Andski kondor

Andski kondor
Status zaštite
	; Status zaštite: Potencijalna ugroženost (IUCN 3.1)
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Aves;
Red:	Incertae sedis (osporen red, može pripadati sokolovkama, jastrebovkama ili rodaricama);
Porodica:	Jastrebovi novog svijeta (Cathartidae);
Rod:	Vultur;
Vrsta:	V. gryphus;
Dvojni naziv
	Vultur gryphus; (Linné, 1758.)
	Žuto: cjelogodišnja staništa andskih kondora

Andski kondor (Vultur gryphus) je vrsta južnoameričkog kondora, jedinog pripadnika roda Vultur, koji ima najveći raspon krila od svih ptica na svijetu (do 3,2 m), osim možda albatrosa lutalice.

To je veliki crni strvinar s okovratnikom od bijelog perja i velikom svijetlom skupinom perja na krilima, osobito kod mužjaka. Glava i vrat su skoro bez perja i zagasite crvene boje koja zna porumeniti promjenom raspoloženja ptice. Mužjaci imaju resicu na vratu i tamnocrvenu krijestu na glavi. Za razliku od drugih grabljivica, mužjak (11–15 kg) je veći od ženki (6–14 kg). Prosječnom težinom od 10,7 kg andski kondor je poslije dalmatinskog pelikana (11,5 kg) najteža ptica letačica, i zasigurno najteža kopnena ptica letačica.

Kondor je uglavnom strvinar koji se hrani strvinama, i to većih životinja kao što su jeleni ili stoka. Seksualnu zrelost doseže s 5 ili 6 godina i gnijezdi se na visinama do 5.000 m, obično na nedostupnim rubovima litica. Obično polaže jedno do dvoje jaja. Kondor je jedna od najdugovječnijih ptica, te može živjeti do 100 godina u zatočeništvu.

Andski kondor igra važnu ulogu u folkloru i mitologiji andskih kultura, te je tako postao nacionalnim simbolom Perua, Argentine, Bolivije, Čilea, Kolumbije i Ekvadora.

Danas je gotovo ugrožen, prema ljestvici IUCN-a, uglavnom zbog gubitka staništa i indirektnog trovanja jedući strvine koje su ubili lovci. Kao odgovor na to, osnovana su uzgajališta u nekoliko južnoamaeričkih zemalja.