu i !"1". godine za godi'nju potro'nju nedostajalo ",> tisu1a milijardi ku ini# stopa plina. -akistan je imao i drugi# mogu1nosti, primjeri.e, izgradnju plinovoda iz Irana ili iz 7atara, ali su ti projekti ili o ustavljeni z og nedostatka finan.ijski# sredstava. Osim toga, -akistan je morao osigurati i jeftiniju opskr u naftom. =odine 1((E. uvezao je nafte u vrijednosti od dvije milijarde dolara, stoje iznosilo !"F ukupnog uvoza. -oetkom 1(("%i# godina proizvodio je )".""" arela dnevno a 1((). samo @>.""". Izgradnjom &no.alova plinovoda -akistan i ne samo osigurao vlastite potre e nego i postao i glavnim sredi'tem za izvoz nafte iz srednjoazijski# zemalja na druga tr2i'ta u Aziji. I predsjednik Nijazov 2elio je da &no.al odma# pone s radovima pa je nagovarao -akistan da prisili tali ane da pri#vate &no.alovu ponudu. Njegovo udvaranje SA9%u poelo je donositi koristi. & sijenju 1((). /urkmenija je potpisala sporazum s amerikim naftnim divom Mo il i ritanskom kompanijom Monument Oil o istra2ivanju nalazi'ta nafte na velikim predjelima na zapadu zemlje. 6io je to prvi ugovor 'to ga je /urkmenija potpisala s nekom velikom amerikom kompanijom s o zirom na to da &no.al jo' nije imao nikakvi# izravni# ulaganja u toj zemlji. & studenome 1((E. 6ridas je izjavio daje s tali anima i generalom 9ostumom potpisao ugovor o izgradnji naftovoda te da se 6ur#anu%din $a ani s time ve1 ranije slo2io. /o je prouzroilo paniku u &no.alu i u -akistanu. 9ana (. prosin.a 1((E. pakistanski je ministar vanjski# poslova Nad2mudin +ej# posjetio mulu Omara u 7anda#aru kako i ga nagovorio da pri#vati &no.alovu ponudu, ali mu Omar nije dao nikakva vrstog o e1anja. /ali ani su na svoj klasian afganistanski nain igrali vrlo vje'tu igru, ne daju1i nikome vrsti# o e1anja i tako prisiljavali i &no.al i 6ridas da po olj'aju svoju ponudu. /ali ane nije samo zanimao pri#od od najamnine, koji i mogao iznositi 1"" milijuna dolara godi'nje, nego su 2eljeli da naftne kompanije pristanu graditi .este, vodovode, telefonske mre2e i dalekovode. Nekoli.ina tali anski# vo8a privatno je izjavila da zagovaraju kompaniju 6ridas jer nije postavljala nikakvi# uvjeta dok je &no.al od nji# tra2io da po olj'aju svoju sliku na podruju ljudski# prava i da otponu razgovore s antitali asnkim savezom, stoje io glavni za#tjev amerike politike.

105

Talibani

&no.al je, tako8er, io suoen s rastu1im feministikim pokretom u SA9%u koji je za#tijevao da SA9 i &no.al o ustave pregovore s tali anima. I &N je io kritian. -omo1nik glavnog tajnika &N%a za #umanitarna pitanja, Jasus#i Akas#i, rekao mi je, 0&plitanje strani# zemalja u Afganistan sada je u potpunosti povezano s itkom za izgradnju naftovoda i plinovoda. -ostoji ojazan da te naftne kompanije i regionalne sile samo koriste tali ane za vlastite .iljeve.0 O je su kompanije uporno tvrdile da 1e izgradnjom plinovoda nastupiti mir, ali nijedna zapadna anka nije 2eljela finan.irati izgradnju plinovoda u zara1enoj zemlji. /ako je $o ert 4 el izjavio, 0Igrai u toj politikoj igri oko izgradnje plinovoda moraju imati na umu da mir mo2e donijeti izgradnju plinovoda, ali da izgradnja plinovoda ne mo2e donijeti mir0.!) 0Velika igra0 poprimila je novu dimenziju. /rinaesto poglavlje &9VA$AN54 /A3I6ANIMA 6$O5 !%6I/7A <A NAB/OVO94 I -3INOVO94 S549IN54N4 AM4$IA74 9$HAV4 I /A3I6ANI <godnim i privlanim Argentinkama u mini suknjama, tajni.ama u sjedi'tu 6ridasa u 6uenos Airesu, reeno je da se o uku od glave do pete%u duge suknje i luze s dugim rukavima kako i im i ruke i noge ile 'to vi'e pokrivene. & tom se gradu oekivalo tali ansko izaslanstvo. Stiglo je u veljai 1((). i 6ridas im je pru2io kraljevski doek, vodio i# u razgledanja zrakoplovom po .ijeloj zemlji da vide njegova postrojenja i plinovode pa ak i u posjetu krajnjem jugu ju2noamerikog kontinenta, prekrivenom ledom i snijegom. Istodo no je jedno drugo tali ansko izaslanstvo do2ivljavalo drukiji kulturni 'ok. Alanovi toga izaslanstva posjetili su Las#ington, gdje su se sastali s du2nosni.ima amerikog Minstarstva vanjski# poslova i &no.ala i lo irali za priznanje svoje vlade. Na povratku su se o a izaslanstva zaustavila u Saudijskoj Ara iji, posjetila Meku i sastala se s direktorom saudijske tajne slu2 e, prin.em /urkijem. Izjavili su kako jo' nisu odluili iju 1e ponudu pri#vatiti. 6rzo su nauili igrati 0veliku igru0 iz svi# kutova. +ta vi'e trudile prido iti tali ane. 6ridas je u sijenju 1((). do io novi poti.aj jer je Me8unarodna trgovaka komora izdala /urkmeniji privremeni sudski nalog da dopusti 6ridasu izvoz nafte iz 7eimira. Ali, predsjednik Nijazov ignorirao je taj nalog, od ijaju1i posti1i kompromis s 6ridasom. & o2ujku 1((). 6ridas je otvorio ured u 7a ulu, a 6ulg#eroni je do'ao na sastanak s tali anskim vo8ama. 6ridas je zapravo otpoeo pregovore s tali anima. /roji.i 6ridaso%vi# du2nosnika toga je ljeta tre alo vi'e tjedana napornog rada da s dvanaestori.om tali anski# mula, me8u kojima nije ilo nijednog strunjaka Csamo je jedan imao diplomu in2enjera, ali nikada nije radio kao in2enjerD usuglase dokument od 1@" strani.a. /ali ani nisu imali strunjaka za naftu i plin, a rijetki su govorili engleski tako da se taj ugovor preveo na jezik dari. 5edan stariji du2nosnik 6ridasa rekao mi je, 0Sastavljamo ugovor redak po redak tako da nas nitko ne mo2e optu2iti da poku'avamo prevariti tali ane. &govor 1e potpisati i protivnike strane 'to znai da 1e to na kraju iti ugovor .ijelog Afganistana0.! &no.al je od io pregovarati o uvjetima ugovora sve dok u 7a ulu nema priznate afganistanske vlade. & me8uvremenu je donirao ("".""" dolara ;entru za afganistanske studije C;enter of Afg#anistan SrudiesD na Sveuili'tu Oma#a u saveznoj dr2avi Ne raska, iji je direktor io /#omas =outtierre, jedan od stariji# strunjaka za Afganistan. /aj je .entar osnovao program za o uku i #umanitarnu pomo1 za afganistanski narod, a u 7anda#aru je otvorio 'kolu iji je direktor io =erald 6oardman koji je osamdeseti# godina io direktor ureda Amerike agen.ije za me8unarodni razvoj u -e'avaru. /aj je ured pru2ao pomo1 mud2a#edinima. +kola je imala oko ?"" polaznika, udu1i# nastavnika, elektriara, stolara i vodoinstalatera, koji 1e &no.alu iti potre ni prilikom izgradnje plinovoda. &no.al je tali anima davao darove, poput telefaksa i generatora, 'to je kasnije, kad se to saznalo, izazvalo skandal. +to god i &no.al dao tali anima to i za Antitali anski savez, Iran i $usiju io dokaz vi'e da on finan.ira tali ane. &no.al je te optu2 e odluno od ijao. 7asnije su mi njegovi du2nosni.i tono na rojili 'to su i koliko potro'ili na taj projekt. =odine 1(((. predsjednik 5o#n Imle mije rekao, 0-o na'oj pro.jeni na projekt ;ent=as potro'ili smo izme8u 1@ i !" milijuna dolara. & to je ukljuena i

106

Talibani

#umanitarna pomo1 za stradale od potresa, kao i finan.iranje strune izo raz e udu1i# radnika i na avka neke nove opreme, poput telefaksa i generatora0. Sumnje su se pove1ale i z og uloge kompanije 9elta Oil. &no.al je u poetku poti.ao tu kompaniju, koja ima sjedi'te u Saudijskoj Ara iji i do re veze s tali anima, da nastoji prido iti zara1ene strane u Afganistanu. &mjesto da unajmi istaknute Saudij.e, 9elta Oil je unajmila Amerikan.a ;#arlesa Santosa da uspostavi veze u Afganistanu. Santos je od 1(>>. povremeno radio u posrednikoj misiji &N%a za Afganistan, unato kritikama kasniji# posrednika &N%a da je on previ'e lizak amerikoj vladi i da ima oso ni# .iljeva. & to je vrijeme io politiki savjetnik izaslanika &N%a Ma#muda Mestirija, koji je io na elu katastrofalne posrednike misije iz 1((@. kad su tali ani ili na ulazu u 7a ul. Svim du2nosni.ima u Afganistanu Santos je ve1 io prilino mrzak, napose tali anima, tako daje 9elta anga2irala ovjeka u kojega nijedna strana nije imala povjerenja. &no.al se kasnije pokajao z og te pogre'ke jer Santos nije uspio uiniti nikakav napredak u Afganistanu unato mnogo rojnim putovanjima u tu zemlju. 7ako 9elta nije uspjela prido iti afganistanske vo8e do'lo je do napetosti izme8u nje i &no.ala pa je &no.al osnovao vlastiti tim strunjaka koji 1e mu davati savjete po pitanju Afganistana. &najmio je $o erta Oaklevja, iv'eg amerikog veleposlanika u -akistanu, a potom pose nog izaslanika SA9%a za Somaliju. Oaklev je osamdeseti# godina odigrao presudnu ulogu u prido ivanju amerike pomo1i mud2a#edinima, ali ga Afganistan.i z og toga nisu zavoljeli jer su SA9 nakon toga digle ruke od Afganistana. Mnogi su ga Afganistan.i i -akistan.i smatrali a#atim i arogantnim, a dok je io veleposlanik u Islama adu dali su mu nadimak 0potkralj0. -utovao je u Moskvu i Islama ad kako i do io potporu za &no.alov projekt i uspio prona1i druge strunjake za &no.al. Me8u njima su ili =outierre, 6oardman, <almav :alilzad, Amerikana. afganistanskog podrijetla koji je radio u korpora.iji $and, i strunjak za Srednju Aziju Mart#a 6rill Ol.ott. Nije ilo neo ino da neka amerika korpora.ija upo'ljava iv'e du2nosnike amerike vlade ili sveuili'ne profesore. Ainile su to sve amerike naftne kompanije 'to su sudjelovale u velikoj igri kako i za nji# lo irali kod amerike vlade, a anga2irale su i jo' ve1a imena iz vremena predsjednika $eagana i 6us#a. Me8utim, u Afganistanu i okolnim zemljama ljudi to nisu s#va1ali pa su i# gledali s velikim nepovjerenjem, stoje pove1alo 'pekula.ije da &no.al predstavlja politiku amerike vlade i da opet na pozorni.u stupa mre2a strunjaka SA9%a i ;IA%e za Afganistan SA9% a i ;IA%e. &jedno je &no.al io suoen s golemim pro lemima s predsjednikom Nijazovim, koji nije imao nikakve veze sa stvarno'1u. Od ijao je s#vatiti pro leme neprestanog rata u Afganistanu i insistirao da &no.al pone s radovima 'to prije. 7ad i mu oajni du2nosni.i njegova Ministarstva vanjski# poslova poku'ali o jasniti da radovi ne mogu poeti usred gra8anskog rata, on i i# nadglasao. 5ednom mije ljutito rekao, 0Mi 2elimo plinovod. Sve svoje najve1e projekte povezujemo s mirom i sta ilno'1u u Afganistanu0.? Nakon toga su se turkmenski du2nosni.i ojali svom 'efu, tj. predsjedniku, i spomenuti lo'e vijesti s afganistanskog rati'ta, pa se Nijazov sve vi'e udaljavao od stvarnosti. &nato svim tim pro lemima &no.al nije odustao od svojeg projekta. Najednom sastanku na vr#u regionalni# zemalja 1((). godine u A'#a adu, -akistan, /urkmenija i &no.al potpisali su ugovor kojim se &no.al o vezao da 1e do prosin.a 1((). prona1i sredstva i zatvoriti finan.ijsku konstruk.iju za taj projekt te da 1e radovi poeti poetkom 1((>. Ne'to prije toga ISI je o avijestio SA9 i /urkmeniju da 1e tali ani u rzo osvojiti upori'te sjevernog saveza, Mazar%e +arif. Me8utim, nekoliko tjedana nakon toga tali ani su istjerani iz Mazara uz vi'e stotina stradali# pa su or e po .ijelom Afganistanu postale jo' 2e'1e. Opet su se SA9, z og prevelike ovisnosti o analizama ISI%%a, na'le u neugodnu polo2aju. Na prvom sastanku radne skupine ;ent=asa u Islama adu, nakon tali anskog poraza u Mazani, potpredsjednik &no.ala MartK Miller izrazio je oz iljnu dvoj u da 1e &no.al uspjeti odr2ati rok od prosin.a 1((). Na konferen.iji za tisak od @. lipnja 1((). rekao mi je, 0Nije sigurno kad 1e radovi na tom projektu poeti. Oni ovise o miru u Afganistanu i o uspostavi vlade s kojom 1emo mo1i sura8ivati. /o mo2e iti potkraj ove godine, idu1e godine ili za tri godine ili tko zna kada ako se rat nastavi0. -akistan i /urkmenija ili su prisiljeni potpisati s &no.alom drugi ugovor kojim je rok za poetak izgradnje naftovoda pomaknut za godinu dana, tj. do prosin.a 1((>. <a ve1inu promatraa i taj je rok io previ'e optimistian.

107

Talibani

& to je vrijeme u Las#ingtonu sve vi'e rasla nevjeri.a glede sposo nosti -akistana i tali ana da stvore jedinstvenu vlast u Afganistanu. <ato su SA9 poele istra2ivati druge mogu1nosti kako i /urkmeniji omogu1ile isporuku i prodaju plina. 9o'lo je do golemog o rata amerike politike pa su SA9 u srpnju 1((). o javile da se ne1e protiviti izgradnji naftovoda od /urkmenije do /urske, preko Irana. Las#%ington je smatrao da ta odluka ne predstavlja o rat u njegovoj politi.i sank.ija protiv Irana. Me8utim, kako su se europske i azijske kompanije orile za ulazak na iransko tr2i'te, amerike su kompanije to s#vatile kao otvaranje novi# mogu1nosti pa su pojaale pritisak na ;lintonovu vladu da smanji amerike sank.ije /e#eranu. < og te nove mogu1nosti izgradnje plinovoda od 7aspijskog jezera preko Irana, ionako nepredvidljiv plinovod preko Afganistana postao je jo' upitnijim. /a odluka Las#ingtona &no.alu je ila kao grom iz vedra ne a, a Islama adu, tj. -akistanu, dokaz daje amerika pomo1, kad ti je najvi'e potre na, prevrtljiva. Afganistanskim je du2nosni.ima postalo jasno da tali anima, ako 2ele zemlju ujediniti po jedom, istjee vrijeme. Nadalje, Iran i australska kompanija 6:-etroleum o javili su da 1e finan.irati izgradnju plinovoda dug g !.@)" kilometara od Irana do -akistana, vrijednog !,) milijardi dolara, kojim 1e se od Irana do 7araija, a potom do Indije, transportirati @) milijuna ku ini# metara plina dnevno. -rednost toga plinovoda, koji je predstavljao izravnu konkuren.iju &no.alu, ila je u tome 'to je tre ao prolaziti preko podruja 'to nije ilo pogo8eno ratom. 9ana 1E. listopada 1((). pakistanski je premijer Navaz +arif posjetio A'#a ad kako i s predsjednikom Nijazovim razgovarao o &no.alovu projektu. /o je rezultiralo potpisivanjem na.rta ugovora izme8u &no.ala, -akistana i /urkmenije o uvozu turkmenskog plina u Afganistan, po kojemu su tali ani za plinovod preko svojega podruja tre ali do ivati 1@F provizije na ime tranzitne pristoj e.E /e odluke +arifa i Nijazova zvuale su nerealno jer nisu uzimale u o zir or e na terenu. /ali ani su ili povrije8eni jer nisu sudjelovali u utvr8ivanju .ijene plina pa su zatra2ili ve1u pristoj u. &no.al je !@. listopada 1((). najavio pove1anje konzor.ija ;ent%=as, u koji su tre ale u1i i naftne kompanije iz 5apana, 5u2ne 7oreje i -akistana.) Me8utim, njegov poku'aj da prido ije $usiju nije uspio. Iako je 1"F dioni.a ;ent=asa ilo rezervirano za rusku kompaniju =azprom, on je od io potpisati ugovor jer je Moskva kritizirala ameriku potporu tali anima i ameriko nastojanje da smanji utje.aj $usije na podruju Srednje Azije.> =eneralni direktor =azproma $em Vijak#irev izjavio je da $usija ne1e dopustiti /urkmeniji ni 7aza#%stanu da svoju naftu i plin izvoze naftovodima i plinovodima drugi# zemalja. $ekao je sljede1e, 0Odre1i se svog tr2i'ta... io i u najmanju ruku zloin prema $usiji0.( Ameriki su du2nosni.i ve1 ili jasno o znanili svoja proturuska stajali'ta. =ospo8a S#eila :eslin, strunjak za energiju u amerikom Vije1u za na.ionalnu sigurnost, izjavila je, 0Amerika se politika sastojala od poti.anja rzog razvoja energetski# postrojenja u 7aspijskoj regiji... /o smo uinili upravo radi poti.anja neovisnosti ti# naftom ogati# zemalja, kako ismo u iti skr'ili monopol $usije na transport nafte iz te regije i, da udem iskrena, pridonijeli 'to ve1oj energetskoj sigurnosti <apada prido ivanjem 'to ve1eg roja zemalja isporuitelja energije0. 6ridas je i dalje ostao u tr.i, ovoga puta s mo1nim partnerom kojemu ni Las#ington nije imao prigovora. & rujnu 1((). amerikom je naftnom divu Amo.o prodao E"F udjela u 5u2noj Ameri.i i time pove1ao mogu1nost da Amo.o utjee na predsjednika Nijazova kako i ovaj oslo odio zamrznutu 6ridasovu imovinu u /urkmeniji. -ozvao je jedno tali ansko izaslanstvo, koje je predvodio mula A#mad 92an, iv'i trgova. sagovima, a sada ministar industrije, da u rujnu po drugi put posjeti 6uenos Aires. -akistanske su vlasti zadr2ale to izaslanstvo u zranoj lu.i u -e'avaru sve dok nije pristalo posjetiti i &no.al. /ako je u studenom 1((). u :ouston, na sastanak s &no.alom, stiglo drugo tali ansko izaslanstvo na elu s jednookim mulom Mu#amedom =ausom. 6ili su smje'teni u #otelu s pet zvjezdi.a, posjetili su zoolo'ki vrt, ro ne ku1e i trgovine i svemirski .entar NASA. MartK Miller pozvao i# je na ruak u vlastiti dom, gdje su se divili njegovu azenu i velikoj udo noj ku1i. Susreli su se s du2nosni.ima amerikog Ministarstva vanjski# poslova i tom prilikom ponovno zatra2ili ameriko priznanje. Nakon zimskog zati'ja u Afganistanu, u prolje1e 1((>. ponovno su iz ile or e pa je projekt izgradnje plinovoda za o je kompanije izgledao dalji nego ikada. & o2ujku je MartK Miller u A'#a adu izjavio daje projekt odgo8en na neodre8eno vrijeme jer nije mogu1e osigurati

108

Talibani

finan.ijska sredstva sve dok rat traje. 9ok je Nijazov nestrpljivo otpu#ivao, &no.al je zatra2io jo' jedno produ2enje roka kako i zatvorio finan.ijsku konstruk.iju. &z to se sve vi'e suoavao s pro lemima u Ameri.i. Na godi'njoj skup'tini dioniara u lipnju 1((>. neki su se dioniari usprotivili projektu izgradnje plinovoda preko Afganistana z og odnosa tali ana prema 2enama. Amerike feministike skupine poele su prido ivati javnu potporu protiv tali ana i &no.ala. /ijekom 1((>. jaao je feministiki pritisak na &no.al. & rujnu 1((>. jedna je skupina zeleni# zatra2ila od kalifornijskoga dr2avnog odvjetnika da likvidira kompaniju &no.al z og zloina protiv #umano sti i okoli'a i z og odnosa s tali anima. &no.al je te optu2 e nazvao 0apsurdnima0. Najprije se poku'ao usprotiviti feministikim skupinama, a potom je sve rje8e odgovarao na nji#ove optu2 e. 6ila je to itka koju je &no.al mogao samo izgu iti jer su u pitanju ile amerike 2ene, a ne neke strane, a tra2ile su odgovore na pitanja koja je i ;lin%tonova vlada ve1 podupirala. -redsjednik &no.ala 5o#n Imle izjavio je, 0Mi se ne sla2emo s nekim amerikim feministikim skupinama o tome kako &no.al tre a reagirati na to pitanje... Mi smo gosti u zemljama koje imaju suverena prava i vlastita politika, dru'tvena i religijska uvjerenja. Nijedna kompanija, pa tako ni na'a, ne mo2e sama rije'iti ta pitanja. Napu'tanje Afganistana% ilo izgradnje plinovoda ili na'i# #umanitarni# projekata%ne1e pripomo1i rje'avanju tamo'nji# pro lema0. < og amerikog om ardiranja 6in 3adenovi# logora u kolovozu 1((>. &no.al je io prisiljen povu1i svoje oso lje iz -akistana i 7an%da#arapa se u prosin.u 1((>. i formalno povukao iz konzor.ija ;ent%=as oko ijeg se osnivanja tako naporno trudio. -ad svjetske .ijene nafte, stoje pogodio .ijelu svjetsku naftnu industriju, io je te2ak udara. i za &no.al. <ato se povukao iz projekta izgradnje plinovoda do /urske, zatvorio svoje urede u -akistanu, /urkmeniji, &z ekistanu i 7a%za#stanu i najavio smanjenje ulaganja za 1(((. u iznosu od ?"F, z og niske .ijene nafte. 5edina po jeda koju je &no.al ti# te'ki# dana odnio ila je ona protiv 6ridasa. 9ana @. listopada 1((>. Okru2ni sud u /e%Masu od a.io je 6ridasovu tu2 u protiv &no.ala, vrijednu 1@ milijardi dolara, uz o razlo2enje da su za taj sluaj nadle2ni zakoni /urkmenije i Afganistana, a ne /eMasa. 7ako su SA9 postale zaokupljene u#i1enjem 6in 3adena, na trenutak se inilo da je jedna faza velike igre zavr'ila. 6ilo je jasno da nijedna amerika kompanija ne1e graditi plinovod preko Afganistana dok postoje pitanja kao 'to su tali anska politika prema spolovima, 6in 3aden i rat. /o je &no.alu davno tre alo iti jasno, ali nije, jer su mu tali ani i -akistan stalno o e1avali rzu po jedu. 6ridas je ostao u utr.i, ali se tijekom sljede1i# te'ki# mjese.i nije isti.ao. Iako je .ijeli projekt gotovo io od aen, -akistan gaje uporno nastojao odr2ati na 2ivotu. & travnju 1(((., najednom sastanku u Islama adu, -akistan, /urkmenija i tali ani poku'ali su ga o2ivjeti i izjavili su kako 1e potra2iti novog pokrovitelja za ;ent=as ali u to vrijeme vi'e nitko nije 2elio imati posla s Afganistanom i tali anima pa su se strani ulagai klonili i -akistana. Amerika strategija u Srednjoj Aziji ila je, prema -aulu Staro% inu, 0jedna skupina z rkani# doga8aja0 a prema Mart#i 6rill Ol.ott 0 a#ata, smu'ena, naivna i opasna0. -isa. $o ert ;aplan nazvao je tu regiju 0podrujem anar#ije0.1* Ipak su SA9, koje su sada zdu'no zagovarale izgradnju plinovoda od 6akua do ;ev#ana, unato velikom padu .ijene nafte i nespremnosti naftni# kompanija na ulaganja, ustrajale u uvjerenju daje plinovode i naftovode mogu1e izgraditi i ez strate'ke vizije i rje'enja suko a na tom podruju. Nakon 'to su SA9 opskr ile mud2a#edine oru2jem vrijednim milijarde dolara, poele su dizati ruke od afganistanskog pitanja u trenutku kad su se sovjetske snage, 1(>(., potpuno povukle iz te zemlje. 7ad je 1((!. pao 7a ul, Amerika je u potpunosti nestala iz Afganistana. Svojim je savezni.ima na tom podruju, -akistanu i Saudijskoj Ara iji, dala slo odne ruke u rje'avanju afganistanskoga gra8anskog rata. <a o ine ljude u Afganistanu ameriko je povlaenje predstavljalo veliku izdaju, a kad je Las#ington od io osigurati me8unarodni pritisak za postizanje sporazuma izme8u lokalni# ratni# zapovjednika, to je za afganistanski narod ila dvostruka izdaja. Neki su Af%ganistan.i ili ogoreni na Ameriku jer je -akistanu dala otvorene ruke u Afganistanu. Odlaskom Amerike sve su regionalne snage, u%kljuuju1i i srednjoazijske zemlje 'to su netom stekle neovisnost, do ile mogu1nost istaknuti vlastite lokalne ratne zapovjednike, 'to je pridonijelo jaanju gra8anskog rata i zajamilo njegovu dugotrajnost. 7analima kojima je stizalo ameriko oru2je za mud2a#edine nikada nije poela stizati

109

Talibani
i se lokalne ratne zapovjednike privoljelo na mir i

me8unarodna #umanitarna pomo1 kojom o novu zemlje.

Nakon :ladnoga rata politiku Las#ingtona prema toj regiji, Afganistanu, -akistanu, Iranu i zemljama Srednje Azije, o ilje2avao je nedostatak strategije. Amerika je pro leme rje'avala kad i se pojavili, nasum.e i pojedinano, umjesto da napravi smislenu i sveo u#vatnu strate'ku viziju za .ijelu regiju. Amerika politika prema tali anima imala je nekoliko razliiti# faza, koje su ile posljedi.om amerike unutarnje politike ili tek poku'ajima iznala2enja rzi# rje'enja, a ne rezultatom jedne osmi'ljene strategije. Od 1((?. do 1((E. Amerika je politiki podr2avala tali ane preko svoji# saveznika, -akistana i Saudijske Ara ije, uglavnom jer je La%s#ington tali ane smatrao protivni.ima Irana i 'iita i po orni.ima <apada. Vi'e joj je odgovaralo ne o ra1ati pozornost na islamski fundamentalizam tali ana, na nji#ovo tlaenje 2ena i na stra# 'to su ga stvarali u zemljama Srednje Azije jer 'ire posljedi.e afganistanskog rata nisu zanimale Las#ington. Od 1((@. do 1((). Amerikan.i su jo' vi'e pomagali tali anima jer su nastojali poduprijeti projekt &no.ala, iako u to vrijeme Amerika nije imala nikakvoga strate'kog plana za poetak eksploatirani a zali#a energije u zemljama Srednje Azije i mislila je da se plinovodi i naftovodi mogu graditi ez rje'avanja gra8anski# ratova na tom podruju. <aokret amerike politike koji se dogodio od kraja 1((). do danas u poetku je io iskljuivo posljedi.om kampanje ameriki# feministiki# skupina protiv tali ana. &nutarnji politiki pro lemi nadvladali su vanjskopolitike, stoje uvijek io sluaj u ;lintonovo vrijeme, kao i 2elje ameriki# saveznika. ;linton je otvorio oi prema pro lemu u Afganistanu tek kad su amerike 2ene poku.ale na njegova vrata. I on i njegova supruga uvelike su se na iz orima iz 1((E. oslanjali na glasove ameriki# 2ena kao i na nji#ovu potporu u vrijeme afere s Monikom 3eIinskK. Nisu se i mogli priu'titi da razljute li eralne Amerikanke. Nadalje, kad se upleo :ollKIood%njegove li eralne zvijezde dale su najve1u finan.ijsku pomo1 i potporu ;lintonovoj kampanji, a potpredsjednik Al ert =ore 2elio je tu potporu zadr2ati za vlastitu kampanju na sljede1im iz orima% nije vi'e ilo govora o tome da Amerika ude nje2na prema tali anima. /ijekom 1((>. i 1(((. tali anskapotpora 6in 3adenu, nji#ovo od ijanje &no.alova projekta i postizanje kompromisa s protivnikim stranama i s novom umjerenom vladom u Iranu, predstavljali su dodatne razloge za poo'trenje amerike politike prema njima. =lavni politiki .ilj Las#ingtona tijekom 1(((. ilo je 0#vatanje 6in 3adena0. & to je vrijeme amerika vlada jo' uvijek ignorirala novi islamski radikalizam koji su tali ani poti.ali i koji 1e s vremenom izle1i desetine novi# 6in 3adena. No, ez o zira na tako zaka'njelu reak.iju, Amerika je po prvi put istinski zastupala mir i dala punu potporu nastojanjima &N%a oko okonanja rata. Amerika je politika ila previ'e zaokupljena pogre'nim pretpostavkama. 7ad sam prvi put razgovarao s diplomatima u amerikom veleposlanstvu u Islama adu, a ilo je to 1((?. nakon pojave tali ana, ili su vrlo optimistini. Mnogi su ve1 posjetili 7anda#ar i uli od tali ana da mrze Iran, da 1e se oriti protiv uzgoja maka i proizvodnje #eroina, da se protive oravku svi# strana.a u Afganistanu, ukljuuju1i i Arape, te da nemaju nikakve 2elje prigra iti vlast i vladati zemljom. Neki su i# ameriki diplomati smatrali mesijanskim do rotvorima, slinima ponovno ro8enim kr'1anima iz amerikoga i lijskog pojasa. Vjerovali su da 1e tali ani ispuniti itne amerike .iljeve u Afganistanu, tj., po rijeima jednoga od nji#, 0iskorijeniti narkotike i raz ojnike0. 6ila je to oito naivna nada s o zirom na tali anske korijene i odgoj, a i zato 'to ni tali ani nisu ni sami znali 'to predstavljaju ni 2ele li vlast ili ne. 7ad su tali ani 1((@. zauzeli :erat i iz 'kola iz a.ili tisu1e djevoji.a, Amerika nije izrekla nijedne rijei kritike. <apravo je, kao i pakistanski ISI, pad :erata smatrala doprinosom &no.alovu projektu i stezanju ome oko Irana. ;ilj Las#ingtona da pomo1u tali ana lokira Iran io je jednako kratkovidan jer je time okrenula Iran protiv -akistana, sunite protiv 'iita i -a'tune protiv nepa'tuna. 6arnett $u in o tome je napisao, 06ez o zira na korist od politike izola.ije Irana za or u protiv terorizma, ona sprjeava ameriko djelovanje u Afganistanu0.1? 7ako je Iran ve1 io paranoian u pogledu urota ;IA%e protiv njega, svim je silama nastojao pokazati kako ;IA poma2e tali anima i ujedno je u rzao dostavu oru2ja Antitali anskom savezu. 0Amerika nas

110

Talibani

politika prisiljava da stanemo na stranu $usije i Anti%tali anskog saveza, a protiv -akistana, Saudijske Ara ije i tali ana0, izjavio je jedan iranski diplomat. Neki su ameriki diplomati, za rinuti z og nedostatka vrste amerike politike prema Afganistanu, priznali da Amerika nema osmi'ljene politike osim 'to se slagala sa 2eljama -akistana i Saudijske Ara ije. & jednom povjerljivom memorandumu amerikog Ministarstva vanjski# poslova iz 1((E., napisanom prije samoga tali anskog osvajanja 7a ula, ije sam neke dijelove proitao, analitiari su napisali da 1e $usija, Indija i Iran, ako tali ani osvoje daljnja podruja, pru2iti potporu Antitali anskom savezu 'to 1e produ2iti rat. -isalo je i to da 1e Ameri.i iti te'ko odluiti #o1e li podr2avati svog starog saveznika -akistan i ujedno nastojati ne udaljiti Indiju i $usiju, s kojom su SA9 u to vrijeme poku'avale po olj'ati odnose. Ameriko Ministarstvo vanjski# poslova pretpostavljalo je da Amerika u takvoj situa.iji ne1e mo1i imati vrstu i .jelovitu politiku prema Afganistanu. A u iz ornoj godini vrsta i smislena politika prema Afganistanu nije ila ni oso ito potre na. -ostojao je jo' jedan pro lem. Malo je ljudi u Las#ingtonu zanimao Afganistan. $o in $ap#el, pomo1ni.a ministra vanjski# poslova za ju2nu Aziju i u to vrijeme kljuna oso a za odre8ivanje amerike politike prema Afganistanu, privatno je priznala da na vi'im razinama va'ingtonskoga zapovjednog lan.a nema a' interesa za njezine ini.ijative glede Afganistana. Ministar vanjski# poslova Larren ;#risto%p#er tijekom .ijelog svog mandata nije nijednom spomenuo Afganistan. -oku'aj gospo8e $ap#el da preko Vije1a sigurnosti &N%a osna2i ideju o uspostavi me8unarodnog em arga na uvoz oru2ja u Afganistan nisu do ili potporu 6ijele ku1e. & svi nju 1((E. uspjela je u Vije1u sigurnosti &N%a progurati raspravu o Afganistanu, stoje ila prva takva rasprava u razdo lju od 'est godina. A u lipnju je senator :ank 6roIn, uz potporu $o in $ap#el odr2ao u Senatu o avje'tajne razgo%vole o Afganistanu i u Las#ingtonu organizirao i vodio trodnevne razgovore izme8u vo8a zara1eni# strana u Afganistanu i predstavnika ameriki# zakonodavni# tijela, uz djelominu finan.ijsku pomo1 &no%.ala. $o in $ap#el s#va1ala je poten.ijalne opasnosti Afganistana. & svi nju 1((E. u amerikom je Senatu izjavila, 0Afganistan je postao podrujem za prijevoz droge, za prijenos kriminala i terorizma 'to mo2e ugroziti -akistan, susjedne zemlje Srednje Azije i imati posljedi.a na 4uropu i $usiju a i 'ire0. /ako8er je izjavila da ekstremistiki logori u Afganistanu izvoze terorizam.1) Ali, njezina se upornost pretvorila u povremene usamljene poku'aje jer nije imala oz iljnu potporu amerike vlade prema toj regiji. 7ad su tali ani u rujnu 1((E. osvojili 7a ul, ;IA je, opet slijedom ISI%evi# analiza, smatrala kako postoji mogu1nost da tali ani zauzmu .ijelu zemlju i da projekt &no.ala postane ostvariv. Amerika nije progovorila ni rijei o represiji tali ana prema ka ul%skim 2enama ni o dramatinom jaanju or i pa je $o in $ap#el u studenome nastojala nagovoriti sve zemlje da stupe u dodir s tali a%nima, a ne da i# izoliraju. 0/ali ani su zauzeli vi'e od dvije tre1ine zemlje, oni su Afganistan.i, a ne stran.i i pokazali su stvarnu mo1. Stvarni razlog nji#ova uspje#a le2i u spremnosti mnogi# Afganistana%.a, napose -a'tuna, da to eskrajno ratovanje i kaos na razuman nain zamijene jednim o likom mira i sigurnosti, ak i uz strogo ogranienje dru'tveni# slo oda0, izjavila je $ap#el, i dodala, 0Nije u interesu Afganistana ni ilo koga od nas da tali ani udu izolirani0.1> Nekoli.ina za rinuti# ameriki# novinara zapazila je nestalnost u tada'njoj amerikoj politi.i. 0Sjedinjene Amerike 9r2ave, ez o zira na to 'to su se izjasnile protiv stalni# kr'enja ljudski# prava, nisu osmislile jasnu politiku prema toj zemlji i nisu zauzele vrsto i jasno stajali'te protiv upletanja svoji# prijateljski# i savezniki# zemalja, Sau%dijske Ara ije i -akistana, ija je pomo1% finan.ijska i druga%tali a%nima omogu1ila osvajanje 7a ula0.1( SA9 i &no.al 2eljeli su vjerovati da 1e tali ani po ijediti pa su zato pri#va1ali i pakistanske analize koje su to potvr8ivale. Najnaivniji ameriki politiari nadali su se da 1e se s tali anima ponoviti slini odnosi kakve je Amerika imala sa Saudijskom Ara ijom 1(!"%i# godina. 5edan je ameriki diplomat izjavio, 0Odnosi s tali anima vjerojatno 1e iti kao i sa Saudij.ima. 6it 1e tamo Aram.o, plinovodi i naftovodi, neki emir, ne1e iti parlamenta i it 1e puno 'erijatskog zakona. S tim 1emo se mo1i nositi0.!" S o zirom na ve1 postoje1e sumnje nije ilo neoekivano da su Antitali anski savez, Iran i $usija &no.al smatrali produ2enom rukom vanjske politike SA9%a i

111

Talibani

;IA%e i kljuem amerike potpore tali anima. &no.alove veze s amerikom vladom postale su predmetom rojni# 'pekula.ija. Ameriki novinar $i.#ard Ma.kenzie napisao je da ;IA i ISI redovito izvje'1uju &no.al.!N &no.al nije ni priznao ni opovrgnuo navode da mu poma2e ameriko Ministarstvo vanjski# poslova, 'to i u nekoj stranoj zemlji uinila svaka amerika kompanija, ali je opovrgnuo veze s ;IA%om. -redsjednik &no.ala 5o#n Imle rekao mi je, 07ako je &no.al io jedina amerika kompanija u konzor.iju ;ent=as, potpora amerikog Ministarstva vanjski# poslova toj ruti postala je, de fa.to, potpora ;ent%=asu i &no.alu. Istodo no je amerikoj vladi ila do ro poznata &no% .alova politika neutralnosti0.!! &no.alov se neuspje# sastojao u tome 'to nikad nije uspio uspostaviti do re odnose s onim zara1enim snagama u Afganistanu koje su ile neovisne od amerike i pakistanske vlade. -ostojao je jo' jedan ve1i pro lem. 9o srpnja 1(()., kad je Stro e /al ott odr2ao govor u Las#ingtonu, SA9 nisu imale nikakva strate'kog plana za eksploata.iju energije u zemljama Srednje Azije. Amerikim naftnim kompanijama reeno je 'to ne smiju initi ali ne i 'to smiju, jer im je ilo za ranjeno graditi naftovode i plinovode preko Irana i $usije. 7ad je Las#ington konano uo liio svoju politiku 0transportnog koridora0 od 7aspijskog jezera do /urske Ckako i se zao i'lo $usiju i IranD, naftne se kompanije nisu 2eljele na to o vezati z og visoki# tro'kova i nemira na tom podruju. 6itno pitanje kojim se SA9 nisu 2eljele aviti ila je uspostava mira u toj regiji. Sve dok ne do8e kraj gra8anskim ratovima u Srednjoj Aziji i u 7aspijskoj regiji CAfganistanu, /ad2ikistanu, =ruziji, Aeeniji, Nagorno%7ara a#u, kurdskom pitanjuD i dok se ne postigne 'iroki konsenzus s Iranom i $usijom, niti 1e postojati sigurnosti za izgradnju plinovoda i naftovoda niti 1e oni iti finan.ijski isplativi, jer 1e i# Iran i $usija lokirati pa ak i sa otirati na svakom koraku. <apravo su Iran i $usija ili zainteresirani za nesta ilnost u regiji pa su zato naoru2avali Antitali anski savez kako se ameriki planovi izgradnje plinovoda ne i ostvarili. & Ameri.i i danas vlada z rka glede kljunog pitanja, koje glasi, 2eli li Amerika spasiti te'ko gospodarsko stanje zemalja Srednje Azije tako da im dopusti izvoziti energiju kako god to one 2ele ili, kad je rije o naftovodima i plinovodima, 2eli lokirati Iran i $usiju. SA9 i &no.al ili su u Afganistanu suoeni s jednim jednostavnim pitanjem, koje glasi, je li ilo olje osloniti se na -akistan i Saudijsku Ara iju po pitanju dovo8enja tali ana na vlast i postizanja privremenog konsenzusa u Afganistanu na staromodan nain, tj. osvajanjem zemlje ili je za Ameriku ilo olje uiniti napore u postizanju mira i okupiti afganistanske etnike skupine i zara1ene strane kako i se osnovala vlada 'irokog spektra koja i mogla jamiti trajnu sigurnostG Iako je Amerika izdaleka podupirala osnivanje multietnike vlade u 7a u%lu, ipak je neko vrijeme vjerovala u tali ane, a kad je tu vjeru izgu ila nije 2eljela zauzdati -akistan i Saudijsku Ara iju. Iako ;IA nije imala slu2 enog prorauna za na avku oru2ja za tali ane, niti im je &no.al dostavljao vojnu pomo1, Amerika je uistinu pomagala tali ane preko svoji# tradi.ionalni# saveznika -akistana i Saudijske Ara ije, jer je pri#va1ala nji#ovu vojnu i finan.ijsku pomo1 tali anima. 0Amerika je 'utke pristala na potporu tali anima z og na'i# veza s pakistanskom i saudijskom vladom koje su i# podr2avale. Ali, to vi'e ne inimo i odluno smo im rekli da tre amo mir0, izjavio je 1((>. najvi'i ameriki du2nosnik zadu2en za Afganistan.!* 7ad je rije o Las#ingtonu nije se mo2da radilo toliko o tajnoj politi.i koliko o nepostojanju nikakve politike. /ajna politika podrazumijeva planiranje, finan.iranje i dono'enje odluka ali, kad je rije o Afganistanu, na najvi'im razinama u Las#ingtonu nije ilo takvog pro.esa. 9o promjene amerike politike prema tali anima potkraj 1((). do'lo je i z og rastu1e politike i ekonomske krize u -akistanu. Ameriki su du2nosni.i poeli izra2avati ojazan da i opasnost od tali ana, u o liku droge, terorizma i islamskog fundamentalizma, mogla ugroziti nji#ova starog i sada vrlo kr#kog saveznika%-akistan. SA9 su upozorile -akistan na tu rastu1u opasnost, ali su ile krajnje nezadovoljne od ijanjem ISI%a da pritisnu tali ane kako i omek'ali svoj odnos prema 2enama i svoju politiku op1enito. <a svog posjeta Islama adu u studenom 1((). amerika je ministri.a vanjski# poslova Madeleine Al rig#t po prvi put javno izrazila novo ameriko stajali'te prema tali anima. Na stu ama pakistanskog Ministarstva vanjski# poslova tali ane je nazvala 0odvratnima0 z og nji#ove politike prema 2enama, a unutar Ministarstva upozorila je pakistanske du2nosnike da -akistan postaje izoliran u Srednjoj Aziji, 'to sla i utje.aj Amerike na tom podruju. Ali, re2im premijera +arifa i

112

Talibani

dalje je sam se i proturjeio, jer je istodo no nastojao da njegova zemlja postane prijenosnikom energije iz Srednje Azije i posrednikom za postizanje mira u Afganistanu, i uporno je tvrdio da 1e se to najlak'e posti1i ako tali ani po jede. 6ilo je nemogu1e istodo no posti1i sve te .iljeve, tj. po jedu tali ana, vezu sa Srednjom Azijom, prijateljstvo s Iranom i kraj terorizma 6in 3adenova tipa. 6ila je to proturjena i samouni'tavaju1a politika koju -akistan nije 2elio ni priznati. 9o promjene amerike politike do'lo je i z og veliki# promjena u samom Las#ingtonu. Na mjesto ministra vanjski# poslova, umjesto tvrdog i namrgo8enog Larrena ;#ristop#era, do'la je poetkom 1((). gospo8a Al rig#t. S o zirom na njezino oso no iskustvo, dok je kao dijete 2ivjela u Srednjoj 4uropi, ilo je sigurno da 1e ljudska prava zauzimati istaknuto mjesto na njezinu popisu prioriteta. I u Las#ing%tonu i u Islama adu jedna se nova skupina ameriki# diplomata poela aviti Afganistanom, a njezin novi pomo1nik za ju2nu Aziju, 7arl Inderfurt#, kao iv'i novinar, do ro je poznavao Afganistan i imao je s njom znatno olje odnose nego njegova pret#odni.a $u in $ap#el s ministrom Larrenom ;#ristop#erom. Nakon stoje gospo8a Al rig#t privatno kritizirala pakistansku politiku, a javno tali ane, uslijedio je, u travnju 1((>., posjet amerikog veleposlanika pri &N%u 6illa $i.#ardsona Islama adu i 7a ulu. Ali, kako -akistan nije pravio nikakva stvarnog pritiska na tali ane, osim 'to i# je savjetovao da $i.#ardsona prime uz puni protokol, taj se posjet pretvorio u neznatnu vje2 u javni# odnosa. $i.#ardson je postigao sporazume s tali anima, ali i# je mula Omar nakon samo nekoliko sati ukinuo. 5edini pozitivan zaokret nakon toga putovanja io je taj daje Iran postao uvjeren da SA9 poinju /e#eran smatrati partnerom u udu1im mirovnim razgovorima u Afganistanu, 'to je smanjilo napetost izme8u SA9%a i Irana oko Afganistana. Ainilo se da SA9, kao i u sluaju ini.ijativa $o in $ap#el iz 1((E., za adaju prste u afgani%stanski gli , ali ne 2ele preuzeti nikakvu stvarnu odgovornost. Amerika je 2eljela iz je1i stati na ilo iju stranu ili se uplesti u mirotvorne zavrzlame. -akistan je vidio tu sla ost pa je poku'ao zanemariti ameriki pritisak. -akistanski ministar vanjski# poslova =ou#ar Aju napao je Amerikan.e neposredno prije $i.#ardsonova posjeta. <a svog posjeta /okiju izjavio je, 0Amerikan.i i tamo Cu 7a uluD postavili marionete. /o su ljudi koji u -akistanu idu od jednog primanja do drugog, nemaju neke te2ine jer nemaju potpore u Afganistanu0. Nakon 6in 3adenovi# napada na amerika veleposlanstva u Afri.i u kolovozu 1((>., znatno su narasle napetosti izme8u Amerike i -akistana. Ainjeni.a daje upravo ISI pomogao pri predstavljanju 6in 3a%dena tali anima 1((E. i da je s njim odr2avao kontakte, a sada je od io pomo1i Amerikan.ima da ga u#vate, prouzroila je veliki# pote'ko1a u odnosima izme8u ti# dviju zemalja. Ameriki je ton postao znatno o'triji. <amjenik amerikog ministra vanjski# poslova Stro e /al ott izjavio je u sijenju 1(((. sljede1e, 0Aini se da postoji sveop1a i opasna povezanost izme8u pakistanske politike i rata u Afganistanu. S pojavom tali ana postoji sve ve1i stra# da 1e militantni ekstremizam, mranja'tvo i vjerske podjele infi.irati i susjedne zemlje. Ako se Ntali aniza.ijaN pro'iri, Afganistan 1e iti zemlja koja 1e time najvi'e izgu iti0.!@ Ali, Amerika nije ila spremna javno kritizirati saudijsku potporu tali anima iako je tajno pravila pritisak na tu zemlju da primijeni svoj utje.aj na tali ane kako i izruili 6in 3adena. & to su vrijeme ak i ameriki kongresmeni poeli izra2avati porazna proturjeja amerike politike. & travnju 1(((. kongresmen 9ana $o#ra a.#er izjavio je, 0-itam se ima li ova vlada, ili nema, tajnu politiku kojom je ovlastila tali ane i omogu1ila odr2anje toga okrutnog pokreta na vlasti0, i dodao, 0SA9 imaju vrlo liske odnose sa Saudijskom Ara ijom i -akistanom, ali na2alost, umjesto da mi njima udemo vodilja, dopu'tamo da oni nama vode politiku0.!E -ro lem -akistana io je u tome 'to je Las#ington do te mjere sotonizirao 6in 3adena da je za mnoge muslimane, napose one u -akistanu, postao junak. Amerika se politika opet pretvorila u jednosmjernu uli.u i iskljuivo se usredotoila na #vatanje 6in 3adena umjesto da poku'a rije'iti 'ire pro leme terorizma, sa sjedi'tem u Afganistanu, i postizanja mira. Ainilo se da Las#ington vodi politiku prema 6in 3adenu a ne prema Afganistanu. Amerika, koja je podupirala tali ane, pri jegla je drugoj krajnosti, tj. u potpunosti i# je od a.ila. Ameriko od a.ivanje tali ana uvelike je ilo posljedi.om pritiska feministikog pokreta u samoj Ameri.i. Afganistanske aktivistkinje, kao 'to je <i a S#oris#%S#amlev, uspjele su nagovoriti feministiku ve1inu da pokrene kampanju prikupljanja potpisa za potporu afganistanskim 2enama i prisili predsjednika ;lintona da zauzme o'trije stajali'te prema tali anima. -eti.iju je potpisalo tri stotine 2enski# organiza.ija, sindikata i organiza.ija za ljudska prava. 7ampanja se doista

113

Talibani

za#uktala kad je gospo8a Mavis 3eno, supruga glum.a 5aKa 3ena, darovala toj kampanji 1"".""" dolara. Najednom saslu'anju pred amerikim 7ongresom, u o2ujku 1((>., gospo8a 3eno je izjavila, 0Sjedinjene Amerike 9r2ave snose dio odgovornosti za stanje 2ena u Afganistanu. Na'a je zemlja godinama osiguravala oru2je za or u mud2a#edina protiv Sovjeta0.! ) &z pomo1 gospo8e 3eno feministika je ve1ina, nakon dodjele Os.ara za 1(((., organizirala golemo dru2enje filmski# i drugi# zvijezda, u ast afganistanskim 2enama. 3ist Las#ington -ost napisao je, 0/ali anski rat prema 2enama postao je najnoviji .ause .ele re u :o%llKIoodu. Vi'e nije u modi /i et, nego Afganistan0.!> 7ao slavna oso a u kulturi u kojoj glavnu rije imaju slavne oso e, gospo8a 3eno je sa svojim mi'ljenjem daleko doprla. =ospo8a :illarv ;linton, u 2elji da osigura feministiku potporu za svoju udu1u politiku karijeru, davala je jednu izjavu za drugom u kojima je osu8ivala tali ane. & jednom govoru iz 1(((. izjavila je, 07ada 2ene nemilosrdno tue takozvana vjerska poli.ija, jer nisu potpuno pokrivene ili jer uno #odaju, znamo da .ilj nije samo fiziko ka2njavanje, .ilj je uni'titi du# ti# 2ena0.!( Izgledalo je daje amerika politika napravila puni zaokret, od ezuvjetnog pri#va1anja do ezuvjetnog od a.ivanja tali ana. Aetrnaesto poglavlje =OS-O9A$ I3I H$/VA%-A7IS/ANS7I $A/ & AB=ANIS/AN& -osljednji# dana lipnja 1((>. do'lo je do potpunog kaosa u pakistanskom Ministarstvu finan.ija i Ministarstvu vanjski# poslova. Stariji su inovni.i jurili od ti# dvaju ministarstava do premijerova ureda i natrag nose1i u rukama aktovke prepune dokumenata 'to su i# tre ali potpisati razni ministri. <a nekoliko dana, tj. *". lipnja, zavr'avala je stara finan.ijska godina, 1(().P(>., i poinjala nova. Svakoje ministarstvo poku'avalo potro'iti odo rena mu sredstva za teku1u godinu kako i od Ministarstva finan.ija do ilo jo' ve1a za idu1u godinu. Nekoliko tjedana prije toga C!>. svi njaD -akistan je, nakon 'to je to uinila Indija, izveo pokus 'est nuklearni# om i pa je <apad za kaznu o jema zemljama nametnuo sank.ije, 'to je prouzroilo veliku krizu nov.a u -akistanu i pogor'alo ve1 postoje1u te'ku krizu koja je pritiskala gospodarstvo jo' od 1((E. godine. 6ez o zira na to, osiroma'eno je Ministarstvo finan.ija !>. lipnja odo rilo *"" milijuna rupija C'est milijuna dolaraD za pla1e tali anske dr2avne uprave u 7a ulu. Slijedom toga odo renja Ministarstvo vanjski# poslova mo1i 1e, tijekom sljede1i# 'est mjese.i, svakoga mjese.a oda'iljati pedeset milijuna rupija kako i afganistanski vlastodr'.i do ili pla1e. Ministarstvo vanjski# poslova u svom je proraunu moralo prikriti taj nova. od drugi# ministarstava kako se taj iznos ne i pojavio u proraunu za idu1u finan.ijsku godinu i ujedno ga skrivati od znati2eljni# oiju zemalja donatori.a koje su za#tijevale golemo smanjenje tro'kova kako i se gospodarstvo izvuklo iz krize. -ro.jenjuje se daje -akistan u finan.ijskoj godini 1(().P(>. tali% anima dao pomo1 u iznosu od *" milijuna dolara.N & to je ukljueno E"".""" tona p'eni.e, diesel goriva, nafte i enzina koje je djelomino platila Saudijska Ara ija, kao i oru2je, streljivo, protuzrane om e, odr2avanje i rezervni dijelovi za vojnu opremu iz vremena Sovjetskog Saveza, poput tenkova i te'kog topni'tva, i poprav.i i oprema tali anski# zrani# snaga, izgradnja .esta, opskr a elektrinom strujom u 7anda#aru i pla1e dr2avne uprave. -akistan je pomagao tali anima pri kupnji oru2ja i streljiva od &krajine i istonoeuropski# zemalja. Nova. 'to su ga tali ani do ivali za pla1e rijetko se koristio u tu svr#u, a esto za ratne potre e. /ali anski du2nosni.i u 7a ulu znali su mjese.ima ne do iti pla1u. -akistan je slu2 eno pori.ao da poma2e tali anima. /aj dotok pakistanske pomo1i io je zapravo naslije8e iz pro'losti. /ijekom osamdeseti# godina ISI je do ivao milijarde dolara od zapadni# i ameriki# zemalja na ime pomo1i mud2a#edinima. &z poti.aj i te#niku pomo1 ;IA%e, taj se nova. koristio i za golemo pro'irenje ISI%a. ISI je uposlio stotine vojni# asnika da prate doga8aje, ne samo u Afganistanu nego i u Indiji, sve strane tajne slu2 e u -akistanu, doma1e politiare, gospodarstvo, medije i sve aspekte dru'tvenog i kulturnog 2ivota zemlje. ;IA je osiguravala najnoviju te#nologiju, ukljuuju1i i opremu za pra1enje svakoga telefonskog razgovora u Afganistanu. /ako je ISI postao oi i u'i vojnog re2ima predsjednika <ia ul%:aka, a 1(>(. i najmo1nija pakistanska sila na podruju unutarnje i vanjske politike, koja je esto znala prete1i kasnije .ivilne vlade i parlament na raznim podrujima politike, stoje ilo od itne va2nosti za interese na.ionalne sigurnosti te zemlje. /o se u prvome redu odnosilo na Indiju i Afganistan.

114

Talibani

/ijekom devedeseti# godina ISI je nastojao zadr2ati ekskluzivno pravo na pakistansku politiku prema Afganistanu. Me8utim, zavr'etkom :ladnoga rata ISI je ostao ez sredstava jer je njegov tajni proraun, z og te'ke gospodarske krize u zemlji, znatno smanjen. 7ao jo' znaajnije, ta nestalna ISI%eva sredstva sada su se usmjeravala u korist jo' jednog okrutnog rata, ovoga puta ka'mirskom narodu koji se 1(>(. digao na ustanak protiv Indije. & vrijeme drugog mandatapremijerke 6enazir 6uto C1((*. %1((E.D umirovljeni ministar unutarnji# poslova, general Nasirula# 6a ar, podupirao je tali ane. Helio je iz politike prema Afganistanu ukloniti ISI. I premijerka 6uto i general 6a ar imali su du oko nepovjerenje prema mo1i i finan.ijskim sredstvima ISI%a, koje je ISI nekad, u vrijeme prvog mandata premijerke 6uto, koristio za poti.anje nezadovoljstva prema njoj, z og ega je 1((". godine ila smijenjena. ISI je, tako8er, u poetku dvojio glede tali anski# sposo nosti jer je jo' uvijek svesrdno pomagao =ul udina :ikmetjara i nije imao dovoljno sredstava za finan.iranje pokreta afganistanski# uenika i studenata, tj. tali ana. 6a ar je pomo1 tali anima prenio na podruje .ivilne vlasti. & Ministarstvu unutarnji# poslova osnovao je Afganistansku 1eliju za razvoj trgovine, koja je naizgled imala zada1u uskla8ivati napore za osiguranje trgovinskoga puta za Srednju Aziju, a zapravo joj je glavna zada1a ila osigurati logistiku potporu tali anima i to ne iz tajni# fondova nego iz prorauna vladini# ministarstava. 6a ar je -akistanskim telekomunika.ijama nalo2io da za tali ane izgrade telefonsku mre2u koja je postala dijelom pakistanske telefonske mre2e. /ako se iz .ijelog -akistana mogao nazvati 7anda#ar ez me8unarodnog pred roja, uz me8ugradski pred roj ">1 koji je vrijedio i za 7etu. In2enjeri iz Odjela za javne radove i iz &prave za razvoj voda i elektrine energije o novili su .este i osigurali elektrinu struju za 7anda#ar. -ogranine jedini.e pakistanskog parlamenta, koje su ile pod izravnom 6a arovom kontrolom, pomogle su tali anima izgraditi e2inu telefonsku mre2u za nji#ove vojne zapovjednike. 7ompanija -akistan International Airlines C-IAD i &prava za .ivilno zrakoplovstvo odaslale su te#niare za o novu kanda#arske zrane luke, kao i or eni# zrakoplova i #elikoptera koje su tali ani zaro ili. $adio -akistan je osigurao te#niku pomo1 $adio Afganistanu, koji je do io ime $adio +erijat. Nakon 'to su tali ani 1((@. osvojili :erat, -akistan je pove1ao pomo1. & sijenju 1((E. generalni direktor Afganistanske 1elije za razvoj trgovine otputovao je automo ilom iz 7ete u /urkmeniju u pratnji du2nosnika iz ;ivilnog zrakoplovstva, -akistanskog telekoma, -IA%e, -akistanski# 2eljezni.a, $adio -akistana i -akistanske narodne anke. -akistanska ministarstva i dr2avna poduze1a preuzela su daljnje projekte kako i tali anima dali finan.ijska sredstva koja su, navodno, ila namijenjena razvoju pakistanske privrede.! &nato svim tim naporima oko pomo1i tali anima i da i# se dr2i pod kontrolom, ovi nisu ili niije marionete i opirali su se svakom poku'aju Islama ada da umjesto nji# vue kon.e. /ijekom .ijele povijesti Afganistana nijedna strana sila nije nikad uspjela manipulirati njegovim narodom, 'to su Velika 6ritanija i Sovjetski Savez nauili plativ'i veliku .ijenu. -akistan, ini se, nije od povijesti ni'ta nauio, a jo' uvijek je u njoj 2ivio u vrijeme pomo1u nov.a od ;IA%e i Sau%dijske Ara ije stekao mo1 usmjeravati tijek d2i#ada. Nadalje, tali ani su imali goleme dru'tvene, ekonomske i politike veze s -a'tunima na pograninim podrujima -akistana, koje su tijekom dvadeset godina rata i 2ivota u tamo'njim iz jeglikim logorima potpuno uvrstili. & iz jeglikim su logorima ro8eni, u tamo'njim medresama 'kolovani a or ene vje'tine nauili su od mud2a#edinski# stranaka sa sjedi'tem u -akistanu. Alanovi nji#ovi# o itelji imali su pakistanske oso ne iskazni.e. 9u oke veze izme8u tali ana i pakistanski# dr2avni# institu.ija, politiki# stranaka, islamski# skupina, .ijele mre2e medresa, droge%ra'ke mafije i poslovni# i prijevozniki# mafija'ki# skupina nastale su u vrijeme kad se poela raspadati pakistanska struktura mo1i. /o je odgovaralo tali anima koji nisu ili povezani ni s jednim pakistanskim lo ijem pojedinano, pa ni s ISI%em. 9ok su vo8e mud2a#edina tijekom osamdeseti# ili iskljuivo povezani s ISI%em i sa strankom 5ama Nat%i islami, nisu imali nikakvi# veza s drugim politikim ni ekonomskim skupinama. /ali ani su, naprotiv, imali pristup ve1em roju utje.ajni# lo ija i skupina u -akistanu od ve1ine -akistana.a.

115

Talibani

/a, u povijesti neza ilje2ena, situa.ija omogu1ila je tali anima da me8uso no posva8aju pakistanske lo ije i jo' vi'e uvrste svoj utje.aj u -akistanu. -onekad i se usprotivili ISI%u tako 'to i zatra2ili i do ili pomo1 od nekog ministarstva ili od prijevoznike mafije. & nekim i sluajevima otkazali poslu'nost federalnim vlastima pa i do ivali pomo1 od pokrajinski# vlasti 6aluistana i Sjeverozapadne pogranine pokrajine. 7ako se tali anski pokret 'irio, sve je manje ilo jasno tko koga pokre1e. &mjesto da -akistan postane gospodarom tali ana, pretvarao se u nji#ovu 2rtvu. -akistan je svoje poimanje sigurnosti u poetku temeljio na afga%nistanskom polaganju prava na neke dijelove Sjeverozapadne pogranine pokrajine i 6aluistana. Me8u tim su dvjema dr2avama tijekom pedeseti# i 'ezdeseti# godina dvadesetoga stolje1a esto iz ijali pogranini suko i. Afganistan.i su tvrdili da pojas pa'tunski# plemena u -akistanu mora do iti pravo iza rati #o1e li iti neovisan, #o1e li ostati u -akistanu ili 1e se pripojiti Afganistanu. /e su dvije zemlje dva put prekidale diplomatske odnose, 1(@@. i 1(E!., jer je 7a ul zagovarao stvaranje 0Velike -a'tunije0, 'to su podr2avali i lijevo orijentirani pakistanski -a'tuni. $e2im <ia ul%:aka u afganistanskom je d2i#adu vidio klju za konano i potpuno rje'avanje toga pro lema tako da u 7a ulu na vlast do8e neka popustljiva propakistanska pa'tun%ska mud2a#edinska vlada. Vojni su stratezi tvrdili da 1e to -akistanu osigurati 0strate'ku du inu0 u odnosu na njegova najve1eg neprijatelja%Indiju. < og svoga geografskog polo2aja C-akistan je dugaka i uska zemljaD, nedostatka prostora, du ine i zale8a, pakistanske vojne snage nisu ile sposo ne voditi dugotrajniji rat s Indijom. /ijekom devedeseti# godina pojavila se i mogu1nost da 1e Afganistan, kao prijateljska zemlja, osigurati ka'mirskim militantima azu u kojoj 1e stje.ati o uku i iz koje 1e do ivati finan.ijska sredstva i naoru2anje. /ijekom 1((!. i 1((*. Amerikaje pod pritiskom Indije gotovo proglasila -akistan dr2avom koja poma2e terorizam jer su ka'mirski mili%tanti, koji su tada oravili u -akistanu, gerilski napadali na indijsku pokrajinu 7a'mir. -akistan je 1((*. nastojao rije'iti taj pro lem tako stoje aze mnogi# ka'mirski# skupina preselio u istoni Afganistan i pla1ao d2alala adskoj Suri, a kasnije i tali anima da im pru2e utoi'te. Afganistanska je vlada pre a.ila i svoju pomo1 ka'mirskim mud2a%#edinima u privatne ruke tako 'to je za nji#ovu o uku i finan.iranje zadu2ila islamistike stranke. =odine 1((E. potaknula je 6in 3adena da se pridru2i tali anima jer je i on finan.irao aze ka'mirski# mili%tanata u afganistanskoj pokrajini :ost. 7a'mirsko je pitanje sve vi'e postajalo glavnim pokretaem pakistanske politike prema Afganistanu i njegove potpore tali anima. /ali ani su to vje'to koristili, od ijaju1i pri#vatiti neke za#tjeve -akistana svjesni kako im Islama ad ne mo2e ni'ta uskratiti sve dok osiguravaju aze za ka'mirske i pakistanske militante. 0Mi poma2emo d2i#ad u 7a'miru0, izjavio je mula Omar 1((>., i dodao, 0Istina je i to da se neki Afganistan.i ore protiv indijski# okupa.ijski# snaga u 7a'miru. Ali, oni su tamo po vlastitoj volji0.* -o mi'ljenju mnogi#, kon.ept 0strate'ke du ine0 vrvio je za ludama i pogre'nim zamislima jer nije uzimao u o zir oitu stvarnost na terenu, tj. da politika sta ilnost u zemlji, ekonomski razvoj, ve1a pismenost i prijateljski odnosi sa susjednim zemljama osiguravaju ve1u na.ionalnu sigurnost nego nerealne zamisli o strate'koj du ini u planinama Afganistana. -akistanski intelektuala. Ik al A#mad napisao je, 0-ostizanje strate'ke du ine najva2niji je .ilj pakistanske politike prema Afganistanu od vremena generala <ia ul%:aka. -o vojnoj teoriji to je nepostoje1a zamisao, osim ako se ne misli na neko te'ko dostupno mjesto gdje i se mogla skrasiti pora2ena vojska0, i dodao, 0$ezultat takve kon.ep.ije jest zemlja u#va1ena u 2eljeznu mre2u pogre'ni# pretpostavki, zamisli slini# liniji maginot, neuspjele politike, kruti# stajali'ta i me8uvjerskog nasilja. Svi su izgledi da po jeda tali ana ne1e olak'ati taj politiki i strate'ki usud -akistana nego ga jo' vi'e ote2ati0. Vojska je pretpostavljala da 1e tali ani priznati liniju 9urand%tu spornu me8udr2avnu grani.u koju je odredila Velika 6ritanija i koju nije priznao nijedan afganistanski re2im. /ako8er su pretpostavili da 1e tali ani o uzdati pa'tunski na.ionalizam u Sjeverozapadnoj pograninoj pokrajini i omogu1iti odu'ak pakistanskim islamistikom radikalima te tako usporiti pojavu nekog islamistikog pokreta u samom -akistanu. A dogodilo se upravo suprotno. /ali ani su od ili priznati 3iniju 9urand i odre1i se afganistanskog prisvajanja neki# dijelova Sjeverozapadne pogranine pokrajine. -oti.ali su pa'tunski na.ionalizam, iako islamistikog tipa, koji je poeo utje.ati na pakistanske -a'tune.

116

Talibani

5o' gore, tali ani su dali utoi'te i naoru2ali najekstremnije sunitske skupine u -akistanu, koje su u ijale pakistanske 'iite, tra2ile da se -akistan proglasi sunitskom dr2avom i zagovarale da se islamistikom revolu.ijom svrgne vladaju1a elita. =odine 1((). Olivier $oK iznio je sljede1e predvi8anje, 0Oiti po jednik, -akistan, mogao i skupo platiti svoju po jedu. -o jedom tali ana praktiki je nestalo grani.e izme8u -akistana i Afganistana. -a'tunska plemena s o je strane grani.e klize u fundamentalizam i sve vi'e se ave trgovinom droge. Stjeu autonomiju pa se na tlu -akistana ve1 pojavljuju mali fundamentalisti%ki plemenski emirati. Nji#ovo usisavanje u Afganistan pojaat 1e .entrifugalne pojave u samom -akistanu.@ <apravo je povratna reak.ija iz Afganistana polako 0tali anizirala0 -akistan. Nisu tali ani osigurali strate'ku du inu -akistanu nego je -akistan stvarao strate'ku du inu za tali ane. -akistan je postao 2rtvom ne samo svoje strate'ke vizije nego i vlastiti# tajni# slu2 i. ISIje uspijevao ovladavati svim porama afganistanskog d2i#ada jer je, kao organiza.ija vojnog re2ima i uz o ilna sredstva strani# zemalja, u'utkao politiku opor u u vlastitoj zemlji. <ia ul%:ak i ISI imali su vlast u potpunosti odre8ivati i provoditi pakistansku politiku prema Afganistanu, kakvu nije imala nijedna druga tajna slu2 a, ak ni ;IA. /o je ISI%u osiguralo golemu mo1 %jedini je odre8ivao .iljeve i dosege svoji# opera.ija. & to se vrijeme nije suoavao ni s jednim mo1nim i neovisnim lo ijem ni politikim suparnikom kao u vrijeme tali ana kad se morao natje.ati s .ijelim nizom pakistanski# lo ija koji su samostalno pomagali tali ane i imali vlastite .iljeve. 7ako je odre8ivao i politiku i poteze prema Afganistanu nije mu preostalo vremena za preispitivanje stanja, za izgla8ivanje nesporazuma, a ni ma'te ni fleksi ilnosti, za prilagod u novonastalim situa.ijama i stalnim promjenama geopolitikog okru2enja. -ostao je 2rtvom vlastite krutosti, a mo1 kontrole nad tali anima postala mu je vrlo nesta ilna. Svi njegovi operativ.i u Afganistanu ili su po na.ionalnosti -a'tuni, a mnogi od nji# i islamiski fundamentalisti. /ijesnom suradnjom s :ikmetjarom, a kasnije s tali anima, stvorio je vlastite .iljeve koji su se sastojali od uvr'1ivanja vlasti pa'tunske ve1ine i radikalnog islama u .ijelom Afganistanu na u'tr na.ionalni# manjina i umjerenog islama. -o rijeima jednog umirovljenog djelatnika ISI%a 0ti su ISI%evi djelatni.i postali ve1i tali ani od tali ana0. <ato je i nji#ova analiza Antitali anskog saveza i politike oko izgradnje plinovoda ila puna nedostataka, krutosti, kli'eja i pogre'ni# pretpostavki, stoje ila posljedi.a nji#ove sna2ne islamske ideologije, a ne o jektivni# injeni.a. Ali, ISI je postao premo1an da i ga tada'nja vlada dovodila u pitanje, a za svakog zapovjednika vojnog sto2era io je izvor previ'e vrijedni# podataka da i ga ukinuo. 7ad su se tali ani pojavili, ISI u poetku nije imao vjere u nji#ov uspje#. & to se vrijeme io povukao z og :ikmetjarova neuspjela poku'aja osvajanja 7a ula i z og nedostatka sredstava. Vlada premi%jerke 6enazir 6uto iskoristila je to njegovo povlaenje i osmislila vlastiti sustav pomo1i tali anima.E /ijekom 1((@. i dalje je raspravljao o pitanju potpore tali anima. /ema rasprave ili su njegovi djelatni.i unutar Afganistana, po na.ionalnosti -a'tuni, a po uvjerenju islami%sti, koji su zagovarali ve1u pomo1 tali anima i onim djelatni.ima 'to su se avili dugoronim strate'kim planiranjem i 2eljeli pomo1 -akistana odr2ati na najmanjoj mogu1oj mjeri kako se ne i pogor'ali odnosi sa Srednjom Azijom i Iranom. & ljeto 1((@. mre2a -a'tuna u afgani%stanskoj vojs.i i ISI odluili su podupirati tali ane, tim vi'e 'to je afganistanski predsjednik 6ur#anudin $a ani nastojao do iti pomo1 od pakistanski# suparnika%$usije, Irana i Indije. Me8utim, u to je vrijeme ISI ve1 io suoen s injeni.om da su se tali ani povezali s drugim lo ijima u -akistanu, od radikalni# mula do 'efova droge. O'tro nadmetanje izme8u ISI%a, vlade i drugi# lo ija u -akistanu samo je jo' vi'e naru'ilo pro.es dono'enja odluka u svezi Afganistanom. /a je z rka toliko osla ila pakistansko Ministarstvo vanjski# poslova da praktiki ono nije imalo nikakva utje.aja na politiku prema Afganistanu i nije se moglo nositi sa sve te2im diplomatskim okru2enjem jer su sve susjedne zemlje%$usija, Iran i srednjoazijske zemlje% optu2ivale Afganistan za desta iliza.iju .ijele regije. 9irektori ISI%a nastojali su raspr'iti te kritike pa su radi toga tajno odlazili u Moskvu, /e#eran, /a'kent i A'#a ad, ali ez uspje#a. 9ok su se kritike strani# zemalja pove1avale, novoiza rana vlada Navaza +arifa i ISI postajali su sve odluniji u svojoj potpori tali anima. & svi nju 1(()., kad su tali ani poku'ali osvojiti Mazar, ISI je pro.ijenio da 1e priznanjem tali anske vlade prisiliti tali anima nesklone susjedne zemlje da

117

Talibani

ponu sura8ivati s tali anima te da 1e im za uspostavu olji# odnosa s novom tali anskom vla'1u iti potre na pomo1 -akistana. /ako je -akistan prerano priznao tali ane, koji su potom istjerani iz Mazara pa se ta pro.jena pokazala vrlo riskantnom i lo'om. -akistan je o'tro napadao svoje kritiare, me8u njima i &N, koji je u to vrijeme otvoreno kritizirao sve zemlje 'to su slale pomo1 zara1enim stranama u Afganistanu. =lavnog tajnika &N%a 7ofija Annana -akistan je optu2io za pristranost. Njegov veleposlanik pri &N%u A#mad 7amal rekao je u sijenju 1((>. sljede1e, 0&N je postupno sam marginalizirao svoju ulogu u Afganistanu pa je izgu io vjerodostojnost nepristranog posrednika0. Na jednoj konferen.iji pakistanski# izaslanika u Islama adu 7amal je izjavio da se nije -akistan izolirao od Afganistana nego se .ijeli svijet izolirao od -akistana, ali 1e na kraju morati napraviti zaokret i pri#vatiti pakistansko stajali'te glede tali ana.( 7ako je -akistan zagovarao tali ansku politiku unato sveop1im kritikama me8unarodne zajedni.e, -akistanska vlada nije s#va1ala koliko je to 'tetno za sam -akistan. Najporazniji o lik te 'tete ila je krijumarska trgovina preko Afganistana. Ona se u to vrijeme pro'irila i na zemlje Srednje Azije, na Iran i na zemlje oko -erzijskog zaljeva z og ega su sve gu ile goleme pri#ode od poreza, a napose -akistan u kojemu je krijumarska trgovina stranom ro om 'iroke potro'nje desetkovala doma1u industriju. /vrtka pod ezazlenim nazivom Afg#an /ransit /rade, skra1eno A//, postala je najve1om krijumarskom mafija'kom organiza.ijom na svijetu koja je tali ane povezala s pakistanskim krijumarima, prijevozni.ima, 'efovima droge, irokratima, politiarima i poli.ijskim i vojnim du2nosni.ima. /aje trgovina postala glavnim izvorom sredstava za tali ane i ujedno uni'tavala gospodarstva susjedni# zemalja. -ogranina postaja u Spin 6aldaku u Afganistanu, izme8u Aama%na i pokrajine 6aluistan, izvrsno je mjesto za promatranje naina rada te mafije. <a do ri# dana onuda pro8e oko *"" kamiona dnevno. Mo2e se vidjeti kako vozai kamiona, pakistanski .arini.i i tali ani vrlo opu'teno i srdano satima piju aj dok duge kolone kamiona ekaju prolaz. Svatko svakoga poznaje, a vozai prepriavaju takve prie od koji# i se Svjetskoj trgovinskoj organiza.iji naje2ila kosa na glavi. Mnogi od golemi# kamiona marke mer.edes i edford zapravo su ukradeni i imaju la2ne ta li.e. <a ro u koju prevoze nemaju nikakvi# rauna. /i vozai, s la2nim ta li.ama, ez dozvola za prijevoz i ez putovni.a, ponekad prolaze ak 'est me8unarodni# grani.a. $o a koju prevoze kre1e se od japanski# videokamera do engleskoga donjeg ru lja i aja 4arl =reK, od kineske svile do ameriki# dijelova za raunala, od afganistanskog #eroina do pakistanske p'eni.e i 'e1era, od istonoeuropski# kala'njikova do iranske nafte, a nitko ne pla1a ni .arinu ni porez. /aj 09ivlji zapad0 slo odne trgovine znatno je porastao za#valjuju1i gra8anskom ratu u Afganistanu, trgovini drogom i propasti i korup.iji pakistanski#, iranski# i srednjoazijski# dr2avni# institu.ija smje'teni# uz grani.u s Afganistanom. -ojavio se istodo no s gla8u za potro'nim do rima u .ijeloj toj regiji. -akistan.i i Afganistan.i, prijevoznika i drogera'ka mafija, zajedniki su krenuli ispuniti te nove potre e. 5edan du2nosnik -akistanske sredi'nje porezne uprave ve1 mije poetkom 1((@. rekao, 0/o je potpuno izvan kontrole. -rijevozni.i pla1aju tali anima da otvore .este za krijumarenje ro e, a sada ta mafija osniva i ru'i vlade u Afganistanu i u -akistanu. < og smanjenja .arina i poreza, kao posljedi.e djelovanja A//%a, -akistan 1e ove godine imati *"F manje proraunske pri#ode0. & tom sr.u islamskoga svijeta trgovina je oduvijek ila od primarne va2nosti. -ut svile, 'to je u srednjemu vijeku povezivao 7inu i 4uropu, prolazio je kroz Srednju Aziju i Afganistan, a na njemu su radila ista plemena i nomadi iji su potom.i dana'nji vozai kamiona. -ut svile imao je gotovo jednak utje.aj na 4uropu kao i arapska osvajanja, jer tim karavanama nije prolazila samo luksuzna ro a nego i ideje, vjera, nove vrste oru2ja i znanstvena otkri1a. & jednoj karavani deva znalo je iti pet do 'est tisu1a deva a, kako je to napisao fran.uski povjesniar Berdinand 6raudel, 0njezin kapa.itet io je jednak kapa.itetu velikoga trgovakog jedrenjaka. 7aravana je putovala poput vojske, imala je glavnog 'efa i ostalo potre no oso lje, stroga pravila, o vezne postaje za odmor i ustaljene mjere protiv pljaka'ki# nomadski# plemena0.1N Aini se da se u !""" godina malo toga promijenilo. Iako su kamioni istisnuli deve, dana'nji krijumari imaju slinu infrastrukturu vojnoga tipa. =odine 1(@". -akistan je, po me8unarodnim sporazumima, dopustio Afganistanu, kao zemlji ez izlaza na more, uvoz ro e preko luke u 7araiju ez pla1anja .arine, u skladu s jednim

118

Talibani

sporazumom A//%%a. -rijevozni.i te ro e odvozili i zapea1ene kontejnere iz 7araija, prelazili preko grani.e u Afganistan, u 7a ulu prodali ne'to ro e, a potom se okretali i svu preostalu ro u prodavali na pakistanskim tr2ni.ama. 6io je to vrlo unosan, iako ogranien posao, a ljudi u -akistanu mogli su kupiti jeftine, neo.arinjene strane proizvode, napose japansku elektroniku. /ijekom osamdeseti# A// je znatno pro'irio poslovanje jer je opskr ljivao afganistanske gradove pod komunistikom vla'1u. -ad 7a ula 1((!. vremenski se podudario s otvaranjem novi# tr2i'ta u zemljama Srednje Azije i, s povratkom afgani%stanski# iz jegli.a ku1ama, ve1om potre om za pre#ram enim namirni.ama, gorivom i gra8evinskim materijalom, stoje za prijevozniku mafiju predstavljalo pravi novi raj. Me8utim, prijevoznike su gra8anski rat i lokalni ratni zapovjedni.i a.ali u oaj jer su na samo jednoj ruti svima morali pla1ati pristoj u, a ilo i# je na desetine. -rijevoznika mafija iz -e'avara radila je na podruju -akistana, sjevernog Afganistana i &z ekistana, unato stalnom ratovanju oko 7a ula, dok je mafija iz 7ete padala u oaj z og gramzivi# kanda#arski# lokalni# zapovjednika koji su na auto.esti prema -akistanu postavili desetke lana.a za naplatu .arine. /aje mafija 2arko 2eljela otvaranje putova prema Iranu i /urkmeniji a' u trenutku kad je i vlada zagovarala slinu politiku. /ali anski su vo8e ili do ro povezani s mafijom iz 7ete jer je ona prva finan.ijski pomagala nji#ov pokret. & poetku im je davala mjesenu pristoj u, ali su tali ani kasnije, kako su se 'irili prema zapadu, tra2ili vi'e sredstava. & travnju 1((@. razgovarao sam s nekim oevi.ima u 7eti koji su mi rekli da su tali ani samo toga dana od prijevoznike mafije u Aamanu u rali 'est milijuna rupija C1*".""" dolaraD a sljede1ega dana u 7eti dvostruko vi'e, jer su se pripremali za prvi napad na :erat. /e 0dona.ije0 nisu imale nikakve veze s utvr8enim .arinskim pristoj ama 'to su i# tali ani napla1ivali od svi# kamiona na pakistansko%iranskoj grani.i i koja je postala glavnim slu2 enim pri#odom tali ana. 7ad su tali ani osigurali putove nevjerojatno su porasli i koliina krijumarske trgovine i podruje koje je pokrivala. 7onvoji kamiona odlazili su iz 7ete za 7anda#ar, a potom ju2no do Irana, zapadno do /urkmenije i drugi# Srednjoazijski# $epu lika, ak do $usije. /ransportna mafija iz 7ete u rzo je poela pritiskati tali ane da osvoje :erat kako i u potpunosti ovladali .estom za /urkmeniju.1!ISI je u poetku savjetovao tali anima da ne napadaju :erat, ali je mafija iz 7ete ila%utje.ajnija. =odine 1((E. nagovarala je tali ane da osvoje 7a ul kako i se otvorio prolaz prema sjeveru. Nakon osvajanja 7a ula tali ani su u irali E""" rupija C1@" dolaraD od svakog kamiona koji je putovao od -e'avara prema 7a ulu. $adi uspored e prijevozni.i su lokalnim zapovjedni.ima ranije pla1ali *".""" do @".""" rupija. -rijevoznika je mafija tali ane 2eljela ukljuiti u svoj posao pa i# je nagovarala da kupe kamione, oni oso no ili netko od nji#ove rod ine. &z to je drogera'ka mafija ila spremna pla1ati zekat CporezD na prijevoz #eroina pa je prijevoznika trgovina za tali ansku rizni.u do ila na va2nosti. Najve1a 2rtva te trgovine io je -akistan. -o pro.jeni Sredi'nje porezne uprave -akistan je u finan.ijskoj godini 1((!.P(*. na pri#odima od .arina izgu io *,@ milijardi rupija C>" milijuna dolaraD, 1((*.P (?. jedanaest milijardi, 1((?.P(@. dvadeset milijardi a 1(().P(>. ak trideset milijardi rupija CE"" milijuna dolaraD. /o golemo pove1anje iz godine u godinu odra2avalo je pove1anu mo1 i vlast tali ana.1* 7ao posljedi.a djelatnosti A//%a u -akistanu je stvorena golema jezgra korup.ije. Sve pakistanske dr2avne slu2 e koje su dolazile u doti.aj s tom trgovinom uzimale su mito%;arina, ;arinska o avje'tajna slu2 a, Sredi'nja porezna uprava, -ogranina poli.ija i lanovi uprava u plemenskom pojasu. &nosna .arinska radna mjesta na afganistanskoj grani.i 0kupovali0 i oni kandidati koji i vi'im du2nosni.ima davali mito. -otom i ti novi .arini.i iznu8ivali mito od A//%a i tako nadokna8ivali kupnju radnoga mjesta pa se zato ta kupnja smatrala investi.ijom. 5ezgra korup.ije pro'irila se i na politiare i pokrajinske ministre u 6aluistanu i Sjeverozapadnoj pograninoj pokrajini. =uverneri i nji#ovi pomo1ni.i u tim dvjema pokrajinama izdavali su kamionima dozvole za prometovanje kao i za izvoz p'eni.e i 'e1era u Afganistan. Stariji vojni du2nosni.i 2alili su mi se 1((@. i 1((E. daje natje.anje za izdavanje prometni# dozvola me8u visokim du2nosni.ima u tim dvjema pokrajinama ilo jedan od glavni# uzroka korup.ije, stoje paraliziralo .ijeli ustroj pokrajinski# uprava i esto ilo u suko u s ISI%evom politikom prema Afganistanu, ime su tali ani stje.ali sve ve1u 0kontrolu0 nad pakistanskim politiarima.

119

Talibani

7ako je mafija 'irila svoj posao tako je i sam Afganistan ogoljela, jer je sjekla milijune #ektara 'ume i drvnu gra8u slala na pakistansko tr2i'te. 7ako nije ilo nikakva plana po'umljivanja mnogi su dijelovi Afganistana pretvoreni u golet. $astavljali su i odvozili za#r8ala postrojenja, uni'tavali tenkove i vozila pa ak i stupove za struju i telefon kako i do ili elik i prodavali ga kao otpadni materijal eliana%ma u 3a#oreu. & 7araiju i drugim gradovima .vjetala je kra8a automo ila jer je mafija organizirala lokalne kradljiv.e automo ila, a potom ukradena vozila odvozila u Afganistan i tamo i# prodavala. Samo je u 7araiju od 1((!. do 1((>. ukradeno E@.""" vozila, od koji# je ve1ina zavr'avala u Afganistanu, a potom se s novim registarskim oznakama vra1ala u -akistan. -rijevoznika je mafija krijumarila i elektronsku opremu u 9u ai, +ar2u i druge luke u -erzijskom zaljevu, a #eroin je izvozila skriven u su#om afganistanskom vo1u i drvenoj gra8i%zrakoplovima Ariane, dr2avne afganistanske zrane kompanije koja je ila u vlasti tali ana. /a se trgovina odvijala izravnim letovima od 7anda#ara, 7a ula i 92alala ada do zrani# luka u -erzijskom zaljevu, stoje tali ane odvelo u zrakoplovnu eru, a krijumarenju na -utu svile dalo moderan trgovaki poti.aj. A// je pove1avao ionako veliku sivu ekonomiju u -akistanu. -rema jednoj sveuili'noj studiji taje ekonomija u -akistanu rasla takvom rzinom daje od 1()*. do 1((E. narasla s 1@ milijardi rupija na 1.11@ milijardi rupija, a njezin se udio u ruto doma1em proizvodu pove1ao s !"F na @1F.1@ & tom istom razdo lju utaja poreza, ukljuuju1i i iz jegavanje pla1anja .arine, narasla je s 1,@ milijardi na 1@! milijarde rupija, 'to pokazuje godi'nji porast od >> milijardi rupija. =odine 1((*. udio krijumarske trgovine u podzemnoj ekonomiji iznosio je oko 1"" milijardi rupija, a 1((>. vi'e od *"" milijardi rupija. /o je odgovaralo gotovo tre1ini C.ea *"FD ukupnog afganistanskog uvoza, koji iznosi deset milijardi dolara, ili, primjeri.e, ukupnom oekivanom pri#odu od poreza i .arina za finan.ijsku godinu 1((>P((. C*"" milijardi rupijaD. Osim toga, trgovina drogom izme8u Afganistana i -akistana po nekim je pro.jenama godi'nje iznosila pedeset milijardi rupija. & Sjeverozapadnoj pograninoj pokrajini tr2ni.e krijumarenom ro om, takozvane are, ile su preplavljene stranim proizvodima z og ega je pakistansko gospodarstvo trpjelo goleme gu itke. -rimjeri.e, godine 1((?. taje zemlja, koja je imala vlastitu proizvodnju klimati%za.ijski# ure8aja, uvezla ti# proizvoda u vrijednosti od samo *" milijuna rupija. Me8utim, Afganistan, koji u to vrijeme nije uop1e imao elektrine struje, uvezao je preko A//%a klimatiza.ijsku opremu u vrijednosti od jedne milijarde rupija, a sva je zavr'ila na pakistanskim arama i nanijela veliku 'tetu doma1im proizvo8aima. 7ad i na pakistansko tr2i'te stigli japanski televizori i perili.e za su8e, naravno ez .arine, a .ijena im je ila praktiki jednaka kao i doma1im proizvodima takve vrste, ljudi i naravno kupovali japanske. Na ari u :ajata adu lizu -e'avara otvorene su trgovine sa zvunim imenima, kao 'to su ritanski Marks and Spen.er, Mot#er.are, japanski SonK, u kojima su se prodavali originalni proizvodi, ali ez .arine. =lavni ministar Sjeverozapadne pogranine pokrajine A#mad :an izjavio je u prosin.u 1((>., 0A// je uni'tio gospodarstvo ove pokrajine pa su ljudi prestali i razmi'ljati o po'tenoj zaradi i smatraju da imaju pravo aviti se krijumarenjem0. I u Iranu je ilo na djelu slino uni'tavanje gospodarstva z og sveop1e korup.ije. 7ako je prijevoznika mafija u Afganistan i -akistan odvozila gorivo i drugu ro u dr2avni se pri#od smanjio, doma1a privreda uni'tila a korup.ija je zavladala na najvi'im razinama vlasti. Neki su mi iranski du2nosni.i privatno priznali da 0 onjad0, tj. fondovi i dr2avna poduze1a, kao i $evolu.ionarna garda, imaju najvi'e koristi od krijumarenja naftni# proizvoda na kojima se u Afganistanu zara8ivalo dvije do tri tisu1e posto vi'e nego u Iranu. =oleme koliine nafte gutale su ratne ma'inerije lokalni# afganistanski# zapovjednika, pa su vlasni.i enzinski# postaja u 6aluistanu u rzo poeli, preko mafije, naruivati jeftino gorivo iz Irana ime su u potpunosti zao i'li pakistanske naftne kompanije i .arinu. -akistan je nekoliko puta, ne a' odluno, poku'avao zauzdati A//, primjeri.e, za ranom uvoza neki# proizvoda poput elektronike, ali je kasnije uvijek popu'tao jer tali ani nisu 2eljeli pri#vatiti takve mjere, a mafija pritiskala dr2avne ministre. & Islama adu nije ilo nijednog lo ija koji i ukazivao na 'tetu koju trpi pakistansko gospodarstvo i io spreman prisiliti tali ane na po'tivanje zakona. ISI nije io spreman priprijetiti tali anima o ustavom pomo1i. Strani i pakistanski ulagai ili su zapanjeni injeni.om daje pakistanska

120

Talibani

vlada ila spremna radi tali ana 2rtvovati i vlastito gospodarstvo jer je, zapravo, dopu'tala da pri#odi njezine dr2ave odlaze u ruke tali ana. 6io je to jedan o lik neslu2 ene pomo1i, kojom su se koristili tali ani i od koje su se neki krugovi u -akistanu vrlo o ogatili. /i su krugovi inili najsna2niji lo i za nastavak pakistanske pomo1i tali anima. 7ako je u -akistanu vladala nesta ilnost, taje trgovina iz Afganistana ila udar koji je samo dolio ulje na vatru. /ijekom osamdeseti# godina, s prestankom sovjetske okupa.ije u Afganistanu, stvorena je 0kultura #eroina i kala'njikova0 koja je znatno naru'avala pakistansku politiku i gospodarstvo. O tome je ameriki povjesniar -aul 7ennedv napisao, 09eset godina aktivnog sudjelovanja u afganistan%skom ratu promijenilo je profil pakistanskog dru'tva do te mjere da svaka vlada ima oz iljni# zapreka za uinkovitu proved u vlasti. -a%kistansko je dru'tvo danas du oko podijeljeno, prepuno sofisti.iranog oru2ja, okrutno z og sve ve1eg nasilja i preplavljeno drogom0.1) -otkraj devedeseti# godina posljedi.e su ile jo' poraznije jer su sve dr2avne institu.ije izgu ile svoju funk.iju. -akistansko je gospodarstvo uni'tavala organiza.ija A//, njegova je vanjska trgovina ila suoena s izola.ijom zapadni# i susjedni# zemalja, do'lo je do sloma pravnog sustava i dr2avnog poretka jer su islamski militanti uveli vlastite zakone, a jedan novi soj anti'iitski# islamski# radikala, kojima su utoi'te davali tali ani, u io je od 1((E. do 1(((. stotine pakistanski# 'iita. /aj je pokolj jo' je vi'e produ io jaz izme8u pakistanske sunitske ve1ine i 'iitske manjine i naru'avao odnose izme8u -akistana i Irana.1> Od 1((?. je vi'e od >".""" pakistanski# islamistiki# mili%tanata pro'lo vojnu o uku u tali anskim logorima i orilo se u nji#ovim redovima. Oni ine sr2 islamskog aktivizma i svakim su danom spremniji u -akistanu provesti islamsku revolu.iju tali anskog tipa. 9iljem pa'tunskog pojasa, u Sjeverozapadnoj pograninoj pokrajini i u 6aluistanu, niklo je mno'tvo plemenski# skupina po uzoru na tali ane. 5o' 1((@. mevlana Sufi Mu#amed digao je svoju skupinu /anzim Nifaz S#ariat%i%Mu#amedi u 6ad2aru na ustanak, tra2e1i uvo8enje 'erijatskog zakona. -ridru2ile su im se stotine afganistan%ski# i pakistanski# tali ana, ali i# je vojska na kraju skr'ila, nakon ega su vo8e ustanka potra2ile utoi'te kod tali ana u Afganistanu. & prosin.u 1((>. /a#rik%i /ule a, tj. pokret tali ana, u Orakzaiju javno je, u nazonosti !""" gledatelja i prkose1i pravnom sustavu, pogu io jednoga u oji.u. O e1ali su da 1e u .ijelome -a'tunskom pojasu uvesti tali anski nain dijeljenja pravde pa su, po uzoru na tali ane, za ranili televiziju, glaz u i video.!" -rotali anske pa'tunske skupine pojavile su se i u 7eti. Spaljivale su kino dvorane, u ijale vlasnike videoteka i videoopreme, raz ijale satelitske antene i tjerale 2ene u ku1e. 6ez o zira na sve to, kad su tali ani 1((>. osvojili Mazar, -akistan je proglasio po jedu i zatra2io od svijeta da prizna taj pokret koji je, eto, osvojio >"F Afganistana. -akistanski vojni i .ivilni elni.i uporno su tvrdili daje uspje# tali ana zapravo uspje# -akistana, te daje nji#ova politika ispravna i nepromjenjiva. Smatrali su daje do'ao kraj utje.aju Irana u Afganistanu te da 1e $usija i srednjoazijske zemlje morati uspostaviti veze s tali anima preko Islama ada dok <apad ne1e imati drugoga iz ora do pri#vatiti tali ansko tumaenje islama. Iako je javnost postajala sve za rinutija z og tali aniza.ije -akistana. Aelni ljudi te zemlje nisu o ra1ali pozornost na nered u zemlji. Vanjski su promatrai -akistan sve vi'e smatrali dr2avom koja nema izgleda za uspje# ili je ve1 do2ivjela neuspje#, poput Afganistana, Sudana ili Somalije. Neuspjela dr2ava ne znai nu2no i propala dr2ava, iako mo2e i to znaiti. Neuspjela dr2ava jest ona dr2ava u kojoj se stalno ponavlja neuspje'na politika propale politike elite, a da ta ista elita to stanje ne smatra dovoljnim razlogom za reosmi'ljavanje svoje politike. -akistanska elita nije pokazivala nikakve sklonosti za promjenom svoje politike prema Afganistanu. =eneral <ia ul%:ak u svoje je vrijeme, poput mogulski# .areva, sanjao o 0ponovnom stvaranju prostora muslimana sunita koji i o u#va1ao ezvjerniki N:industanN, #eretiki Iran Cz og 'iitaD i Nkr'1anskuN $usiju0.!N Vjerovao je da 1e se poruka afganistanski# mud2a#edina pro'iriti na zemlje Srednje Azije, o noviti islam i tako stvoriti lok islamski# dr2ava pod vodstvom -akistana. Ali, nije nikada razmi'ljao 'to 1e time ostaviti u naslije8e -akistanu. -etnaesto poglavlje +&/I I S&NI/I%I$AN I SA&9I5S7A A$A6I5A

121

Talibani

& prolje1e 1(((. u /e#eranu je postojao osje1aj nadolaska promjena i novoga do a. =otovo dvadeset godina, sve od islamske revolu.ije, 2ene su u /e#eranu #odale umotane u propisani .rni pla't zvan #id2a . Sad su se na #ija u iznenada pojavili o ru i i ovratni.i od umjetnog leopardova krzna. Neke su 2ene na se i imale samo ki'ni ogrta ili su #ija nosile kao pelerinu pa su im se vidjele kratke suknje, uske traperi.e, .rne svilene arape i visoke potpeti.e. Henska estitost, kad je rije o odje1i nije vi'e podlijegala zakonu nego oso noj odlu.i svake 2ene. /o popu'tanje na podruju #id2a a ilo je samo jedan znak transforma.ije iranskog dru'tva nakon 'to je, u svi nju 1(()., za predsjednika iza ran Sejid Mu#amed :atami, koji je sa )"F glasova odnio uvjerljivu po jedu nad drugim kandidatom, predstavnikom konzervativne tvrde linije. :atami je prido io glasove mlade2i, kojoj je ilo dosta visoke nezaposlenosti C!@FD i infla.ije i koja se nadala da 1e on pokrenuti gospodarski razvoj i otvoriti iransko dru'tvo. :atamijeva je po jeda trenutano po olj'ala odnose izme8u Irana i vanjskoga svijeta jer se Iran otvarao prema <apadu, dodvoravao se svome starom neprijatelju SA9%u z og, kako je to reeno, 0dijaloga me8u .iviliza.ijama0 i nastojao po olj'ati odnose s arapskim svijetom. Ameriki je veleposlanik 6ili $i.#ardson ve1 za svog posjeta 7a ulu u travnju 1((>. dao naslutiti da SA9 smatraju Iran partnerom u dijalogu oko rje'avanja afganistanske krize. Iran je progovorio i s jo' jednim starim neprijateljem, Saudijskom Ara ijom. & svi nju 1((>. novi iranski ministar vanjski# poslova 7amal :arazi izjavio je, 0-ozitivna klima izme8u Irana i Saudijske Ara ije ulijeva nadu i o je su strane spremne sura8ivati u rje'avanju suko a u Afganistanu0.1 7ao ugodan diplomat koji do ro govori engleski i koji je jedanaest godina zastupao Iran u &N%u :arazi je, sa svojim lagim diplomatskim nastupom i stilom, io predstavnik jedne revolu.ije stoje poprimila lagu narav. Novi iranski vo8e ili su 2estoki protivni.i tali ana, ali i dovoljno pragmatini da s#vate da je za ekonomski razvitak i politiku li eraliza.iju u Iranu nu2an mir u Afganistanu. Osim toga, ako u regiji udu vladali mir i sta ilnost, Iran 1e lak'e okonati svoju me8unarodnu izola.iju. :atami nije ni izdaleka 2elio suko s tali anima, ali samo 'est tjedana nakon dolaska nove vlasti tali ani su u Mazani u ili devet iranski# diplomata, pa je Iran uz grani.u s Afganistanom mo ilizirao !@".""" vojnika i prijetio je da 1e napasti Afganistan. 7ako su napetosti s tali anima rasle, novi odnos izme8u Irana i Saudijske Ara ije postao je jo' va2nijim. Afganistan je predstavljao samo jedno podruje suko a u sna2nom nadmetanju izme8u -erzijana.a i Arapa. O a ta naroda kroz povijest su se me8uso no osvajala a sve kao posljedi.a nesloge izme8u nji#ovi# dviju muslimanski# sekti, sunita u Ara iji i 'iita u -erziji. =odine 1@"1. 'a# Ismail, iz dinastije Safavida, pretvorio je Iran u prvu i jedinu 'iitsku dr2avu islamskoga svijeta. I -erzija i Arapi kroz povijest su vladali podrujem Srednje Azije i Afganistana premda su perzijska vladavina, kultura i jezik na tim podrujima znatno du2e trajali i ostavili trajan peat. & dvadesetome stolje1u dugotrajnije rat izme8u revolu.ionarnog Irana i Iraka, koji je trajao od 1(>1. do 1(>>. i u kojemu je stradao 1,@ milijun ljudi, samo produ io to suparni'tvo jer su sve arapske zemlje podupirale Irak i predsjednika Sadama :useina. Nakon iz ijanja tog rata upravo je poinjao jo' jedan rat, u Afganistanu, gdje i se tako8er moglo nastaviti stoljetno suparni'tvo, ovoga puta u okvirima :ladnoga rata i amerikog .ilja da uz pomo1 arapski# dr2ava izolira Iran. Naizgled su i Iran i Saudijska Ara ija po pitanju rata u Afganistanu ili na istoj strani. O'tro su se protivili sovjetskoj invaziji, podupirali su mud2a#edine i me8unarodne mjere za izola.iju afganistanskog re2ima i Sovjetskog Saveza. No, podr2avali su protivnike frak.ije mud2a#edina, a Iran nije nikada prekinuo svoje diplomatske odnose s ka ulskim re2imom. Saudijska potpora mud2a#edinima ila je u skladu s amerikom i pakistanskom strategijom da se glavnina finan.ijski# sredstava i oru2ja dostavi najradikalnijim skupinama -a'tuna sunita, a ne pripadni.ima 'iitske islamske sekte. &z to je Saudijska Ara ija pose no finan.irala one Afganistan.e 'to su promi.ali va#a izam. Saudijska je Ara ija mud2a#edinima da vala jednaku pomo1 kao i SA9. Od 1(>". do 1((". dala im je gotovo etiri milijarde dolara slu2 ene pomo1i. & tu svotu nije ukljuena neslu2 ena pomo1 islamski# #umanitarni# organiza.ija, zaklada, privatni# fondova, saudijski# prineva i pomo1 prikupljana u d2amijama.! Saudijska je Ara ija davala i izravnu finan.ijsku pomo1 ISI%u kao, primjeri.e, 1(>(. kad mu je dala !E milijuna dolara da za vrijeme pregovora podmiti mud2a#edinske vo8e kako i se osnovala prijelazna afganistanska

122

Talibani

vlada u izgnanstvu, u Islama adu.* Mud2a#edinske su se vo8e o vezale za premijera prijelazne vlade imenovati jednog afganistanskog va#a iju. & o2ujku 1((". Saudijska je Ara ija dala :ikmetjarovoj stran.i :iz %i islami 1"" milijuna dolara kako i pru2ila potporu jednom neuspjelom dr2avnom udaru unutar afganistanske vojske protiv predsjednika Nad2i ula#a, koji su predvodili :ikmetjar i general +a#navaz /anai u 7a ulu.? Nakon 1((!. Saudijska je Ara ija i dalje osiguravala finan.ijska sredstva i gorivo za mud2a#edinsku vladu u 7a ulu. =orivo se dostavljalo preko -akistana i postalo je glavnim izvorom korup.ije i politiki# namje'taljka svi# pakistanski# vlada i ISI%a. < og prekida odnosa izme8u Irana i SA9%a skupine afganistan%ski# mud2a#edina smje'tene u Iranu nisu do ivale nikakve vojne pomo1i od drugi# zemalja. & Iranu je ilo dva milijuna iz jegli.a iz Afganistana, ali nisu do ivali jednaku #umanitarnu pomo1 kao preostala tri milijuna iz jegli.a u -akistanu. -omo1 Irana mud2a#edinima ila je ograniena z og nesta'i.e finan.ijski# sredstava prouzroene ratom izme8u Iraka i Irana. /ako su SA9 tijekom osamdeseti# godina uspje'no izolirale Iran od vanjskoga svijeta i utje.aja na Afganistan. /o je samo izazvalo jo' ve1u ogorenost Irana SA9%om a nakon :ladnoga rata i silaska Amerike s afganistanske pozorni.e to 1e dovesti do jo' ve1eg uplitanja Irana u doga8aje u Afganistanu. & poetku je Iran pomagao samo afganistanskim 'iitima, napose :azarima. 6ilo je to vrijeme kad je iranska $evolu.ionarna garda finan.irala 'iitske mili%tante diljem svijeta%od 3i anona do -akistana. =odine 1(>!., za#valjuju1i iranskom nov.u i utje.aju, jedan mla8i nara'taj radikalni# :azara, o ueni# u Iranu, io je spreman svrgnuti tradi.ionalne vo8e koji su u :azarad2atu od 1()(. pru2ali otpor sovjetskoj invaziji. 7asnije je osam skupina afganistanski# 'iita do ilo slu2 eni status u /e% #eranu ali Iran nije nikad imao dovoljno sredstava za nji#ovo naoru2avanje i finan.iranje. <ato su :azari postali marginalnom skupinom unutar afganistanskog rata i vi'e su se orili me8uso no nego protiv Sovjetskog Saveza. Brak.iona'tvo unutar :azara jaalo je i z og iranske kratkovidnosti i ideolo'ke politike koja je odanost :azara /e#e%ranu smatrala va2nijom od nji#ova me8uso nog jedinstva. =odine 1(>>., kad je Sovjetsko povlaenje postalo neupitno, Iran je smatrao potre nim ojaati :azare. <ato je pru2io pomo1 ujedinjenju osam skupina :azara, sa sjedi'tem u Iranu, u jedinstvenu stranku pod nazivom :iz %i va#dat. $adio je na tome da se stranka ukljui u me8unarodne pregovore o osnivanju nove mud2a#edinske vlade u kojoj 1e ve1inu imati mud2a#edinske stranke sa sjedi'tem u -e'avaru. Iako su :azari ili vrlo mala manjina i ni u kom se sluaju nisu mogli na%m dati dolasku na vlast u Afganistanu, Iran je najprije za#tijevao da u svakoj udu1oj mud2a#edinskoj vlasti imaju @"F predstavnika, a potom je svoj za#tjev smanjio na !@F. Nadmetanje Irana i Saudijske Ara ije poelo je jaati kad je Sau%dijska Ara ija poela slati sve vi'e arapski# dragovolja.a da u Afganistanu 'ire va#a izam i protu'iizam, ali je -akistan io ravnote2a izme8u ti# dviju zemalja. 7ao lizak saveznik o iju zemalja isti.ao je potre u ouvanja ujedinjene fronte protiv re2ima u 7a ulu. Suparni'tvo izme8u Irana i Saudijske Ara ije naglo je poraslo nakon povlaenja sovjetski# snaga iz 1(>(. z og iranskog pri li2avanja ka ulskom re2imu. Iran je taj re2im smatrao jedinom snagom koja je sposo na oduprijeti se -a'tunima sunitima koji su 2eljeli preuzeti vlast u Afganistanu. Iran je ponovno naoru2ao Va#dat koji je, do 1((!., kad je 7a ul pao u ruke mud2a#edina, dr2ao ne samo :azarad2at nego i znatan dio zapadnog 7a ula. & me8uvremenu je Saudijska Ara ija pretrpjela velik udar jer su se razi'la dvoji.a nji#ovi# glavni# neova#a itski# 'ti1enika, =ul u%din :ikmetjar i A dul $asul Sajaf. :ikmetjar se nije slagao s novoosnovanom mud2a#edinskom vladom u 7a ulu pa se pridru2io :azarima u om ardiranju grada. Sajaf je podupirao novu mud2a#edinsku vladu. /a je podjela ila samo produ2etak znatno ve1eg poraza saudijske vanjske politike nakon irake invazije na 7uvajt iz 1((". Saudijska je Ara ija dvadeset godina finan.irala stotine neova#a itski# stranaka diljem muslimanskoga svijeta kako i u tim zemljama 'irila va#a izam i stekla utje.aj unutar islamski# pokreta. Ali kad je od ti# islamski# skupina zatra2ila protuuslugu tj. potporu koali.iji protiv Iraka, koju su predvodile SA9 i Saudijska Ara ija, ve1ina i# je, ukljuuju1i i :ikmetjara i ve1inu ostali# afganistanski# skupina, stala na stranu Sadama :useina. /ako je Saudijska Ara ija protratila duge godine truda i milijarde dolara jer nije uspjela stvoriti jedinstvenu na.ionalnu vanjsku

123

Talibani

politiku. &sud Saudijske Ara ije predstavlja njezina vesternizirana vladaju1a elita ija se legitimnost temelji na konzervativnom fundamentalizmu, a svi ljudi izvan krugova te elite gaje du oko protuzapadno raspolo2enje. /a je elita promi.ala radikalni va#a izam na u'tr vlastite mo1i u samoj zemlji i u inozemstvu. Ironino je da su Saudijskoj Ara iji, u trenutku potre e, u pomo1 priskoile samo umjerene afganistanske skupine koje je oduvijek ignorirala. S jaanjem rata u Afganistanu, od 1((!. do 1((@., jaalo je i suparni'tvo izme8u Irana i Saudijske Ara ije. Saudij.i i -akistan.i esto su poku'avali ujediniti sve zara1ene strane. Me8utim, istodo no su nastojali iz svakoga mogu1eg sporazuma iskljuiti Iran i :azare. <ao i'li su i# i u -e'avarskom sporazumu iz 1((!., kojim je dogovoren nain podjele vlasti izme8u mud2a#edina u 7a ulu, i u neuspjelim sporazumima iz Islama ada i 92alala ada iz 1((*. o o ustavi gra8anskog rata. /akvo pona'anje -akistana i Saudijske Ara ije iz devedeseti# godina, koje je sliilo pona'anju Amerike prema Iranu iz osamdeseti# godina, jo' je vi'e ogorilo /e#eran. Iran je postao pragmatinijim pa je pru2io potporu ne samo afgani%stanskim 'iitima nego i svim etnikim skupinama 'to su govorile perzijskim jezikom i pru2ale otpor -a'tunima. Iran je iolo'ki povezan s /ad2i.ima%istog su rasnog podrijetla i govore istim jezikom%ali je io ogoren okrutnim napadima A#mada +a#a Masuda na :azare u 7a ulu 1((*. godine. & svakom sluaju, /e#eran je s#vatio da 1e pa'%tunski suniti preuzeti svu vlast u Afganistanu ako on ne pru2i pomo1 nepa'tunskim narodima. /ako je 1((*. po prvi put poeo davati znatnu pomo1 predsjedniku 6ur#anudinu $a aniju u 7a ulu i uz ekom zapovjedniku generalu $a'idu 9ostumu te nagovarati sve etnike skupine da se prikljue $a aniju. /a nova strategija Irana isti.ala je suko interesa izme8u Irana i -akistana. -akistan je odluno nastojao na vlast u 7a ulu dovesti svoje pa'tunske 'ti1enike, a s druge su strane i -akistan i Saudijska Ara ija vrsto odluili iskljuiti :azare iz svakog sporazuma o podijeli vlasti. /ako je -akistan, kako i udovoljio Saudijskoj Ara iji, napustio svoju vje'tu diploma.iju iz osamdeseti# godina o uspostavi ravnote2e izme8u saudijski# i iranski# interesa. $aspadom Sovjetskog Saveza i otvaranjem zemalja Srednje Azije, Iran je do io poti.aj za okonanje svoje izola.ije. Iranski ministar vanjski# poslova Ali Ak ar Velajati utro je put novim odnosima u studenom 1((1. kad je posjetio te zemlje i potpisao sporazum o izgradnji 2eljezni.e od Irana do /urkmenije. Ali su SA9 2eljele sprijeiti Iran i na tom podruju, pa je ameriki ministar vanjski# poslova 5ames 6aker 1((!. izjavio da 1e Las#ington uiniti sve kako i sprijeio utje.aj Irana u Srednjoj Aziji.E & poetku su neokomunistiki vlastodr'.i u zemljama Srednje Azije ili du oko nepovjerljivi prema Iranu jer su se ojali da 2eli 'iriti islamski fundamentalizam. Ali, Iran se uspio ot#rvati tom isku'enju pa je uspostavio liske odnose i s $usijom nakon 'to je sovjetski ministar vanjski# poslova 4duard +evardnadze 1(>(. po prvi put posjetio /e#eran i susreo se s ajatola#om :omeinijem. 7ad je ajatola# neposredno prije smrti lagoslovio z li2avanje Irana i Sovjetskog Saveza to je u oima Irana dalo legitimitet novoj ruskoj dr2avi. Osim toga, $usija je od 1(>(. do 1((*. Iranu dostavila oru2ja u vrijednosti od deset milijardi dolara za o novu njegova vojnog arsenala. Iran je uvrstio svoj polo2aj u regiji i uspostavom veza s drugim nemuslimanskim repu likama iv'eg Sovjetskog Saveza, poput =ruzije, &krajine i Armenije. /e#eran je od io pru2iti potporu Azer ejd2anu u ratu protiv Armenije, iako Azeri ine !"F iranskog stanovni'tva, a uz to je $usiji u &N%u pru2io pomo1 oko okonanja gra8anskog rata u /ad2ikistanu.) Ono stoje ilo presudno i zajedniko Iranu i Srednjoazijskim $epu likama, ilo je du oko nepovjerenje prema fundamentalizmu afganistanski# -a'tuna i pomo1i 'to su je do ivali od -akistana i Saudijske Ara ije. /ako je do rano prije pojave tali ana ve1 postojao savez izme8u Irana, $usije i Srednjoazijski# $epu lika o potpori nepa'tunskim etnikim skupinama u Afganistanu. Nasuprot tome, Saudijska je Ara ija inila vrlo rijetke ilateralne poku'aje u smjeru po olj'anja odnosa s $usijom i sa Srednjoazijskim $epu likama. /re ale su joj gotovo etiri godine za otvaranje veleposlanstava u srednjoazijskim zemljama. &mjesto da na vrijeme uspostavi ilateralne odnose, u te je zemlje slala milijune 7orNana, finan.irala tamo'nje muslimane na #ad2u i nji#ovim mulama davala stipendije za studij u Saudijskoj Ara iji, gdje su se zadajali va#a izmom. /ime je samo uznemirivala srednjoazijske vlastodr'.e. <a nekoliko godina uz%

124

Talibani

ekistanski, kaza#stanski i kirgistanski predsjedni.i nazvat 1e va#a i%zam najve1om politikom opasno'1u po sta ilnost svoji# zemalja.> 7ako je utje.aj Saudijske Ara ije u Afganistanu io vrlo promjenljiv i kr#ak velike je nade polagala u tali ane. -rve dodire s njima uspostavila je za vrijeme lovaki# po#oda svoji# prineva. 9irektor pakistanske organiza.ije 5&I, mevlana Bazl%ur $a#man, organizirao je u zimi 1((?)(@. za prineve Saudijske Ara ije i drugi# zemalja -erzijskog zaljeva prvi lov na droplje u pokrajini 7anda#ar. Arapske su lovake dru2ine doletjele u 7anda#ar golemim transportnim zrakoplovima zajedno s dese.ima luksuzni# terenski# vozila, a nakon lova svojim su doma1inima, tali anima, darovali ve1inu ti# vozila i nova.. -otom su uslijedili redoviti posjeti 'efa saudijske tajne slu2 e prin.a /urkija 7anda#aru. Nakon stoje u srpnju 1((E. posjetio Islama ad i 7anda#ar, Saudijska je Ara ija tali anima poslala finan.ijsku pomo1, vozila i gorivo za napad na 7a ul. & to su vrijeme dvije saudijske naftne kompanije, 9elta i Ningar.#o, pregovarale o izgradnji naftovoda preko Afganistana pa se pove1ao pritisak doma1i# poslovni# krugova na saudijsku vladu da pru2i pomo1 tali anima kako i 'to prije dospjeli na vlast. Ali, najve1u ulogu u poti.anju saudijske kraljevske o itelji da pru2i pomo1 tali anima odigrala je saudijska va#a itska ulema. &lema je najva2nije savjetodavno tijelo saudijskoga kralja, a ona ini Vije1e Skup'tine starije uleme i jo' etiri dr2avne organiza.ije. <du'no je i neprestano podupirala izvoz va#a izma u sve islamske zemlje, a kraljevska je o itelj jo' uvijek vrlo podlo2na mi'ljenju uleme.( 7ralj Ba#d morao je sazvati sastanak *@" predstavnika uleme kako i i# nagovorio da izdaju fatvu kojom i se dopustilo sta.ioniranje ameriki# snaga u Saudijskom 7raljevstvu u vrijeme rata s Irakom 1((". godine.1 R S ulemom je tijesno sura8ivala i saudijska tajna slu2 a kao i rojne dr2avne islamske #umanitarne organiza.ije koje su tijekom osamdeseti# pomagale afganistanskim mud2a#edinima a nakon toga tali anima. &lema je, tako8er, u svojim rukama dr2ala golemu mre2u d2amija i medresa u zemlji, u kojima je svakoga petka, za vrijeme molitve, prido ivala potporu vjernika za tali ane.1N -rema saudijskom analitiaru Navafu O aidu glavni igrai me8u ulemom, tj. glavni po orni.i saudijske pomo1i tali anima, ili su 'eik A dul Aziz in 6az, veliki muftija i predsjednik Vije1a Starije uleme, i 'eik Mu#amed in 92u er, ministar pravosu8a i jedan od glavni# lanova Vije1a uleme.N! /ali ani su za uzvrat oitovali po'tovanje prema kraljevskoj o itelji i ulemi i u Afganistanu uveli neke saudijske va#a itske prakse, poput vjerske poli.ije. & travnju 1((). vo8a tali ana mula $a ani sastao se u $ijadu s kraljem Ba#dom i svesrdno #valio Saudijsku Ara iju. 07ako je Saudijska Ara ija sredi'te muslimanskog svijeta, 2eljeli ismo imati njezinu pomo1. 7ralj Ba#d izrazio je zadovoljstvo do rim mjerama 'to su i# poduzeli tali ani i uvo8enjem 'erijata u na'oj zemlji0, rekao je $a ani.1* -et mjese.i kasnije tali% anski su se vo8e sastale s kraljem Ba#dom i izjavile kako su im Sau%dij.i o e1ali jo' ve1u pomo1. Mula Mu#amed Stanakzai izjavio je, 07ralj Ba#d io je krajnje lju azan. Saudij.i su nam o e1ali sve 'to nam udu u mogu1nosti dati0. &nato pomo1i tali anima saudijska je vlada ila vrlo nesklona pritiskati tali ane da izrue Osamu in 3adena, iako su SA9 to od nje tra2ile. Saudij.i su skresali diplomatske veze s tali anima tek nakon stoje mula Omar u 7anda#aru oso no uvrijedio prin.a /urkija. <naajno je napomenuti daje na saudijske odluke utje.ala oso na uvreda, a ne ukupne promjene vanjske politike. Saudijska je Ara ija, ini se, vrlo malo nauila iz negativnog iskustva 'to ga je do2ivjela tijekom izvoza va#a izma. < og saudijske potpore tali anima Iran je stekao uvjerenje da i# i SA9 podupiru kako i ojaale svoju politiku okru2ivanja Irana neprijateljskim zemljama i njegova potpunog izoliranja. -o mi'ljenju /e%#erana novi .ilj SA9%a io je promi.ati izgradnju naftovoda i plinovoda iz Srednje Azije koji i zao i'li Iran. Nakon 'to su tali ani zauzeli 7a ul, iranske su novine o javljivale dugogodi'nja stajali'ta iranski# du2nosnika. 3ist 5om#uri islami napisao je sljede1e, 0/ali ansko osvajanje 7a ula osmislio je Las#ington, finan.irao $ijad, a logistiki podupro Islama ad0. Me8utim, kad je rije o /e#eranu stvarni razlaz oko Afganistana io je unutarnje prirode. Njegovo je vodstvo ilo podijeljeno na po ornike tvrde linije, koji su jo' uvijek zagovarali potporu 'iitima diljem svijeta, i umjerene, koji su 2eljeli umanjiti potporu Antitali an%skom savezu i u la2iti suko s tali anima. Iran je imao jednake pro leme kao i -akistan, tj. razne skupine i lo ije koji su u iranskoj politi.i prema Afganistanu nastojali progurati oso ne interese. Iranska vojska,

125

Talibani

$evolu.ionarna garda, tajne slu2 e, 'iitsko sve1enstvo i mo1ni unvardi, tj. fonda.ije u rukama sve1enstva koje dr2e velik dio dr2avne privrede i finan.iraju razne pot#vate na podruju vanjske politike i to vlastitim, nekontroliranim fondovima, predstavljali su samo neke od ti# lo ija. Ministarstvo vanjski# poslova i zamjenik ministra vanjski# poslova za Afganistan Alaedin 6oroud2erdi morali su nekako odr2avati ravnote2u me8u svim tim skupinama i lo ijima. 6oroud2erdi je io nadle2an za politiku prema Afganistanu vi'e od deset godina i io je vrlo sposo an diplomat. -re2ivio je raniji iranski re2im predsjednika Ak ara Ali $afsand2anija i odr2ao se na istom polo2aju u vrijeme predsjednika :atamija ali je nakon u ojstva iranski# diplomata u Mazaru io prisiljen dati ostavku. 7ad je rije o Afganistanu umio je iti i janje i vuk, ovisno o tome s kirnje razgovarao jer je morao voditi rauna i o tome da odnosi Irana s -akistanom i Saudijskom Ara ijom ne izmaknu kontroli. Ali, ministar vanjski# poslova Saudijske Ara ije prin. Saud al% Bejsal prepustio je saudijsku politiku prema Afganistanu mla8em ratu, prin.u /urkiju i saudijskoj tajnoj slu2 i. $aspadom Afganistana pove1ala se nesigurnost za Iran jer su u zemlju poele stizati velike koliine droge i oru2ja. -ostojala je opasnost da 1e se afganistanski me8una.ionalni suko pretoiti na podruje Irana, a velik teret ilo je i uzdr2avanje milijuna afganistanski# iz jegli.a prema kojima su o ini Iran.i osje1ali velik animozitet. -ro.jenjuje se da u Iranu ima tri milijuna ovisnika o #eroinu, jednako kao i u -akistanu, iako Iran ima E" milijuna stanovnika, tj. dvostruko vi'e nego Iran. 7rijumarenje goriva, pre#ram eni# namirni.a i drugi# proizvoda iz Irana u Afganistan smanjenjilo je dr2avne pri#ode i izazvalo povremene gospodarske pro leme upravo u trenutku kad se toj zemlji dogodio dramatian pad dr2avni# pri#oda z og pada .ijene nafte na svjetskom tr2i'tu i kad je poku'avala o noviti gospodarstvo. Iran je jo' vi'e za rinjavala injeni.a, da su tali ani od 1((E. tajno pomagali iranske protuvladine organiza.ije i skupine. & 7anda#aru su dali utoi'te stran.i A#l%i Sunnat Ia 5amaNat, koja je okupljala iranske sunitske militante iz pokrajina :orasan i Sistan. Nji#ov glasnogovornik, koji je zastupao iranske na.ionalne manjine, /urkmene, 6aluistan.e i Afganistan.e, izjavljivao je da im je .ilj svrgnuti 'iitski re2im u Iranu i dovesti na vlast sunitski re2im po uzoru na tali anski. 6ila je to vrlo udna te2nja s o zirom na to da 'iiti ine ("F iranskog stanovni'tva, iako je navodno i to ojaalo potporu pripadni.ima te male skupine po unjenika. Od tali ana je do ila oru2je i drugu pomo1, pa je Iran io uvjeren da im poma2e i -akistan. -omo1 iranske vojske Antitali anskom savezu znatno se pove1ala nakon pada 7a ula 1((E. i ponovno nakon pada Mazara 1((>. Me8utim, Iran nije graniio s podrujem pod vla'1u Antitali anskog saveza pa je pomo1 Masudovim snagama morao slati zrakoplovima ili 2eljezni.om, 'to je za#tijevalo odo renje /urkmenije, &z ekistana i 7ir%gistana. =odine 1((>. iranska je tajna slu2 a zrakoplovima dopremala oru2je u Masudovu azu u 7ulia u, u /ad2ikistanu, a Masud je esto posje1ivao /e#eran. Opasnost s kojom se suoavala doprema te pomo1i izi'la je na vidjelo u listopadu 1((>. kad su kirgistanske snage sigurnosti zaustavile jedan vlak i u njemu otkrile 'esnaest vagona sa )"" tona oru2ja i streljiva. Vlak je putovao na liniji od Irana do /ad2i%kistana, a oru2je je ilo prijavljeno kao #umanitarna pomo1. -omo1 Irana Sjevernom savezu razljutila je tali ane. & lipnju 1((). zatvorili su iransko veleposlanstvo u 7a ulu i optu2ili Iran da ugro2ava mir i sta ilnost u Afganistanu.1> /o su izrijekom rekli u jednoj izjavi iz rujna 1(()., nakon neuspjelog poku'aja osvajanja Mazara, koja glasi, 0Iranski zrakoplovi gru im kr'enjem me8unarodno pri#va1eni# normi povrje8uju zrani prostor na'e zemlje dostavom opskr e u zrane luke koje dr2i protivnika snaga. Oz iljne posljedi.e tog upletanja snosit 1e Iran, kao neprijatelj islama. Afganistan mo2e na svom teritoriju dati utoi'te protivni.ima iranske vlade i tako prouzroiti pro leme Iranu0. Me8utim, z og u ojstva iranski# diplomata u Mazaru 1((>. Iran je gotovo io prisiljen zaratiti s tali anima. Iranski je narod uvelike podupirao nakanu svoje vlade da okupira zapadni Afganistan, 'to su po orni.i tvrde linije u /e#eranu do rano koristili jer su 2eljeli desta ilizirati predsjednika :atamija. Aak je i suzdr2ani ministar vanjski# poslova 7amal :arazi io prisiljen ra iti krajnje o'tre rijei. 9ana 1?.kolovoza 1((>. izjavio je, 0/ali ani su -a'tuni i ne mogu s politike pozorni.e ukloniti sve druge etnike skupine, a da ne izazovu otpor. & tim okolnostima u toj zemlji ne1e iti mira. &pozoravam tali ane i sve one koji i# podupiru da ne1emo tolerirati nesta ilnost i urotu na svojim grani.ama. Suglasili smo se s -akistanom da se afganistanski pro lem ne1e rije'iti ratom. &pravo se to dogodilo i mi to ne mo2emo pri#vatiti0.!"

126

Talibani

Iran je iz vi'e razloga osje1ao da gaje -akistan prevario. =odine 1((E., u trenutku kad je predsjednik 6ur#anudin $a ani na savjet Irana poku'avao pro'iriti vladu i u nju ukljuiti -a'tune i druge skupine, tali ani su osvojili 7a ul. Iran je io uvjeren daje -akistan sa otirao taj $a anijev poku'aj. & lipnju 1((). pakistanski premijer Navaz +arif posjetio je /e#eran. On i iranski predsjednik :atami pozvali su na o ustavu vatre u Afganistanu i izjavili da se afganistanski pro lem ne mo2e rije'iti vojnim putem. Ali, Iran je smatrao da -akistan nema namjeru po'tivati taj sporazum. Iranski list 5om#uri islami napisao je sljede1e, 0-akistan je izigrao svo na'e povjerenje i desta ilizirao svoj polo2aj u oima iranskog naroda. Ne mo2emo pri#vatiti da -akistan dovede u pitanje na'u na.ionalnu sigurnost0. -otom je -akistan, u ljeto 1((>., nagovorio Iran da sudjeluje u zajednikoj diplomatskoj mirovnoj misiji. -o prvi su put, ?. srpnja 1((>., iranski i pakistanski diplomati Srednje razine zajedno otputovali u Mazar i 7anda#ar na razgovore sa zara1enim stranama. Samo nekoliko tjedana nakon toga tali ani su napali Mazar i po ili iranske diplomate i time minirali mirovnu ini.ijativu. Iran.i su ili uvjereni da su i# -akistan.i nasamarili i da su samo glumili mirovnu ini.ijativu upravo u trenutku kad je ISI pripremao tali ane za napad na Mazar. +tovi'e, Iran je tvrdio daje -akistan o e1ao sigurnost njegovi# diplomata u Mazani. Nakon u ojstava u Mazani Iran se raz jesnio i za taj zloin optu2io tali ane i -akistan. Iranski su du2nosni.i izjavili daje mula 9ost Mu#amed, koji je navodno predvodio tali ansko zauzimanje iranskog konzulata, iranske diplomate najprije odveo u podrum konzulata odakle je razgovarao s 7anda#arom, a nakon toga i# ustrijelio. /ali ani su odgovorili da u ijeni Iran.i nisu ili diplomati nego agenti tajne slu2 e zadu2eni za dostavu oru2ja Antitali anskom savezu, 'to se inilo tonim. & svakom sluaju iz ile su diplomatske razmiri.e i nestalo je povjerenja izme8u Irana i -akistana.!* Iran je io ijesan i z og toga 'to su tali ani svojim ak.ijama ugrozili njegovo pri li2avanje s SA9%om. Ne'to prije toga, u lipnju 1((>., amerika ministri.a vanjski# poslova Madeleine Al rig#t istaknula je presudnu ulogu Irana u toj regiji z og ega je 0pitanje odnosa izme8u SA9%a i Irana tema od velikog interesa i va2nosti za mene kao ministri.u vanjski# poslova0. Iran je to s#vatio kao da ga SA9 po prvi put uzimaju oz iljno. Iranski ministar vanjski# poslova 7amal :arazi rekao mi je da ameriko iranska suradnja po pitanju Afganistana 0zasigurno mo2e predstavljati primjer i pokazuje da SA9 olje razumiju stvarnost u ovoj regiji i ulogu koju Iran mo2e odigrati u promi.anju mira i sigurnosti0, i dodao, 0Ve1 im CSA9%uD dugo poku'avamo re1i da je Iran kljuni igra u regiji0.! @ Iran i SA9 z li2ili su se i z og promijenjenog gledi'ta Las#% ingtona na tali ane. O je su te zemlje imale ista gledi'ta i o je su kritizirale tali ansku politiku prema drogi i prema 2enama, prema utoi'tu 'to su ga davali teroristima i prema opasnosti od tali anskog islamistikog fundamentalizma za .ijelu regiju. Ironino za SA9, opasnost vi'e nije predstavljao 'iitski fundamentalizam nego tali anski, tj. sunitski. /ali ani su predstavljali sve ve1u neugodnost i za Saudijsku Ara iju 'to je /e#eran pri li2ilo $ijadu. Ainjeni.a da su tali ani dali utoi'te 6in 3adenu iznijela je na vidjelo nji#ov ekstremizam i predstavljala opasnost po sta ilnost Saudijske Ara ije. <naajno je napomenuti da pri li2avanju izme8u Irana i Saudijske Ara ije nije na'kodila ni iranska prijetnja iz 1((>. da 1e napasti Afganistan. & svi nju 1(((. iranski predsjednik :atami posjetio je Saudijsku Ara iju stoje ila prva posjeta jednog iranskog 'efa dr2ave nakon gotovo trideset godina. /ali ani su predstavljali opasnost za sigurnost Saudijske Ara ije napose z og nji#ove potpore saudijskim disidentima. Saudij.i su u pro'losti tolerirali tali anski fundamentalizam, a da nisu razmi'ljali o mogu1im kompromisima na podruju dr2ave, politike i podjele vlasti u Afganistanu, ali vi'e se i nisu mogli priu'titi takvo ravnodu'no stajali'te. 7ako se velik dio saudijske vanjske politike temelji na oso nim vezama i namje'tenjima, a ne na dr2avnim institu.ijama, ilo je te'ko vidjeti mogu1i razvoj politike prema Afganistanu koji i io vi'e usmjeren prema na.ionalnim interesima Saudijske Ara ije i prema sta ilnosti u regiji, a ne prema va#a izmu. Ako je predsjednik :atami namjeravao ustrajati na unutarnjoj reformi Iran je sve vi'e 2elio i tre ao mir u Afganistanu, kako i se okonao odljev sredstava za potre e Antitali anskog saveza, o ustavila trgovina drogom i oru2jem i preno'enje Verski # nemira iz -akistana i unaprijedilo pri li2avanje s SA9%om. Ironino je daje tali anski ekstremizam pridonio z li2avanju Irana i Saudijske Ara ije i istodo no osla io odnose -akistana s o jema tim zemljama. Najve1i gu itnik iranskog povratka na politiku pozorni.u io je -akistan. Me8utim, za okonanje

127

Talibani

izola.ije, 'to su je nametnule zapadne zemlje, Iran se morao pokazati kao odgovoran i sta iliziraju1i lan me8unarodne zajedni.e. Njegov doprinos uspostavi mira u Afganistanu mogao je iti i njegov prvi i najve1i ispit. +esnaesto poglavlje <A735&AA7%6&9&VNOS/ AB=ANIS/ANA 6iv'i glavni tajnik &N%a 6outros 6outros =#ali izjavio je 1((@. godine daje Afganistan postao 0ratna zemlja siroe%kakve <apad, ija je pozornost selektivna i nestalna, ignorira u korist 5ugoslavije0.N Svijet je okrenuo le8a Afganistanu i dopustio da gra8anski rat i etnike podjele uni'te tu dr2avu. Afganistan vi'e ne postoji kao dr2ava sposo na za opstanak, a kad dr2ava zaka2e onda je .ivilno dru'tvo uni'teno. ;ijeli nara'taji dje.e odrastaju ez korijena, ez identiteta i s ratom kao jedinim nainom 2ivota. I odrasli su 2rtve trauma i okrutnosti i poznaju samo rat i mo1 lokalni# ratni# zapovjednika. -osrednik &N%a 3a#dar 6ra#imi izjavio je, 0$adi se o propaloj dr2avi koja slii infi.iranoj rani. Ne zna' ni s koje strane ije poeo istiti0. Aitavo afganistansko stanovni'tvo moralo je je2ati, ne jedanput nego mnogo puta. 7a ul je tako razru'en daje postao 9rezden s kraja dvadesetoga stolje1a. Sredi'ta na azijskom -utu svile sada su podruja ru'evina. Nema ni privida infrastrukture potre ne za 2ivot, ak ni na najni2em stupnju siroma'tva. =odine 1((>. Me8unarodni od or ;rvenog kri2a izvjestio je da u Afganistanu ve1 ima (>.""" udovi.a, tj. o itelji ez o.a, E*.""" o itelji iji su oevi invalidi, a samo te godine od ratnog ranjavanja lijeeno je ?@.""" ljudi. O roju poginuli# nema ni pri li2ne pro.jene. 5edine tvorni.e koje rade su one 'to proizvode proteze, 'take i invalidska koli.a a finan.iraju i# #umanitarne organiza.ije. & Afganistanu postoje rojne podjele%na temelju na.ionalnosti, vjere, grada i sela, o razovani# i neo razovani#, naoru2ani# i razoru2ani#. =ospodarstvo je .rna rupa koja ilegalnom trgovinom i krijumarenjem droge i oru2ja guta susjedne dr2ave i tako i# polako uni'tava. +vedski #umanitarni djelatnik Anders Bange izjavio je, 0/re at 1e najmanje deset do petnaest godina da se uspostavi uinkovita sredi'nja vlast koja 1e iti sposo na pru2iti minimum uprave potre ne za razvoj zemlje. A i to je, po mom mi'ljenju, prilino optimistino0. Slo2eni odnosi mo1i i vlasti 'to su se stolje1ima gradili u potpunosti su poru'eni. Nijedna skupina niti ijedan vo8a nemaju legitimitet ponovno ujediniti zemlju. &mjesto na.ionalnog ili plemenskog identiteta na prvo je mjesto iz io regionalni identitet. Afganistan.i vi'e se e ne nazivaju Afganistan.ima, ni -a'tunima ili /ad2i.ima, nego 7anda#ar.ima, -and2'ir.ima, :era1anima, 7a ul.ima ili 92ouzd2an%.ima. 9ogodile su se i vertikalne i #orizontalne podjele, ak i unutar etniki# skupina, tj. podjele na pojedine doline ili gradove. =u itkom zajednikoga plemenskog prostora i prostora za ispa'u, z og rata i iz jegli'tva, uni'tena je plemenska struktura pa'tunskog naroda. Ne%pa'tunski narodi poistovje1uju svoj opstanak s pojedinim lokalnim ratnim zapovjedni.ima i s dolinom u kojoj su ro8eni. -lemenska #ijerar#ija, stoje nekad posredovala u suko ima, ili je po ijena ili je u iz jegli'tvu. Stara o razovana vladaju1a elita po jegla je nakon sovjetske invazije, a nova, koja i mogla dogovoriti mir, nije se jo' pojavila. Nema politikog sloja koji i se mogao sporazumjeti i dogovoriti. -ostoje mnogo rojne vo8e koji zastupaju pojedine dijelove naroda, ali nema jednoga zajednikog vo8e. & tom s.enariju, kad se ratu ne vidi kraja, najva2nije je pitanje #o1e li se Afganistan raspasti i odaslati valove etniki# podjela i nesta ilnosti diljem regije. Velik dio krivnje za tako dugotrajan rat pada na vanjske sile koje i dalje podupiru svoje 'ti1enike u rastu1oj spirali interven.ija i nasilja. 6iv'i Sovjetski Savez pokrenuo je taj pro.es svojom okrutnom invazijom na Afganistan ali je pretrpio goleme 'tete. AleMander 3e ed, ojnik sovjetske vojske u Afganistanu a sada predsjedniki kandidat, izjavljuje, 09onijeli smo Afganistan sa so om%u na'im du'ama, u na'im sr.ima, u na'im uspomenama, u na'im o iajima i navikama, u svemu i na svim razinama0 i dodao, 0/a lo'a politika avantura, taj poku'aj izvoza jo' nedokazane revolu.ije, oznaio je poetak kraja0. Afganistanski su mud2a#edini pridonijeli padu Sovjetskog Saveza, sovjetskog .arstva pa ak i komunizma kao takvog. Iako Afganistan.i sve to pripisuju vlastitim zaslugama, <apad je okrenuo plou i gotovo nije ni priznao doprinos Afganistana okonanju :ladnoga rata. -ovlaenje sovjetski# snaga iz Afganistana oznailo je kraj =or ao%vljevu eksperimentu perestrojke i

128

Talibani

glasnosti, tj. ideji da se sovjetski sustav mo2e promijeniti iznutra. /o je lek.ija za dana'nje me'etare %oni 'to se mije'aju u Afganistan mogu i sami do2ivjeti raspad%ne z og snage Afganistana i njegova naroda nego z og sila 'to su u nji#ovim vlastitim zemljama pu'tene s lan.a. Okre1u1i tako rano le8a Afganistanu, SA9 su se za samo nekoliko godina suoile s pogi ijom svoji# diplomata, ru'enjem veleposlanstava, om ama u NeI Jorku i jeftinim #eroinom na svojim uli.ama jer je Afganistan postao utoi'tem me8unarodnog terorizma i drogera'ke mafije. Afganistan.i su danas du oko ogoreni 'to su i# napustile Sjedinjene Amerike 9r2ave na ijoj su se strani oni orili u :ladnome ratu. Osamdeseti# su godina SA9 ile spremne 0 oriti se do posljednjeg Afganistan.a0 kako i zadale udara. Sovjetskom Savezu, ali kad su Sovjeti oti'li nisu ile spremne pru2iti pomo1 uspostavi mira i na#raniti gladni narod. $egionalne su sile iskoristile politiki vakuum nastao povlaenjem SA9%a, vidjele mogu1nost za jaanje vlastitog utje.aja i uskoile u ring. 9anas SA9 svojom politikom isti.anja pojedini# pitanja i stvaranja .ijele politike oko ti# pitanja, ilo da se radi o naftovodima, odnosu prema 2enama ili terorizmu, samo pokazuju da su vrlo malo nauile. Neuspjeli projekt &no.ala tre ao je iti lek.ija za mnoge amerike politiare ali o tome, ini se, nema nikakvi# znakova jer ameriki diplomati jure po Srednjoj Aziji poku'avaju1i nagovoriti naftne kompanije i vlade da pristanu na izgradnju glavnog naftovoda od 6akua do ;ev#ana. Ali, postoje izgledi da se i to odgodi na neodre8eno vrijeme. -oetak radova predvi8en za !""". godinu postupno je odga8an za !""*. a nedavno i za !""@.god. Iz &no.alova projekta moglo se nauiti nekoliko lek.ija. Nemogu1e je izgraditi ilo kakav veliki naftovod ili plinovod iz Srednje Azije ez znatno ve1e odlunosti SA9%a i me8unarodne zajedni.e za rje'avanje suko a u toj regiji%u Afganistanu, /ad2ikistanu, Nagor%no%7ara a#u, Aeeniji i pitanja 7urda. /aje regija ava aruta nerije'eni# suko a. 5ednako je nemogu1e izgraditi sigurne naftovode i plinovode ez izvjesnog stupnja strate'kog konsenzusa svi# zemalja u regiji. Nemogu1e je zauvijek iz tamo'nji# doga8anja iskljuivati Iran i $usiju. /e 1e se zemlje opirati i sa otirati sve projekte u kojima ne udu sudjelovale. Naftovode i plinovode nemogu1e je graditi dok na.ionalni suko i razdiru dr2ave. Na.ionalna pripadnost je imperativni zov modernoga do a. -oku'aj rje'avanja etniki# pro lema i opstanka dr2ava iziskuje uporno i stalno diplomatsko zalaganje, a ne podmi1ivanje kako i se umirilo lokalne ratne zapovjednike. Naftne kompanije ne mogu graditi naftovode i plinovode na podrujima podlo2nima gra8anskim ratovima, rzim politikim promjenama i doga8ajima, nesta ilno'1u, islamskom fundamentalizmu, drogi i oru2ju. Stara velika igra vodila se oko zami'ljeni# opasnosti u kojima sila nije nikada izravno primijenjena. $usija i Velika 6ritanija .rtale su grani.e i potpisivale sporazume i tako stvorile Afganistan kao tampon zonu izme8u svoji# podruja. ;ilj nove velike igre mora iti sta ilnost i mir u toj regiji a ne jaanje zategnutosti i neprijateljstava. SA9 su jedina svjetska sila sposo na utje.ati na sve susjedne zemlje da se prestanu upletati u Afganistan. Moraju to initi puno odlunije nego do sada. -akistan je, osla ljen okonanjem strate'kog partnerstva s SA9%%om nakon :ladnoga rata i pogo8en du okom ekonomskom krizom, ipak io odluan pro'iriti svoju zonu utje.aja tako da imenuje novu vladu u 7a ulu. 7ako je suoen s neprijateljski naklonjenom Indijom, koja je od njega sedam puta ve1a, sve od 1(?). kada je osnovan kao dr2ava, opsjednut je pro lemom sigurnosti koji, stoje prirodno, o likuje njegovu unutarnju i vanjsku politiku. Ali, njegova vojno% irokratska%intelektualna elita, stoje odre8ivala sud inu -akistana jo' od pedeseti# godina dvadesetoga stolje1a, nikada nije dopustila funk.ioniranje .ivilnog dru'tva. Samo je ona imala pravo odre8ivati 'to predstavlja opasnost po pakistansku na.ionalnu sigurnost i naine rje'avanja ti# opasnosti, a ne iza rana vlada, parlament, organiza.ije .ivilnog dru'tva pa ak ni zdrav razum. Od 1(>>. smijenjene su etiri legalno iza rane vlade. 9eset je vlada do'lo i oti'lo, a sta ilnost dr2ave jo' je uvijek jednako dalek san.) 6ez o zira na tako du oku krizu identiteta i politikog legitimiteta, na ekonomske proma'aje i polariza.iju dru'tva, pakistanska se elita upustila u najgori imperijalni pot#vat 'to gaje u drugoj polovi.i dvadesetoga stolje1a poduzela neka zemlja /re1ega svijeta. -akistan se sada ori na dvije fronte, u 7a'miru i u Afganistanu, i premda se posljedi.e ti# ratova%islamski fundamentalizam, droga, oru2je i propast dru'tva%ve1 vrlo agresivno

129

Talibani

prelijevaju u sam -akistan, u toj se zemlji ne doga8a nikakvo pro.jenjivanje ni osmi'ljavanje vlastite politike. -akistan je danas zreo za islamsku revolu.iju tali anskog tipa koja 1e gotovo sigurno ugroziti sta ilnost na Srednjem istoku i u Srednjoj i 5u2noj Aziji. Ono 'to pakistanski politiari nisu uspjeli s#vatiti jest injeni.a da 1e svaka sta ilna vlada u 7a ulu morati iti ovisna o -akistanu u pogledu o nove zemlje, na avke pre#ram eni# namirni.a i goriva i izlaza u svijet. Od toga i imalo koristi pakistansko gospodarstvo jer i osiguravalo radnu snagu, strunjake i materijal za o novu Afganistana. Iz jegli.e iz Afganistana vratile i se ku1ama ime i se smanjio finan.ijski teret dr2ave a -akistan i mogao poeti preuzimati kontrolu nad svojim uni'tenim institu.ijama i grani.ama. 9ok je -akistan u Afganistanu igrao ulogu predvodnika, upletanje Irana u iti je uvijek ilo o ram enog karaktera s ogranienim utje.ajem i nastojanjem da sprijei potpunu po jedu tali ana. Ali, Iran je uvelike pridonio podjeli Afganistana tako 'to je igrao na kartu 'iiti%zma i perzijskog jezika i stoje pot#ranjivao podjele upravo me8u onim etnikim skupinama koje je pomagao. -odjele me8u :azarima i &z e%.ima, dvjema etnikim skupinama kojima je najvi'e pomagao dovoljno pokazuju u kojoj je mjeri iranska politika 0podijeli pa vladaj0 uni'tila Antitali anski savez. Iranska je politika ila odraz sna2ne or e za vlast unutar iranske elite, koja se tijekom posljednje dvije godine jo' vi'e pojaala. /ako8er, potpuni gu itak povjerenja i me8uso nog razumijevanja izme8u Irana i -akistana nanio je udara. mirovnom pro.esu i pokazao se u itanim za Afganistan. /e dvije dr2ave nemaju nikakva zajednikog stajali'ta glede rje'avanja afganistanskoga gra8anskog rata i, 'to je jo' zloko nije, svaka od nji# finan.ira ratove izme8u 'iita i sunita u onoj drugoj zemlji i u Afganistanu, 'to pove1ava izglede za veliku me8uvjersku eksploziju u .ijeloj regiji. S pojavom tali ana po prvi je put u povijesti Afganistana me8uvjersko i me8uetniko i'1enje pokazalo svoje ru2no li.e. 9r2ave Srednje Azije pojavile su se kao novi igrai ali su vrlo rzo stale u za'titu vlastiti# na.ionalni# interesa. Ne odgovara im prevlast -a'tuna u Afganistanu i mrze onu vrstu islama koju zastupaju tali ani. Sve dok pripadni.i nji#ove na.ionalnosti koji 2ive u Afganistanu ne udu sudjelovali u nekom o liku podjele vlasti u 7a ulu, te zemlje ne1e prestati podupirati nji#ov otpor tali anima. /o ugro2ava pakistanske planove za izgradnju naftovoda, plinovoda i komunika.ija od Srednje Azije preko Afganistana. Ako tali ani osvoje .ijelu zemlju, dr2ave Srednje Azije morat 1e pri#vatiti tu stvarnost ali se ne1e mo1i oekivati da svoju energiju s povjerenjem izvoze preko Afganistana pod vla'1u tali ana i preko -akistana. Aini se daje Saudijska Ara ija nesposo na osmisliti razumnu vanjsku politiku koja i slu2ila njezinim na.ionalnim interesima a ne samo i'la na ruku doma1emu va#a itskom lo iju. Saudij.i su se udaljili od tali ana tek kad je mula Omar uvrijedio kraljevsku o itelj oso no. Saudijski se izvoz va#a izma vratio kao umerang i sve vi'e naru'ava vlast kraljevske o itelji. Saudijski narod ne ostaje glu# na kritike Osame in 3adena o korup.iji i lo'oj vladavini saudijskog re2ima. I, ako ne do8e do mira u Afganistanu, u azama u Afganistanu postoje dese.i novi# 6in 3adena koji su spremni i ekaju zauzeti njegovo mjesto. Muslimane diljem svijeta saudijska potpora tali anima dovodi u vrlo neugodan polo2aj z og iznimno negativne i destruktivne tali an%ske interpreta.ije islama. 3judi na <apadu sve vi'e izjednauju islam s tali anima i s terorizmom tipa 6in 3adena. Mnogi zapadni promatrai ne izdvajaju tali ane nego islam u .jelosti osu8uju kao netolerantan i protumoderan. -oput mnogi# dana'nji# islamski# fundamentalistiki# skupina, tali ani oduzimaju islamu svako naslije8e osim teologije. Ignoriraju islamsku filozofiju, znanost, umjetnost, estetiku i misti.izam. /ako se za oravlja raznoliko ogatstvo islama i osnovna poruka 7urNana%izgradnja .ivilnog dru'tva u kojemu vlada pravda i jednakost i u kojemu su vladari odgovorni za svoje gra8ane. Vrijednost rane muslimansko%arapske .iviliza.ije ila je u njezinoj multikulturalnoj, multireligijskoj i multietnikoj raznolikosti. 6rojne i zapanjuju1e neuspjele dr2ave u dana'njemu muslimanskom svijetu rezultat su napu'tanja toga izvornoga puta, .ilja i nada#nu1a ilo z og okrutne diktature ili uskog tumaenja teologije. -ovijest muslimana ini krug osvajanja, o nove i poraza. -ovjesniar Berdinand 6raudel napisao je to ovako, 0Mo2da je islam imao sud inu privu1i i iskoristiti primitivne narode koji okru2uju i presije.aju njegovo podruje, a potom pasti kao plijen vlastite okrutne mo1i. & konani.i se uspostavlja red i zalijeuju rane. &spje'na primitivna ratnika pripitomljuje svemo1ni ur ani 2ivot islama0.

130

Talibani

Slijede1i tu muslimansku tradi.iju, mogu li i tali ani promijeniti i u la2iti svoju politiku i ukljuiti ogatu etniku i kulturolo'ku raznolikost Afganistana kako i postali legitimni vladari zemljeG 9ok su u dana'njem o liku to se od nji# a' ne mo2e oekivati. /ali ani su se u iti na'li izme8u plemenskog dru'tva, koje poku'avaju ignorirati, i potre e uspostave dr2avne strukture koju od ijaju uspostaviti. <a ras.jepkanost pa'tunski# plemena ve1 pla1aju danak jer ne uspijevaju udovoljiti za#tjevima za podjelom vlasti ni na lokalnoj razini, a ne%pa'tune ignoriraju. /o se u pro'losti nije nikada dogodilo. Afganistan%ski pisa. A'raf =ani napisao je, 0&nato prividnoj domina.iji -a'tuna, pro.es stvarnog stvaranja dr2ave za#tijevao je sudjelovanje elite svake etnike skupine i istaknutu ulogu nepa'tuna i u dr2avnoj upravi i u vojs.i0.( /ali ani se opiru ukupnoj afganistanskoj povijesti jer je uop1e ne poznaju. /ali ani istodo no od ijaju utvrditi kakvu 1e dr2avu uspostaviti pod svojom vla'1u velikim dijelom jer nemaju pojma 'to 2ele. < og nedostatka sredi'nje vlasti, dr2avni# organiza.ija, pro.esa uprave i kontrole i me#anizama koji i odr2avali izvjesnu razinu sudjelovanja 'ire javnosti C3aje 92irga ili islamska sura ili parlamentD mnogim je Afganistan.ima nemogu1e pri#vatiti tali ane, a svijetu nemogu1e priznati nji#ovu vlast. Ne mo2e iti uinkovite vlade ako nema zajednike pri#vatljive defini.ije o tome kakva je dr2ava potre na da i zalijeila ratne rane. Ali, kanda#arska skupina oko mule Omara ne podnosi nikoga izvan svoga kruga i nikakve savjete. -odjele unutar tali% ana mno2e se velikom rzinom i nije iskljueno da i umjereniji tali ani mogli provesti udar i sru'iti mulu Omara i kanda#arsku ulemu. Nijedan lokalni zapovjednik ni frak.ija nisu se nikad osjetili odgovornima za .ivilno puanstvo, ali su tali ani nesposo ni provesti i minimum razvojni# pot#vata jer vjeruju da 1e se islam za svakoga po rinut. /emeljno pitanje za &N i nevladine organiza.ije jest sljede1e, produ2uje li #umanitarna pomo1 gra8anski rat jer strana #umanitarna pomo1 dr2i ljude na 2ivotu a lokalne zapovjednike oslo a8a odgovornosti za narod i dopu'ta im da sva sredstva usmjeravaju u ratne svr#eG /aje dvoj a danas uo iajena u &N%u i drugim #umanitarnim organiza.ijama glede neuinkoviti# dr2ava, poput Sudana i Somalije, a u udu1nosti 1e predstavljati najve1i pro lem za me8unarodne #umanitarne organiza.ije. Aini se da se jedina uinkovita afganistanska nevladina organiza.ija temelji na organiziranom krijumarenju i trgovini drogom. <ato je i ono malo o nove 'to su je tali ani do sada poduzeli u potpunosti povezano s po olj'anjem krijumarske trgovine i trgovine drogom. -opravili su neke .este, postavili nekoliko enzinski# postaja i pozvali amerike kompanije da uspostave mo ilnu telefonsku mre2u za po olj'anje i u rzanje trgovine drogom i druge nezakonite trgovine. Od ti# tali anski# ulaganja korist ima samo prijevoznika i drogera'ka mafija. Nijedan lokalni zapovjednik ne gradi 'kole, olni.e, vodovode ili ilo 'to u svezi s unapre8enjem 2ivota o ina ovjeka. /ali ani se, onakvi kakvi su danas, ne mogu nadati da 1e vladati u Afganistanu i da 1e i# me8unarodna zajedni.a priznati. Aak i ako osvoje sjever zemlje to ne1e donijeti sta ilnost nego daljnji gerilski otpor nepa'tunski# naroda, ali ovoga puta iz aza u zemljama Srednje Azije i u Iranu, 'to 1e jo' vi'e desta ilizirati .ijelu regiju. Me8utim, jedina alternativa tali anima u -a'tunskom pojasu Afganistana jest jo' ve1i nered i rasulo. 0Ve1ina Afganistana.a ju2no od 7a ula najvjerojatnije i se slo2ila da se tali ani, iako vi'e nisu tako popularni kao u poetku, vi'e rinu o ljudima, o nji#ovoj sigurnosti i do ro iti nego nji#ovi pret#odni.i te da je jedina alternativa potpuna anar#ija0.1 R Nemogu1e je po2eljeti da oni nestanu pa da se to i dogodi, ali puno je vjerojatnije da 1e tali ani osnovati frak.ije s razliitim suparnikim snagama u 7a ulu, 7anda#aru i mo2da u :eratu. Antitali anski savez ne mo2e osvojiti ju2no pa'tunsko podruje ni tamo vladati. 9o sada se pokazalo da Masud nije sposo an privu1i dovoljan roj oni# -a'tuna koji od a.uju tali ane i koji i njemu dali neki legitimitet za uspostavu vlasti. 5edina mogu1nost opstanka protivniki# snaga ovisi o prido ivanju neki# dijelova pa'tunski# naroda 'to 1e nedvoj eno produljiti rat, ali i osla iti tali ane i o jema stranama pru2iti mogu1nost za pregovore. Osim toga, Antitali anski savez nije uspio uspostaviti ni minimum dr2avni# struktura ni zajedniko vodstvo koje i se arem sastojalo od svi# nepa'tunski# naroda. < og me8uso ni# razmiri.a, podjela i or e za vlast izgu ili su

131

Talibani

ugled u oima mnogi# Afganistana.a, koji mo2da mrze tali ane ali za.ijelo nemaju nimalo povjerenja ni u Antitali anski savez. Stra# od daljnji# podjela posvuda je prisutan a .rta je povuena jo' 1((E. -laninskim lan.em :induku' Afganistan je podijeljen na pa'%tunski jug pod tali anima i nepa'tunski sjever, a o je se strane ore za 7a ul. &z stra#otne pokolje, vjerske pogrome i etnika i'1enja na tako velikom roju podruja, postoje vrlo veliki izgledi za podijelu te zemlje. Nasre1u, me8u ratnim zapovjedni.ima nema nijednog poput Slo odana Milo'evi1a ili Sadama :useina, koji i ili spremni raniti svoju mo1 i podruje po .ijenu podjele zemlje. &nato upletanju susjedni# zemalja, nijednoj ne odgovara podjela Afganistana jer i se time otvorila pandorina kutija etniki# podijela koje i se rzo prenijele izvan grani.a Afganistana, stvorile goleme kolone iz jegli.a i jo' vi'e pove1ale kulturu droge, oru2ja i islamskog fundalizma u tim ionako kr#kim zemljama. Bormalna podjela Afganistana jo' je uvijek mogu1a, ali je za sada nitko od igraa ne 2eli. /o je jedina pozitivna nada za udu1nost mirovnog pro.esa. Mirotvorni napori &N%a za sada nisu poluili nikakvi# rezultata, ali ne z og sla i# nastojanja. $azlog je jednostavno u tome da nema izgleda za smirivanje gra8anskoga rata sve dok vanjske sile opskr ljuju ratne zapovjednike nov.em i oru2jem. Mogu1e rje'enje mo2da je neki pro.es koji i poeo izvan Afganistana. Najprije i sve zemlje u regiji morale pri#vatiti em argo na uvoz oru2ja u Afganistan, iskreno ga provoditi i dopustiti &N%u kontrolu njegove proved e. <emlje u regiji morale i pri#vatiti ogranienje svojeg utje.aja u Afganistanu umjesto da svoje 'ti1enike i dalje podupiru u nastojanju da osvoje .ijelu zemlju. Od presudne va2nosti io i dijalog izme8u Irana i -akistana s tim da -akistan pristane smanjiti svoj utje.aj u pa'tunskom pojasu, a Iran u zapadnom i sredi'njem Afganistanu, uz jamstva 'iitskoj manjini. &kratko, svaka i zemlja morala s#vatiti ne samo potre e vlastite na.ionalne sigurnosti nego i potre e na.ionalne sigurnosti susjedni# zemalja. &tje.aj drugi# zemalja u Afganistanu sada je nemogu1e iskorijeniti, ali ga je mogu1e i potre no me8uso nim sporazumima o uzdati i ograniiti do pri#vatljive razine. Nijedna susjedna zemlja ne smije ugro2avati poznate sigurnosne interese susjedni# zemalja. -regovori za postizanje takvi# sporazuma ili i krajnje delikatni jer ne i ukljuivali samo politiare nego i du2nosnike vojski i tajni# slu2 i svi# zemalja. &N i me8unarodna zajedni.a morali i zajamiti da ti sporazumi ne1e podijeliti Afganistan u udu1nosti, niti ometati pro.es upostave vlasti u Afganistanu. Stanje u Afganistanu ne mo2e se vi'e rije'iti uspostavom takozvane 0vlade 'irokog spektra0. Nemogu1e je oekivati da 1e mula Omar i Masud sjesti za pregovaraki stol i zajedniki vladati zemljom. -otre no je posti1i o ustavu vatre, uspostaviti neku sla u sredi'nju vladu za poetno razdo lje, demilitariza.iju 7a ula i izvjestan stupanj autonomije za podruja koja dr2e zara1ene frak.ije. Sve i frak.ije tre ale pristati na dugorono osnivanje jae sredi'nje vlasti i, istodo no, kratkorono zadr2ati svoju autonomiju. Na taj i nain zadr2ale svoje neovisne vojne jedini.e i ujedno doprinijele uspostavi sredi'nji# poli.ijski# snaga u 7a ulu. Brak.ije i tre ale, neovisno jedna o drugoj, do ivati vanjsku pomo1 za o novu zemlje, ali i sura8ivati preko sredi'nje vlade na o novi uni'tene infrastrukture. /o i pridonijelo izgradnji me8uso nog povjerenja i razumijevanja. -otom i se sve frak.ije morale slo2iti oko pokretanja nekog pro.esa uspostave legitimne vlasti, iji i se sudioni.i ili irali na op1im iz orima ili i i# irala predstavnika tijela pojedini# regija 'to i, u konani.i, dovelo do uspostave neke sredi'nje d2irge ili Sure u 7a ulu. Ne smiju se pot.ijeniti pote'ko1e oko postizanja ti# sporazuma s o zirom na injeni.u da zara1ene strane za sada nisu uop1e spremne na pregovore. Mo2da i i# se na to moglo privoljeti nekim opse2nim planom o nove koji i napravile i finan.irale zemlje donatori.e, Svjetska anka ili velike privatne do rotvorne ustanove, pod uvjetom da se pomo1 dodijeli tek nakon postizanja minimalnog sporazuma. 6ilo i to u iti podmi1ivanje ratni# zapovjednika ali i poti.aj afgani% stanskom narodu da na nji# napravi pritisak kako i postigli sporazum. Svaki oz iljan mirovni pro.es u Afganistanu iziskuje znatno oz iljnije predanje me8unarodne zajedni.e od dosada'njega. Mir u Afganistanu donio i velike koristi .ijeloj regiji. -akistan i imao ekonomske koristi od o nove te zemlje i mogao i poeti rje'avati pro leme u svojoj zemlji prouzroene afganistanskim

132

Talibani

ratom %porast trgovine oru2jem i drogom, terorizma, Verski # podijela i sive ekonomije. Okonala i se diplomatska izola.ija -akistana u toj regiji i ta i se zemlja ponovno mogla integrirati u komunika.ijsku mre2u Srednje Azije i ponuditi svoje uistinu najkra1e putove za izlaz na more. Iran i povratio svoj polo2aj u svjetskoj zajedni.i i ulogu velike trgovake zemlje u samom sredi'tu ju2ne Azije, Srednje Azije i Srednjeg istoka. /urska i imala poslovne i druge veze s turkijskim narodima u Afganistanu s kojima je povijesno povezana. 7ina i se osje1ala sigurnijom i mogla i provesti uinkovitiji program ekonomskog razvoja u siroma'noj muslimanskoj pokrajini Oing <ang. $usija i mogla izgraditi olji odnos sa zemljama Srednje i 5u2ne Azije, temeljen na ekonomskoj stvarnosti, a ne na la2nim #egemoni%stikim am i.ijama i konano se oslo oditi svoga munog iskustva u Afganistanu. Naftovodi i plinovodi preko Afganistana povezali i tu zemlju sa .ijelom regijom i u rzali vanjsku pomo1 za njezinu o novu. Sjedinjene Amerike 9r2ave mogle i osmisliti realniju politiku prema Srednjoj Aziji, ste1i pristup zali#ama energije na tom podruju i to u sigurnim uvjetima i rije'iti opasnost od terorizma. Ali, ako se rat u Afganistanu i dalje ude ignorirao, mo2emo se nadati samo najgoremu. -akistan 1e se suoiti s islamskom revolu.ijom tali anskog tipa koja 1e tu zemlju i .ijelu regiju jo' vi'e desta ilizirati. Iran 1e ostati na ru u svjetske zajedni.e a istone 1e mu grani.e i dalje iti ugro2ene. <emlje Srednje Azije ne1e mo1i izvoziti energiju i minerale najkra1im mogu1im putovima, gospodarstva 1e im se uru'iti pa 1e se i one suoiti s porastom islamskog fundamentalizma i nesta ilno'1u. $usija 1e i dalje te2iti #egemoniji u Srednjoj Aziji, a i njezino 1e se dru'tvo i gospodarstvo uru'avati. &lozi su uistinu golemi. 9odatak 1 N47I O9 /A3I6ANS7I: 947$4/A O H4NAMA I 9$&=IM 7&3/&$NIM -I/AN5IMA, O65AV354NI 1((E., NA7ON OSVA5AN5A 7A6&3A WOvaj prijevod s jezika dari predan je na proved u zapadnim #umanitarnim organiza.ijama. =ramatika i pravopis prenijeti su u izvornom o liku.D 1. 9ekret o javljuje =lavno predsjedni'tvo Amr iNl%maNrufIa nai az munkara CVjerske poli.ijeD. 7a ul, studenoga 1((E. Hene, ne smijete izlaziti izvan svoji# ku1a. Ako izi8ete izvan ku1e, ne smijete izgledati kao one 2ene 'to su izlazile u modernoj odje1i s puno kozmetike i pojavljivale se pred svakim mu'kar.em prije dolaska islama. Islam je kao spasonosna vjera odredio pose no dostojanstvo za 2ene, islam ima vrijedne upute za 2ene. Hene ne smiju stvarati priliku za privlaenje pozornosti eskorisni# ljudi koji i# ne1e do ronamjerno gledati. Hena ima odgovornost uitelji.e ili upravitelji.e svoje o itelji. Mu2, rat i ota. imaju odgovornost osigurati sve 2ivotne potre e za o itelj C#ranu, odje1u itd.D. & sluaju da 2ene moraju izlaziti izvan ku1e z og 'kolovanja, dru'tveni# potre a ili so.ijalni# slu2 i, moraju iti pokrivene u skladu s islamskim 'erijatskim pravilima. Ako izlaze u modernoj, ukra'enoj, uskoj i privlanoj odje1i kako i se pokazale, proklet 1e i# islamski 'erijat i ne tre aju oekivati da 1e do1i u ne o. Svaki starje'ina o itelji i svaki musliman imaju u tom pogledu odgovornost. Od svi# starje'ina o itelji tra2imo da svoje o itelji dr2e pod kontrolom i tako iz jegnu te dru'tvene pro leme. & protivnom 1e snage Vjerske poli.ije WMunkraiD takvim 2enama priprijetiti, ispitati i# i strogo kazniti nji# i starje'ine o itelji. Vjerska poli.ija WMunkraiD ima odgovornost i du2nost oriti se protiv takvi# dru'tveni# pro lema i trudit 1e se sve dok se zlo ne okona. !. -ravila rada za dr2avne olni.e i privatne klinike temeljena na islamskim 'erijatskim naelima. Ministarstvo zdravlja, u ime Amir al%muNminina mule Mu#ameda Omara. 7a ul, studenoga 1((E. 1. 6olesne 2ene moraju i1i lijeni.ama. & sluaju daje potre an lijenik, pa.ijenti.a mora iti u pratnji jednoga mu'kog lana u2e o itelji. !. /ijekom pregleda, i pa.ijenti.a i lijenik moraju imati islamski #id2a Cpokrivalo za glavuD. *. 3ijenik ne smije dirati ni gledati druge dijelove tijela pa.ijenti.e, osim o oljeloga.

133

Talibani

?. Aekaoni.e za pa.ijenti.e moraju imati zavjese na prozorima. @. Oso a za prozivanje pa.ijenti.a mora iti 2enskog spola. E. /ijekom no1ne slu2 e, lijeniku je za ranjeno ulaziti u so u u kojoj le2e pa.ijenti.e, ez poziva pa.ijenti.e. ). 3ijeni.i i lijeni.e ne smiju zajedno sjediti i priati, a ako postoji potre a za takav razgovor on se mora o aviti s #id2a om. >. 3ijeni.e moraju nositi jednostavnu odje1u, ne smiju nositi modernu odje1u ni koristiti kozmetiku ni 'minku. (. 3ijeni.e i medi.inske sestre ne smiju ulaziti u so e u kojima le2e mu'ki pa.ijenti. 1". Oso lje olni.e mora u d2amiji moliti u za to odre8eno vrijeme. 11. Vjerska poli.ija ima pravo odlaziti u kontrolu u svako do a i nitko je ne mo2e sprijeiti. /ko god prekr'i ovu zapovijed it 1e ka2njen po islamskim pravilima. *. =lavno predsjedni'tvo Amr i ) Ma Nrufa. 7a ul, prosin.a 1((E. 1. <a sprjeavanje po una i otkriveni# 2ena C i #id2a D. Vozai ne smiju uzimati 2ene koje nose iransku urku. & sluaju kr'enja voza 1e iti u#i1en. Ako se na uli.i zapaze takve 2ene, prona1i 1e se nji#ove ku1e i kazniti nji#ovi mu2evi. Ako 2ene nose stimulativnu i privlanu odje1u ez pratnje liskoga krvnog srodnika, vozai i# ne smiju uzimati. !. <a sprjeavanje glaz e. Ima se o javiti javnim sredstvima priop1avanja. <a ranjene su kasete u trgovinama, #otelima, vozilima i rik'ama. Ova se mjera mora provesti za nekoliko dana. Ako se u trgovini na8e ijedna kaseta, vlasnik 1e iti u#i1en, a trgovina zatvorena. Ako pet ljudi daju jamstvo, trgovina 1e iti otvorena, a zloina. kasnije pu'ten iz zatvora. Ako se kaseta prona8e u vozilu, u#itit 1e se i zatvoriti i vozilo i voza. Ako pet ljudi daju jamstvo, vozilo 1e iti pu'teno, a kasnije i voza. *. <a sprjeavanje rijanja i sisanja rade. Nakon jednoga i pol mjese.a, ako se zapazi daje tko o rijao ili skratio radu, it 1e u#i1en i zatvoren dok mu rada ne naraste. ?. <a sprjeavanje dr2anja golu ova i igara s pti.ama. Ovaj o iajP #o i mora prestati za deset dana. Ovo 1e se nakon deset dana kontrolirati pa 1e golu ovi i sve druge pti.e za igru iti u ijene. @. <a sprjeavanje pu'tanja zmajeva. /rgovine zmajevima u gradu it 1e ukinute. E. <a sprjeavanje idolopoklonstva. & vozilima, trgovinama, #otelima, so ama i na svim drugim mjestima tre a ukinuti slikePportrete. 7ontrolori moraju uni'titi sve slike na navedenim mjestima. ). <a sprjeavanje ko.kanja. & suradnji sa sigurnosnom poli.ijom, moraju se prona1i glavna sredi'ta, a ko.kari u#ititi na mjese. dana. >. <a iskorjenjivanje ovisnosti. Ovisni.i 1e it u#i1eni i provest 1e se istraga kako i se otkrio opskr ljiva i trgovina. /rgovina 1e se zatvoriti, a njezin vlasnik i korisnik droge do it 1e mjese. dana zatvora. (. <a sprjeavanje ritanski# i ameriki# frizura. 3judi s dugom kosom it 1e u#i1eni i privedeni u odjel Vjerske poli.ije na 'i'anje. -rijestupnik mora platiti 'i'anje. 1". <a sprjeavanje kamata na zajmove, pristoj e na promjenu mali# novani.a i na podizanje nov.a. Sve mjenjani.e moraju iti upoznate da se tri gore navedena naina mijenjanja nov.a moraju za raniti. & sluaju kr'enja prijestupni.i 1e do iti duge zatvorske kazne. 11. <a sprjeavanje pranja ru lja mladim djevojkama i 2enama na poto.ima u gradu. -rijestupni.e 1e iti odvedene ku1ama, na po'ten islamski nain, a nji#ovi mu2evi strogo ka2njeni. 1!. <a sprjeavanje glaz e i plesa na vjenanjima. & sluaju prekr'aja glava o itelji it 1e u#i1ena i ka2njena. 1*. <a sprjeavanje sviranja glaz e. Ova se za rana mora o javiti. Ako tko to ude inio o tome mogu odluiti vjerske starje'ine. 1?. <a sprjeavanje 'ivanja 2enske odje1e i uzimanja mjera klijen%ti.a. Ako se u krojani.i zatekne 2ena ili modni asopisi, kroja 1e iti u#i1en. 1@. <a sprjeavanje gatanja. Sve knjige s tim povezane moraju se spaliti, a gatari 1e iti u#i1eni i zadr2ani u zatvoru dok se ne pokaju. 1E. <a sprjeavanje iz jegavanja molitve i zajednike molitve na tr2ni.i. Molitve se moraju o avljati u za to odre8eno vrijeme u svim op1inama. -rijevoz se mora strogo za raniti, a svi ljudi moraju odlaziti u d2amiju. Ako se mlade ljude vidi u trgovinama, it 1e odma# u#i1eni i zatvoreni.

134

Talibani

9odatak ! S/$&7/&$A /A3I6ANA Vo8a tali ana je mula Mu#amed Omar, poznat i kao amir al%muNminin, tj. vladar pravovjerni#. -rijelazno vladaju1e vije1e od deset lanova, tj. vr#ovna Sura, najve1e je vladaju1e tijelo, sa sjedi'tem u 7anda#aru. -ostoje dva od ora koja su za svoj rad odgovorna Suri. 5edan je prijelazna vlada ili ka ulska Sura, a drugi vojna Sura. V$:OVNA S&$A A3ANOVA &/4M435I/435A /A3I6ANA, 7AN9A:A$, 1((?.%1((). Mula Mu#amed Omar. Amir al%muNminin. Vo8a vjerni#. <apovjednik tali% anskog pokreta. mula Mu#amed $a ani A#und predsjednik Vladaju1ega vije1a i zmjenik zapovjednika tali ana mula Mu#amed =aus, A#und mula Mu#amed :asan, A#und mula Mu#amed Bazil, A#und mula A dur $azak mula Sejid =iasudin Aga mula :ajrula# :air#va mevlana A dul Satar Sanani mevlana 4#sanula# 4#san mula A dul 92alil privremeni ministar vanjski# poslova do lipnja 1((). zapovjednik vojnog sto2era zapovjednik vojni# snaga direktor Odjela za .arine privremeni ministar informiranja privremeni ministar unutarnji# poslova privremeni ministar pravosu8a guverner 9r2avne anke privremeni ministar vanjski# poslova, od lipnja 1((). -odrijetlo lanova /ali anskog pokreta 9 X -a'tun iz ogranka 9uraniY = X -a'tun iz organka =ilzaiY N X -a'tun koji ne pripada ni ogranku 9urani ni ogranku =ilzaiY / X /ad2ikY & X &z ekY " X ostale etnike skupineY BM X jedan od osnivaa -okretaY muj. X iv'i mud2a#edinski zapovjednik protiv sovjetski# snaga. -ripadnost iv'im mud2a#edinskim strankama. . l. X iv'i lanY :iz e C7D X :iz %i islami C5unis :alisD, :iz e C:D X :iz %i islami C=ul udin :ikmetjarD, 5am X 5amaNat%i islami C$a aniD, Nifa X Na.ionalna islamska fronta Afganistana C=ailaniD, :ar X :arakat Cmevlana Mu#amed Na i Mo#amediD ime i prezime polo2aj podrijetloPdo plemePpolo2aj napomena M. Mu#amed Omar vr#ovni vo8a MevandP7anda#ar =. :otak, muj. 'kolovan u kanda#arskoj medresiY BM, *) . 3 :iz C7D ez jednog okaY predsjednik vlade M. Mu#amed $a ani predsjednik kanda#arske Sure Mu#amed :asan ministar vanjski# postova od 1((). 7anda#ar, BM, *> 7anda#ar M. Mu#amed =aus ministar vanjski# postova, 7anda#ar, :u'#a , umirovljen 1((). N. 7akar, muj. . A3 :iz C7D =. :otak, muj. . A3 :iz C7.D 9. Nurzai, muj. . l :iz C7D 'kolovan u medresi u 7etiY Omaro v ro8ak na jedno oko slijep, na drugo sla o vidiY Omarov do ar prijateljY osvojio Mazar 1((). M. A dur $azak M. Sejid =iasudin Odjel za .arine i ministar o razovanja 7anda#ar Barja 9. -opalzai muj. . l :iz C7D nema formalnog o razovanjaY po'tovan ovjekY nosi nau'ni.e ime i prezime polo2aj podrijetloPdo plemePpolo2aj napomena M. :ajrula# :air#va ministar unutarnji# postava 7anda#ar 9. -opalzai, muj. . 3 :ar 4#sanula# 4#san

135

Talibani

guverner 9r2avne anke 7anda#ar, -and2vad2 mevkna A dul Satar predsjednik Vr#ovnog 7anda#ar, >" Sanani suda u 7anda#aru Mu#amed A as O aidula# ministar zdravstvaY oso a za suradnju s agen.ijama &N%a ministar o rane &rozgan, BM, ?" 7anda#ar 9adula# ministar gra8evinarstva i 7anda#ar Mo#amadula# A#ond finan.ija amir :an Mutaki ministar informiranja i 3ogar, BM kulture 9. I'akzai =. :otak muj. . 3 :iz C7D diplomirao na :akaniji iv'i guverner :ostaY poginuo u Mazaru 1((). 'kolovan u kanda#arskoj medresi 'kotovan u medresi u <a ulu, potom na :akanijiY trgova. u 7anda#aruY gradonaelnik 7anda#araY dr2avni odvjetnikY zapovjednik snaga u 6aglanu =. :otak muj. 'kotovan u medresi u 7etiY osvojio . 3 :ar. MazarY oso a za vezu izme8u tali anske vojske i ISI%a 9. Alkozai muj. 'kotovan u medresi u 7eti a%* /O . 3 :ar. Z, N. 7oi 'kotovan na :akanijiY stari Omarov as#i CnomadiD, muj. prijateljY zapovjednik snaga u a. . 3 :ar. 6aglanu nakon Mazara ime i prezime polo2aj podrijetloPdo plemePpolo2aj napomena A dul 3atif Mansur ministar poljoprivrede -aktija =. Mu#amed 4sa ministar voda i elektroprivrede 7anda#ar =. . :otak, muj. A3 :ar. Alidad A#und ministar prometa i veza 7anda#ar =. . :otak, muj. A3 :iz C7D Nurudin /ura i ministar pravosu8a &rozgan =. :otak :amidula# Nimani ministar visokog 'kolstva <a ul 9. 9aftani A#mad 92an ministar rudarstva i industrije -aktija, ?" =. <adran 92alakidin :akani ministar za pogranina pitanja -aktija, @@ [ . <adran, muj. A3 :iz C7D Sadek A#und ministar trgovine 7anda#ar =. :otak, muj. . 3 :ar. 'kotovan na :akaniji imao vlastitu medresu u Sjeverozapadnoj pograninoj pokrajini izgu io jedno oko nema formalnog o razovanja 'kotovan na :akanijiY trgova. sagovima u Saudijskoj Ara ijiY tali anski povjerenik za trgovinu u -e'avaru vo8a islamskog pokreta protiv 9avuda 1()?.Y po jegao u -akitanY 'kotovan u -aktiji i 'est godina na :akanijiY vode1i mud2a#edinski zapovjednikY osvojio :ost 1((1.Y pridru2io se tali anima 1((@. ez o razovanjaY osvojio Mazar 1((). I ime i prezime polo2aj podrijetloPdo napomena

plemePpolo2aj

136

Talibani

7aridin Mo#amad ministar planiranja mevlana 7alamudin 'ef Vjerske poli.ije 6ada#'an 3ogar, 6ariki 6arak, *> /. muj., . 3 5am. vode1i /ad2ik u vije1u =. Mo#mand, muj. . A3 :ar. tajnik Na i Mo#amedija u vladi predsjednika $a anijaY pridru2io se ta6 anima u <a u#i mevlana 92alilula# dr2avni odvjetnik :erat, E> Maulavizade :avad2a 'kolovan u medresi u 9eo andu, IndijaY savjetnik u mud2a#edinskoj prijelaznoj vladi 1(>>.Y ministar o razovanja u vladi predsjednika $a anija Mu#amed :asan guverner 7anda#ara Vakil A#mad +er Mu#amed Stanakzai Omarov tajnik zemjenik ministra vanjski# pos va &rozgan, BM, ?@ 9. Aakzai, muj. 'kofovan u medresi u 7etiY orio se . 3 :ar. protiv $usa u &rozganu 7anda#ar N. 7akar BM glavni Omarov pomo1nikY glasnogovornik tali ana 3ogar =. Stanakzai iv'i poli.aja.Y 'kolovan u Indiji Arifula# Arif zamjenik ministra finan.ija -aktija, <amrud =. Suleiman :ar. nakon 'est razreda osnovne 'kole, 1? godina na :akanijiY rad za d2i#ad u -akistanu @. studenoga, /ali ani preuzimaju 7anda#ar i oslo a8aju konvojY u etverodnevnim okr'ajima pogi a @" ljudi. !@. studenoga, /ali ani osvajaju dvije ju2ne pokrajine, 3a'kargar# i :emland. 1((@. 1. sijenja, & Afganistan odlazi *""" pakistanski# tali ana iz -e'avara. !. veljae, /ali ani ulaze u pokrajinu Vardak, ?" km od 7a ula. 11. veljae, /ali ani osvajaju pokrajinu 3ogar. Od ukupno *" pokrajina tali ani osvajaju 11. -redsjednik $a ani 'alje izaslanstvo na sastanak s tali anima. 1?. veljae, /ali ani osvajaju Aarasja , a :ikmetjar je2i ez or e. 1>. veljae, /ali ani postavljaju tri uvjeta za ulazak u prijelaznu vladuY tali ani su neutralna sila, samo do ri muslimani mogu u1i u vladu, u kojoj mora iti zastupljena svaka od *" pokrajina. ). o2ujka, /ali ani napreduju prema Nimruzu, Bara#u, nastoje zauzeti :erat. &laze u ju2ni dio 7a ula jer :azari napu'taju polo2aje. 11. o2ujka, Masud napada tali ane u lizini 7a ula. /ali ani potisnuti u Aarasja . 1*. o2ujka, /ali ani u#i1uju vo8u :azara A dula Alija Mazarija, koji pogi a pri ru'enju #elikoptera dok ga odvode u 7anda#ar. /ali ani osvajaju Bara#. !(. o2ujka, Vladine snage potiskuju tali ane na udaljenost od 1*" km od +indanda. ?. travnja, /ali ani osvajaju dio zrane aze +indand lizu :erata. 1!. svi nja, /ali ani potisnuti iz Bara#a. *1. svi nja, 9irektor saudijske tajne slu2 e prin. /urki posje1uje 7a ul i 7anda#ar. 1". srpnja, <amjenik direktora saudijske tajne slu2 e, u mirovnoj misiji, o ilazi afganistanske gradove i sastaje se s tali anima. !. rujna, /ali ani ponovno osvajaju Bara#Y 2estoke or e lizu +indanda. *. rujna, /ali ani osvajaju +indand. 7a ul reorganizira vojno zapovjedni'tvo i degradira Ismaila :anaY vojska se zrakoplovima pre a.uje u :erat. @. rujna, /ali ani osvajaju :erat. Ismail :an je2i u Iran, ez or e. E. rujna, Opljakano i spaljeno pakistansko veleposlanstvo u 7a ulu. Iran upozorava tali ane da ne prelaze iransku grani.u. 1". listopada, /ali ani pre a.uju ?"" tenkova iz 7anda#ara u 7a ulY pripremaju napad na grad. 11. listopada, /ali ani poduzimaju sna2an napad i ponovno osvajaju Aarasja .

137

Talibani

11. studenoga, /ali ani raketiraju 7a ul. Na dan naj2e'1i# tali anski# raketni# napada pogi a trideset 'estero ljudi a pedeset dvoje iva ranjeno. !E. studenoga, Naj2e'1e tali ansko om ardiranje 7a ula, u kojemu je *( .ivila poginulo a 1?" i# je ranjeno. Vladine snage potiskuju tali ane od 7a ula. 1((E. *. o2ujka, -redsjednik $a ani odlazi u posjet Iranu, /urkmeniji i &z ekistanu. !". o2ujka, Sastanak tali anske Sure, u 7anda#aru, s tisu1u predstavnika uleme i plemenskim poglavi.ama, radi rasprave o daljnjim politikim potezima. ?. travnja, <avr'etak tali anske Sure, uz poziv na d2i#ad protiv $a% anija. Mula Omar progla'en amir al%muNmininom. 1(. travnja, Vi'i se politiki du2nosni.i sastaju s tali anima u 7a ulu i 7anda#aru. !*. svi nja, Izaslanik &N%a Mestiri podnosi ostavku iz zdravstveni# razloga. !E. lipnja, :ikmetjar se pridru2uje $a aniju i postaje premijerom. /ali ani raketiraju 7a ul, @! mrtvi#. 11. lipnja, Njemaki diplomat Nor ert :oll imenovan izaslanikom &N%%a za Afganistan. ?. rujna, Hene u 7a ulu prosvjeduju protiv tali anski# mjera. 1". rujna, /ali ani osvajaju dvije op1ine u Nangar#aru. :ad2i 7adir je2i u -akistan. Sna2ne or e lizu 92alala ada. 11. rujna, /ali ani osvajaju 92alala ad. !@. rujna, /ali ani osvajaju Saro i i Asada ad. !E. rujna, /ali ani za jednu no1 prevaljuju put od Saro ija do 7a ula. 6or e izvan 7a ula. 7a ul pada u ruke tali ana. !). rujna, /ali ani vje'aju Nad2i ula#a. Masud se povlai prema sjeveru. Mula Omar progla'ava amnestiju i imenuje 'esterolano vije1e za upravljanje gradom, pod vodstvom mule Mu#ameda $a anija. Iran, $usija, Indija i zemlje Srednje Azije zemlje osu8uju tali an%sko preuzimanje vlasti. -akistan 'alje izaslanstvo u 7a ul. 1. listopada, /ali ani u -and2'iru tra2e od Masuda da se preda ili ga eka smrt. 9ok tali ani napreduju prema sjeveru, Masud minira .este prema -and2'iru. /ali ani sti2u do tunela SalangY neodluan is#od s Masudovim snagama. ?. listopada, Sastanak na vr#u ;IS%a upozorava tali ane da se klone Srednje Azije. >. listopada, /ali ani poku'avaju osvojiti -and2'irpa dolazi do sna2ni# or i. -akistan odlazi u politike posjete mnogim zemljama. 1". listopada, & :in 92anu se sastaju 9ostum, Masud i :alili i osnivaju Vr#ovno vije1e za o ranu domovine. Masud s pedeset vojnika napada 6agram i poduzima protunapad na auto.estu Salang. 1!. listopada, Masud osvaja 92a al ul%Serad2. 1*. listopada, Masud ponovno osvaja Aarikar. 6or e na udaljenosti od petnaest kilometara od 7a ula. Stotine stradali#. 1>. listopada, 6agram pada u ruke Masuda. /ali ani je2e. 9ostumo%va oklopna jedini.a sti2e u pomo1 Masudu. !?. listopada, Mula Omar izjavljuje, 06orit 1emo se do smrti i dati posljednju kap krvi za 7a ul0. Masud za#tijeva demilitariza.iju 7a ula. Nakon sna2ni# or i s 9ostumovim snagama, tali ani osvajaju pokrajinu 6agdis. *1. listopada, Snage Ismaila :ana pre aene iz Irana u Maimanu kako i pru2ile otpor tali anima na zapadu zemlje. 1((). 1. sijenja, /ali ani ponovno osvajaju 6agram i AarikarY velik udara. Masudu. !*. sijenja, /ali ani ponovno osvajaju =ul a#ar na ulazu u Salang. !. veljae, :azari pojaavaju o ranu 6amijana dok tali ani napreduju 9olinom =or and. /ali ansko izaslanstvo odlazi u SA9. 1!. o2ujka, -oku'aj atentata na mulu A dura $azaka, guvernera :er%ata. 1(. svi nja, =eneral Malik -a#lavan ustaje protiv 9ostuma, osvaja Barja i izjavljuje da se pridru2io tali anima.

138

Talibani

!". svi nja, -okrajine 6agdis, Barja i Sar%e -ol padaju u Malikove ruke. 9olazi do 2estoki# or i. Malik predaje tali anima )"" zaro ljenika i Ismaila :ana. !?. svi nja, /ali ani ulaze u Mazar, uvode 'erijat i zatvaraju 'kole za djevoji.e. !E. svi nja, -akistan priznaje tali ansku vladu. & Mazani propadaju pregovori izme8u tali ana i Malika. -oinju or e. !>. svi nja, /ali ani istjerani iz Mazara nakon osamnaestosatne or e i pogi ije *"" tali ana. <aro ljene tisu1e tali ana. Masud poduzima protunapad na jugu zemlje. !. lipnja, /ali ani zatvaraju iransko veleposlanstvo u 7a ulu. /isu1e pakistanski# studenata prikljuuje se tali anima. -rotivnike snage osnivaju novi savez u Mazani. 1!. lipnja, & 6aglanu razoru2ano *""" tali ana. Masud preuzima 92a al ul%Serad2. $a ani se u Mazani sastaje s Malikom. -rotivnike snage osnivaju &jedinjenu islamsku i na.ionalnu frontu za spas Afganistana. 1(. srpnja, Masud osvaja 6agram i Aarikar. /ali ani ostavljaju te'ko naoru2anje i je2e. !1. srpnja, Malik odlazi na razgovore u Iran. !>. srpnja, &N zadu2uje 3a#dara 6ra#imija da pripremi izvje'1e o Afganistanu. Oko 7a ula se nastavljaju 2estoke or e. ). kolovoza, Me8unarodni od or ;rvenog kri2a izjavljuje daje tijekom posljednja tri mjese.a ranjeno vi'e od E>"" ljudi. & 7a ulu ;A$4 o ustavlja programe za 2ene. 1!. kolovoza, Sastanak protivniki# snaga u Mazani zavr'ava ponovnim imenovanjem $a anija za predsjednika. 1@. kolovoza, & Islama ad sti2e 3a#dar 6ra#imi, nakon ega posje1uje mnoga mjesta na tom podruju. 1(. kolovoza, 6ra#imi posje1uje 7anda#ar. /ali ani upozoravaju strane novinare da izvje'1uju po'teno ili 1e iti protjerani iz zemlje. ?. rujna, Mula $a ani se sastaje s kraljem Ba#dom u 92edi i izjavljuje da 1e Saudijska Ara ija pomo1i tali anima na podruju zdravstva i o razovanja. /ali ani optu2uju Iran, $usiju i Bran.usku da poma2u Masudu. >. rujna, /ali ani opet osvajaju mazarsku zranu luku nakon ponovnog napada tali anski# snaga iz 7unduza. &z eke snage podijeljene, jedni prilaze Maliku, a drugi 9ostumu. (. rujna, Malik odlazi iz Mazara nakon 'to mu :iz %i va#dat spaljuje ku1u. Veliki neredi u gradu. -redstavni'tva &N%a napu'taju grad. /ali ani potisnuti sa zrane luke. 1!. rujna, 9ostum se vra1a iz /urske u Mazar. /ali ani u ijaju )" #azarski# seljaka u 7azila adu. Nakon tri dana nereda, u Mazaru uspostavljen red. 9ostum okuplja snage, tali ani odlaze i u grad se vra1a mir. 1>. rujna, -onovno iz ijaju sna2ne or e lizu Mazara. /ali ani izjavljuju da 1e im kralj Ba#d dati punu finan.ijsku i politiku potporu. !*. rujna, /ali ani sna2no om ardiraju 6amijan. Vode se or e 1@ kilometara od Mazara. !>. rujna, /ali ani u 7a ulu u#i1uju 4mmu 6onino i zadr2avaju je tri dana, zajedno s jo' devetnaestoro izaslanika 4uropska zajedni.e. *". rujna, /ali ani protjeruju iz 7anda#ara troje djelatnika &N%a. 1. listopada, Nakon stoje posjetio trinaest zemalja, 6ra#imi zavr'ava svoju misiju. Oko Mazara nastavljene 2estoke or e. >. listopada, 9ostum potiskuje tali ane u smjeru 7unduza. 7a ul od a.uje sporazum o tranzitnoj trgovini s -akistanom. !1. listopada, 9ostum osvaja +e argan i Malik je2i u Iran. 1E. studenoga, 9ostum otkriva !""" mrtvi# tijela tali ana u trideset masovni# gro ni.a lizu +e argana i nudi tali anima da 1e im predati tijela. $azmjena zaro ljenika. 1>. studenoga, & -akistanu ministri.a za vanjske poslove SA9%a Madeleine Al rig#t naziva tali anska ljudska prava 0odvratnima0. !E. studenoga, =lavni tajnik &N%a 7ofi Annan o javljuje o'tro izvje'1e &N%a o upletanju strani# zemalja u rat u Afganistanu. 1). prosin.a, Vije1e sigurnosti &N%a osu8uje dostavu stranog oru2ja zara1enim stranama u Afganistanu i poziva na o ustavu vatre.

139

Talibani

1((>. E. sijenja, -redsjednik $a ani posje1uje Iran, -akistan i /ad2ikistan kako i do io potporu za odr2avanje regionalne konferen.ije o Afganistanu, pod pokroviteljstvom &N%a. /ali ani optu2eni za pokolj E"" uz eki# .ivila u pokrajini Barja . < og tali anske opsade 6amijana stanje se na tom podruju pogor'ava jer ponestaje #rane. ). sijenja, 7ofi Annan upu1uje apel tali anima da dopuste dostavu #rane 6amijanu. 1*. sijenja, & lizini 7ete pada tali anski zrakoplov i pogi a >" vojnika. -alj a lizu 7anda#ara izme8u tali ana i seljaka koji se opiru novaenju. !). sijenja, Na o je strane oslo o8eno dvjesto pedeset zaro ljenika za 4id. ?. veljae, -otres na sjeveroistoku Afganistana, u kojemu pogi a ?""" ljudi, a 1@.""" ostaje ez krova nad glavom. Snijeg ote2ava rad #umanitarni# organiza.ija. !". veljae, 9rugi potres. >. o2ujka, & .ijelom svijetu o ilje2en Me8unarodni dan 2ena u znak solidarnosti s afganistanskim 2enama. 1?. o2ujka, Sna2ne or e u Mazaru izme8u &z eka i :azara. !!. o2ujka, 6ra#imi ponovno sti2e u Afganistan kako i posredovao izme8u tali ana i protivniki# snaga. 1. travnja, /ali ani imenuju skupinu koja 1e u Od oru uleme sudjelovati na pregovorima s protivnikom stranom. 1). travnja, Izaslanik SA9%a 6ili $i.#ardson sti2e u 7a ul i Mazar. !E. travnja, -od pokroviteljstvom &N%a u Islama adu se sastaje Od or uleme. ?. svi nja, -ropadaju razgovori Od ora uleme. 1). svi nja, /ali anski zrakoplovi om ardiraju /alokan. -ogi a trideset jedna oso a, a stotinu i# iva ranjeno. Sna2ne or e oko 7a ula i na sjeveru zemlje. *". svi nja, Velik potres ponovno poga8a sjeverozapadni Afganistan. -ogi a @""" ljudi. 1>. lipnja, 9irektor saudijske tajne slu2 e prin. /urki sti2e u 7anda%#ar. *". lipnja, /ali ani za#tijevaju od nevladini# organiza.ija da se presele u o'te1ene zgrade -olite#nikog fakulteta. Nevladine organiza.ije od ijaju taj za#tjev. *. srpnja, Sastanak na vr#u pet srednjoazijski# zemalja u Almaati poziva na okonanje rata u Afganistanu. (. srpnja, & ka ulskoj zranoj lu.i raketiran zrakoplov &N%a. Omar izdaje dekret o uni'tavanju televizora, deportiranju svi# kr'1ana i ka2njavanju svi# iv'i# komunista. & 7eti u ijen ministar o rane iv'e komunistike vlade. 1!. srpnja, /ali ani osvajaju Maimanu, zaro ljuju >"" &z eka i stotinu tenkova. 1>. srpnja, 4uropska unija o ustavlja svu #umanitarnu pomo1 7a ulu z og nepri#vatljivi# tali anski# mjera. !". srpnja, Nevladine organiza.ije napu'taju 7a ul. 4uropska unija zatvara svoj ured. !1. srpnja, & 92alala adu kidnapirana i u ijena dvoji.a afganistan%ski# dr2avljana%djelatnika #umanitarni# organiza.ija. *1. srpnja, /ali anski vo8e posje1uju medresu 9ar ul% N&lum :aQQa%nia. Akora :atak u -akistanu prikuplja ljudstvo. -et tisu1a -aki%stana.a odlazi na oji'te u Afganistan. 1. kolovoza, /ali ani zauzimaju +e arg#an. 9ostum s vojskom je2i u :airatan, na grani.i s &z ekistanom. ). kolovoza, 4ksplozije om i u amerikim veleposlanstvima u 7eniji i /anzaniji. Odgovornim se smatra Osama in 3aden. >. kolovoza, /ali ani osvajaju Mazar, u ijaju jedanaest iranski# diplomata i novinara. Masakriraju tisu1e :azara, a tisu1e i# je2i iz Mazara. 1". kolovoza, /alokan pada u ruke tali ana. I1. kolovoza, $usija 'alje upozorenje -akistanu da ne poma2e tali a%nima. Srednjoazijske zemlje uvode visok stupanj pripravnosti. 1!. kolovoza, -ol%e :ormi i :airatan padaju u ruke tali ana. 1>. kolovoza, Ajatola# Ali :amnei optu2uje SA9 i -akistan da koriste tali ane kao urotu protiv Irana. 5aaju napetosti izme8u Irana i tali ana. Mula Omar izjavljuje da 1e tali ani 'tititi 6in 3adena. !". kolovoza, SA9 lansiraju )@ kru2e1i# raketa na 6in 3adenove logore u 92alala adu i :ostu. 9vadeset jedna oso a pogi a, a trideset i# iva ranjeno.

140

Talibani

!1. kolovoza, /ali ani osu8uju ameriki napad i zaklinju se da 1e 'tititi 6in 3adena. & 7a ulu u ijen vojni du2nosnik &N%a. Svi stran.i napu'taju Afganistan, -e'avar i 7etu. !E. kolovoza, Njujor'ka Velika porota dostavlja zapea1enu optu2 u za terorizam protiv 6in 3adena. 1. rujna, Iran poinje ratne igre uz grani.u s Afganistanom, u kojima sudjeluje )".""" vojnika. E. rujna, $aste opasnost od rata jer Iran izjavljuje da po me8unarodnim zakonima ima pravo 'tititi svoje gra8ane. SA9 savjetuju suzdr2anost. /ali ani ponovno tra2e priznanje od &N%a. 1". rujna, /ali ani izjavljuju da su u Mazani prona'li devet tijela u ijeni# iranski# diplomata. 1*. rujna, Nakon sna2ni# or i 6amijan pada u ruke tali ana. Omar tra2i od vojnika da se suzdr2e od u ijanja .ivila. !". rujna, Masud sna2no raketira 7a ul, EE poginuli# i !1@ ranjeni#. !!. rujna, Saudijska Ara ija protjeruje tali anskog izaslanika i izra2ava ogorenje z og tali anskog od ijanja da izrue 6in 3adena nakon posjeta prin.a /urkija 7anda#aru. !). rujna, /ali ani dopremaju *".""" vojnika na grani.u s Iranom kao protumjeru iranskim vojnim vje2 ama. !. listopada, Iranski vojni #elikopteri i zrakoplovi ulaze u zrani prostor :erata. -oinju iranske vojne vje2 e s !"".""" vojnika. 1?. listopada, 3a#dar 6ra#imi razgovara u 7anda#aru s mulom Omarom, 'to je Omarov prvi sastanak s nekim stranim diplomatom. /ali ani pristaju oslo oditi sve iranske zatvorenike. !1. listopada, Amerika organiza.ija Beminist Majoritv Boundation, koja predstavlja 1!( organiza.ija 2ena, poziva na pojaan ekonomski i so.ijalni pritisak na tali ane. Supruga 5aKja 3ena, Mavis 3eno, daje sto tisu1a dolara za or u protiv tali anske politike prema spolovima. !*. listopada, Masud poduzima uspje'nu ofenzivu na sjeveroistoku i ulazi u pokrajinu 7unduz. /ali ani u#i1uju 'ezdeset po ornika generala /anaija, z og poku'aja dr2avnog udara u 92alala adu. !@. listopada, /ali ani za ranjuju kori'tenje nagazni# mina. Masud osvaja Imam Sa#e na grani.i s /ad2ikistanom. ). studenoga, &N izjavljuje da su tali ani odgovorni za u ojstvo ?""" ljudi u Mazani. Omar optu2uje &N za pristranost i izjavljuje daje u ijeno *@"" tali ana. -onovno od a.uje osnivanje vlade 'irokog spektra. 1*. studenoga, /ali anima se u 6amijanu predaje vo8a frak.ije :iz %i va#dat, Mu#amed Ak ari. !*. studenoga, 9irektor &N4S;O%a Brederi.o MaKor poziva svijet da okona tali ansko kr'enje ljudski# prava. 1. prosin.a, /ali ani pu.aju na studente ispred 92alala adskog sveuili'ta, u iv'i etvori.u i raniv'i 'estori.u. (. prosin.a, =lavna skup'tina &N%a donosi o'tru $ezolu.iju o Afganistanu. !(. prosin.a, &NI;4B izjavljuje da je propao sustav o razovanja u Afganistanu. 1(((. 1". sijenja, /ali ani od a.uju novu Stranku mira i na.ionalnog jedinstva, osnovanu u -e'avaru, i izjavljuju da je jedino vojno rje'enje pri#vatljivo. Na sjeveru se nastavlja Masudova ofenziva. 1!. sijenja, & -e'avaru u ijena o itelj vode1ega iv'e mud2a#e%dinskog zapovjednika A dula :aka. 1(. sijenja, /ali ani u 7a ulu odsije.aju udove 'estori.i pljaka'a i vje'aju i# o drve1e. !1. sijenja, Slijedom izvje'1a 3a#dara 6ra#imija, Vije1e sigurnosti &N%a ponovno poziva na o ustavu vatre. *1. sijenja, -rvo kinesko izaslanstvo sti2e u 7a ul na razgovore s tali anima. !. veljae, Sastanak iranski# du2nosnika i tali ana u 9u aiju. <amjenik amerikog ministra vanjski# poslova Stro e /al ott sastaje se s tali anima u Islama adu. &ruuje im pismo sa za#tjevom da izrue Osamu in 3adena. (. veljae, /ali ani od a.uju ameriki za#tjev i izjavljuju da 6in 3ad%en ne1e iti protjeran, ali da 1e mu nametnuti ogranienja. 11. veljae, @" poginuli# i !"" ranjeni# u potresu u Maidan +a#ru u pokrajini 3ogar. 1*. veljae, 6in 3aden odlazi u podzemlje. /ali ani izjavljuju da ne znaju gdje se nalazi. Masud sti2e u /e#eran na razgovore.

141

Talibani

1@. veljae, 9eseta o ljetni.a sovjetskog povlaenja iz Afganistana. !1. veljae, Nakon sastanka s kraljem Ba#dom u $ijadu, posrednik &N%a 3a#dar 6ra#imi sti2e u Islama ad. !>. veljae, Antitali anski savez izjavljuje da 1e osnovati rukovodno vije1e i parlament od 1@" zastupnika. *. o2ujka, Ministar vanjski# poslova /urkmenije +ei#muradov po prvi put sti2e u 7anda#ar, na sastanak s mulom Omarom. ?. o2ujka, :illarv ;linton kritizira tali ansku politiku prema spolovima. 11. o2ujka, & A'#a adu, uz posredovanje &N%a, poinju razgovori izme8u tali ana i protivnike strane. 1?. o2ujka, $azgovori zavr'avaju pozitivnom izjavom o iju strana da 1e oslo oditi jedan roj zaro ljenikaY odluka o sastavu vlade ostavljena za kasnije razgovore. !?. o2ujka, 3a#dar 6ra#imi sastaje se s mulom Omarom u 7anda%#aru. *". o2ujka, Sljede1i krug razgovora u A'#a adu o ustavljen z og o ostrani# kritika zara1eni# strana. ). travnja, & 9u'an eu se sastaju ruski ministar o rane Igor Sergejev i MasudY $usija najavljuje izgradnju nove vojne aze u /ad2iki%stanu. 1". travnja, Mula Omar iskljuuje daljnje razgovore s protivnikom stranom. Hestoke or e u 7a ulu i oko njega. 1@. travnja, -redsjednik ;linton kritizira tali ansko kr'enje ljudski# prava. /ali ani osu8uju ;lintona. !1. travnja, 6amijan pada u ruke :iz %i va#data. /ali ani se povlae. 9ese.i tali ana pogi aju, a dese.i padaju u zaro ljeni'tvo. !>. travnja, /ali ani om ardiraju 6amijan u poku'aju da ga preuzmu. -ogi a trideset .ivila. !(. travnja, /ali ani, -akistan i /urkmenija potpisuju sporazum o izgradnji plinovoda preko Afganistana i dogovaraju se prona1i novog pokrovitelja za taj projekt. :illarv ;linton u Las#ingtonu kritizira tali ansku politiku prema spolovima. @. svi nja, Iran i &z ekistan izdaju u /a'kentu zajedniko priop1enje kako 1e se oduprijeti svakom tali anskom preuzimanju vlasti u Afganistanu. (. svi nja, /ali ani ponovno zauzeli 6amijan nakon napada sa sjevera i juga. 1!. svi nja, /ali ansko izaslanstvo potpisuje s /urkmenijom sporazum o kupnji plina i elektrine struje. 1?. svi nja, SA9 upu1uju prvo upozorenje -akistanu da ne poma2e tali ane i izjavljuju da su za povratak iv'ega kralja <a#ir +a#a. !". svi nja, Iz ijaju 2estoke or e. Masud ispaljuje dvanaest raketa na 7a ul. /ali ani om ardiraju 6agram. 6or e na sjeveru zemlje. !!. svi nja, /ali ani gu'e neuspjeli ustanak u :eratu, javno pogu ljuju osmero ljudi i jo' stotinu i# u ijaju. Optu2uju Iran za dostavu oru2ja. !>. svi nja, Organiza.ija Amnestv International optu2uje tali ane za u ojstvo .ivila pri zauzimanju 6amijana. Mula Omar poziva u 7anda#ar nekoliko tisu1a tali anski# zapovjednika i mula na trodnevni sastanak o udu1nosti tali anskog pokreta. !. lipnja, &z ekistanski ministar vanjski# poslova Aziz 7amilov po prvi se put sastaje s mulom Omarom, u 7anda#aru. /ali ani inzis%tiraju da 1e na sljede1u konferen.iju 0+est plus dva0 u /a'kentu do1i samo ako udu priznati kao afganistanska vlada. >. lipnja, Ameriki B6I stavlja 6in 3adena na elo popisa najtra2eniji# oso a. $aste stra# od ameriki# napada na 6in 3adena. !E. lipnja, 6iv'i kralj <a#ir +a# dr2i u $imu konsultativne sastanke ali tali ani od a.uju ilo kakvu njegovu mirotvornu ulogu. < og 6in 3adenovi# prijetnji SA9 na tri dana zatvaraju sedam veleposlanstava u Afri.i. E. srpnja, SA9 name1u tali anima trgovinske i ekonomske sank.ije i zamrzavaju nji#ove fondove u Ameri.i. /ali ani se pripremaju za veliku ljetnu ofenzivu protiv Masuda. & redove tali ana sti2u tisu1e -akistana.a i stotine Arapa. 1@. srpnja, Nakon sastanka sa <a#ir +a#om u 7eti u ijen iv'i senator A dul A#ad 7arzai, vode1i afganistanski na.ionalist. Ameriko ministarstvo vanjski# poslova i &N osu8uju to u ojstvo. 1E. srpnja, & /a'kentu se sastaju ministri vanjski# poslova $usije, /ad2ikistana i &z ekistana radi uspostave olje suradnje u or i protiv islamskog ekstremizma u Srednjoj Aziji.

142

Talibani

1(. srpnja, & /a'kentu poinju razgovori skupine 0+est plus dva0. -redsjednik Islam 7arimov poziva na o ustavu vatre i sjedni.u &N%a o Afganistanu. !". srpnja, $azgovori u /a'kentu ez vrste odluke. !*. srpnja, Masud posje1uje /a'kent i sastaje se s predsjednikom 7arimovim. !). srpnja, Masudove rakete poga8aju zranu luku u 7a ulu pa su o ustavljeni ameriki letovi za 7a ul. Oekuje se tali anska ofanziva. !>. srpnja, /ali ani napreduju u smjeru 6agrama i otpoinju ofenzivu na tri fronte. -rvoga dana or i na o je strane u ijeno 1*" vojnika. 1. kolovoza, 6agram pada u ruke tali ana, ali dolazi do 2estoki# or i jer ga Masud nastoji povratiti. !. kolovoza, /ali ani zauzimaju Aarikar, a Masud se povlai u -and2'ir. 9olazi do nove iz jeglike krize jer !"".""" ljudi je2i u 9olinu +omali. *. kolovoza, /ali ani napreduju od 7unduza prema sjeveru i osvajaju Imam Sa#i i +ir :an 6andar, ime presije.aju Masudovu opskr u iz /ad2ikistana. 9o tada u or ama stradava *""" vojnika. @. kolovoza, Masud kre1e u protunapad, preuzima Aarikar i potiskuje tali ane na poetne polo2aje lizu 7a ula. & ijeno ?"" tali ana, a @"" ranjeno. >. kolovoza, Masud ponovno osvaja izgu ljeni teritorij na sjeveru. 1". kolovoza, Las#ington zamrzava sredstva tali anske zrane kompanije Ariana u SA9%u, z og nji#ovi# veza s 6in 3adenom. 1*. kolovoza, /ali ani ponovno zauzimaju 6agram. 1@. kolovoza, & 9olini +omali tali ani vode rat spaljene zemlje, a &N i# poziva da ne stvaraju vi'e iz jegli.a i da o ustave or e. & 7a ulu u#i1ene tisu1e ljudi. 1). kolovoza, -akistan poku'ava posredovati ali ga Sjeverni savez od ija. !?. kolovoza, Od sna2ne eksplozije om e ispred ku1e mule Omara u 7anda#aru pogi a ?" ljudi, me8u njima i dvoji.u Omarovi# ro8aka dvoji.u Arapa. @. rujna, O je strane poduzimaju ofenzive na sjeveru zemlje i oko 7a ula pa dolazi do 2estoki# or i. 1". rujna, &N9;- izjavljuje da se tali anska proizvodnja opijuma podvostruila i 1(((. iznosi ?E"" tona. Na podruju pod tali an%skom vla'1u uzgaja se ()F opijuma. !". rujna, $usija izjavljuje da se u 9agestanu i Aeeniji ore Afgani%stan.i, -akistan.i i Arapi. !@. rujna, /ali ani napreduju prema /alokanu, glavnom gradu Sjevernog saveza. Hestoke or e. !). rujna, &N kritizira zemlje koje poma2u zara1enim stranama. /ali ani ponovno zauzimaju Imam Sa#i . !(. rujna, 6or e se pojaavaju i Sjeverni savez o ara iznad /alokana tali anski om arder S&% !!. ?. listopada, 9irektor pakistanskog ISI%a sti2e u posjet 7anda#aru i tra2i izruenje pakistanski# terorista koji se nalaze u Afganistanu. Mula Omar pristaje na suradnju. 1!. listopada, & vojnom udaru u -akistanu svrgnut premijer Navaz +arif. 1@. listopada, Vije1e sigurnosti &N%a name1e tali anima ograniene sank.ije. !""". 1>. sijenja, Bran.es.o Vendrell imenovan novim pose nim izaslanikom glavnog tajnika &N%a za Afganistan. E. veljae, Afganistanski .ivili otimaju zrakoplov na doma1oj liniji iz 7a ula i prisiljavaju ga da sleti u 3ondon gdje otmi.a nakon etiri dana mirno zavr'ava.o2ujak, Organiza.ija islamske konferen.ije organizira ezuspje'ne pregovore izme8u tali ana i Sjevernog saveza. !). o2ujka, Iz tali anskog zatvora u 7anda#aru je2i Ismail :an i sti2e u Iran. /ali ani poduzimaju ezuspje'nu ofenzivu na Masuda. /ravanj, Afganistan poga8a velika su'a pa tali ani tra2e me8unarodnu pomo1. 1. srpnja, /ali ani poduzimaju svoju ljetnu ofenzivu sjeverno od 7a ula ali ivaju od ijeni, uz te'ke gu itke. 1". srpnja, 4ksplozija om e u pakistanskom veleposlanstvu u 7a ulu. !>. srpnja, Na sjeveru zemlje tali ani poduzimaju napad na Masudove snage. Islamski pokret &z ekistana, sa sjedi'tem u Afganistanu, napada &z ekistan.

143

Talibani

rujna, Nakon etverotjedne opsade i 2estoki# or i tali ani preuzimaju od Masuda /alokan u pokrajini /a#ar. Masud se povlai u pokrajinu 6ada#'an. Veliki pritisak na /ad2ikistan z og 1@".""" novi# iz jegli.a. Aelni.i zemalja Srednje Azije i $usije osu8uju tali anske ofenzive. S/AN54 -3INOVO9A 1(((. 1. =odine 1(((. konzor.ij grupe 6e.#tel i amerikog =eneral 4le.tri.a potpisali ugovor za plinovod od /urkmenije do /urske, ispod 7aspijskog jezeraY .ijena, !,@ milijarde dolara o ustavljen o ustavljen odgo8en odgo8en odgo8en izvor, A#med $a'id /a li.a !. -$OI<VO9N5A -3INA & /&$7M4NI5I milijardi ku ini# tisu1a milijardi metara godi'njeku ini# stopa godi'nje 1(>(. >(,E *,!" 1((". @@,) !,"" 1((?. !",E ",)* 1((@. !!," ",)> 1((E. !E," ",(1 1((). 1)," ",E" 1((>. 1*,E ",?> Izvor, turkmenska vlada /a li.a *. 7$ONO3O=I5A NA9M4/AN5A &NO;A3A I 6$I9ASA <A I<=$A9N5& -3INOVO9A -$47O AB=ANIS/ANA 1((!. 1*. sijenja 1((*. veljaa%o2ujak 6ridas do io prava na istra2ivanje plina u 5a'laru u istonoj /urkmeniji, uz podjelu zarade @" prema @"F. 6ridas do io prava na eksploata.iju nafte i plina u 7eimiru, zapadnoj /urkmeniji, uz podjelu zarade )@ prema !@F u korist 6ridasa. -redsjednik Nijazov posje1uje SA9. Anga2ira iv'eg amerikog savjetnika za na.ionalnu sigurnost AleMan%dera :aiga da vodi kampanju za poti.anje ameriki# ulaganja u /urkmeniji i omek'a ameriko stajali'te o izgradnji plinovoda i naftovoda preko Irana. 1((?. rujan studeni 1((@. sijeanj 6ridasu za ranjeno izvoziti naftu iz 7eimira. /urkmenija osniva radnu skupinu za prouavanje ruta za izgradnju plinovoda. & skupini su :aig i 6ridas. /ali ani zauzimaju 7anda#ar. Nakon ponovni# pregovora 6ridas smanjuje svoj udio u zaradi na E@F. /urkmenija ukida za ranu o izvozu nafte. 1E. o2ujka -redsjednik Nijazov i pakistanska premijerka 6enazir 6uto potpisuju sporazum kojim 6ridas do iva pravo izrade studije o isplativosti izgradnje plinovoda preko Afganistana. travanj /urkmenija i Iran potpisuju sporazum o izgradnji prve dioni.e plinovoda preko Irana do /urske. SA9 osnivaju radnu skupinu, u kojoj sudjeluju ameriko Vije1e za na.ionalnu sigurnost, ameriko Ministarstvo za vanjske poslove i ;IA, za prouavanje ameriki# interesa za mogu1u eksploata.iju nafte i plina u 7aspijskoj regiji. SA9 izvje'1uju /urkmeniju da 1e se usprotiviti finan.iranju izgradnje plinovoda i naftovoda preko Irana i inzistira% ju da rute idu prema zapadu. /urkmenski du2nosni.i, na poziv 6ridasa, posje1uju :ouston gdje se po prvi put sastaju s &no.alom. lipanj & A'#a adu i Islama adu izaslanstvo &no.ala razgovara o zajednikom ulaganju s 6ridasom u izgradnju plinovoda preko Afganistana. 6ridas turkmenskoj vladi dostavlja studiju o izgradnji plinovoda.

144

Talibani

kolovoz 6ridas u 5a'laru otkriva naftu i plin. -o prvi se put sastaje s tali anima u 7anda#aru. 9u2nosni.i 6ridasa putuju u 7a ul, :erat i Mazar. !1. listopada & NeI Jorku predsjednik Nijazov potpisuje s &no.alom i 9eltom sporazum o izgradnji plinovoda preko Afganistana. prosina. /urkmenija drugi put za ranjuje 6ridasu izvoz nafte iz 7eimira. 1((E. veljaa 6ridas potpisuje s afganistanskom vladom sporazum o izgradnji plinovoda. & :oustonu podnosi tu2 u protiv &no.ala i 9elte z og nji#ova upletanja u njegove poslove u /urkmeniji. o2ujak Ameriki veleposlanik /om Simmons nagovara premijerku 6enazir 6uto da &no.alu dade ekskluzivna prava na izgradnju plinovoda. -remijerka tra2i pisanu ispriku za Simmonsovo neuljudno pona'anje. travanj 6ridas otpoinje ar itra2u protiv /urkmenije z og kr'enja ugovora. Amerika pomo1ni.a ministra vanjski# poslova $o in $ap#el posje1uje 7a ul i 7anda#ar. svi anj Iran otvara novoizgra8enu 2eljezniku prugu od 1E" km od Irana do /urkmenije. /urkmenija, &z ekistan, -akistan i Afganistan potpisuju sporazum po kojemu /urkmenija do iva pravo osnovati konzor.ij za izgradnju plinovoda. kolovoz $uska kompanija =azprom potpisuje sporazum s &no.alP9eltom i turkmenskom kompanijom /urkmen%rosgaz o izgradnji plinovoda. Amerika pomo1ni.a ministra vanjski# poslova posje1uje Afganistan i zemlje Srednje Azije. Istie ameriki interes da amerika tvrtka &no.al gradi plinovod. rujan &no.al predaje predsjedniku Nijazovu podatke o izgradnji plinovoda. Izjavljuje da 1e kao onus dati af ganistanskim lokalnim ratnim zapovjedni.ima #umanitarnu pomo1 ako pristanu osnovati vije1e za nadzor projekta. !). rujna 7a ul pada u ruke tali ana. SA9 izjavljuju da 1e u rzo o noviti diplomatske odnose s Afganistanom. 1. listopada &no.al izra2ava potporu tali anskom preuzimanju 7a ula i izjavljuje kako to olak'ava projekt izgradnje plinovoda. 7asnije izjavljuje daje pogre'no .itiran. !E. listopada -redsjednik Nijazov i &no.alP9elta potpisuju sporazum po kojemu &no.alP9elta do iva ekskluzivna prava za osnivanje konzor.ija za izgradnju plinovoda preko Afganistana. 6iv'i ameriki veleposlanik u -akistanu $o ert Oaklev predsjeda prvom sastanku &no.alova Savjetodavnog od ora za Afganistan. studeni 6ridas potpisuje sporazum o izgradnji plinovoda s tali anima i s generalom $a'idom 9ostumom. (. prosin.a -akistanski ministar vanj ski# poslova Nad2mudin +ei# sti2e u 7anda#ar kako i s tali anima razgovarao o izgradnji plinovoda. !(. prosin.a Iran, /urska i /urkmenija potpisuju sporazum po kojemu /urska mo2e kupovati turkmens7i plin preko Irana. 1(().

145

Talibani

/urkmenija potpisuje sporazum s kompanijama Mo il i Monument Oil o istra2ivanju nafte i plina. -rijelaznim nalogom Me8unarodne trgovake komore 6ridas do iva pravo na izvoz nafte iz 7eimira. /urkmenija od a.uje taj nalog. <amjenik glavnog tajnika &N%a Jasus#i Akas#i kritizira pona'anje naftni# kompanija i afganistanski# lokalni# zapovjednika oko projekta izgradnje plinovoda. /ali ansko izaslanstvo u Las#ingtonu tra2i da Amerika prizna nji#ovu vladu i sastaje se s &no.alom. 5edno drugo tali ansko izaslanstvo, kao gosti 6ridasa, posje1uje Argentinu. /ali ani se po povratku sastaju u 92edi s direktorom saudijske tajne slu2 e prin.em /urkijem. &no.al namjerava otvoriti ured u 7anda#aru i izgraditi .entre za o uku Afganistana.a. ;arlos 6ulg#e%roni posje1uje 7a ul i 7anda#arY i 6ridas otvara ured u 7a ulu. /ali ani izjavljuju da 1e potpisati ugovor o izgradnji plinovoda s onom kompanijom koja mo2e prije poeti s radovima. -redsjednik &no.ala 5o#n Imle izjavljuje da je zaprepa'ten tom izjavom tali ana. &no.al namjerava otvoriti u 7uala 3umpuru ured za Aziju. Sastanak na vr#u zemalja 4;O%a u A'#a adu. -akistan, /urkmenija i &no.al potpisuju sporazum o izgradnji naftovoda i plinovoda, po kojemu radovi tre aju poeti tijekom te godine. /ali ani osvajaju Mazar%e +arif, ali ga nakon etiri dana gu e, uz velike gu itke. ?. lipnja -rvi sastanak radne skupine -akistana, /urkmenije, &no.ala i 9elte u Islama adu. >. lipnja 9u2nosnik &no.ala MartK Miller izjavljuje da i izgradnja plinovoda mogla trajati godinama ako se ne uspostavi mir. (. lipnja -redsjednik 6ridasa ;arlo 6ulg#eroni sastaje se u 7a ulu s tali anskim vo8ama i izjavljuje daje 6ridas 0zainteresiran za poetak radova u ilo kakvim sigurnos nim uvjetima0. O e1aje da 1e pomo1i Afganistanu oko izgradnje .esta i o nove industrije. 6ridas s tali anima vodi pregovore o potpisivanju ugovora. !!. srpnja Osnovano udru2enje za unaprje8enje odnosa izme8u /urkmenije i SA9%a. <a prvog predsjednika iza ran &no.al. !*. srpnja -akistan, /urkmenija i &no.al potpisuju novi sporazum po kojemu je &no.alu produ2en rok za poetak izgradnje na godinu dana, do prosin.a 1((>. &no.alov du2nosnik MartK Miller posje1uje Mazar i 7anda#ar kako i od razni# afganistanski# zapovjednika do io potporu za produ2enje roka. !). srpnja 9olazi do velike promjene amerike politike pa SA9 izjavljuju kako se ne1e protiviti izgradnji plinovoda od /urkmenije do /urske preko Irana. SA9 kasnije izjavljuju kako 1e to pomo1i njima prijateljskim zemljama, ali da to nije znak nikakvog otvaranja prema Iranu. 1?. kolovoza -redsjednik S#ella Alan -arslev sastaje se s Nijezovim i o e1ava pomo1 za izgradnju plinovoda od /urkmenije do /urske. !>. kolovoza /ali ani izjavljuju daje 6ridas dao olje uvjete za izgradnju plinovoda nego &no.al i da 1e u rzo potpisati ugovor s 6ridasom. &no.al izjavljuje da je jo' uvijek u igri. 1. rujna /urkmenija otvara natjeaj za nove kon.esije du2 7aspijskog jezera. Nijazov, u do i od @) godina, ima opera.iju sr.a u Mun.#enu. $aste za rinutost z og njegova zdravlja i mogu1eg nasljednika. @. rujna 6ridas prodaje kompaniji Ama.o E"F svog udjela u 5u2noj Ameri.i. Namjeravaju osnovati zajedniku tvrtku za zajednika ulaganja. 1((>. E. sijenja & Argentinu sti2e tali ansko izaslanstvo od pet lanova kako i s 6ridasom razgovarali o izgradnji plinovoda. -akistanske i# vlasti zadr2avaju u -e'avaru pet dana. -akistan sklapa s &no.alom ugovor o .ijeni plina na rok od *" godina. -akistan 1e za isporuku svaki# 1""" ku ini# stopa plina do Multana platiti !,"@ dolara, uz 1@F provizije tali anima, 'to tali ani od a.uju. -remijer Navaz +arif odlazi najednodnevni put u A'#a% ad kako i se sastao s predsjednikom Nijazovim radi razgovora o projektu izgradnje plinovoda. /ali ansko izaslanstvo posje1uje A'#a ad i pristaje na osnivanje tripartitne komisije, s -akistanom i /urkme%nijom, za razmatranje &no.alova projekta izgradnje plinovoda. & A'#a adu osnovan ;ent=as C;entral Asian =as -ipeline 3td.D, sa sljede1im udjelima, &no.al ?E,@F, 9elta Oil 1@F, /urkmenija )F, japanska tvrtka Ito.#u Oil E,@F, Indonesia -etroleum CInpeMD E,@F, ;res.ent =roup *,@F, :vundai 4ngineering and ;onstru.tion ;o @F. =azprom 1e

146

Talibani

se pridru2iti kasnije. &no.alov du2nosnik MartK Miller izjavljuje da .ijena transporta plina nije utvr8ena te da ;ent=as ne1e potpisati ugovor s tali anima. /ali ani izjavljuju da nisu odluili koji 1e konzor.ij oda rati. /ali ansko izaslanstvo odlazi u SA9, u posjet &no.alu u Sugarlandu. 7asnije se sastaje s du2nosni.ima amerikom Ministarstva vanjski# poslova. &no.al daje Sveuili'tu Ne raska ("".""" dolara za osnivanje programa za te#niku o uku u Afganistanu. /urkmenija i Iran pu'taju u promet plinovod dug .ea 1(@ km, s godi'njim kapa.itetom od >,@ milijardi ku ini# metara. Me8unarodni sud za ar itra2u u -arizu donosi presudu u korist 6ridasa, po kojoj turkmenska vlada mora platiti dug za rafiniranu naftu u rafineriji 7eimir. 6ridas do iva ?) milijuna dolara i * milijuna dolara na ime tro'kova. *. veljae =azprom izlazi iz &no.alova konzor.ija, njegov se udio od 1"F dijeli na ostale lanove konzor.ija pa tako &no.al stjee udio od @?F. *. o2ujka Skupina vi'i# du2nosnika australske kompanije 6:- sastaje se s premijerom Navazom +arifom kako i se zalo2ila za izgradnju plinovoda preko Irana do -akistana. 11. o2ujka &no.alov du2nosnik MartK Miller izjavljuje u A'#a adu daje projekt izgradnje plinovoda odgo8en na neodre8eno vrijeme jer gaje nemogu1e finan.irati dok traje rat u Afganistanu. Izgradnja i finan.ijska konstruk.ija ne mogu se dovr'iti ove godine. /urkmenija inzistira da radovi ponu 'to prije. *". o2ujka &no.al od -akistana tra2i produ2etak roka do listopada 1((>. kako i zatvorio finan.ijsku konstruk.iju. Ne mo2e ispuniti rok z og gra8anskog rata u Afganistanu. lipanj Na godi'njoj skup'tini &no.ala neki se dioniari protive planovima &no.ala o izgradnji plinovoda preko Afganistana z og tali anskog kr'enja ljudski# prava. &no.al izjavljuje daje od 1((@. potro'io izme8u deset i petnaest milijuna dolara na taj projekt te da planira do 1((>. dati milijun dolara za #umanitarne potre e u Afganistanu. !1. kolovoza Nakon amerikoga raketnog napada na Osamu in 3a%dena, &no.al o ustavlja projekt izgradnje plinovoda i povlai svoje oso lje iz Islama ada i 7anda#ara. 1" rujna 5edna skupina <eleni# tra2i od dr2avnog odvjetnika 7alifornije da likvidira &no.al z og zloina protiv #umanosti i okoli'a i z og njegovi# veza s tali anima. &no.al te optu2 e naziva 0apsurdnima0. @. listopada Okru2ni sud u Bort 6endu u /eMasu od a.uje tu2 u 6ridasa protiv &no.ala, u kojoj 6ridas tra2i od'tetu od 1@ milijuna dolara navode1i daje &no.al sprijeio 6ri%dasov posao izgradnje postrojenja za eksploata.iju plina i plinovoda u /urkmeniji. Sluaj je od aen uz o razlo2enje da podlije2e zakonima /urkmenije i Afganistana, a ne /eMasa. !*. studenoga &no.al odluuje smanjiti tro'kove pa se povlai iz projekta izgradnje plinovoda vrijednog !,( milijardi dolara za izgradnju plinovoda od /urkmenije do /urske. ?. prosin.a &no.al se povlai iz konzor.ija za izgradnju naftovoda i plinovoda preko Afganistana z og, kako je naveo, niske .ijene nafte, za rinutosti u Afganistanu oko Osame in 3adena i pritiska ameriki# feministiki# skupina. <atvara urede u &z ekistanu, /urkmeniji i 7aza#stanu. !!. prosin.a &no.al o javljuje smanjenje plana ulaganja za ?"F z og niske .ijene nafte. 1(((. -rvo kinesko izaslanstvo sti2e u 7anda#ar na sastanak s tali anskim du2nosni.ima. /urkmenski ministar vanjski# poslova +ei#muradov odlazi u posjet -akistanu i izjavljuje daje projekt izgradnje plinovoda i naftovoda jo' uvijek na mrtvoj toki. ;arlos 6ulg#eroni posje1uje /urkmeniju, 7aza#stan i $usiju radi razgovora s tamo'njim dr2avni.ima. Ministar vanjski# poslova /urkmenije +ei#muradov po prvi se put sastaje s mulom Omarom, u 7anda#aru, radi razgovora o izgradnji plinovoda. & gradu A'#a adu u /urkmeniji poinju razgovori izme8u tali ana i opor eni# snaga. 6ez uspje#a. < og niske .ijene nafte u Azer ejd2anu se zatvara NAO; CNort# Aps#eron Operating ;ompanvD, u kojoj najve1i udio ima 6ritis# -etroleum. Iz NAO;%a izlaze &no.al i 9elta. & Islama adu potpisan sporazum izme8u -akistana, /urkmenije i tali ana o o novi projekta izgradnje plinovoda, izme8u -akistana, /urkmenije i tali ana. Sna2ne or e za 6amijan u :azarad2atu. /ali ansko izaslanstvo potpisuje s /urkmenijom sporazum o kupnji plina i elektrine struje. &stanak protiv tali ana u :eratu. & ijeno 1"" .ivila.

147

Talibani

Osmoro .ivila osu8eno na smrt i pogu ljeno. &z ekistanski ministar vanjski# poslova Aziz 7amilov sastaje se s mulom Omarom. Ameriki B6I stavlja Osamu in 3adena na sam vr# popisa najtra2eniji# oso a i za njegovo u#i1enje nudi nagradu od @ milijuna dolara. E. srpnja SA9 name1u tali anima trgovinski i ekonomski ojkot jer od ijaju izruiti 6in 3adena. 1(. srpnja & /a'kentu se sastaju predstavni.i skupine zemalja +est plus dva. Sastanku nazouju i tali ani koji su i dalje odluni otpoeti ofenzivu. !>. srpnja -oinje tali anska ljetna ofenzivaY sna2ne or e. @. kolovoza Masud poduzima protuofenzivu i ponovno zauzima sve izgu ljeno podruje oko 7a ula. Stradava vi'e od dvije tisu1e tali ana. !@. kolovoza & velikoj eksploziji ispred ku1e mule Omara u 7anda#aru pogi a desetoro ljudi, a etrdesetoro iva ranjeno, me8u njima i nekoli.ina Omarovi# pomo1nika i lanova o itelji. !""". !E. veljae /ali ani priznali Aeensku $epu liku, koja u 7a ulu otvara veleposlanstvo. +panjolski diplomat Bran.es.o Venrell imenovan pose nim izaslanikom glavnog tajnika &N%a za Afganistan. Na doma1oj liniji iz 7a ula otet zrakoplov afganistanske zrane kompanije Ariane, sletio u 3ondonu, gdje otmiari tra2e politiki azil. 6iv'i guverner :erata Ismail :an je2i iz tali anskog zatvora u 7anda#aru i sti2e u Iran. /ali ani otpoinju ljetnu ofenzivu. /ali ani izdaju nalog svim stranim #umanitarnim organiza.ijama da otpuste svoje djelatni.e%dr2avljanke Afganistana. Islamski pokret &z ekistana poduzima napad na Srednju Aziju iz aza u Afganistanu. Mula Omar za ranjuje uzgoj maka. Nakon osvajanja 5akoulanga tali ani masakriraju !1" .ivila. Vije1e sigurnosti &N%a donosi $ezolu.iju 1***.kojom se samo tali anima name1u sank.ije na uvoz oru2ja. Mula Omar izdaje nalog za ru'enje dviju divovski# kipova 6ude u 6amijanu. 1. o2ujka &N izjavljuje da su tali ani za ranili uzgoj maka pa je proizvodnja opijuma ove godine praktiki ravna nuli. 1". o2ujka 9inamitom razru'ena dva kipa 6ude. ?. travnja A#mad +a# Masud sti2e u o ilazak europski# glavni# gradova. 1E. travnja & -akistanu od raka umire zamjenik tali anskog vo8e, mula Mu#amed $a ani. !!. svi nja /ali ani izdaju nalog svim Indij.ima da nose 2ute znake kao znak prepoznavanja. 1. lipnja -oinje tali anska ljetna ofenziva. *1. lipnja Vije1e sigurnosti &N%a donosi $ezolu.iju 1*E* za kontrolu proved e sank.ija protiv tali ana. @. kolovoza /ali ani u#i1uju osmoro strana.a i 'esnaestoro afganistanski# dr2avljana, djelatnika 7r'1anske #umanitarne organiza.ije C;#ristian $elief Agen.vD, z og navodnog 'irenja kr'1anstva. (. rujna & pokrajini /a#ar na sjeveru Afganistana napadai%samou oji.e u ile A#mada +a#a Masuda. 11. rujna < og teroristiki# napada u NeI Jorku i Las#ingtonu pokrenuta amerika vojna ak.ija protiv tali ana i Osame in 3adena. -O5MOVNI7 amir al%mu Nminin vladar pravovjerni#, zapovjednik oni# koji vjeruju Cislamski naslovD 6eit%ul%mal islamski do rotvorni fond u koji gra8ani pla1aju porez ara krijumarska tr2ni.a u -akistanu asmai islamski geril.i iz 1(!"%i# koji su se orili protiv sovjetske vlasti urka pla't od glave do pete 'to ga nose afganistanske 2ene u vrijeme tali anske vlasti dari afganistanski dijalekt perzijskog jezika d2i#ad nastojanje ili or a kojom se postaje do ar muslimanY znai i sveti rat za o ranu i 'irenje islama d2irga sjedni.a svi# plemenski# starje'ina na

148

Talibani

fetva zakonska ured a koju izdaju uleme kojoj se raspravlja o politikim i pravnim pitanjima #alal o redni islamski nain u ijanja 2ivotinja, tako da im se prereze grlo i ispusti krv #alifa 0nasljednik0, 0namjesnik0%naziv za vr#ovnog poglavara islamske zajedni.e, kao -oslanikovog nasljednika ili zastupnika #an nekad poglavi.a pa'tunskog plemena, danas uo iajeno plemensko ime Isti# arat saudijska tajna slu2 a A#med $askid, /ali ani kafiri nemuslimani ili ezvjer.i laje d2irga Veliko vije1eY tradi.ionalni sastanak plemenski# poglavi.a, ulema i drugi# predstavnika, na kojemu se irao afganistan%ski kralj, i najvi'e zakonodavno tijelo u Afganistanu la'kar tradi.ionalna plemenska mili.ija ili garda malik pa'tunski plemenski dostojanstvenikY nekada poglavi.a plemena ili klana medresa islamska 'kola u kojoj se ue Verski predmeti me#ram mu'ki krvni srodnik koji, prema strogom islamskom zakonu, mora i1i u pratnji 2enskog lana o itelji na putovanjima mudia#edin sveti ratnik koji se ori u d2i#adu, tj. svetome ratu mula tradi.ionalni predvodnik molitve u lokalnoj d2amiji munafikun li.emjeri nan kru# ez kvas.aY glavna namirni.a u Afganistanu pa'tunvali pelemenski dru'tveni zakon -a'tuna koji je esto oprean 'erijatskom zakonu pir 0najstariji0% poasni naslov poglavara sufijske sekte ramazan mjese. posta u islamskom kalendaru registan pustinjski predio seraj postaja za karavane deva na drevnom -utu svile sufizam islamski misti.izam 'alvar kamiz dimije Cvre1aste #laeD i duga ko'ulja, tj. odje1a koju u Afganistanu i -akistanu nose i mu'kar.i i 2ene 'erijat islamski zakon sura islamsko vije1e tor opijum visoke vrijednosti ulema islamski intelektuala.Y jednina je alim umma zajedni.a svi# muslimana, islamski svijet op1enito zekat islamski porez za siroma#e, a odgovara iznosu od !,@F oso ne imovine 9odatak E 3I/4$A/&$A Akiner, +irin, Islami. -eoples oft#e Soviet &nion, 7egan -aul International, 3ondon, 1(>*. Allvvort#, 4dIard, /#e Modem &z eks from t#e 1?l# ;enturK to t#e -resent, :oover Institute -ress, 1((". ArneK, =eorge, Afg#anistan, Mandarin, 3ondon, 1((". Arnold, Ant#onv, /#e Bateful -e le, Afg#anistan s $ole in t#e Bali oft#e Soviet 4mpire, -residio -ress, 7alifornija, 1((*. 6a ur, 6a ur%Nama, u prijevodu Nette 6everidge, Sang%e%Meel -u% li.ations, 3a#ore, 1()(. 6attuta, I n, /ravel in Asia and Afri.a 1*!@%1*@?, $outledge and 7egan -aul, 3ondon, 1(>?. 6ennigsen, AleMandre i Lim us#, 4nders, Muslim National ;ommu%nism in t#e Soviet &nion, a $evolutionarK Struggle for t#e -ost%;olonial Lorld, &niversitv of ;#i.ago -ress, ;#i.ago, 1()(. 6ennigsen, AleMandre i Lim us#, 4nder, Muslims oft#e Soviet 4mpire, ;. :urst and ;o., 3ondon, 1(>@. 6ennigsen, AleMandre i Lim us# 4nders, MKsti.s and ;ommissars, Sufism in t#e Soviet &nion, &niversitv of ;alifornia -ress, 6erke%leK, 1(>@. 6Kron, $o ert, /#e $oad to OMana, Ma.millan, 3ondon, 1(*). ;#ase, $o ert, 7ennedv, -aul i :ill, 4milK, /#e -ivotal States. A NeI A#med $as#id, /ali ani BrameIorkfor &S-oli.K in t#e 9eveloping Lorld, L. Norton and ;o., 1(((. ;ordovez, 9iego i :arrison, Selig, Out of Afg#anistan, /#e Inside

149

Talibani

StorK oft#e Soviet Lit#draIal, OMford &niversitv -ress, 1((@. 9upree, 3ouis, Afg#anistan, -rin.eton &niversitv -ress, 1(>". 9upree, Nan.K :at.#, A :istori.al =uide to Afg#anistan, Afgani% stanska turistika organiza.ija, 7a ul, 1()". 9upree, Nan.K :at.#, A :istori.al =uide to 7a ul, Afganistanska turistika organiza.ija, 7a ul, 1()". 4&eston, :arold, /#e =eneral against t#e 7remlin. AleMander 3e ed, -oIer and Illusion, 3ittle 6roIn and ;o., 3ondon, 1((>. =#ani, A dul, A 6rief -oliti.al :istorK of Afg#anistan, Najaf -u % lis#ers, 3a#ore, 1(>(. =oodIin, 5an, ;aug#t in t#e ;rossfire, 4. -. 9utton, NeI Jork, 1(>). =rousset, $ene, /#e 4mpire oft#e Steppes, a :istorK of ;entral Asia, $outgers &niversitv, 1()". :opkirk, -eter, /#e =reat =ame, 5o#n MurraK, 3ondon, 1()". :opkirk, -eter, Setting t#e 4ast A laze, 5o#n MurraK, 3ondon 1(>?. :untington, Samuel -, /#e ;las# of ;ivilizations and t#e $emaking oft#e NeI Lorld Order, Simon and S#uster, NeI Jokr, 1(EE. Ignatieff, Mi.#ael, /#e /Varrior s :onor, 4t#ni. Lar and t#e Modem ;ons.ien.e, Vintage, NeI Jork, 1(((. 7aplan, $o ert, /#e 4nds oft#e 4art#, a 5ourneK to t#e Brontiers of Anar.#K, Vintage 6ooks, 1((). 7#an, $iaz, &ntKing t#e Afg#an 7not, Negotiating Soviet Lit#dra% Ial, 9uke &niversitK -ress, 1((1. 7#ilji, 92alaludin, Muslim ;ele rities of ;entral Asia, Sveuili'te -e'avar, 1(>(. Magnus, $alp# i Na K, 4den, Afg#anistan, Mulla#, MarM and Muja% #id, :arper ;ollins, Indija, 1((>. MaleK, Lilliam CurednikD, Bundamentalism $e ornG Afg#anistan and t#e /ali an, ;. :urst, 3ondon, 1((>. Marsden, -eter, /#e /ali an, Lar, $eligion and t#e NeI Order in Afg#anistan, <ed 6ooks, 3ondon, 1((>. 9O9A/A7 M.;oK, Alfred i 6lo.k, Alan, Lar on 9rugs, Studies in t#e Bailure of &SNar.otis -oli.K, LestvieI -ress, 1((!. Met.alf, 6ar ara, Islami. $evival in 6ritis# India 1>E" %1("", $oKal 6ook ;ompanK C7raljevsko poduze1e za knjigeD, Islama ad, 1(>!. Mousavi, Sajed Askar, /#e :azaras of Afg#anistan, an :istori.al, ;ultural, 4.onomi. and -oliti.al StudK, ;urzon -ress, 3ondon, 1((>. Naumkin, VitalK, State, $eligion and So.ietK in ;entral Asia, It#a.a -ress, $eading, 1((*. NeI K, 4ri., A S#ort Lalk in t#e :indu 7us#, -i.ador, 1()?. Noelle, ;#ristine, S/ate and /ri e in Nineteent#%;enturK Afg#anistan, ;urzon -ress, 3ondon, 1((). Ol.ott, Mart#a 6rill, ;entral Asia s NeI States, &S Institute of -ea.e, 1((E. Olsen, Asta, Islam and -oliti.s in Afg#anistan, ;urzon -ress, 3ondon, 1((@. -ettifer, 5ames, /#e /urkis# 3a Krint#%Ataturk and t#e NeI Islam, -enguin 6ooks, 3ondon, 1((). -olo, Marko, /#e /ravels of Mar.o -olo C-utovanja Marka -olaD, 9ell -u lis#ing, NeI Jork, 1(E1. $aIlinson, :enrK, 4ngland and $ussia in t#e 4ast, 1>)@, reprint, In% dus -u li.ations, 7arai, 1(>(. $oK, Olivier, Afg#anistan, from :olK Lar to ;ivil Lar, -rin.eton &niversitv, 1((@. $oK, Olivier, /#e Bailure of -oliti.al Islam, I. 6. /auris, ;am ridge, 3ondon, 1((@. $oK, Olivier, Islam and $esistan.e in Afg#anistan, ;am ridge &ni% versitK -ress, 1(>E. $oKal =eograp#i.al So.ietK, /#e ;ountrK of t#e /urkomans, $oKal =eograp#i.al So.ietK, 3ondon, 1()). $u in, 6arnett, /#e Bragmentation of Afg#anistan, State Bormation and ;ollapse in t#e International SKstem, Jale &niversitK -ress, NeI:aven, 1((@.

150

Talibani

A#med $askid, /ali ani $u in, 6arnett, /#e Sear.# for -ea.e in Afg#anistan, Brom 6uffer State to Bailed State, Jale &niversitK -ress, NeI :aven, 1((@. $u in, 6arnett i SnKder, 5a.k, -ost%Soviet -oliti.al Order, ;onfli.t and State 6uildin, $outledge, 3odnon, 1((>. SeIard, 9esmond, /#e Monks of Lar, t#e MilitarK $eligious Orders, -enguin, 3ondon, 1()!. S#afQat, Saeed, ;ivil Militarj $elations in -akistan, Brom <. A. 6uto to 6enazir 6uto, LestvieI -ress, 1((>. Sikorski, $adek, 9ust oft#e Saints, ;#atto and Lindus, 3ondon, 1(>(. /apper, $i.#ard, /#e ;onfli.t of/ri e and State in Afg#anistan, ;room :elm, 3ondon, 1(>*. Verrier, Ant#onK, Bran.is Joung#us and and t#e =reat =ame, 5onat#an ;ape, 3ondon, 1((1. Mediji, -akistan, 9oIn, Brontier -ost, t#e Nation, t#e NeIs, :erald SA9, International :erald /ri une, NeI Jork /imes, Las#ington -ost, 3os Angeles /imes Ostalo, Agen.ija Bran.e -ress CAB-D, Asso.iated -ress CA-D, $euters, InterfaM, Bar 4astern 4.onomi. $evieI, t#e 4.onomist, t#e =uardian, t#e Independent, 3e Monde 6ilje'ke &vod 1 :untington, Samuel $, /#e ;las# of .ivilizations and t#e $emaking oft#e NeI fVorld Order, Simon and S#uster, NeI Jork, 1((E. ! Verrier, Ant#onv, Bran.is Joung#us and and t#e =reat =ame, 5onat#an ;ape, 3ondon, 1((1. * -olo, Mar.o, /#e /ravels ofMar.o -olo, 9ell -u lis#ing, NeI Jork, 1(E1. ? 6a ur%Nama, u prijevodu Nette 6everidge, Sang%i%Meel -u li.ations, 3a#ore, 1()(. @ Noelle, ;#ristine, State and /ri e in Nineteent# ;enturK Afganistan, ;urzon -ress, 3ondon, 1((). E $u in, 6arnett, 0Afganistan t#e forgotten .risis0, $efugee SurveK OuarterlK, svezak 1@., roj !, &N:;$, 1((E. -rvo poglavlje 1 Amerika je pomo1 poela 1(>". sa svotom od *" milijuna dolara, godine 1(>*. narasla je na >" milijuna dolara, 1(>@. na !@" milijuna dolara, 1(>E. na ?)" milijuna dolara a od 1(>). do 1(>(. na E*" milijuna dolara. SA9 su pomo1 slale sve do pada 7a ula u ruke mud2a#edina, 1((!. Od 1(>E. do 1(>(. ukupna amerika pomo1 mud2a#edinima iznosila je vi'e od jedne milijarde dolara godi'nje. $u in 6arnett, 0Afganistan t#e forgotten .risis0, $efugee SurveK OuarterlK, svezak 1@., roj !, &N:;$, 1((E. ! Napravio sam nekoliko intervjua s mulom :asanom u 7anda#aru tijekom 1((@., 1((E. i 1((). * 9upree, Nan.K :at.#, A :istori.al =uide to Afganistan C-ovijesni vodi po AfganistanuD, Afganistanska turistika organiza.ija, 7a ul, 1()". ? =odine 1((E. i 1((). napravio sam nekoliko intervjua s mulom =ausom. @ Jusufzai, $a#imulla#, 0/ali an #ead saKs $a ani sa otaging &N pea.e efforts0 CVo8a /ali ana ka2e kako $a ani sa otira mirovne napore &N%aD, NeIs, !. veljae 1((@. E Ovaj profil mule Omara napravljen je tijekom intervjua s desetinama tali anski# voda u razdo lju od pet godina. <a#valan sam i lan.ima $a#imulla#a Jusufza%ija, jer je on jedini novinar koji je intervjuirao Omara. A#med $as#id, /ali ani ) =oldlen erg, Suzanne, 0-la.e I#ere t#e /ali an egan and .ertaintv ends0 C/amo gdje poinju /ali ani i zavr'ava sigurnostD, t#e =uardian, 1*. listopada 1((E. > 6urns, 5o#n and 3evine, Steve, 0:oI Afg#ansN stern rulers took #old0, NeI Jork /imes, 11. prosin.a 1((E. ( 9aIn, ?. studenoga 1((?. 1" 6ili su to veleposlani.i SA9%a, Velike 6ritanije, +panjolske, Italije, 7ine i 5u2ne 7oreje. & toj su delega.iji ili i du2nosni.i &jedinjeni# naroda. 11 Intervjui s vi'im pakistanskim du2nosni.ima i prijevozni.ima u 7eti, o2ujka 1((@. 1! 9avi', Ant#onv, 0:oI t#e /ali an e.ame a militarv for.e0, u knjizi, MaleK, Lilliam CurednikD, Bundamentalism $e ornG Afg#anistan and t#e /ali an, ;. :urst, 3ondon, 1((>. 9avi' donosi do sada najpodro niji vojni prikaz zauzimanja Spin 6aldaka i 7anda#ara od /ali ana.

151

Talibani

1* Intervjui s du2nosni.ima -akistanske tajne slu2 e, iz travnja 1((@. 1? Muslim, 1). studenoga 1((?. 1@ /#e Nation, 1>. veljae 1((@. 1E 9aIn, 1>. o2ujka 1((@. 9rugo poglavlje 1 SeIard, 9esmond, /#e Monks of Lar, t#e MilitarK $eligious Orders, -enguin, 3ondon, 1()!. Veliki vojni redovi, Vitezovi templari, Vitezovi #ospital.i i /eutonski vitezovi, osnovani su u dvanaestome stolje1u. ! Intervjui s tali anskim vojni.ima, 7anda#ar, o2ujka 1((@. * Sikorski, $adek, 9ust oft#e Saints, ;#atto and Lindus, 3ondon, 1(>(. ? 6Kron, $o ert, /#e $oad to OMiana, Ma.millan, 3ondon, 1(*). @ 6Kron je o svom prvom susretu s minaretima napisao, 0Nikakva fotografija ni opis ne mogu doarati nji#ove plave oje% oju gro28a i a2urno plavu, ni zamr'ene vijuge 'to te plave oje ine tako du okima i sjajnoma. & podno2ju, koje je osmo%rostrano, na stupovima od ijelog mramora ukra'enim aroknim kufikom, mje'avinom 2ute, ijele, maslinasto zelene i oje r8e, s dvjema nijansama plave u mno'tvu .vije1a, s ara eskama i napisima tako savr'enim kao na uzorku 'ali.e za aj0. C6Kron, /#e $oad to OMianaD. E 9upree, Nan.K :at.#, A :istori.al =uide to Afg#anistan, Afganistanska turistika organiza.ija, 7a ul, 1()". ) Intervju s Ismailom :anom, rujna 1((*. > Intervju s mulom Lakilom S#madom, 7anda#ar, svi nja 1((@. ( 9upree, A :istori.al =uide to Afg#anistan. /re1e poglavlje 1 Intervju s Ma#mudom Mestirijem u Islama adu, !. veljae 1((E. Vidi i, $as#id, A#med, 0Masud readK to laun.# offensive saKs Mestiri0, t#e Nation, ?. veljae 1((E. ! AB-, 0&lema de.lare 5i#ad against $a ani0, t#e Nation, ?. travnja 1((E. 6I&4+74 * Intervju s Lakilom u 7anda#aru, o2ujka 1((E. ? Intervjui s pakistanskim diplomatima i djelatni.ima tajne slu2 e, Islama ad, veljae 1((E. @ AB-, 0/ali an readK to negotiate0, t#e Nation, *. travnja 1((E. E Intervjui s amerikim i pakistanskim diplomatima, Islama ad, veljae 1((@. Vidi i, $as#id, A#med, 0Afg#anistan, -roMK Lar is a.k0, t#e Lorld /odaK, /#e $oKal Institute of International Affairs, o2ujka 1((E. ) AB-, 7a ul, 0Senator :ank 6roIn meets Masud in 7a ul0, t#e Nation, >. travnja 1((E. $adi potpunijeg opisa uloge Amerike u usponu /ali ana vidi /rinaesto poglavlje. > AB-, 6agram, 0$ap#ael saKs &S interest in Afg#anistan in.reasing0, t#e Nation, !". travnja 1((E. ( Intervju s $o inom $ap#elom, Islama ad, 1>. travnja 1((E. 1" A--, Las#ington, 0&S Iants pea.e, sta le Afg#anistan0, t#e Nation, 11. svi nja 1((E. $ap#el je politiku SA9%a iznio u jednom svjedoenju pred Senatskim od orom za vanjske odnose u Las#ingtonu. 11 Intervju s predsjednikom $a anijem, 7a ul, kolovoza 1((E. 1! AB-, 7a ul, 0:oll flaKs /ali an for ro.ket atta.ks0, t#e Nation, *1. srpnja 1((E. 1* Intervjui s nekoliko pakistanski# i afganistanski# izvora. Vidi i, $u in, 6arnett, 0Afg#anistan t#e forgotten .risis0, $efugee SurveK OuarterlK, svezak 1@., roj !, &N:;$, 1((E. 1? 9avi', Ant#onK, 0:oI t#e /ali an e.ame a militarK for.e0, u knjizi MaleK, Lil%liam, urednik, Bundamentalism $e ornG Afg#anistan and t#e /ali an, ;. :urst, 3ondon, 1((>. 1@ Ova se pria temelji na vi'e intervjua s du2nosni.ima &N%a i s Masudom oso no, tijekom 1((E. i 1((). -ostoje i izvje'1a da se Nad2i ulla# nadao kako 1e se nagoditi s tali anima jer su ili sunarodnja.i pa da je zato dragovoljno napustio predstavni'tvo &N%a. 1E :an, 6e#roz, 0/ali an .ommander admits ordering Naji Ns killing0, t#e NeIs, 1E. veljae 1((>. Mula $azakje u jednom intervjuu priznao daje izdao zapovijed za Nad2i ulla#ovo smaknu1e. $ekao je, 0Svojim smo vojni.ima rekli da Naji a u iju na li.u mjesta i odma#. /o je ilo nu2no jer je io odgovoran za pokolj tisu1a Afganistana.a0. Mula Omar imenovao je $azaka zapovjednikom tali an%ski# snaga koje su 1((E. zauzele 7a ul. & svi nju 1((). zaro ile su ga 9ostu%move snage, ali je kasnije oslo o8en.

152

Talibani

1) 6urns, 5o#n, 0Lit# sugared tea and .austi. rules, and Afg#an leader eMplains #imself, NeI Jork /imes, !?. studenoga 1((E. 1> Jousufzai, $a#imulla#, 0/#e leader no odK knoIs0, NeIs, *". o2ujka 1((). Aetvrto poglavlje 1 -akistanski diplomatski izvori rekli su mi daje -akistan 9ostumu dao deset milijuna dolara kako i se ovaj pridru2io tali anima. Iran muje dao gotovo jednaku A#med $askid, /ali ani 6I354+74 svotu kako i ga zadr2ao na protivnikoj strani. ! 3evine, Steve, 04nemies of 4nemies0, NeIsIeek, !1. listopada 1((E. * 9ostum je pozvao Malika s rati'ta 6agdis u Mazar ali je ovaj od io do1i i izjavio je kako ga 9ostum planira u iti. 0/ime je pokrenuo udar na 9ostuma0, rekao mi je jedan stariji pakistanski general u Islama adu, !@. svi nja 1((). ? -akistanski ministar vanjski# poslova =o#ar AKu izdao je !@. svi nja 1((). priop1enje kojim je produ2io priznanje i rekao kako je kriza u Afganistanu rije'ena jer su tali ani osnovali vladu 'irokog spektra. 0Smatramo da nova vlada ispunjava sve kriterije za de jure priznanje. Ona sada stvarno kontrolira ve1inu afgani%stanskog teritorija i predstavlja sve etnike skupine u zemlji0, rekao je. Samo nekoliko sati nakon te izjave tali ani su istjerani iz Mazara. @ /ali ani su zaro ili Ismaila :ana i oko )"" njegovi# vojnika nakon 'to ga je Malik pozvao na veeru a potom pustio tali ane da ga u#ite. Izdati gosta u svom domu u Afganistanu je nezamisliv in. Vidi i, $as#id, A#med, 0@@" -akistani students .aptured K Afg#an opposition0, Nation, 1?. srpnja 1((). E -rema intervjuima s du2nosni.ima &N%a i Me8unarodnog od ora ;rvenog kri2a u 7a ulu, odr2anim u srpnju 1(()., Malik je u Maimani dr2ao 1""" tali ana, u S#e erg#anu 1""" a u Mazaru >"". Masudje u -and2'iru dr2ao izme8u E"" i )"" nji#ovi# zaro ljenika. Snage generala Naderija, sjeverno od tunela Salang, dr2ale su 1"" tali ana, koliko i snage stranke :iz %i La#dat. -rema &N%u, Malik je u Mazaru dr2ao !"" -akistana.a i jo' !!@ u Maimani a Masud i# je dr2ao 1"" u 9olini -and2'ir, dok i# je :alili dr2ao @". ) Intervju s :akanijem, 7a ul, 1!. srpnja 1((). > Intervju s A asom, 7a ul, 1@. srpnja 1((). ( Intervju s uz ekim diplomatima, Islama ad, @. srpnja 1((). Vidi i, $as#id, A#med, 0:ig#lv eMplosive. $enevved fig#ting alarms ;entral Arian neig# ours0, Bar 4as%tern 4.onomi. $evieI, 1!. srpnja 1((). 1" Intervju s :akanijem, 7a ul, 1!. srpnja 1((). Vidi i, $as#id, A#med, 0Afg#an fa.tions fa.e serious internal divisions0, Nation, 1E. srpnja 1((). 11 -eters, =ret.#en, 0Massa.res prompt fears of et#ni. es.alation0, A-, 1@. veljae 1((>. 1! Jousufzai, $a#imulla#, 09ostum uneart#s mass graves0, NeIs, 1E. studenoga 1((). 1* AB-, 0/ali an massa.re site dis.overed in Afg#anistan0, 1E. prosin.a 1((). 1? -eters, =ret.#en, 0Massa.res prompt fears of et#ni. es.alation0, A-, 1@. veljae 1((). 1@ 7onferen.ija za novinare Nor erta :olla, Islama ad, 1>. listopada 1((). 1E Izvje'1a novinski# agen.ija. Vidi i, $as#id, A#med, 0/ali an #old 6onino in #os%pital Iard0, 9ailK /elegrap#, *". rujna 1((). Me8u zadr2anima u olni.i ila je i ;#ristiane Amanpour iz ;NN%a. 1) /ali anski su vode aludirali na te osje1aje ve1 u srpnju, u razgovoru sa mnom u 7a ulu. Mevlane Bazl%ur $a#man i Sami ul%:ak, vo8e odvojeni# frak.ija stranke k 5amiat%i%&lema Islam, koja je podupirala tali ane, izjavili su u -akistanu da su &jedinjeni narodi leglo 'pijuna i antiislama i da su zamolili mulu Omara da istjera predstavni'tva &N%a iz zemlje. 1> /i# 'est susjedni# zemalja ile su, -akistan, Iran, /urkmenija, &z ekistan, /ad2ikistan i 7ina. 1( AB-, 0&N ;#ief slams outside for.es for fuelling Afg#an .onfli.t0, (. studenoga 1((). !" Izvje'1e glavnog tajnika &N%a, 0/#e situation in Afg#anistan and its impli.ations for intemational pea.e and se.uritv0, 1?. studenoga 1((). -eto poglavlje

153

Talibani

1 Mousavi, Sajed Askar, /#e :azaras of Afg#anistan, an :istori.al, ;ultural, 4.onomi. and -oliti.al StudK, ;urzon -ress, 3ondon, 1((>. Ovo je jedino novije djelo o :azarima, koji su izvan Afganistana malo poznati. ! 9r. $a#i dala mi je sve2anj svoji# pjesama na jeziku dari kad sam, u prosin.u 1(()., io u :azarad2atu. <a#valan sam du2nosni.ima &N%a za prijevod ti# pjesama. Intervju s 3a#darom 6ra#imijem, >. travnja 1((). ;rossete, 6ar ara, 0&N Ns impatien.e groIs over Afg#an restri.tions on Aid Iorkers0, NeI Jork /imes, 1?. srpnja 1((>. AB-, 0/ali an reje.t Iarnings of aid pull%out0, 1E. srpnja 1((>. Intervjui s pakistanskim du2nosni.ima i stranim diplomatima u Islama adu, o2ujka 1((>. Vidi i, $as#id, A#med, 0Massive arms supplies rea.# ali Afg#an fa.tions0, Nation, 1*. o2ujka 1((>. Lin.#ester, Mi.#ael, 04t#ni. .leansing in Afg#anistan0, AsiaIeek, E. studenoga 1((>. Intervjui &N:;$%a s pre2ivjelima, koji su kasnije po jegli u -akistan. -ose no izvje'1e &N:;$%a glavnom tajniku &N%a. :alal je islamski o redni nain u ijanja 2ivotinja tako da im se prereze grkljan i ispusti krv. Izvje'1e :uman $ig#ts Lat.#%a, 0Afg#anistan, t#e massa.re in Mazar%e +arifN, studenoga 1((>. 1* Intervjui s pakistanskim diplomatima i djelatni.ima tajni# slu2 i, jednim iranskim i jednim turkmenskim diplomatom, u A'#a adu i Islama adu, kolovoza 1((>. 1? /o mi je oso no priop1io jedan me8unarodni du2nosnik koji je razgovarao sa zatoeni.ima u kanda#arskom zatvoru. 1@ $euters, 0/ali an lame ;linton s.am for atta.s0, !1. kolovoza 1((>. 1E /o mi je oso no javljeno iz 6amijana. 1) Izvje'1e Vije1a sigurnosti &N%a, >. prosin.a 1((>. 1> 6oustanv, Nora, 06usK are t#e pea.emakers0, IVas#ington -ost, 1". sijenja 1((>. 1" 11 1! 1( Izvje'1e Vije1a sigurnosti &N%a, (. prosin.a 1((>. +esto poglavlje 1 & devetom su se stolje1u pojavile etiri 'kole islamskog zakona, a to su, :anafi, Maliki, S#afi i :an ali. +kola :anafi temeljila se na o iajnoj praksi i ila je najlak'a. ! & tim se medresama ue sljede1i predmeti, uenje 7urNana napamet, tumaenje 7urNana, islamsko pravosu8e, islamski zakon, 2ivot i izreke proroka Mu#ameda, 'irenje 6o2je rijei, islamska filozofija, arapski jezik i matematika. * Magnus, $alp# i Na K, 4den, Afg#anistan, Mulla#, Maru and Muja#id, :arper ;ollins, Indija, 1((>. <a#valan sam autorima ove knjige za do ar prikaz povijesti islama u Afganistanu. ? 6attula, I n, /ravel in Asia and Afri.a 1*!@%1*@?, $outledge and 7egan -aul, 3ondon, 1(>?. Vidi i $as#id, A#med, 0/#e $evival of Sufism0, Bar 4astern 4.onomi. $eviI, 1). prosin.a 1((!. @ $oK, Olivier, Afg#anistan, from :olK Lar to ;ivil Lar, -rin.eton &niversitv -ress, 1((@. E $oK, Olivier, /#e Bailure of-oliti.al Islam, I. 6. /auris, 3ondon, 1((?. ) $oK, /#e Bailure of-oliti.al Islam > :untington, Samuel, /#e ;las# of ;ivilizations and t#e $emaking oft#e Lorld Order, Simon and S.#uster, NeI Jork, 1((E. ( Met.alf, 6ar ara, 0Islami. $evival in 6ritis# India 1>E"%1(""0, $oKal 6ank ;ompanK, Islama ad, 1(>!. 1" Met.alf, vidi gore. 11 Olsen, Asta, Islam and -oliti.s in Afg#anistan, ;urzon -ress, 3ondon, 1((@. Ovo je naj olja knjiga o povijesnom odnosu islama i afganistanske dr2ave. 1! S#afQat, Saeed, ;ivil MilitarK $elations in -akistan, from !. A, 6uto to 6enazir 6uto, LestvieI -ress, SA9, 1((>. 1* Izvje'1e tajne slu2 e dostavljeno ka inetu premijera Navaza +arifa 1((!. 1? 5&I je uvijek uspijevao osvojiti samo mali roj zastupniki# mjesta u Narodnoj skup'tini i u -okrajinskoj skup'tini 6aluistana. Na iz orima za -okrajinsku skup'tinu iz 1(>>. osvojio je deset mjesta, 1((". 'est mjesta, 1((*. tri mjesta a 1(()., uz pomo1 tali anski# glasova, sedam mjesta.

154

Talibani

Na iz orima za Narodnu skup'tinu 1(>>. godine osvojio je etiri mjesta na podruju 6alus#istana, a godine 1(("., 1((*. i 1((). po dva mjesta. 1@ /u se u rajaju, ministar unutarnji# poslova mula :air#va, ministar zdravstva A as, ministar informiranja Mutakui, ministar industrije A#mad 92an, :akani, ministar za pogranina pitanja 7alamudin, 'ef vjerske poli.ije Mansur, ministar za poljoprivredu Arif i zamjenik ministra finan.ija. $adi daljnji# pojedinosti, vidi 9odatak. 1E Intervju s mevlanom Sami ul%:akom, veljae 1(((. 1) Aasopis :erald, 06inori medressa0, prosin.a 1((). 6I354+74 1> Nakon 'to i# je ;lintonova vlada 1(>>. svrstala kao skupinu koja podupire me8unarodni terorizam, promijenili su ime u :arkat%ul%Muja#eddin. Sedmo poglavlje 1 Sikorski, $adek, 9ust oft#e Saints, ;#atto and Lindus, 3ondon, 1(>(. Ovo je najopse2niji prikaz sastanka vi'i# asnika. ! Magnus, $alp# i Na K, 4den, Afg#anistan, Mulla#, MarM and Muja#id, :arper ;ollins, Indija, 1(>>. <a#valan sam autorima ove knjige za vrlo korisnu podjelu mud2a#edinskog vodstva. * & Afganistanu ima *1 pokrajina CvilajetaD, a na elu svake nalazi se guverner CvaliD. Svaka je pokrajina podijeljena na okruge CulusvaliD i podokruge Calak%dariD. 7a ul je podijeljen na dijelove zvane kartovi, koji se opet dijele na manje op1ine zvane na#ije. ? <a svoji# sam posjeta 7a ulu koristio svaku priliku i pitao ministre kako zami'ljaju udu1u tali ansku vladu. Svaki je imao drukije mi'ljenje i ilo je jasno da o tome puno ne razmi'ljaju. @ Al%Majalla#, !*. listopada 1((E. Intervju za jedan arapski asopis. E Intervju s autorom, 7anda#ar, o2ujka 1((). ) Nation, 0Bour killed in revolt against /ali an0, 1". sijenja 1((>. > Intervjui s djelatni.ima me8unarodni# #umanitarni# organiza.ija u 7anda#aru, koji su poznavali seoske starje'ine, Islama ad, veljae 1((>. ( Intervjui s iv'im zatvoreni.ima kanda#arskog zatvora. 1" AB-, 0/ali an arrest dozens of alleged .oup plotter0, !*. listopada 1((>. Osmo poglavlje 1 $u in, 6arnett, /#e Bragmentation of Afg#anistan, State Bormation and ;o%llapse in t#e International SKstem, Jale &niversitK -ress, 1((@. ! 6raudel, Berdinand, A :istorj of ;ivilizations, -enguin 6ooks, 3ondon, 1((*. * Intervju s Maulvizadom, 7a ul, lipnja 1((). ? -okazatelji razvoja &N9-%a, 1((@. @ Izjava &NO;:A%e, listopada 1((E. E Izjava &NI;4B%a, 11. prosin.a 1((>. ) $u in, 6arnett, /#e Bragmentation of Afg#anistan, State Bormation and ;o%llapse in t#e International SKstem > 0In t#e Biring 3ine, Lar and ;#ildrenNs $ig#ts0, AmnestK International, 1(((. ( Anders, Bange, 09iffi.ulties and OpportunitiesY ;#allenges of Aid in Afg#anistan0, referat na +tok#olmskoj konferen.iji o Afganistanu, !?. veljae 1(((. 1" Vali, Sima, 0Statement on Afg#anistan0 CIzvje'1e o AfganistanuD, dano Od oru za ljudska prava amerikoga 7ongresa, *". listopada 1((). =ospo8a Vali je direktori.a organiza.ije $efugee Lomen in 9evelopment. 11 Intervju s Maulvizadom, 7a ul, lipnja 1((). 1! &NI;4B je dao slu2 eno priop1enje 1". studenoga 1((@. a organiza.ija Save t#e A#med $as#id, /ali ani 6I354+74 ;#ildren >. o2ujka 1((E. 1* Intervju u 7a ulu, lipnja 1((E. 1? 9upree, Nan.K :at.#, 0Afg#an Iomen under t#e /ali an0, u knjizi Bundamen%talism $e ornG Afg#anistan and t#e /ali an, MaleK, Lilliam, urednik, ;. :urst, 3ongon, 1((>. 1@ -oIer, ;arla, 0;itK of Se.rests0, NeIsIeek, 1*. srpnja 1((>. Ovaj njezin divan i tragian lanak, napisan s puno nada#nu1a, uvelike je utje.ao na pripadni.e amerikog feministikog pokreta. 1E &NO;:A, izjava, *1. listopada 1((E.

155

Talibani

1) AB-, 0One survives /ali an deat# senten.e for sodomv0, !>. veljae 1((>. 1> 6urns, 5o#n, 0Lit# sugared tea and .austi. rules, and Afg#an leader eMplains #imself, NeI Jork /imes, !?. studenoga 1((E. 1( A-, 0/ali an restri.t musi.0, 1>. prosin.a 1((E. !" $euters, 0Iranian leader a..uses /ali an of defaming Islam0, ?. listopada 1((E. 9eveto poglavlje 1 <a#valan sam za intervjue s du2nosni.ima &N9;-%a u Islama adu i za nji#ovu pomo1 oko opisivanja pro.esa uzgoja maka i proizvodnje opijuma. ! Intervjui, 7anda#ar, svi nja 1((). Vidi i, $as#id A#med, 09rug t#e infidels0, Bar 4astern 4.onomi. $evieI, svi nja 1((). * I id. ? 3its.#ultz, 3aIren.e, 0-akistan, t#e 4mpire of :eroin0, u knjizi M.;oK, Alfred i 6lo.k, Alan, Lar on 9rugs. Studies in t#e Bailure of &S Nar.oti.s -oli.K, Lest%vieI -ress, 1((!. @ $u in, 6arnett, /#e Bragmentation of Afg#anistan, State Bormation and ;o%llapse in t#e International SKstem, Jale &niversitK -ress, 1((@. E 3ifs.#ulz, 3avvren.e, 0-akistan, t#e 4mpire of :eroin0, u M.;oK, Alfred i 6lo.k, Alan, op. .it. ) $as#id, A#med, 09angerous 3iaisons0, Bar 4astern 4.onomi. $evieI, 1E. travnja 1((>. > Intervjui s du2nosni.ima &N9;-%a i 94A%e, o2ujka 1((>. ( Intervjui s iranskim du2nosni.ima, /e#eran, o2ujka 1((>. $as#id, A#med, 09angerous 3iaisons0 1" O servatoire =eopolitiQue de 9rogues, -ariz, 0$eport on /urkmenistan0, o2ujka 1(((. 11 Intervju s predsjednikom Akajevim, 9avos, +vi.arska, !(. lipnja 1(((. 1! Intervju s veleposlanikom, Islama ad, svi nja 1((>. 1* Izvje'1e &N9;-%a, !@. listopada 1((>. 1? Intervju s -inom Arla..#ijem u 9avosu, sijenja 1(((. 1@ Intervju s Arifom, 7a ul, svi nja 1((). 1E Intervju s 5anom, 7a ul, svi nja 1((). 1) &red &N%a za razminiranje Afganistana. &N i nevladine organiza.ije nekoliko su godina govorili da u Afganistanu ima vi'e od deset milijuna mina. =odine 1((). izjavili su kako je ta rojka pretjerana te da i za toliko mina, dana'njom rzinom razminiranja, tre alo pet tisu1a godina da se Afganistan oisti od mina. Svjetska anka upravo finan.ira jedno pre.iznije izvje'1e o stanju mina u Afganistanu, ali se pro.jenjuje da se pod minama jo' uvijek nalazi nekoliko tisu1a etvorni# kilometara. Od 1((!. do 1(((. oi'1eno je samo 1(F miniranoga podruja, uglavnom u velikim gradovima. 1> Intervju s ;estarijem, Islama ad, lipnja 1((). 9eseto poglavlje 1 Intervjui s pakistanskim ministrima u vladi premijera <ie ul%:aka. ! $oK, Olivier, Afg#anistan, from :olK Lar to ;ivil Lar, -rin.eton &niversitK -ress, 1((@. * I id. ? :untington, Samuel, /#e ;las# of ;ivilizations and t#e $emaking ofLorld Or%der, Simon and S.#uster, NeI Jork, 1((E. @ Intervjui 'to sam i# oso no vodio s 6in 3adenovim prijateljima u Saudijskoj Ara iji i u 3ondonu, 1((!., 1((*. i 1(((. E AB-, 03aden planned a glo al Islami. revolution in 1((@0, !). kolovoza 1((>. ) Al%A#ram, 0IntervieI Iit# Masud0, vodio, Ja#Ka=anim, 1(. kolovoza 1((). > =ia.omo, ;arol, 0&S lists Saudi usinessman as eMtremist sponsor0, Las#ington -ost, 1?. kolovoza 1((E. ( AB-, 06in 3aden training Koung Islamists, alleges 4gKpt0, 1>. veljae 1((). 1" :iro, 9ilip, 0Islami. militants, on.e en.ouraged K t#e &S, noI t#reaten it0, t#e Nation, NeI Jork, 1@. veljae 1(((. 11 Aasopis /ime, 0IntervieI Iit# 6in 3aden0, 11. sijenja 1(((. 1! Aasopis /ime, 0Inside t#e #unt for Osama0, !1. prosin.a 1((>. 1* Aasopis NeIsIeek, 0Making a sKm ol of terror0, 1. o2ujka 1(((. & tom se lanku, pozivaju1i se na amerike izvore, tvrdi kako je 6in 3aden io ukljuen u sva ta teroristika djela. 1? Intervjui s al2irskim i egipatskim diplomatima i politiarima u Islama adu tijekom 1((!. i 1((*. 1@ =lo al Intelligen.e &pdate, 06anglades# Movement #ig#lig#ts neI -an%lslami. identitK0, !). sijenja 1(((.

156

Talibani

1E =lo al Intelligen.e &pdate, 0-ossi le 6in 3aden group attempts transit t#roug# MalaKsia0, 1*. sijenja 1(((. 1) $eid, /im, 0Jemeni kidnappings Iere revenge for IraQ om ing0, 9ailK /elgrap#, *. sijenja 1(((. B6I je izjavio kako 5emen.i imaju prijenosna raunala i opremu za komunika.iju i kako su u izravnoj vezi s 6in 3adenom. 1> AB-, 06in 3aden maK e targeting 6anglades#0, 1(. veljae 1(((. 1( AB-, 0Suspe.ted 6in 3aden supporters #eld in Mauritania0, @. o2ujka 1(((. !" AB-, 0Osama ankrolled 4gvptNs 5i#ad0, 1@. veljae 1(((. 6I354+74 !1 AB-, 07as#mir militant group issues Islami. dress order0, !1. veljae 1(((. -aki% stanski su politiari postajali sve za rinutiji z og aktivnosti va#a ita u 7a'miru. Intervjui s pakistanskim diplomatima, Islama ad, o2ujka 1(((. !! Aasopis /ime, 0Intervievv Iit# 6in 3aden0, 11. sijenja 1(((. !* Intervjui sa starijim pakistanskim du2nosni.ima, Islama ad, od prosin.a 1((>. do o2ujka 1(((. !? Aasopis /ime, 0IntervieI Iit# 6in 3aden0, 11. sijenja 1(((. !@ Intervjui sa starijim amerikim diplomatima, Islama ad, sijenja 1(((. 5edanaesto poglavlje 1 Intervju autora s predsjednikom Nijazovim, A'#a ad, prosin.a 1((1. ! Ameriko ministarstvo za energiju, 0/#e ;aspian Sea $egion0, listopada 1((). * $as#id, A#med, 0/#e neI =reat =ame%t#e 6attle for ;entral AsiaNs Oil0, Bar 4astern 4.onomi. $evieI, 1". travnja 1((). ? $as#id, A#med, /#e $esurgen.e of ;entral Asia, Islam or NationalismG, <ed 6ooks, 3ondon, 1((?. @ Verrier, Ant#onv, Bran.is Joung#us and and t#e =reat =ame, 5onat#an ;ape, 3ondon, 1((1. E $u in, 6arnett, 0$ussian #egemonv and state reakdovvn in t#e perip#erv, ;aus%es and .onseQuen.es of t#e .ivil Iar in /ajikistan00 u knjizi, $u in, 6arnett i Svnder, 5a.k, -ost Soviet -oliti.al Order, ;onfli.t and State 6uilding, $outledge, 3ondon, 1((>. ) I id. > Allvvort#, 4dIard, /#e Modem &z eks from t#e 1?t# ;enturj to t#e -resent, :oover Institute -ress, 1((". ( =odine 1(>(. nezaposlenost je u /urkmeniji iznosila 1>,>F, smrtnost novoro8enadi iznosila je @? na tisu1u, a u nekim pustinjskim podrujima ak do 111 na tisu1u, 'to znai daje ila deset puta vi'a nego u <apadnoj 4uropiY djeja radna snaga ila je 'iroko rasprostranjena, a z og neadekvatne zdravstvene skr i mnogi su ljudi o olijevali od 2uti.e i #epatitisa. & etvrtini olni.a nije ilo teku1e vode ni struje. Vidi, $as#id, A#med, /#e $esurgen.e of ;entral Asia, Islam or NationalismG 1" Intervju s 7ulijevim, A'#a ad, prosin.a 1((1. 11 /ijekom prve tri godine Cod 1((>. do !""".D @>F pri#oda od plina odlazilo je na pla1anje tro'kova izgradnje plinovoda iranskim kompanijama, u iznosu od 1(" milijuna dolara. 6ilo je planirano da 1e se izvoz iz 7orpedz#ea, koji je 1((>. iznosio dvije milijarde ku ini# metara godi'nje, popeti !""". godine na > milijardi ku ini# metara. 1! Na elu konzor.ija ila je kompanije -S= International, tj. zajedniko poduze1e dviju ameriki# kompanija, 6e.#tel 4nterprises i =eneral 4le.tri. ;apital Stru%.tured Binan.e =roup. 1* Studiju o isplativosti pripremaju japanska kompanija Mitsu is#i i amerika kompanija 4MMon. 1? -ettifer, 5ames, /#e /urkis# 3a Krint#%Ataturk and t#e NeI Islam, -enguin 6ooks, 1((). 1@ -etroleum Binan.e ;ompanv, 0/#e 6aku%;eK#an -ipeline0, Las#ington, svi nja 1((>. 1E <ajednika kompanija /eng#is%;#evroil najve1e je pojedinano ulaganje na podruju iv'ega Sovjetskog Saveza. Ona okuplja ;#evron, Mo il i Ar.o preko kompanije 3ukAr.o, u kojoj amerike kompanije imaju )!F dioni.a. &govor o zajednikoj proizvodnji kompanije /eng#iz% ;#evroil potpisan je u rujnu 1((*. 1) Na elu AlO;%a je 6-%Amo.o, koji o jedinjuje amerike kompanije Amerada :ess, 4MMon, -ennzoil i &no.al, s ukupnim amerikim udjelom od ?"F. /u su jo' i kompanije Statoil, Ito.#u, 9elta%:ess, $am.o, So.ar i /-AO.

157

Talibani

1> -roizvodnja jednog arela kaspijske nafte stoji @ dolara, za razliku od saudijske nafte, ija proizvodnja stoji 1,@ dolar po arelu. /ro'kovi prijevoza iznosili i daljnji# @ dolara. 1( Amerike 2idovske skupine, poput 6Nnai 6Nrit#a i Amerikog 2idovskog kongresa, o'tro su nastupile protiv Irana. !" Intervju u /e#eranu, !E. travnja 1((>. !1 9vije su kompanije Caustralski 6:- i $oKal 9ut.# S#ellD, svaka za se e, 2eljele graditi taj plinovod pa je 6:- 1((>. predao Iranu i -akistanu studiju o mogu1nosti njegove gradnje. -lin se tre ao eksploatirati iz iranskog nalazi'ta 5u2ni -ars na -erzijskom zaljevu. !! Osnivai o aju veliki# zapadni# konzor.ija 'to danas eksploatiraju naftu u srednjoj Aziji uglavnom su amerike kompanije. & nalazi'tu /eng#iz na zapadu 7a%za#stana Cgdje ;#evron i Mo il imaju )"F udjelaD i u Azer ejd2an International Operating ;ompanv Cu kojoj &mo.o, &no.al, -ennzoil i 4MMon imaju ?"FD, koje eksploatiraju naftu u 7aspijskom jezeru mogle i do !"1". godine proizvoditi 1,? milijuna arela dnevno. I druga 1e nalazi'ta, poput 7ara.#agnaka u 7aza#stanu, gdje /eMa.o ima !"F, i onoga kompanije Mo il u /urkmeniji, morati osigurati mogu1nost transporta i izvoza nafte. !* Intervju s 3a#darom 6ra#imijem, 3a#ore, >. travnja 1((>. !? 7inzer, Step#en, 0;aspian ;ompetitors in ra.e for poIer on sea of oil0, NeI Jork /imes, !?. sijenja 1(((. !@ ;songos, Brank, 0Offi.ial outlines &S poli.v0, $B4P$3 NeIsservi.e, 1>. o2ujka 1(((. 9vanaesto poglavlje 1 Intervju s ;arlosom 6ulg#eronijem u Islama adu u lipnju 1(()., koji je s prekidima trajao nekoliko dana, i ponovno, *". sijenja 1(((., u 9avosu, +vi.arska. & o a smo navrata razgovarali vrlo op'irno, slu2 eno i neslu2 eno. Vjerujem da su to ili njegovi jedini op'irni intervjui i razgovori o afganistanskom naftovodu. Svi sljede1i 6ulg#eronijevi .itati uzeti su iz ti# dvaju intervjua. A#med $askid, /ali ani ! Intervju sa Suredom, Islama ad, !). veljae 1((). * Intervju sa <ardarijem, Islam ad, 1. svi nja 1((@. ? 7atar je predlo2io izgradnju naftovoda ispod -erzijskog zaljeva do 6aluistana. Australska kompanija 6:- predlo2ila je kopnenu rutu od ju2nog Irana do 6aluistana. @ Intervjui s pakistanskim diplomatima, Islama ad, lipnja 1((E. E Intervjui s du2nosni.ima 6ridasa, Islama ad, !). veljae 1((). ) 7issingerove su mi primjed e prenijeli du2nosni.i 6ridasa u Islam adu, u veljai 1((). /ada se dogodio i intervju s Ola.iregulom. > Intervju s /udorom, Islama ad, !). veljae 1((). ( Intervju s 9e 3a $osom, A'#a ad, !!. sijenja 1((). 1" Moskva je postala susretljivija u travnju 1((E., nakon stoje ;#evron dao $usiji !?F udjela u tom konzor.iju za izgradnju naftovoda vrijednog 1,@ milijardi dolara za transport nafte iz /eng#iza do Novososijska na ;rnom moru. 7asnije je Mo il kupio !@F udjela u toj ;#evronovoj kon.esiji. 11 Me8u iv'im politiarima koje su naftne kompanije anga2irale za 7aspijsku regiju ili su, < ignieI 6rzezinski, iv'i savjetnik za na.ionalnu sigurnost, iv'i pomo1nik ministra za o ranu $i.#ard Armitage, iv'i zapovjednik glavnog sto2era 5o#n Sununu, iv'i voda senatske ve1ine :oIard 6aker te iv'i ministri vanjski# poslova 3aIren.e 4agle urger i :enrK 7issinger. 1! & radnoj su skupini ili du2nosni.i Ministarstva vanjski# poslova, Ministarstva energije, Ministarstva trgovine, ;IA%e i Odjela za na.ionalnu sigurnost. 1* Intervju s diplomatom, A'#a ad, sijenja 1((). 1? :unter, +irin, ;entral Asia sin.e Independen.e, -raeger, 1((E. 1@ Intervju s Ol.ottom, A'#a ad, !). svi nja 1((). 1E /al ott, Stro e, 09eepening &S engagement Iit# t#e States of ;entral Asia and t#e ;au.asus, A $oadmap for t#e Buture0, govor u Las#ingtonu, !1. srpnja 1((). 1) Sluaj roj (?1??, predan Okru2nom sudu u Bort 6endu u /eMasu. /u2itelj, 6ri%das ;orporation. /u2eni, &no.al ;orporation, MartK Miller i 9elta Oil ;omapnv 3td. 1> -ismo koje je 5o#n Imle poslao ;arlosu 6ulg#eroniju 11. listopada 1((@. i koje je 6ridas predao Sudu. & pismu je stajalo 0da &no.al tre a razgovarati samo s tamo'njom vladom glede poten.ijalnog projekta izgradnje plinovoda od /urkmenije do -akistana, a da vlada nije sklopila

158

Talibani

nikakav sporazum koji i iskljuivao druge projekte 'to su predmet razgovora izme8u &no.ala i /urkmenije0. 1( Intervju s 5o#nom Imleom u 9avosu, +vi.arska, *1. sijenja 1(((. Imleu sam unaprijed poslao *" pitanja. Na neka mi je dao pisane odgovore, a na neka mi je kasnije odgovorio usmeno. !" & sijenju 1((). odvojeno sam intervjuirao pomo1nika i ministra. O tom sam doga8aju napravio i intervju s premijerkom 6enazir 6uto. Ona je doga8aj potvrdila ali ne 2eli iti .itirana. !1 9o s, Mi.#ael, 07a ulNs fali to end t#e anar.#v0, Las#ington -ost, !(. rujna 6I354+74 1((E. Senator 6roIn, u svojstvu predsjednika Senatskog podod ora za inozemne odnose sa zemljama 6liskog istoka i 5u2ne Azije, pozvao je u NVas#ington sve afganistanske lokalne zapovjednike na trodnevni okrugli stol, od !@. do !). lipnja 1((E. -akistanski diplomati u Las#ingtonu rekli su mi kako je avionske karte nekima od ti# afganistanski# sudionika platio &no.al. 6roIn je io jedan od rijetki# lanova amerikog 7ongresa koji se u to vrijeme zanimao za Afganistan, dijelom zato stoje podupirao projekt &no.ala. !! $euters, 0&S sending envoK to /ali an0, Las#ington, 1. listopada 1((E. !* Intervju s Nazdjanovim, A'#a ad, !!. sijenja 1((). !? Intervju s du2nosnikom 6ridasa, Islama ad, lipnja 1((). 6ridas je u SA9%u razgovarao s naftnim kompanijama Mo il, Amo.o i ;oastal kako i prido io jednu veliku ameriku naftnu kompaniju i time prekinuo veze izme8u &no.ala i amerike vlade. 6ridas je nagovarao i neke ritanske, fran.uske i malezijske naftne kom%panij e da u8u u nj egov konzor.ij. O tome j e razgovarao i s ruskom naftnom kom%panijom 2ele1i u la2iti rusko opiranje projektu izgradnje plinovoda. !@ Intervju s predsjednikom Imleom, 9avos, +vi.arska, !(. sijenja 1(((. !E Intervju s Akas#ijem, A'#a ad, !!. sijenja 1((). !) 4 el, $o ert, 04nergK ;#oi.es in t#e Near A road. /#e :aves and :avenots fa.e t#e future0, ;entre for Strategi. and International Studies, Las#ington, travnja 1((). /rinaesto poglavlje 1 O je su kompanije me8u tali anima izgradile vlastite lo ije. 05o' nismo odluili koju 1emo kompaniju pri#vatiti, ali nam se vi'e svi8a 6ridas. & nji# imamo povjerenja, jer su neutralni0, rekao mi je mula Mu#amed SadeQ !). veljae 1(()., nakon stoje posjetio 6uenos Aires. ! Intervju s du2nosnikom 6ridasa, Islama ad, lipnja 1((). * Intervju s 5o#nom Imleom, 9avos, +vi.arska, *1. sijenja 1(((. ? Intervju s predsjednikom Nijazovim, A'#a ad, !!. sijenja 1((). /urkmenija je ila zemlja doma1in sastanka 0Me8unarodnog foruma za pomo1 Afganistanu0, koji je radio pod pokroviteljstvom &N%a, u nastojanju da u Afganistanu odigra veliku ulogu. @ & projekt izgradnje plinovoda od /urkmenije do /urske ile su ukljuene tri europske kompanije, talijanski Snamprogetti, =as de Bran.e i $oKal 9ut.# S#ell. E -o tom je sporazumu /urkmenija tre ala do iti milijun dolara, &no.al E@ do >@ .enti za tro'kove transporta a tali ani 1@F provizije. =odi'nja zarada tali ana pro.jenjivala se na 1"@ milijuna dolara, ali su tali ani to od ili. ) & novom konzor.iju ;ent=as, o javljenom !@. listopada 1(()., &no.al je imao ?E,@F, 9elta Oil 1@F, /urkmenistan )F, Ito.#u Ciz 5apanaD E,@F, Indonesia -etroleum Ciz 5apanaD E,@F, ;res.ent =roup Ciz -akistanaD *,@F i :vundai 4ngi%neering and ;onstru.tion ;o. Ciz 5u2ne 7orejeD @F. 9eset posto dioni.a ilo je rezervirano za =azprom. A#med $askid, /ali ani > Nakon 'to je =azprom izi'ao iz konzor.ija, promijenio se omjer udjela u ;ent%=asu, &no.al @?,11F, 9elta Oil 1@F, /urkmenistan )F, Indonesia -etroleum C5apanD ),!!F, ;I4;O /ransAsia =as 3td. C5apanD ),!!F, :vundai 3td. C5u2na 7orejaD @,@EF, ;res.ent =roup C-akistanD *,>(F. ( $euters, (. kolovoza 1(()., .itat prenijet u listu 9aIn. 1" :eslin, S#eila, iskaz u senatskom saslu'anju o ilegalnom prikupljanju sredstava, 1). rujna 1((). 11 3ees, ;aroline, 0Oil arons .ourt /ali an in /eMas0, SundaK /elegrap#, 1?. prosin.a 1((). 1! Intervju s Imleom, 9avos, +vi.arska, !(. sijenja 1(((.

159

Talibani

1* Staro in, -aul, 0/#e NeI =reat =ame0 t#e National 5ournal, 1!. o2ujka 1(((. 7aplanov je .itat uzet iz njegove knjige, 7aplan, $o ert, /#e 4nds oft#e 4art#, A 5ourneK to t#e Brontiers ofAnar.#K, Vintage 6ooks, 1((). 1? $u in, 6arnett, 0&S -oli.v in Afg#anistan0, Muslim -oliti.s $eport, ;oun.il of Boreign $elations, NeI Jork, sijenja 1((). 1@ Intervju s iranskim diplomatom, Islama ad, sijenja 1((). 1E Iako je -akistan javno podupirao em argo na uvoz oru2ja, ISI je privatno upozorio ;IA%u da 1e ta mjera ote2ati njegovu dostavu oru2ja tali anima i odgoditi tali ansku po jedu i &no.alov projekt. SA9 jo' uvijek podupiru em argo ali ;lintonova vlada vi'e nije na njemu ustrajavala. -akistanski su mi diplomati rekli daje &no.al platio neke karte ljudima iz Afganistana 'to su davali izjave na saslu'anju koje je vodio :ank 6roIn. 1) $ep#el, $o in, iskaz pred Senatskim podod orom za inozemne odnose zadu2enim za 6liski istok i 5u2nu Aziju, 11. svi nja 1((E. 1> $ap#el, $o in, dio govora na zatvorenom sastanku &N%a o Afganistanu, koji sam oso no uspio do iti, 1>. studenoga 1((E. 1( $u in, 6arnett, 0&S -oli.v in Afganistan0, Muslim -oliti.s $eport, ;oun.il of Boreign $elations, NeI Jork, sijenja 1((). !" Intervju s amerikim diplomatom, Islama ad, !". sijenja 1((). Aram.o je io konzor.ij ameriki# naftni# kompanija koje su dr2ale saudijska naftna ogatstva dok ga saudijska vlada nije na.ionalizirala. !1 0Iako se ;IA nije samostalno upu'tala u nove opera.ije u Afganistanu, analitiari amerike tajne slu2 e podro no su o avje'tavali &no.al i od njega primali o avijesti. &no.al i 9elta pla1ali su kao savjetnike svakog dostupnog lana iz oni# ameriki# krugova 'to su u vrijeme d2i#ada ili ukljueni u opera.ije u Afganistanu0, u knjizi, MaleK, Lilliam CurednikD, Bundamentalism $e ornG Afg#anistan and t#e /ali an, ;. :urst, 3ondon, 1((>. !! Intervju s 5o#nom Imleom, 9avos, +vi.arska, !(. sijenja 1(((. !* Intervju s amerikim du2nosnikom, Islama ad, !). sijenja 1((>. !? AB-, 0&S Iants puppet government in Afg#anistan0, 11. o2ujka 1((>. AKu je mislio na jedan propali ameriki poku'aj razgovora s neutralnim pa'tunskim velikanima koji i mogli igrati ulogu u omek'avanja po ornika tvrde linije me8u tali anima. 6I354+74 !@ /al ott, Stro e, govor na Sveuili'tu Stanford, 7alifornija, !*. sijenja 1(((., Amerika o avje'tajna slu2 a C&S Information Servi.eD. !E $o#ra a.#er, 9ana, 0&S -oli.v toIards Afg#anistan0, Senatski podod or za inozemne odnose zadu2en za 5u2nu Aziju, Las#ington, 1?. travnja 1(((. !) Iskaz gospo8e Mavis 3eno Od oru za inozemne odnose amerikoga Senata o apart#eidu prema 2enama u Afganistanu, !. o2ujka 1((>. !> LaMman, S#aron, 0A .ause unveiled%:ollKIood Iomen #ave made t#e plig#t of Afg#an Iomen t#eir oIn0, Las#ington -ost, *". o2ujka 1(((. !( A-, 0Mrs ;linton takes on Afg#an government0, !>. travnja 1(((. Aetrnaesto poglavlje 1 Intervjui s ministrima i slu2 eni.ima u lipnju 1((>. Velik dio naknadni# podataka prikupio sam oso no od .ivilni# i vojni# du2nosnika u razdo lju od 1((@. do 1(((. Vidi, $as#id, A#med, 0-akistan and t#e /ali an0 u knjizi, MaleK, Lilliam, urednik, Bundamentalism $e ornG Afg#anistan and t#e /ali an, ;. :urst, 3ondon, 1((>. ! 6a ar, Mariana, 0/#e 6attle for e.onomi. gains in Afg#anistan0, t#e NeIs, 1@. sijenja 1((E. * Jousufzai, $a#imulla#, 0Le #ave no intention of eMporting ji#ad0, t#e NeIs, 1(. kolovoza 1((>. ? A#med 4Q al, 0L#at after strategi. dept#G0, 9aIn, !*. kolovoza 1((>. @ $oK, Olivier, Middle 4ast $eport, zima, 1((). E =ornji prikaz, o kojemu sam ve1 na'iroko pisao, rezultat je desetaka intervjua 'to sam in napravio sa starijim du2nosni.ima vojske i o avje'tajne slu2 e, diplomatima i irokratima povezanima s politikom prema Afganistanu. ) I vr#ovni zapovjednik vojske, general A dul La#eed, i direktor Vojne o avje'tajne slu2 e, general ojnik Ali 7uli :an, ili su -a'tuni, kao i asni.i ISI%a koji su sura8ivali s tali anima.

160

Talibani

> $as#id, A#med, 0Isolated in Asia, -akistanNs Afg#an poli.K fails to refle.t re%gional realities0, Bar 4astern 4.onomi. $evieI, @. o2ujka 1((>. ( $as#id, A#med, 0-akistan undermines &N in pea.e pro.ess0, t#e Nation, !*. sijenja 1((>. 1" Intervju s pakistanskim du2nosnikom, 7eta, travnja 1((@. Vidi i, $as#id, A#med, 0Not#ing to de.lare0, Bar 4astern 4.onomi. $evieI, 11. svi nja 1((@. 11 6raudel, Bernand, A :istorj of;ivilizations, -enguin 6ooks, 3ondon, 1((*. 1! 3okalni zapovjednik Ismail :an koji je dr2ao :erat napla1ivao je goleme .arine, povisiv'i pristoj u po kamionu s @""" na 1".""" rupija. 1* Intervjui s du2nosni.ima ;6$%a 1((E., 1((). i 1((>. =odine 1((*. teaj je iznosio, 1 dolar X ?" rupija, a 1(((, 1 dolar X @" rupija. 1? & reketiranje su ili ukljueni poli.ija, .arinski du2nosni.i i irokrate jer su svi od mafije do ivali postotak. 7ad mije ne1aku u 3a#oreu, 1(()., ukraden automo il, u lokalnoj su mu poli.ijskoj postaji rekli daje automo il u Afganistanu i A#med $as#id, /ali ani da ga mo2e do iti ako im plati 0kaznu za povrat automo ila0 u gotovini. & suprotnom 1e iti prodan. 1@ -akistanski institut za razvoj ekonomije, 0StudK on informal e.onomv0, prosin.a 1((>. 1E 6usiness $e.order. 0Afg#an transit trade destroved lo.al industrv, saKs NLB- ;#ief Minister0, 1@. prosin.a 1((>. 1) ;#ase, $o ert, 7ennedv, -aul i :ill, 4milK, /#e -ivotal States, A NeI Brame%Iorkfor &S -oli.K in t#e 9eveloping Lorld, L. Norton and ;o., 1(((. 1> Organiza.ije 3a'kar%i%5#angvi i Sipa#%i Sa#a , izdan.i 5&I%a, koje su tra2ile istjerivanje svi# 'iita iz -akistana, slale su tali anima tisu1e dragovolja.a, a tali ani su zauzvrat nji#ovim elni.ima dali utoi'te u 7a ulu. 1( $as#id, A#med, 0Afg#an .onfli.t eroding sta ilitK in -akistan0, t#e Nation, !1. sijenja 1((>. !" Jusufzai, $a#imulla#, 0-akistani /ali an at Iork0, t#e NeIs, 1>. prosin.a 1((>. Vidi i, AB-, 0Murder .onvi.t eMe.uted /ali an stKle in -akistan0, 1?. prosin.a 1((>. !1 $oK, Olivier, 09omesti. and $egional Impli.ations of t#e /ali an regime in Af%g#anistan0, referat na konferen.iji u 7oled2u St. Ant#onK, Sveuili'te OMford, !?. travnja 1(((. -etnaesto poglavlje 1 Intervju s :arazijem, /e#eran, *". travnja 1((>. Vidi i, $as#id, A#med, 0Iran trKing to improve ties Iit# old enemires0, t#e Nation, @. svi nja 1((>. ! Saudijska je Ara ija od 1(>?. do 1(>E. afganistanskim snagama otpora dala @!@ milijuna dolara. =odine 1(>(. pristala je dati E"F od )1@ milijuna dolara, tj. ?*E milijuna dolara, a ostatak su dale SA9. =odine 1((*. afganistanskoj je vladi dala 1(* milijuna dolara. /ijekom .ijeloga rata ukupno je dala jednako, a mo2da i vi'e nego SA9, tj. svaka zemlja po oko tri milijuna dolara. 0* illion spent K t#e &S0, :untington, Samuel, /#e ;las# of ;ivilizations and t#e $emaking ofLorld Or%der, Simon and S.#uster, NeI Jork, 1((E. * Intervjui s du2nosni.ima pakistanske tajne slu2 e, 1(>(. ;itirano i u, $u in, 6ar%nett, /#e Bragmentation of Afg#anistan, State Bormation dna ;ollapse in t#e International SKstem, Jale &niversitK -ress, 1((@. ? Intervjui s ministrima 1((". Vidi i, $u in, 6arnett, /#e Bragmentation of Afg#anistan. @ Saudij.i su apelirali na mud2a#edine da po'alju jedan vojni kontingent u Sau%dijsku Ara iju za pomo1 u o rani od Iraka kako i se time pokazala islamska solidarnost i ujedno po ila propaganda u islamskom svijetu daje Saudijska Ara ija ovisna iskljuivo o zapadnim snagama. /o su sve strane u Afganistanu od ile, osim umjerene Na.ionalne islamske fronte Afganistana, koju je vodio -ir =ilani i koju je Saudijska Ara ija uvijek zao ilazila. E :unter, +irin /, 0/#e Islami. Ba.tor in IranNs $elations Iit# ;entral Asia0, ve% 61354+74 ljae 1(((. Neo javljeni referat. <a#valan sam autoru za mnoge ideje. ) $as#id, A#med, /#e $esurgen.e of ;entral Asia, Islam or NationalismG, <ed 6ooks, 3ondon, 1((?. & ovoj sam knjizi podro no o radio odnose zemalja srednje Azije i Irana, -akistana i Saudijske Ara ije tijekom prvi# godina nji#ove neovisnosti. > 7ako nijedan predsjednik srednjoazijski# zemalja nije dopustio razvoj opozi.ije, ona se uo liila kao podzemne organiza.ije islamskog fundamentalizma koje su predsjedni.i po volji nazvali va#a itima, iako se te organiza.ije nisu uvijek sastojale od va#a ita o ueni# u

161

Talibani

Saudijskoj Ara iji. $adi 'ireg prikaza va#a izma u srednjoj Aziji od 1((1. do 1((?. vidi, $as#id, A#med, /#e $esurgen.e of ;entral Asia, Islam or NationalismG ( Ostala tijela su, Vi'e vije1e 7adi', Institut za znanstvene studije, Nadzor Verski # pitanja i Od or za sprjeavanje poroka i promi.anje vrlina. Ovu su posljednju organiza.iju preuzeli su tali ani. 1" /o je rezultiralo fetvom koju je izdao najmo1niji vo8a ulema, 'eik Ad ul Aziz 6in 6az, i koja je glasila, 0Iako su Amerikan.i, s konzervativnoga religijskog stajali'ta, jednaki ezvjer.ima jer nisu muslimani, zaslu2uju potporu jer su do'li raniti islam0. <a ove podatke za#valan sam jednom privatnom izvje'1u o Saudijskoj Ara iji. O aid, NaIaf, 0Improving &S Intelligen.e AnalKsis on t#e Saudi Ara i%an 9e.ision Making -ro.ess0, :arvard &niversitv, 1((>. 11 Iz nekoliko sam saudijski# izvora saznao da su saudijske d2amije, nakon 'to su tali ani zauzeli 7a ul, redovito za tali ane skupljale nova. od vjernika nakon molitve petkom%kao i za muslimane u 6osni. 1! O aid, NaIaf, 0Improving &S Intelligen.e AnalKsis on t#e Saudi Ara ian 9e.ision Making -ro.ess0, :arvard &niversitK, 1((>. 1* AB-, 0/ali an .laim Saudi support0, !1. travnja 1((). 1? AB-, 0/ali an attling for nort#ern .itK0, 1). rujna 1((). 1@ ;itirano u, $as#id, A#med, 0Afg#anistan%$oad to 9isaster0, asopis :erald, studenoga 1((E. 1E -rin.a Suada intervjuirao sam 1(>E. u 92edi a prin.a /urkija 1(>(. u Islam%a adu. O oji.a su vrlo inteligentni i o razovani ljudi, ali sla o o avije'teni o doga8ajima u Afganistanu. Saudijska se tajna slu2 a, kao i ;IA, glede podataka o Afganistanu uvelike oslanjala na analize ISI%a. 1) AB-, 0;onvoK .arrKing vveapons stopped0, 1!. listopada 1((>. 1> AB-, 0/ali an s#ut doIn Iran empassK in 7a ul0, !. lipnja 1((). 1( AB-, 0/ali an Iarn of retaliarion against Iran0, !!. rujna 1((). !" AB-, 0Iran saKs /ali an t#reat to t#e region0, 1?. kolovoza 1((>. !1 AB-, 0Iran presses Navaz over Afg#an poli.v0, 1@. lipnja 1((). !! Iran je svoju pro.jenu temeljio na svjedoenju jednoga svog diplomata koji se pretvarao da je mrtav i tako se spasio. Iako je io ranjen, stigao je u /e#eran i razgovarao s novinarima. Ironino je daje mula 9ost Mu#amed, nakon povratka u 7anda#ar, u#i1en i zatvoren. Njegova se supruga po2alila muli Omaru daje sa so om doveo dvije konku ine :azarke, koje je od ila primiti u ku1u. A#med $askid, /ali ani !* Intervjui sa starijim iranskim diplomatama, u rujnu 1((>. u Islama adu, i u sijenju 1(((. u 9avosu, +vi.arska. !? Al rig#t, Madeleine, govor Azijskom udru2enju, NeI Jork, 1). lipnja 1((>. !@ Invervju s :arazijem, /e#eran, *". travnja 1((>. +esnaesto poglavlje 1 Ignatijev, Mi#ael, /#e IVarrior Ns :onor, 4t#ni. Lar and t#e Modern ;ons.ien.e, Vintage, NeI Jork, 1(((. ! Intervju s 6ra#imijem, Islama ad, 1?. svi nja 1((>. * AB-, 0Afg#an .asualtv figures s#oI no signs of easing0, t#e NeIs, 1*. listopada 1((>. ? Bange, Anders, 0;#allenges of Aid in Afg#anistan0, referat za +tok#olmsku konferen.iju o Afganistanu, !?. veljae 1(((. @ 4lleston, :arold, 0/#e =eneral against t#e 7remlin. AleMander 3e ed, -oIer and Illusion0, 3ittle 6roIn and ;o, 3ondon, 1((>. E AB-, 0Oil pipeline not readK for main produ.tion0, !". svi nja 1(((. ) 3egalno iza rane vlade, a kasnije smijenjene, jesu, vlada premijera Mu#ameda :an 92unaida smijenjena u svi nju 1(>>., premijerke 6enazir 6uto u kolovozu 1((". i premijera Navaza +arifa u travnju 1((*. te ponovno premijerke 6enazir 6uto u studenome 1((E. > 6raudel, Berdinand, A :istorK of;ivilizations, -enguin 6ooks, 3ondon, 1((*. ( Iz privatni# razgovora od E. o2ujka 1(((. 1" Bange, Anders, 09iffi.ulties and OpportunitiesY ;#allenges of Aid to Afg#anistan0, referat za +tok#olmsku konferen.iju o Afganistanu, !?. veljae 1(((. 7azalo A as, mula Mu#amed !*,@?,1"@,1E", *!?, *EE, *E> A dali, A#mad +a# *>,*( A dula#, prijestolonasljednik *", )*,

162

Talibani

!"*, !@? A u9a i 1>) Aakzai, Mansur E! Afgan, A dula# *" Afridi, ojnik <a#irudin 1>> Aga, Mu#amed E( Aga, mula Sejid =iasudin 1@),*!* A#mad, 4k al !* A#mad, kadi :usain 1?) A#mad, mula Vakil )@,>1,*!? A#madzai, +a#pur >(, (1 A#ora, :atak, NLB- CSjeverozapadna pogranina pokrajinaD @(, 1?E A#unzade, =afar E>, 1"1 Aju , =o#ar !)! Akajev, A'kar, predsjednik 7irgistana 1"@, 1(1,*)" Akas#i, Jasus#i !@@, *?( A-Ai an, 6adr !@? AlNAi an, Mosaed !@? al%6ana, :asan C1("E.%1(?(.D 1?" Al rig#t, Madeleine !11,!)1, *"@, **@, *>" Al%92i#ad ?!,**1 Aleksandar Veliki *E, 1"" al%Bejsal, prin. Saud *"! al%Bejsal, prin. /urki !"*,!@*,!@?,!@), *"", *"1, **", **E, *)( Al%Oaida 11,*? Amanula#, kralj @1 Amin, predsjednik :afizula# ?*, ?( amir al%muNminin *!", *!*, **1, *@) Amr iN1%MaNruf Ia Na#i an al%Munkar )E), *1(, *!1 Angel, Alejandro !?" Annan, 7ofi 1), 111, 1!>,**@ Ansari, :avaja A dula# )* Antitali anski savez (@, () Ariana Cafganistanska zrana kompanijaD 1*,>?,*?! Arif, mevlana Arigula# 1(* arijske invazije *? Arla..#i, -ino 1(1,*)" Armed Islami. =roupPIslamska oru2ana skupina C=IAD !"( A'#a ad Cglavni grad /urkmenijeD E", 1!>, 1(1,!1(,!E1,*!(,*@!,*E) Azam, A dul !"* Azer aijan International Operating .om%panK CAIO;D !** 6a ar, general Nasirula# E",)*, >*,!)), *!( 6a ur *) 6ada#'an, pokrajina 1*",1@), !"@,!!E, *?? 6agdis (@,**!,*EE 6agdis, pokrajina (@ 6agram, zrana aza >*, 1"E 6a#sard2ar, Mu#amed CLB-D 1E, @(, 1!", *)> ait%ul mal Cislamski fondD *1 A#med $as#id, /ali ani 6aker, 5ames !(> 6aku%;eK#an, plinovod !** 6al# ((, 1"", 1!!, 1>! 6al#i, gro $a ije 1>! 6aluistan @(, E*, EE, !!*, !>?, !>), *"*, *E>, *)? 6amijan, kralj 11? 6amijan, pokrajina 1?, @*, 11*, 11?, 11@, 1!@,**) anglade'ki militanti !11 asmai !!@, *@) 6az, 'eik A dul Aziz in *"" eduini !"* 6eg, &lug Csin kralja $u#aD )? 6erger, Samuel !?E 6:- -etroleum CAustralijaD !E1, *)* in 3aden, Osama Csaudijski ekstremistD 11.%1?,*?,1*(,1?(,1((,!"*, !"@, !1?,*1!,**),**(,*@*,*)1, 6inori, 5amiat%ul &lumi IslamiKKa# 1?>, *E> 6oardman, =erald !@> 6olan, prijelaz @" 6onino, 4mma Cpredstavni.a 4uropske komisijeD 11",**? 6ord2an, mula E!, E(, >> 6oroud2erdi, Alaedin *"! 6osna 1?( 6outros% 6outros =#ali, generalni tajnik &N%a 1)>,*") 6ra#imi, 3a#dar Cpose ni izaslanik &N% aD @@, 111, 11>,!*E,*"),***,*>" 6raudel, Berdinand 1E(,*1*,*E( 6ridas, korpora.ija Cargentinska naftna kompanijaD ** 6roIn, senator :ank >?, >E, !@!, !E>, *E@, *)@, *)E 6rzezinski, < ignieI *)? 6uda 11?, 11E udizam *E

163

Talibani

6uenos Aires !@), !E*, *)@ 6u#ara !!@,!!E 6ulg#eroni, Alejansdro **, !*(, !?", !?!, *)* 6ulg#eroni, ;arlos Cpredsjednik 6ridasaD !*(, !@> 6us#, ameriki presdjednik 11,!?@,!?E, !E" 6uto, premijerka 6enazir C1(>>.%1((". i 1((*.%1((E.D @(, E", E?, E>, !?1, !@", *)?, *>" 6uto, <ulfikar Ali CpremijerD ?! ;are International 1)(,*** Aarter, ameriki predsjdenik !?E ;aseK, Lilliam !"" ;ent=as, konzor.ij Srednje Azija !??, !@(,!E",!E!,*@1,*)@ ;entral Asian Oil -ipeline -roje.t C;A% O--D, vidi &no.al !??, *"( ;#e=uevara !11 ;#evron Camerika kompanijaD !!!, !??, !?@, *)*, *)? ;#ong%:Kun Cpose ni izvjestitelj &N%aD 1"> ;#ristop#er, Larren !E>, !)! ;IA ?>, ?(, *?), *)?, *)E, *)( ;linton, ameriki predsjednik >@, 111, 11>, 1!?, 1(", !"), !"(, !*E, !?*, !?? ;linton, :illarv 11),!)?,**(,*?" ;ommonIealt# of Independent States C;ISD >@ ;onnollv, kapetan )* ;rveni kri2, Me8unarodni od or ;rvenog kri2a, vidi I;$; ;urzon, lord *?, !!* Aaman, -akistan E", E1, >*, 1?(, !>? Aeenija 1?(, *1" Aoridi, dinastija )* 9ar ul% N&lum :aQQania 1?E, **E 9a't%e 3aili, pustinja 1">,1!! 7A<A3O 9a'ti%e Mango E@ 9avies, =lKn !@1 9avud, predsjednik Sardar Mu#amed ?", ?!, (*, 1?" 9e 3a $osa, :enrK !?? 9el#i *)m*(, @1,>?, >(, 1?* 9elta Oil ;ompanK Csaudijska kompanijaD *@1,*)?,*)@ deo andizam 1?* diktatori @!m!1(, !?@ 9ilaram E>, )@ 9ostum, general $a'id Cuz eki zapovjednikD 1@, @!, @*, E>, )E, >!, >*, >E, (1, (?, ()%1"", 1"E, 11), !!), !?!, !(>, *!(, **!%**?, *?(, *E@, *EE 9u ai >?,((,!1*,!>>,**( 9urand, linija ?", !>" 9urani, A#mad +a# *>%?", ?!,?>,?(, @E,)E,(!, 1"*, 1@) 9u'an e !", 1!>, *?" 92a al ul%Serad2 1"!, **!, *** 92alala ad @!,E(,>!,>E,>>, 11(,1E?, 1>), 1(*, !"E, !>>, !(>, **!, **E, **> 92amil, Mufti 1?> 92an, mula mevlana A#mad 1(*, !E!, *!?, *E> 92an, Vali 1>* 92eda, Sveuili'te kralja A dula Aziza 1*1,!"*,**?,*)( 92u er, 'eik Mu#amed in *"" 92uzd2an, pokrajina *"> 4 el, $o ert !@E, *)@ 4gipat 1?,!"), !"(%!11 4#san, mula 4#sanula# 1"!, 1E" 4#sanula#, mula 1"! 4lieussen, Sofie !!, 1)! 4nglesko%afganistanski rat 4uropska unija 111, 11(, 1)(,!**,**E europski izaslanik za ljudska prava ?> Ba#d, kralj !"@,!"E,!@?,*"",*"1,**? Bange, Anders *"> Barja , pokrajina 1"1, 1"!, 1"), 11),

164

Talibani

***, **@ B6I !11,*?1,*@*,*)1 Bejsal, kralj *"! feministika ve1ina !)? Bergana, 9olina *), 1*(, 1@1,!!),!!> filipinski .rn.i 1(( Biruzi, kadi :alilula# *" fran.uski diplomat 1@ Braser, =eorge Me 9onald !?( =ango#i, $a'id A#mad C1>!(.%1("@.D 1?* =ani, A'raf !*m *1* =aus, mula Mu#amed @?, E(, (!, 1"!, !E*, *!*, *E* =aza i <apadna o ala, :amas !1" =azna, pokrajina 1@,11* =aznevidi 11? =azprom Cruska kompanija za plinD *?>, *@1,*@! =iasudin, mevlana Sejid 1@) =ilani, pir Sejid A#mad 1*(, *)> =ilzai *>,*(,?>, 1"*, 1@), 1@> =iri'k )E =ol, general%pukovnik :amid !"" =ol, Nasi a 1)* =or, pokrajina 1@ =or aov, predsjednik Mi#ail !!! =ore, Al ert !EE =orno%6ada#'an !!@ =outierre, /#omas !@( =ro , Alijev 1"" =ruzija, suko !**, !)", !(( =upta, dr. 3eila 1)! :a i i, Mu#amed C&N:;$D 1!" :adid in Valid, logor !"> A#med $as#id, /ali ani :aig, AleMander !?E, *?E :aj ar, prijevoj 1(( :ak, mevlana A dul 1?),**( :ak, Samiul% 1?E%1?>,*EE :akani, 92alaludin 1"? :alil, Bazl%ur $a#man 1?@, 1?E, 1?(, !((, *EE :alili, 7arim (?, 11E, 1!@ :alilzad, <almaj !@( :alim, &stad E! :alis, mevlana 5ounis ?(, 1*) :amas !1" :amenei, ajatola# Ali 1!@ :an, Aga 1*E,!!@ :an, Aaudri Nisar Ali !@? :an, Ismail 1@, @!, @>, E", !(?, *!(, *?*, *@? :an, kralj 9ost Mu#amed >1 :an, Ma#ta A#mad !>( :an, Mu#amed 9avud 1?" :an, Mu#amed 7ur an 92unaid !!(, *>" :anifi, mula A dul 1>1 :aQQania 1*> :arakat ul%ansar, skupina 1!@, 1?(, !"*,!1! :arakat%i inQila %i islami C-okret islamske revolu.ijeD 1*) :arazi, 7amal !(? :asan, mula Mu#amed @?,(E,11>,1>" :atami, Sejid Mu#amed Cpredsjednik IranaD !(*,!(?,*"@ :azarad2at 1?, *(, 1"*, 11*, 11@, 11E, 11>, 11(, 1*E, 1(E,!(E :azari 1?,*@,*>,@*,E>%)",>!,1"!, 1"*, 1">, 11*%11E, 1!", 1!!, 1)(, !(E,*11 :eart 1), !(, *@, *), *>, @", E", E!, E@, )!, )*, *1@, *!(, **", **1, **>, *@* :elmand, pokrajina E>,)@, 1@), 1>E :eslin, S#eila !?E, !E! :ikmetjar, =ul udin Cmud2a#edinski vo8aD !1,?!,@",@!,E>,>!,(*,1?), *!(, **" :in 92an, Vr#ovno vije1e za o ranu domovine **! #induisti 1?* :induku', planina *@, *(, E", (>, 11*, :iz %i islami, stranka 1((, !(@ :iz %i va#dat, stranka >!,11@,11),!(E, **?, *?" :ladni rat *? :oll, Nor ert >), 1"( :omeini, ajatola# !(( :ost 1"?, 1*", 1?(, **) :otak, pleme *(, @E :ui%.#ao Ckorejski sve1enikD 11? :umajun, kadi >" :unter, dr. +irin !?) :untington, Samuel !"! :usain, Sejid Nadir +a# 1*E :usein, kralj 1@? :usein, Sadam 1@),!(?,!(),*1@ I n 6atuta Carapski putopisa.D 1*> I;$; CMe8unarodni od or ;rvenog kri2aD 1!*,*"),*** Ik al, Mu#amed Cindijski pjesnikD *? Imam, pukovnik E!, >" Imle, 5o#n !@",!@*,!@(,!E*,!E(,*?(,

165

Talibani

Inderfurt#, 7arl !)! Indija >*, >?, !E), !)@, **! Indij.i 1E, 1*E indijsko%afganistanska .arstva *(, @E Irfani, 7ur an Ali 1E ISI, vidi, -akistanska tajna slu2 a Islama ad 1!, !?, **?, **E, *?), *@* Ismail, +a# !(? ismailiti 1*E,!!@ Istona 4uropa, tali ani Italija, vojni asnik &N%a Itte#ad%i islami CIslamsko jedinstvoD 1*( 5ama Nat%i islami CIslamska strankaD 5amiat ul%ulumi islamiKKa# 1?> 5amiat%i%&lema Islam C5&ID @(, *E) 5e #e%i nejat%i milli%Ki Afg#anistan 1*> 5elj.in, predsjednik 6oris !!E, !*E 5om#uri%je eslami, novine 5&I, vidi 5amiat%i%ulema zNsPam5usufzai, $a#imula# !?, @@ 7aderija Csufijski redD 1*( 7adir, #ad2i A dul >> kadirija, sufijsko ratstvo )*, 1*( 7ais *> 7akar, pleme *>, @) 7ala%e 92angi () 7alamudin, mevlana 1E),1E> 7alkuta @1,!11 7amal, A#mad !>*, !(?, *"* 7am od2a, ;rveni kmeri 1@) 7an, 92ingis *), )*, (>, 11?, !!) 7aplan, $o ert *)E 7aramat, general 92e#angir >! 7arimov !!E%!!>,!?E,*?1 7armal, 6a rak ?!,?( 7aspijska regija !!".!!1,!**,!?E,*?), *)* 7a'mir *11 7aza#stan, sastanak u /a'kentu *@*, *)* 7azila ad 1") 7eimar, nalazi'te nafte !@" 7enija, ameriko veleposlanstvo !11 7eta, -akistan ?> 7:A9 Ctajna slu2 aD !1,1E( 7ina ?*,!!!,!!*,!**,*1> 7ipling, $udKard !?( 7irgistan *!, 1"@, 1!), 1!>, 1(", !?? 7issinger, :enrK !?*, *)? 7oi, nomadi *E kri2arski ratovi E) 7ulia , zrana aza 1"E, 1!", !!?, *"* 7unar, pokrajina >>, !"@ 7unduz, pokrajina 1"!, 1"), 1@(, **?, **> 7urdi !**,!)",*1" 3aje92irga *1? 3alai, Amir E",E! 3e ed, AleMander *"> 3egari, predsjednik Baruk >! 3egman, pokrajina 3eno, 5aK !)? 3eno, Mavis !)?, **>, *)) 3enjin, Vladimir Ili !1" 3i anon, :ez olla# !1", !(E 3ifs.#ultz, 3avvren.e 1>> 3ogar, pokrajina 1E1,**" Ma.kenzie, $i.#ard !E( Mad2id, A dul Cgradonaelnik 7a ulaD ?>, !*@ Ma#az%i mili CNa.ionalna islamska fronta AfganistanaD 1*( Ma#mud Cprivremeni guvernerD >> Ma#mud, mevlana Mufti 1??, 1?@ Ma#ta !"*,!"? Maimana (@, 1!", **!, **E, *EE Malik -a#lavan, general 1"", *** mani#eizam *E Mara, 7arl E) Masud, A#mad +a# Cmud2a#edinski vo8aD 1!,?!,*1@,*@@ Ma'al, Mu#amed 1>1 Maududi, A ul%Ala C1("*.% 1()>.D 1?" Maulvizade, dr2avni odvjetnik mevlana 92alilula# 1)E Mazar%e +arif Cglavni grad Sjevernog savezaD *?, *E, E", >!, (), *?( Mazari, A dul Ali )", **" Medina 1*(,!"* Me8unarodna islamska fronta za d2i#ad protiv Hidova i kri2ara !") A#med $askid, /ali ani Me8unarodna trgovaka komora !@", !@>, *?( Me8unarodni dan 2ena 11),**@ Meka, Saudijska Ara ija !"*, !"@, !@) Mestiri, Ma#mud Cpose ni izaslanik &N%

166

Talibani

aD E(,*!(,**1,*E? Me'#ad >* Miller, MartK *@" Milo'evi1, Slo odan *1@ Mir i na.ionalno jedinstvo, stranka 1*( Mo il *?(,*)* mogulska dinastija *) Mongoli 1!@,!!) Monument Oil !@@, *?( Moskva )!, >*, !!(, !*", *)? Mossad Cizraelska tajna slu2 aD !*? Mot#er.are !>( Muavija, logor !"> Mud2adedi, Si #atula# 1*> mud2a#edini ?*, @1, @E, 1*@, 1)?, !)E, *"( Mu#amed, 6a#t 1>@ Mu#amed, 7aridin 1!", *!? Mu#amed, mevlana Sufi !(" Mu#amed, mula 9ost *"? Mu#amed, mula Bazil *!*, *!? Mu#amed, Nek @E Mu#amed, Sejid +ari 1*( Mu#amedi, mevlana Mu#amed Na i ?(, 1*), 1?E Muslimansko ratstvo 1?" Mutaki, mula Amir :an (! Mvanmar C6urmaD Na.ionalna 1elija za logistiku CN;3D 1>> Na.ionalna islamska fronta ?( Nad2i ula#, Batana >( Nad2i ula#, predsjednik !", !), *1, @!, >(, (", (>, *!(, **! Nagar#ar, pokrajina >> Nagorno%7ara a#, suko !)",*1" Naki , mula E* Nak' endija CSufijski redD 1*> Nanautavi, Mu#amed 7asim C1>**. % 1>)).D 1?* Na'a, svemirski .entar !E* NA/O 11,!"",!*!,!?@,!?) Navaji, Ali +ir )? Navaz, general Asif 1>( Navaz, :ak 1!? Nazar ajev, predsjednik Nursultan !?@ Nazdjanov, Murad !@! Nestorijanska .rkva )* NeI9el#i >? NeIJork 11, 1*, 1>,!!,*"@ Niazi, mula 1!! Nijazov, predsjednik Saparmurad !!", !*", !*1, !?"%!?*, !?E, !?(, !@!, !@@,!@>,!E"%!E* Ningar.#o Csaudijska naftna kompanijaD !@*, *"" Nouakot Cglavni grad MauritanijeD !11 Nuristan, pokrajina !"@