Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
Masakri nad Albancima tokom balkanskih ratova podrazumijevaju masovna pogubljenja, masakriranje civilnog stanovništva, etničko čišćenje, nasilno pokrštavanje, kao i progone na etničkoj i vjerskoj osnovi pripadnika albanske i muslimanske populacije od strane vojnih i policijskih snaga Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore tokom i nakon završetka operacija u balkanskim ratovima.
O zločinima srpske i crnogorske vojske prilikom zaposedanja albanskih naselja 1912 i 1913. godine je izveštavala evropska, američka i srpska opoziciona štampa. Radi ispitivanja zločina Karnegijeva zadužbina za međunarodni mir je formirala posebnu komisiju koja je 1913. poslata na Balkan. Broj žrtava u delu Kosovskog vilajeta pod srpskom kontrolom se u prvih nekoliko meseci procenjivao na oko 25.000 ljudi. Najvišu procenu broja žrtava tokom 1912. i 1913. godine u svim albanskim oblastima pod srpskom kontrolom dao je Kosta Novaković, koji je procenio da je stradalo oko 120.000 Albanaca oba pola i svih uzrasta. Cilj zločina je bio da se srpski zahtevi potpomognu "etničkim čišćenjem" i statističkom manipulacijom pre konferencije velikih sila koja će utvrditi nove granice.
Jeste li znali...
- ... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
- ... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
- ... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
- ... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevog sistemа?
- ... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
- ... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
- ... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
- ... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?

Aktualni događaji

- 4. 3. – Sjedinjene Američke Države nametnule – i kasnije djelimično odložile – carine Kanadi i Meksiku i povećale carine Kini snoseći uzvratne carine od Kanade i Kine.
- 2. 3. – Lunarni lender Blue Ghost kompanije Firefly Aerospace meko sletio na Mjesec kao dio NASA-inog komercijalnog programa za lunarnu isporuku.
- 2. 3. – U Los Angelesu održana 97. dodjela Oscara, na kojoj je trijumfirao film Anora (redatelj na fotografiji) s četiri Oscara (najbolji film, režija, originalni scenarij i montaža).
- 23. 2. – Na saveznim izborima u Njemačkoj CDU/CSU, na čelu s Friedrichom Merzom, osvojio najviše mandata u Bundestagu.
- 18. 2. – Arheolozi saopćili da je prazna grobnica Wadi C-4 u blizini Luksora u Egiptu bila grobnica faraona Thutmosea II.
- 16. 2. – Na 78. dodjeli Filmskih nagrada Britanske akademije film Conclave (lokalizirano: Konklava) osvojio četiri nagrade, uključujući nagradu za najbolji film.
- 15. 2. – Mahmud Ali Jusuf izabran za predsjedavajućeg Komisije Afričke unije.
Aktualne teme: Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Boris Spaski · Gene Hackman · Stipica Kalogjera · Milorad Milinković · David Lynch · Mauricio Funes · Dražen Dalipagić
Na današnji dan
- 222. – Pretorijanska garda izvršila atentat na cara Elagabala i njegovu majku. Njihova tijela su osakaćena i bačena u Tiber uz klicanje naroda, a novi car je postao Aleksandar Sever.
- 1955. – Od srčanog udara preminuo škotski liječnik Sir Alexander Fleming (na slici), zaslužan za otkriće penicilina te dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1945. godine.
- 1990. – Vrhovno vijeće Republike potpisalo zakon, kojim je Litva proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza.
- 1991. – Jugoslavenska tenisačica Monika Seleš, koja je tada imala tek dva osvojena Grand Slama, po prvi puta postala broj 1 na WTA listi.
- 2006. – Tijekom suđenja za ratne zločine, u haškom pritvoru umro bivši srpski predsjednik, Slobodan Milošević.
Slika sedmice
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 64.576.401 članak, od čega je 460.472 na srpskohrvatskom.
Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 238.148 korisnika, od čega je 500 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- 14. februara 2025. – Pokrenuta Akcija sređivanja šablona s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona.
- 9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice.
- 18. decembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o naslovima članaka i smjernice o značaju i upotrebi jezika.
- 1–30 novembra 2024. – Održano četvrto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije, izrađeno 17 članaka, a dopunjeno 6.
- 30. septembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o provjerljivosti i smjernice o pouzdanim izvorima i prijenosu članaka s drugih Wikipedija.
- 27. augusta 2024. – Pregažena brojka od 460.000 članaka.
- 21. marta – 31. maja 2024. – Po četvrti put održano natjecanje CEE proljeće.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti -
Wikicitat
Zbirka slobodnih citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik