Bitka na Južnom Bugu
| Bitka na Južnom Bugu | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Segment bugarsko-mađarskih ratova | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
| Bugarsko Carstvo | Mađari | ||||||
| Komandanti i vođe | |||||||
| Boris I, Simeon I | nepoznat | ||||||
| Snage | |||||||
| vrlo velika vojska | nepoznati | ||||||
| Žrtve i gubici | |||||||
| 20.000 | teški | ||||||
Bitka na Južnom Bugu (bugarski: Битка при Южен Буг) se odigrala 896. na rijeci Južni Bug u današnjoj Ukrajini između bugarske vojske pod knezom Simeonom I i njegovim ocem Borisom na jednoj, te Mađara na drugoj strani. Do nje je došlo uslijed sukoba Bugara sa Bizantom koji je izbio 894. U njemu su Bugari ispočetka imali uspjeha i godine 895. porazili Bizantince kod današnjeg Jedrena; Bizant je na to reagirao tako sklopivši savez sa Mađarima, koji su sa sjeveroistoka, odnosno tadašnje postojbine u današnjoj Ukrajini, napali Bugare s leđa. Mađari su porazili dvije bugarske vojske prisilivši Simeona da se povuče u Drastar, koga je uspješno obranio. Nakon toga je sakupio ogromnu vojsku, kojoj se iz manastira pridružio njegov otac Boris, te 896. krenuo na sjever. Istovremeno je sklopio savez sa Pečenjezima, koji su Mađare napali sa istoka. Prije same bitke je Simeon naredio da vojska posti tri dana i moli se Bogu. Kada je do bitke došlo, ona je bila neuobičajeno duga i s ogromnim gubicima na obje strane. U njoj su Bugari na kraju odnijeli pobjedu te tako trajno otklonili mađarsku opasnost sa svojih sjevernih granica. Simeon se nakon toga mogao okrenuti na jug i iste godine nanijeti Bizantincima veliki poraz kod Bulgaroglifona, temeljem koga je uspostavljena višedecenijska hegemonije Bugarske nad Balkanom.
Bitka se ponekad tumači kao razlog zbog koga su se Mađari povukli na zapad, odnosno u Panonsku nizinu, a što je dovelo do stvaranja današnje Mađarske.
- Йордан Андреев, Милчо Лалков, Българските ханове и царе, Велико Търново, 1996.