Prijeđi na sadržaj

Glavna stranica

Izvor: Wikipedija

Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

460.646 članaka na srpskohrvatskom jeziku

  • Izradite članak
  • Pomoć
  • Portali

Istaknuti članak

Spomenik žrtvama
Velike čistke

Tokom Staljinove velike čistke 1937-1939 godine, gotovo celokupno dotadašnje rukovodstvo Komunističke partije Jugoslavije je streljano u Moskvi, nakon čega je Josip Broz preuzeo vođstvo.

Razmere staljinističke čistke u KPJ su bile monstruozne. Od oko 900 Jugoslovena komunista u SSSR-u, najmanje 800 je uhapšeno, od čega je samo oko 40 preživelo sovjetske gulage. Procenjuje se da je tokom Velike čistke ubijeno oko 600 članova Komunističke partije Jugoslavije, uključujući veliki broj osnivača i gotovo celokupno dotadašnje rukovodstvo. U Moskvi su streljani svi dotadašnji generalni sekretari KPJ: Filip Filipović, Sima Marković, Đuro Cvijić, Jovan Mališić i aktuelni Milan Gorkić, osim Triše Kaclerovića, koji se na vreme povukao iz politike. Pored toga, streljana su i dva sekretara SKOJ-a (Nikola Kotur i Grgur Vujović), kao i veliki broj rukovodilaca KPJ, članova CK i Politbiroa.

Od samog početka rukovodstvo KPJ je snažno podržavalo Staljinove čistke, iako je kasnije žestoko stradalo u njima. Naročito je slikovit primer generalnog sekretara KPJ Milana Gorkića, koji je glorifikovao moskovske procese i Staljinovo streljanje "špijuna-izdajnika" bez pardona. Godine 1937. je pozvan u Moskvu gde je uhapšen, osuđen kao gestapovski špijun te strijeljan. (Cijeli članak...)

Jeste li znali...

    Mogući izgled sudara Mliječnog puta i Andromede
  • ... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
  • ... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
  • ... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
  • ... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
  • ... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
  • ... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
  • ... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
  • ... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?

Aktualni događaji

Papa Franjo

Aktualne teme: Rat u Gazi (deo Izraelsko-palestinskog sukoba) · Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Papa Franjo · Nikola Pokrivač · Filip David · Mario Vargas Llosa · Val Kilmer · Alfi Kabiljo · Boris Spaski · Gene Hackman · David Lynch

Na današnji dan

Ostali događaji: 30. 4. · 1. 5. · 2. 5.

Slika sedmice

Papa Franjo (1936. – 2025.) na slici iz 2015. godine.

Rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Buenos Airesu, diplomirao je kemijsku tehnologiju, da bi stupio u novicijat Družbe Isusove 1958. godine. Nakon završenog studija teologije postao je svećenik 1969. godine. 1998. postao je nadbiskup Buenos Airesa, a 2001. zaređen je za kardinala. Kada je papa Benedikt XVI. 11. februara 2013. objavio svoju ostavku, koja je stupila na snagu 28. februara, otvorena je nova konklava koja je 13. marta 2013. izabrala Jorgea Maria Bergoglia za 266. papu Rimokatoličke crkve. Papa iznimno pažljiv za socijalnu pravdu, bio je vrlo omiljen u narodu, kako među katoličkim vjernicima, tako i među ljudima izvan katoličke crkve, kao i referentna duhovna figura svog vremena. Preminuo je u aprilu 2025. godine u Rimu, nakon komplikacije bonhitisa. Imao je 89 godina.

Autor: Benhur Arcayan.

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 64.852.444 članka, od čega je 460.646 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 243.127 korisnika, od čega je 498 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Novosti na Wikipediji

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima: