Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
Ludwig Josef Johann Wittgenstein (Beč, 26. april 1889. – Cambridge, 29. april 1951.) je bio austrijski filozof koji je doprineo nekoliko epohalnih ideja filozofiji, uglavnom u temeljima logike, filozofiji matematike, filozofiji uma, filozofiji jezika i pragmatike. Smatra se jednim od najznačajnijih filozofa 20. veka.
Od 1929. do 1947. Wittgenstein je predavao na Univerzitetu u Cambridgeu. Uprkos njegovom položaju, tokom njegovog života je objavljena samo jedno njegovo delo: Tractatus Logico-Philosophicus (Logičko-filozofski traktat) dugačak 75 stranica, koji je, zajedno sa njegovim engleskim prevodom, objavljen 1922. godine. Njegovi jedini drugi objavljeni radovi bili su članak „Neke napomene o logičkoj formi“ (1929.); recenzija knjige i đački rečnik. Njegov obiman opus uređivan je i objavljen posthumno. Prva i najpoznatija iz ove posthumne serije su Filozofska istraživanja, knjiga objavljena 1953. godine. Anketa iz 1999. sprovedena među američkim univerzitetskim profesorima rangirala je Istraživanja kao najbitnije filozofsko delo 20. veka, ističući ih kao „suštinsko remek delo filozofije dvadesetog veka, privlačno spektrumu različitih specijalizacija i filozofskih smerova.“ (Cijeli članak...)
Jeste li znali...
- ... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
- ... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
- ... da je riječ cigara španskog porijekla i znači cvrčak?
- ... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
- ... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
- ... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
- ... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
- ... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevog sistemа?

Aktualni događaji
- 21. 4. – U dobi od 88 godina, u Vatikanu umro papa Franjo (na slici), prvi južnoamerički papa u historiji. Svečano je pokopan pet dana kasnije u Rimu.
- 4. 4. – Ustavni sud podržava opoziv južnokorejskog predsjednika Yoon Suk-yeola koji je izglasala Nacionalna skupština.
- 16. 3. – U požaru u noćnom klubu u Kočanima u Severnoj Makedoniji poginulo najmanje 59, a više od 155 ljudi u povredama.
- 14. 3. – Na protestu protiv korupcije u Beogradu u Srbiji okupilo se između 275.000 i 325.000 ljudi, čime je taj protest bio jedan od najvećih u historiji zemlje.
- 14. 3. – Mark Carney naslijedio Justina Trudeaua na poziciji premijera Kanade nakon pobjede na izborima za lidera Liberalne stranke.
- 11. 3. – Oslobodilačka vojska Beludžistana otela voz u Pakistanu, pri čemu je poginula najmanje 71 osoba.
Aktualne teme: Rat u Gazi (deo Izraelsko-palestinskog sukoba) · Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Papa Franjo · Nikola Pokrivač · Filip David · Mario Vargas Llosa · Val Kilmer · Alfi Kabiljo · Boris Spaski · Gene Hackman · David Lynch
Na današnji dan
- 1908. – Rodio se njemački industrijalac i poduzetnik Oskar Schindler (na slici), zaslužan za spašavanje više od 1,000 Židova od Holokausta u Trećem Reichu.
- 1920. – Pod prijetnjom sovjetskog napada i usred pobune lokalnih komunista, vlasti nezavisne Azerbajdžanske Demokratske Republike pristale su se odreći suvereniteta, čime nastaje Azerbajdžanska SSR, nova republika Sovjetskog Saveza.
- 1923. – U Londonu, formalno je otvoren stadion Wembley (tada nazvan Carski stadion), dugogodišnji nacionalni stadion fudbalske reprezentacije Engleske, koji je mogao primiti 127,000 ljudi.
- 1969. – Francuski predsjednik Charles de Gaulle podnio je ostavku na mjesto predsjednika nakon pada referenduma o reorganizaciji Senata i lokalne samouprave te je otišao u političku mirovinu.
- 1973. – Kultni album The Dark Side of the Moon britanskog benda Pink Floyd po prvi puta došao na prvo mjesto Billboardove američke ljestvice te tako započeo svoj rekordni boravak na toj poziciji, koji će trajati čak 741 tjedan.
Slika sedmice
Papa Franjo (1936. – 2025.) na slici iz 2015. godine. Rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Buenos Airesu, diplomirao je kemijsku tehnologiju, da bi stupio u novicijat Družbe Isusove 1958. godine. Nakon završenog studija teologije postao je svećenik 1969. godine. 1998. postao je nadbiskup Buenos Airesa, a 2001. zaređen je za kardinala. Kada je papa Benedikt XVI. 11. februara 2013. objavio svoju ostavku, koja je stupila na snagu 28. februara, otvorena je nova konklava koja je 13. marta 2013. izabrala Jorgea Maria Bergoglia za 266. papu Rimokatoličke crkve. Papa iznimno pažljiv za socijalnu pravdu, bio je vrlo omiljen u narodu, kako među katoličkim vjernicima, tako i među ljudima izvan katoličke crkve, kao i referentna duhovna figura svog vremena. Preminuo je u aprilu 2025. godine u Rimu, nakon komplikacije bonhitisa. Imao je 89 godina. Autor: Benhur Arcayan. |
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 64.840.818 članaka, od čega je 460.637 na srpskohrvatskom.
Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 242.888 korisnika, od čega je 498 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
- 16. aprila 2025. – Tokom Uređivačkog maratona povodom Međunarodnog dana Roma izrađena 3 članka vezana za romsku zajednicu.
- 14. aprila 2025. – Tokom Akcije sređivanja šablona pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum.
- 14. februara 2025. – Pokrenuta Akcija sređivanja šablona s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona.
- 9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice.
- 18. decembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o naslovima članaka i smjernice o značaju i upotrebi jezika.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti -
Wikicitat
Slobodni zbornik citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik