Kraljevsko društvo
 Ovo je glavno značenje pojma Kraljevsko društvo. Za druga značenja, v. Kraljevsko društvo (razvrstavanje). |
| Kraljevsko društvo Royal Society | |
|---|---|
 | |
| Osnivanje | 1660. |
| Sjedište | Carlton House Terrace City of Westminster, London,Ujedinjeno Kraljevstvo |
| Koordinate | 51°30′21.53″N 0°07′56.86″W / 51.5059806°N 0.1324611°W |
| Članstvo | 1300 130 |
| Predsjednik | Venkatraman Ramakrishnan |
| Website | |
Kraljevsko društvo (engl. Royal Society, punim imenom Royal Society of London for Improving Natural Knowledge) je najstarije nacionalno naučno udruženje (akademija) na svijetu i vodeća organizacija za unapređenje nauka istraživanja u Ujedinjenom Kraljevstvu.[1] Kraljevsko društvo bilo je model za osnivanje svih sljedećih akademija nauka po Evropi i svijetu.
Inicijalni osnivački sastanak održan je 28. novembra 1660. godine, nakon predavanja na londonskom koledžu Gresham.[1] Sastanak je organizirao Christopher Wren, tadašnji profesor astronomije, koji je istakao da je cilj budućeg društva unapređenje nauke, naročito matematike i fizike pomoću eksperimentalnih metoda. Na sastanku je bilo 12 ljudi, među njima Robert Boyle, biskup John Wilkins i visoki dvorski funkcioneri Robert Moray i William Brouncker, kasnije prvi predsjednik Kraljevskog društva.[1] Već je nešto ranije bilo nekih inicijativa za osnivanje sličnih organizacija, od grupe profesora koja se sastala u Londonu 1645., do oxfordskog filozofskog kluba iz 1650-ih, ali je tek ova nova inicijativa uspjela izrasti u nacionalno društvo posvećeno unapređenju nauke.
Društvo je formalno osnovano 1662. kad mu je kralj Charles II izadao povelju, koju je dopunio 1663.[1] Na taj način si je društvo od samog početka osiguralo kraljevsko mecenatsvo, iako je uvijek ostalo dobrovoljno i formalno nezavisno od britanske države. Od samog početka društvo je željelo kombinirati ulogu istraživačkog instituta sa savjetodavnom i arbitražnom. Jedan od ključnih momenata u razvoju društva bila je 1665. kad je izdan časopis Philosophical Transactions. On izlazi još i danas, kao jedan od najstarijih naučnih časopisa .[1]
U kasnijoj historiji društva pojedini događaji i periodi imali su poseban značaj. Takvo je bilo i vrijeme od 1703. do 1727. kad je društvom predsjedavao matematičar i fizičar Isaac Newton. On je svojim radom i autoritetom pomogao da se društvo etablira kao vrhunski naučni autoritet u Velikoj Britaniji i svijetu. Newton je postao punopravni član društva 1672., pa je svoje kapitalno djelo Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica objavio sa imprimaturom društva.[1]
Popularizaciji društva u 18. vijeku pridonjele su i brojne mecene, koji su omogućili nagrade za razne aspekte nauke, većina ih se dodjeljuje i danas. Naročito je slavna Medalja Copley iz 1709., nastala zahvaljući donaciji Godfreya Copleya, koja je postala najprestižnija britanska nagrada za nauku. Krajem 18. vijeka društvo je odigralo aktivnu ulogu u popularizaciji i poticanju naučnih istraživanja, naročito za vrijeme mandata njegova najdugovječnijeg predsjednika, Josepha Banksa. On se proslavio kao suputnik James Cooka na njegovom prvom velikom putovanju od 1768. do 1771. godine.[1] Ipak, društvo je krajem 18. i početkom 19. vijeka počelo gubiti dah i upalo u krizu, pod teretom slave iz starih vremena. To je ispravljeno 1830-ih reformskim programom koji je revitalizirao društvo.[1]
Kraljevsko društvo je 1919. poslalo dvije ekspedicije da 29. maja fotografiraju pomrčinu Sunca s otok Príncipe u Gvinejskom zaljevu i Sobrala u Brazilu. Na taj način je društvo eksperimentalno potvrdilo Einsteinovu teoriju relativnosti i pomoglo mu da se pročuje.[1] Biti izabran za člana Kraljevskog Društva je stvar prestiža u svijetu nauke, od 1945. i žene pored muškaraca imaju pravo na tu čast. Kraljevsko društvo danas ima 1300 stalnih i 130 vanjskih članova. Od 1967. društvo ima sjedište u londonskoj palači East Carlton Terrace.[1] Današnja uloga društva svodi se na savjetodavno-menadžersku, savjetodavnu jer je institucija koja ne sudjeluje direktno na tržištu pa ima status nezavisnog arbitra, a menadžersku jer upravlja velikim svotama javnog novca za buduća inventivna istraživanja i međunarodnu naučnu suradnju.[1]
Jedini redovni član bio je Ruđer Bošković koji je izabran 1761., vanjski članovi bili su kemičari i nobelovci Leopold Ružička (1942) i Vladimir Prelog (1962).[2] Jedini današnji vanjski član je jugoslavensko-američki neurolog Paško Rakić rođen u Rumi 1933. i izabran 2016. godine.[2]
