Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

460.486 članaka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Izvještaj međunarodne
komisije o
Balkanskim ratovima

Masakri nad Albancima tokom balkanskih ratova podrazumijevaju masovna pogubljenja, masakriranje civilnog stanovništva, etničko čišćenje, nasilno pokrštavanje, kao i progone na etničkoj i vjerskoj osnovi pripadnika albanske i muslimanske populacije od strane vojnih i policijskih snaga Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore tokom i nakon završetka operacija u balkanskim ratovima.

O zločinima srpske i crnogorske vojske prilikom zaposedanja albanskih naselja 1912 i 1913. godine je izveštavala evropska, američka i srpska opoziciona štampa. Radi ispitivanja zločina Karnegijeva zadužbina za međunarodni mir je formirala posebnu komisiju koja je 1913. poslata na Balkan. Broj žrtava u delu Kosovskog vilajeta pod srpskom kontrolom se u prvih nekoliko meseci procenjivao na oko 25.000 ljudi. Najvišu procenu broja žrtava tokom 1912. i 1913. godine u svim albanskim oblastima pod srpskom kontrolom dao je Kosta Novaković, koji je procenio da je stradalo oko 120.000 Albanaca oba pola i svih uzrasta. Cilj zločina je bio da se srpski zahtevi potpomognu "etničkim čišćenjem" i statističkom manipulacijom pre konferencije velikih sila koja će utvrditi nove granice.

Recentno istaknuti: Nikola Kovačević – Čudnovski · Lumbago · Vilim Horvaj

Cijeli članak

456 istaknutih članaka

Jeste li znali...

... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
... da je Zemlja jedina poznata planeta s vodom u tečnom agregatnom stanju na svojoj površini?
... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?

Razgovor

Aktualni događaji

Sean Baker, redatelj Anore

4. 3. – Sjedinjene Američke Države nametnule – i kasnije djelimično odložile – carine Kanadi i Meksiku i povećale carine Kini snoseći uzvratne carine od Kanade i Kine.
2. 3. – Lunarni lender Blue Ghost kompanije Firefly Aerospace meko sletio na Mjesec kao dio NASA-inog komercijalnog programa za lunarnu isporuku.
2. 3. – U Los Angelesu održana 97. dodjela Oscara, na kojoj je trijumfirao film Anora (redatelj na fotografiji) s četiri Oscara (najbolji film, režija, originalni scenarij i montaža).
23. 2. – Na saveznim izborima u Njemačkoj CDU/CSU, na čelu s Friedrichom Merzom, osvojio najviše mandata u Bundestagu.
18. 2. – Arheolozi saopćili da je prazna grobnica Wadi C-4 u blizini Luksora u Egiptu bila grobnica faraona Thutmosea II.
16. 2. – Na 78. dodjeli Filmskih nagrada Britanske akademije film Conclave (lokalizirano: Konklava) osvojio četiri nagrade, uključujući nagradu za najbolji film.
15. 2. – Mahmud Ali Jusuf izabran za predsjedavajućeg Komisije Afričke unije.

Aktualne teme: Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Boris Spaski · Gene Hackman · Stipica Kalogjera · Milorad Milinković · David Lynch · Mauricio Funes · Dražen Dalipagić

Razgovor

Na današnji dan

44. pr. n. e. – Na praznik Martovskih ida, u zgradi Senata u atentatu ubijen rimski vojskovođa i diktator, Gaj Julije Cezar (na slici).
1848. – U jeku Proljeća naroda, izbila revolucija u Mađarskoj, samo tri dana nakon one u Beču.
1906. – Charles Rolls i Henry Royce osnovali su automobilsku industrijsku kompaniju Rolls-Royce.
1941. – Preminuo rusko-njemački slikar Alexej von Jawlensky, jedan od velikana ekspresionizma i članova skupine Der Blaue Reiter.
1972. – Premijerno prikazan film Kum, prvi dio kultne trilogije Francisa Forda Coppole nastale prema djelu Marija Puza, u kojemu nastupaju Marlon Brando, Al Pacino, Robert Duvall i James Caan.

Ostali događaji: 14. 3. · 15. 3. · 16. 3.

Cijeli članak

Slika sedmice

Kemnic (njem. Chemnitz, glsrp. Kamjenica) grad je na istoku Njemačke, u saveznoj pokrajini Saskoj. Chemnitz je treći grad po veličini u Saskoj i značajan industrijski centar.

Na području grada u ranom je srednjem vijeku nastalo slavensko naselje Kamienica. Godine 1143. osnovan je benediktinski samostan. Oko samostana se formirao grad kojem je car Fridrik I. Barbarossa 1170. dao prava slobodnog kraljevskog grada. Od srednjeg se vijeka u gradu razvija proizvodnja tekstila u kojoj je radila trećina stanovništva. U 19. stoljeću grad postaje značajan industrijski centar (zvan "Saski Manchester"). Postojala je i rafinerija nafte. Grad je pretrpio jako bombardiranje u Drugom svjetskom ratu, u savezničkoj operaciji Thunderclap 1945., u sklopu koje su bombardirani saski gradovi Leipzig, Dresden i Chemnitz. [...]

Autor: Reinhard aus Sachsen

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 64.603.708 članaka, od čega je 460.486 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 238.666 korisnika, od čega su 522 aktivna (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Novosti na Wikipediji

14. februara 2025. – Pokrenuta Akcija sređivanja šablona s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona.
9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice.
18. decembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o naslovima članaka i smjernice o značaju i upotrebi jezika.
1–30 novembra 2024. – Održano četvrto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije, izrađeno 17 članaka, a dopunjeno 6.
30. septembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o provjerljivosti i smjernice o pouzdanim izvorima i prijenosu članaka s drugih Wikipedija.
27. augusta 2024. – Pregažena brojka od 460.000 članaka.
21. marta – 31. maja 2024. – Po četvrti put održano natjecanje CEE proljeće.

Razgovor

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:

Ostava
Skladište datoteka
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera
Meta-Wiki
Koordinacija projekata
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici
Wikipodaci
Slobodna baza znanja
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti
Wikicitat
Zbirka slobodnih citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta
Wikiverzitet
Obrazovni materijali
Wikivodič
Slobodni putni vodič
Wikirječnik
Slobodni rječnik