Hrvatsko-srpski odnosi
 | Neutralnost ovog članka ili dijela članka je osporena. Molimo da prije uređivanja članka sporne dijelove razmatrate na stranici za razgovor. |
 | |
 Hrvatska |
 Srbija |
Hrvatsko-srpski odnosi u užem ili formalnom smislu postoje od ljeta 2006. godine kada je Hrvatska Srbiji formalno priznala nezavisnost, odnosno pravo nasljedstva nakon što je, izglasavanjem nezavisnosti Crne Gore, prestala postojati dotadašnja Državna Zajednica Srbija i Crna Gora. Prije toga je Srbija sa Hrvatskom imala međunarodne odnose kao dio Savezne Republike Jugoslavije, koja je formalno 9. septembra 1996. priznala nezavisnost Hrvatske. Od 1918. do 1991. su i Hrvatska i Srbija bili dio zajedničke države Jugoslavije; a od 1945. kao njene savezne države.
Srbija i Hrvatska danas dijele kopnenu granicu od 241 kilometara. Važan faktor odnosa između dviju država jest postojanje relativno značajnih etničkih manjina kojima su Srbija i Hrvatska matične nacionalne države; prema podacima iz 2001. u Hrvatskoj je živjelo 201.631 građana srpske nacionalnosti, dok je prema popisu iz 2002. u Srbiji živjelo 70.602 Hrvata.
Odnose Srbije i Hrvatske opterećuje posljedice srpsko-hrvatskog sukoba u 20. vijeku, kada su međusobno suprotstavljeni nacionalistički koncepti Velike Srbije i Velike Hrvatske izazvali masovno krvoproliće, progone i etničko čišćenje Hrvata i Srba, najviše u drugom svjetskom ratu, a potom u ratovima nastalim raspadom Jugoslavije tokom kojih su Hrvatska i Srbija bili na suprotstavljenim stranama. Diplomatski pritisak zapadnih država, kao i rastuća svijest o nužnosti obnove pokidanih ekonomskih, i u manjoj mjeri kulturmih, veza na području bivše države, su od početka 2000-ih dovele do postupnog poboljšanja međusobnih odnosa; tome je doprinio i zajednički proklamirani cilj vlada Srbije i Hrvatske da obje države postanu članicama Evropske unije. S druge strane, Srbiju i Hrvatsku danas dijeli različit stav o sudbini Kosova, kome je Hrvatska, nasuprot oštrog srpskog protivljenja priznala nezavisnost 2008. godine; reliktom ratne prošlosti se smatra i sudski procesi kojima Hrvatska i Srbija jedna od druge nastoje naplatiti odštetu za genocid. Mnogo manje pažnje, pak, izazivaju teritorijalni sporovi koji se tiču dunavskih otoka Vukovarska ada i Šarengradska ada.
Hrvatska je u Srbiji naslijedila diplomatska predstavništva uspostavljena 1996. u tadašnjoj SRJ - ambasadu (veleposlanstvo) u Beogradu, te konzulta u Subotici. Srbija je, pak, 2006. preuzela diplomatska predstavništva nekadašnje Srbije i Crne Gore - ambasadu u Zagrebu, te generalne konzulate u Rijeci i Vukovaru.
- Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu Arhivirano 2015-12-12 na Wayback Machine-u
- Ambasada Republike Srbije u Zagrebu
