Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025. bilo je 29. Svjetsko prvenstvo u rukometu, koje se od 14. siječnja do 2. veljače 2025. godine održalo u Danskoj, Hrvatskoj i Norveškoj. Tri su zemlje domaćinstvo dobile 2020. godine, čime je ovo postalo prvo prvenstvo u historiji koje su suorganizirale tri zemlje; Danskoj je ovo bilo treće domaćinstvo (jedno samostalno i jedno sudomaćinstvo), Hrvatskoj drugo (nakon jednog samostalnog), a Norveškoj prvo.
Na turniru su sudjelovale 32 reprezentacije, a format natjecanja ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodno izdanje. Brončanu medalju na turniru osvojila je Francuska, koja je pobijedila Portugal, koji je, pak, s osvojenim četvrtim mjestom ostvario svoj najbolji plasman u historiji. Prvenstvo je, po četvrti puta za redom, osvojila Danska, koja je tako postavila rekord po broju uzastopnih naslova svjetskog prvaka, dok je srebrnu medalju osvojila Hrvatska. Najbolji strijelac turnira, po drugi puta za redom, bio je Mathias Gidsel, koji je postigao 74 gola u devet utakmica. Gidsel je ujedno proglašen i najboljim igračem turnira. Emil Nielsen proglašen je najboljim golmanom turnira, dok je Francisco Costa proglašen najboljim mladim igračem turnira.
Jeste li znali...
- ... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
- ... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
- ... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
- ... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
- ... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
- ... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
- ... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
- ... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
Aktualni događaji
- 18. 5. – JJ (na fotografiji), predstavnik Austrije, pobijedio na Pjesmi Eurovizije 2025. s pjesmom "Wasted Love".
- 8. 5. – Američki kardinal Robert Francis Prevost postao je novi papa Rimokatoličke crkve pod imenom Lav XIV. Time je postao prvi papa rođen u Sjedinjenim Američkim Državama.
- 28. 4. – Nestanak struje zahvatio je veći dio Pirenejskog poluotoka. Cijela regija pogođena je nizom poremećaja, uključujući blokadu letova i vlakova.
- 21. 4. – U dobi od 88 godina, u Vatikanu umro papa Franjo, prvi južnoamerički papa u historiji. Svečano je pokopan pet dana kasnije u Rimu.
- 20. 4. – U Sjedinjenim Američkim Državama izbili masovni prosvjedi protiv predsjednika Donalda Trumpa.
- 4. 4. – Ustavni sud podržao opoziv južnokorejskog predsjednika Yoon Suk-yeola koji je izglasala Nacionalna skupština.
Aktualne teme: Rat u Gazi (deo Izraelsko-palestinskog sukoba) · Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Joe Don Baker · Erol Kadić · Željko Vukmirica · Mirjana Miočinović · Željko Vidaković · Puan Noor Aishah · Papa Franjo
Na današnji dan
- 1681. – U Madridu umro Pedro Calderón de la Barca, španjolski dramatičar i jedna od ključnih figura barokne književnosti.
- 1865. – Rodio se Pieter Zeeman, nizozemski fizičar i nobelovac, zaslužan za otkriće cijepanja spektralnih linija u magnetskom polju, što će u njegovu čast biti nazvano Zeemanov efekt.
- 1944. – Nijemci započeli desant na bosanskohercegovački grad Drvar s ciljem ubijanja partizanskog vođe Josipa Broza Tita. Tito je preživio napad, a ovaj dan se u SFR Jugoslaviji slavio kao Dan mladosti, odnosno Titov rođendan.
- 1965. – Muhammad Ali porazio je, u njihovom drugom međusobnom meču, dotadašnjeg prvaka u teškoj kategoriji Sonnyja Listona i tako se okrunio naslovom svjetskog boksačkog prvaka u teškoj kategoriji.
- 1977. – Premijerno prikazan film Ratovi zvijezda (poster na slici), prvi dio originalne trilogije Georgea Lucasa koji će, uz još šest kasnije izdanih filma iz glavnog kontinuiteta, postati jedan od najpopularnijih i najuspješnijih serijala u historiji filma.
Slika sedmice
|
Krajolik u Karpatskom rezervatu biosfere u Zakarpatskoj oblasti, administrativne cjeline u zapadnoj Ukrajini i čije je upravno središte grad Užgorod. Autor: Estolyarov |
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 64.974.719 članaka, od čega je 460.750 na srpskohrvatskom.
Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 251.015 korisnika, od čega je 515 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
- 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
- 16. aprila 2025. – Tokom Uređivačkog maratona povodom Međunarodnog dana Roma izrađena 3 članka vezana za romsku zajednicu.
- 14. aprila 2025. – Tokom Akcije sređivanja šablona pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum.
- 14. februara 2025. – Pokrenuta Akcija sređivanja šablona s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona.
- 9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti -
Wikicitat
Slobodni zbornik citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik
