Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
Zločini nad Albancima tokom Balkanskih ratova podrazumijevaju masovna pogubljenja, masakriranje civilnog stanovništva, etničko čišćenje, nasilno pokrštavanje, kao i progone na etničkoj i vjerskoj osnovi pripadnika albanske i muslimanske populacije od strane vojnih i policijskih snaga Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore tokom i nakon završetka operacija u balkanskim ratovima.
O zločinima srpske i crnogorske vojske prilikom zaposedanja albanskih naselja 1912 i 1913. godine je izveštavala evropska, američka i srpska opoziciona štampa. Radi ispitivanja zločina Karnegijeva zadužbina za međunarodni mir je formirala posebnu komisiju koja je 1913. poslata na Balkan. Broj žrtava u delu Kosovskog vilajeta pod srpskom kontrolom se u prvih nekoliko meseci procenjivao na oko 25.000 ljudi. Najvišu procenu broja žrtava tokom 1912. i 1913. godine u svim albanskim oblastima pod srpskom kontrolom dao je Kosta Novaković, koji je procenio da je stradalo oko 120.000 Albanaca oba pola i svih uzrasta. Cilj zločina je bio da se srpski zahtevi potpomognu "etničkim čišćenjem" i statističkom manipulacijom pre konferencije velikih sila koja će utvrditi nove granice. (Cijeli članak...)
Jeste li znali...
- ... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
- ... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevog sistemа?
- ... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
- ... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
- ... da je Zemlja jedina poznata planeta s vodom u tečnom agregatnom stanju na svojoj površini?
- ... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
- ... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
- ... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?

Vijesti i događaji
- 10. 2. – Rumunski predsjednik Klaus Iohannis podneo ostavku; nasledio ga vršilac dužnosti predsjednika Ilie Bolojan.
- 9. 2. – Vladajuća stranka Samoopredeljenje, na čelu s premijerom Albinom Kurtijem (na fotografiji), osvojila najviše glasova na parlamentarnim izborima na Kosovu.
- 9. 2. – U američkom fudbalu, Philadelphia Eaglesi pobijedili Kansas City Chiefse osvajajući Super Bowl LIX.
- 9. 2. – Baltičke države pridružile se Sinhronoj zoni kontinentalne Evrope nakon isključivanja sa IPS/UPS-a.
- 5. 2. – Bojkoti maloprodajnih objekata proširili se na nekoliko zemalja jugoistočne Evrope.
- 4. 2. – Jedanaest osoba ubijeno u masovnoj pucnjavi u Kampusu Risbergska u Örebru, Švedska.
Aktualno: Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Boris Spaski · Gene Hackman · Stipica Kalogjera · Milorad Milinković · David Lynch · Mauricio Funes · Dražen Dalipagić
Na današnji dan
- 293. – Rimski carevi Dioklecijan i Maksimijan postavili Konstancija Klora i Galerija za cezare, što se smatra početkom tetrarhije.
- 1810. – Rodio se poljsko-francuski kompozitor Frédéric Chopin (na slici), jedan od najvećih pijanista i kompozitora za klavir u historiji.
- 1862. – Počeo izlaziti zadarski Narodni list, najstarije aktivne hrvatske novine.
- 1870. – Paragvaj je izgubio Rat trojnog saveza protiv Argentine i Brazila. Pobijeno je gotovo 70% svog stanovništva Paragvaja i oko 40% vojnika Argentine i Brazila.
- 1896. – Francuski fizičar Antoine Henri Becquerel otkrio radioaktivnost, što će mu kasnije donijeti Nobelovu nagradu za fiziku (1903.).
Slika sedmice
Howard Phillips Lovecraft (Providence, 20. kolovoza 1890 – Providence, 15. ožujka 1937) bio je američki pisac koji je posthumno stekao slavu kao jedan od najcijenjenijih i najutjecajnijih horor autora. Za života je bio praktički nepoznat i objavljivao je isključivo u šund časopisima, međutim danas ga se smatra jednim od najvažnijih i najznačajnijih horor autora XX. vijeka. Rođen je u Providenceu, RI, gdje je i proveo većinu svog života. Uglavnom je pisao kratku prozu (kratke priče i novele), a među njegovim najznačajnijim djelima su priče "The Rats in the Walls" i "The Call of Cthulhu" te novele At the Mountains of Madness, The Shadow over Innsmouth i The Shadow Out of Time; sve su one dio tzv. Cthulhu mitova, koji čine okosnicu Lovecraftovog fiktivnog univerzuma. Lovecraft nikada nije uspio, kao pisac i urednik, zarađivati toliko da se može uzdržavati. Komercijalni uspjeh mu je uglavom bježao, djelomično i zato što nije imao snage i samopouzdanja da se promovira. Kako su godine odmicale, živio je u sve lošijim uvjetima, a do svoje smrti u 46. godini života, svo nasljedstvo što ga je bio dobio je potrošeno. Autor: Lucius B. Truesdell |
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 64.515.544 članka, od čega je 460.409 na srpskohrvatskom.
Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 237.170 korisnika, od čega je 495 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- 14. februara 2025. – Pokrenuta Akcija sređivanja šablona s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona.
- 9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice.
- 18. decembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o naslovima članaka i smjernice o značaju i upotrebi jezika.
- 1–30 novembra 2024. – Održano četvrto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije, izrađeno 17 članaka, a dopunjeno 6.
- 30. septembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o provjerljivosti i smjernice o pouzdanim izvorima i prijenosu članaka s drugih Wikipedija.
- 27. augusta 2024. – Pregažena brojka od 460.000 članaka.
- 21. marta – 31. maja 2024. – Po četvrti put održano natjecanje CEE proljeće.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti -
Wikicitat
Zbirka slobodnih citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik