LibreOffice
LibreOffice je programski paket namijenjen uredskoj obradi podataka razvijenih od strane Zaklade Dokumenata (engl. The Document Foundation) kao novi slobodni paket umjesto postojećeg OpenOffice.org. Kompatibilan je sa mnoštvom drugih programskih paketa poput Microsoft Office-a, te je dostupan na nekolicini platformi.
Ime programa je hibrid dviju riječi. Prva Libre, koja na španjolskom i francuskom jeziku znači slobodan (odnosno besplatan), dok je druga engleska riječ Office što znači ured. Zaklada Dokumenata planira objavljivati novu inačicu ovog projekta, svakih šest mjeseci, što bi ih na koncu dovelo do standardnoga rasporeda ostalih projekata (da se objavljuje u ožujku i rujnu).[1]
Inačica LibreOffice 3.3 je preuzeta preko 1,3 milijuna puta.[2] Predinstaliran je kao uobičajeni programski paket za uredsku obradu, na operacijskim sustavima Ubuntu,[3] OpenSUSE,[4] Linux Mint,[5] i Fedora[6].
Sve komponente paketa LibreOffice su potpunu iste kao i one u OpenOffice.org, ali s drugim obilježjima.
- LibreOffice Writer je program namijenjen obradi teksta, najsličniji programima Microsoft Word ili WordPerfect. Također se može koristiti kao WYSIWYG uređivač.[7]
- LibreOffice Calc je program namijenjen izradi tabličnih proračuna, te služi za rješavanje problema matematičkoga tipa (troškovnici, računi). Najsličniji je programima Microsoft Excel i Lotus 1-2-3, sa ponekim jedinstvenim značajkama.[8]
- LibreOffice Impress je prezentacijski program u ovom paketu, koji liči Microsoft PowerPointu. Prezentacije su ovim programom mogu izvesti kao .SWF datoteke, što bi omogućilo pregled na bilo kojem računalu koje ima instaliran Adobe Flash.[9][10]
- LibreOffice Base je program za upravljanje relacijskim bazama podataka, koji je pružen kao alternativa programu Microsoft Access. Kao i Access, može se koristiti sa sljedećim bazama podataka: Access databases (JET), ODBC, i MySQL ili PostgreSQL.[11][12]
- LibreOffice Draw je program namjenjem vektorskom crtanju, također pružen kao alternativa programu Microsoft Visio. Kompatibilan je sa ranijim značajkama programa CorelDRAW. Neke od značajki ovog programa omogućavaju objavljivanje, kao što to mogu programi Scribus i Microsoft Publisher.[13]
- LibreOffice Math je poseban program, dizajniran za kreiranje i uređivanje matematičkih formula. Program koristi varijantu XML-a, prethodno definiranu u OpenOffice.org programskom paketu. Formule se mogu izravno unositi u programe LibreOffice paketa kao što su Writer i Calc.[14]
28. rujna 2010., nekoliko članova koji su radili na projektu OpenOffice.org je pokrenulo novu grupu pod nazivom "Zaklada Dokumenata" (engl. The Document Foundation). Zaklada dokumenata je napravila LibreOffice kao novi projekt umjesto starog OpenOffice.org, zbog zabrinosti da će tvrtka Oracle Corporation ili prekinuti projekt OpenOffice.org, ili će staviti određena ograničenja na njegovu open-source platformu (kao što su uradili projektu OpenSolaris).
Prvobitno su zamišljali da će ime LibreOffice biti privremeno, jer su pozvali Oracle da se pridruži Zakladi Dokumenata. Oracle je odbio bilo kakvu donaciju OpenOffice.org-a[15], te je zatražio da svi članovi OpenOffice.org zajednice vijeća, koji su imali bilo kakve veze sa projektom, ili grupom Zaklade Dokumenata da napuste postojeću zajednicu vijeća radi "sukoba interesa".[16]
Go-oo projekt je prekinut za LibreOffice[17]. Bilo kakva poboljšanja proizvoda, se trenutno razvijaju za LibreOffice.[18][19]
Kao rezultat prebacivanja projekta sa OpenOffice.org na LibreOffice te smanjenog broja programera, Oracle je u travnju 2011. godine, objavio da će prestati sa komercijalnim razvijanjem OpenOffice.org.[20]
LibreOffice 3.3.0 Beta 1, koja je bila bazirana na beta inačici OpenOffice.org-a 3.3, bila je dostupna 28. rujna 2010. - dana kada je "Zaklada Dokumenata" službeno objavila svoj rad. Prva stabilna inačica 3.3, je objavljena 25. sječnja 2011.[21] Pošto je Zaklada Dokumenata i većina programera primjetila da će se LibreOffice izravno nadovezivati na OpenOffice, odlučili su da nastave sa već zadatom numeracijom.
LibreOffice 3.3 je uključivao i neke značajke koje nisu bile u OpenOffice.org-u, isključivo zbog autorskih prava tvrtke Oracle. Većina značajki su razvijeni od već postojećih priključaka, kao i alternativi Go-oo projekta. Jedinstvene značajke za LibreOffice su:[22]
- Mogućnost unosa SVG slika
- Filteri za unos Lotus Word Pro i MS Works dokumenata.
- Poboljšani unos WordPerfect dokumenata
- Dijaloški okviri za naslove stranica
- Navigator omogućava da se naslovi razviju u običajeni tree pregled.
- "Eksperimentalan" način rada, koji omogućava da korisnici testiraju nedovršene značajke.
- Poneka predinstalirana proširenja, poput Presenter View (prezentacijski pregled) u Impress-u.
- Ikone dokumenata kodirani po bojama.
Kao još jedno veće izdanje predhodeći inačicu 3.3, ova inačica je objavljena 3. lipnja 2011. godine.[23] Iako je završena, inačica 3.4 kao što je to i objavljeno na LibreOffice web stranici, je odgovarajuća za ranije usvajače. Samim tim, da je inačica 3.3.2 najbolja za ostale. Jedini razlog tomu, jest što inačica 3.4 ima poznatih problema sa kompatibilnošću sa Microsoft Officeom.[24] Nove značajke i poboljšanja uključuju:[25]
- Smanjeno korištenje memorije.[26]
- Smanjeno pouzdavanje samo na Javu.[27]
- Nastavljen prijelaz na GCC i GNU MAKE praveći LibreOffice za Windows operacijske sustave.[28]
- Promjena stila može biti testirana, te ako je neprikladna može biti resetirana u edit programskim izbornicima program Writer, bez potrebe zatvaranja "style" dijaloga da bi se promjenio stil.[29]
- Poboljšano korisničko sučelje u programu Calc, da bi sada imao veće brzine i veću kompatibilnost sa Microsoft Excelom, uključujući zakretne tablice (prvobitno zvanje DataPilot u OOo/LOo), te podrška za neograničeni broj polja.[30]
- Poboljšano korisničko sučelje u programima Writer, Impress i Draw, time čitljiviji tekst i bolja integracija GTK+ tema u Linux-u.[31]
- Nekoliko tisuća linija koda na njemačkom jeziku je prevedeno na engleski i preko pet tisuća "dead" koda je uklonjeno iz programa Writer, Calc i Impress.[32]
LibreOffice može i uvesti i izvesti razne formate datoteka[33]; iako je izvorna vrsta koju LibreOffice kreira u OpenDocument Formatu. Formati koju su podržani (za čitanje i pisanje) uključuju i one od strane Microsoft Officea, kao i novije Office Open XML formate koje se koriste od Microsoft Office 2007 sa nastavcima .docx, .pptx i .xlsx. Pored toga, LibreOffice također podržava i starije Microsoft Office formate tj. .doc, .ppt i .xls. LibreOffice još može spremiti datoteke u RTF i OpenOffice.org XML formatu. Mogu se zaštiti XLS datoteke s lozinkom, iako pošto ima samo osnovno zaključavanje nije veoma kompatibilan (recimo sa programom Gnumeric).
LibreOffice ima podršku za VBA macro, što omogućava unos is sljedećih programa: MS Works i Lotus Word Pro. LibreOffice Draw ima preodređenu, izvornu podršku da otvori SVG datoteke, dok OpenOffice.org zahtjeva proširenje.[34] Poboljšano je EMF crtanje i unos iz WordPerfect Graphics programa.
Izvoženje može biti obavljeno i u formatima koji nisu dostupni za uređivanje, što znači da se svaki dokument može izvesti kao .PDF datoteka. Svaka prezentacija se može izvesti kao .SWF datoteka. Možete uvesti i dokumente koji su ograničeni na samo čitanje (read-only).
- ↑ http://wiki.documentfoundation.org/ReleasePlan
- ↑ http://blog.documentfoundation.org/2011/03/28/six-months-of-freedom-and-community/
- ↑ http://www.ubuntu.com/ubuntu/features/office-applications
- ↑ http://news.opensuse.org/2011/03/07/opensuse-11-4-will-be-first-to-roll-out-with-libreoffice/
- ↑ http://www.h-online.com/open/news/item/Linux-Mint-11-Katya-released-1250921.html
- ↑ http://fedoraproject.org/wiki/Features/LibreOffice
- ↑ http://en.wikipedia.org/wiki/The_Document_Foundation
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-11-20. Pristupljeno 2012-12-29.
- ↑ http://en.wikipedia.org/wiki/The_Document_Foundation
- ↑ http://www.libreoffice.org/features/
- ↑ http://en.wikipedia.org/wiki/The_Document_Foundation
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-07. Pristupljeno 2012-12-29.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-11-20. Pristupljeno 2012-12-29.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-11-23. Pristupljeno 2012-12-29.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2010-11-01. Pristupljeno 2012-12-29.
- ↑ http://arstechnica.com/open-source/news/2010/10/oracle-wants-libreoffice-members-to-leave-ooo-council.ars
- ↑ http://go-oo.org/
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2010-10-06. Pristupljeno 2012-12-29.
- ↑ http://lwn.net/Articles/407339/
- ↑ http://arstechnica.com/open-source/news/2011/04/oracle-gives-up-on-ooo-after-community-forks-the-project.ars
- ↑ http://blog.documentfoundation.org/2011/01/25/the-document-foundation-launches-libreoffice-3-3/
- ↑ http://www.libreoffice.org/download/new-features-and-fixes/
- ↑ http://wiki.documentfoundation.org/ReleasePlan
- ↑ http://www.libreoffice.org/download/release-notes/#LO340
- ↑ http://wiki.documentfoundation.org/ReleaseNotes/3.4
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2020-11-29. Pristupljeno 2012-12-29.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2020-11-29. Pristupljeno 2012-12-29.
- ↑ http://people.gnome.org/~michael/blog/2011-05-09-libreoffice-fud.html
- ↑ http://planet.documentfoundation.org/
- ↑ http://blog.documentfoundation.org/2011/06/03/the-document-foundation-announces-libreoffice-3-4-0/
- ↑ http://blog.documentfoundation.org/2011/06/03/the-document-foundation-announces-libreoffice-3-4-0/
- ↑ http://blog.documentfoundation.org/2011/06/03/the-document-foundation-announces-libreoffice-3-4-0/
- ↑ http://www.libreoffice.org/features/
- ↑ http://extensions.services.openoffice.org/project/svgimport
