Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
Antun Augustinčić (Klanjec, 4. maj 1900. – Zagreb, 10. maj 1979.) je bio hrvatski i jugoslovenski skulptor, likovni pedagog, i akademik. Uz Ivana Meštrovića i Franu Kršinića se smatra najznačajnijim hrvatskim skulptorima 20. veka. Među njegovim najpoznatijim radovima su Rudar u Ženevi (ispred zgrade Međunarodnog ureda rada), Spomenik mira ispred zgrade Ujedinjenih nacija u New Yorku, Spomenik žrtvama fašizma u Adis Abebi, Spomenik seljačkoj buni u Stubici i spomenik Josipu Brozu Titu u Kumrovcu.
Augustinčić je rođen u Klanjcu u Hrvatskom zagorju, tada u sastavu Austrougarske. Godine 1918. upisao se na Visoku školu za umjetnost i obrt u Zagrebu, gde je studirao vajarstvo kod profesora Rudolfa Valdeca i Roberta Frangeša. Kada je ona 1922. pretvorena u Kraljevsku akademiju za umjetnost i obrt, nastavlja studije kod Ivana Meštrovića. Nakon diplomiranja 1924. odlazi u Pariz nakon dobijanja stipendije francuske vlade i dalje se usavršava na École des Arts décoratifs i na Académie des Beaux-Arts, gde mu je mentor bio Jean Antoine Injalbert. Uzori su mu bili klasični skulptori: Donatello, Michelangelo i Bourdell. U Parizu drži svoje prve izložbei; prvi put 1925. na Salonu francuskih umjetnika, te drugi put 1926. na Salonu nezavisnih.
Jeste li znali...
- ... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
- ... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
- ... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
- ... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
- ... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
- ... da je riječ cigara španskog porijekla i znači cvrčak?
- ... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
- ... da je Zemlja jedina poznata planeta s vodom u tečnom agregatnom stanju na svojoj površini?

Aktualni događaji
- 13. 6. – Izrael je pokrenuo vojni napad na nuklearna postrojenja, vojne objekte i napao visoke iranske zapovjednike.
- 9. 6. – Konferencija Ujedinjenih naroda o oceanima u Nici privukla je pozornost svijeta na klimatsku krizu i zaštitu oceana, uključujući obveze za smanjenje zagađenja i očuvanje biološke raznolikosti.
- 8. 6. – Masovni prosvjedi protiv Trumpove antiimigracijske politike izbili su diljem Sjedinjenih Država. U nekoliko gradova došlo je do nasilnih sukoba, te je Savezna država Kalifornija podnijela tužbu protiv predsjednika Trumpa.
- 1. 6. – tijekom noći, napad ukrajinskih tajnih službi (SBU) na rusko strateško zrakoplovstvo. Oko 117 dronova skrivenih u skloništima prevoženim kamionima pogodilo je pet ruskih aerodroma (Belaja, Djagilevo, Ivanovo Severnij, Olenja i Ukrainka), pri čemu je oštećeno više od 40 ruskih zrakoplova, a najmanje 13 uništeno, uz velike gubitke za rusku vojnu opremu. U danima koji su slijedili, Rusija je odgovorila bombardiranjem Kijeva i drugih ukrajinskih gradova.
- 31. 5. – Pobjedom od 5:0 nad Interom, Paris Saint-Germain prvi put u svojoj historiji osvojio UEFA Ligu prvaka.
- 28. 5. – U finalu Konferencijske lige Chelsea je pobjedio Real Betis rezultatom 4:1.
- 26. 5. – Izrael je pokrenuo veliku operaciju na Khan Yunis, Rafah i sjeverna područja Pojasa Gaze. Ofenziva je u samo nekoliko tjedana prouzročila više od 5.000 novih palestinskih žrtava, dodatno pogoršavajući već dramatičnu humanitarnu krizu.
Aktualne teme: Rat u Gazi (deo Izraelsko-palestinskog sukoba) · Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Matija Dedić · Josip Joška Broz · Ngũgĩ wa Thiong'o · Mirjana Miočinović · Papa Franjo
Na današnji dan
- 451. – Rimski vojskovođa Flavije Aecije sukobio se s hunskim vođom Atilom u bitci na Katalaunskim poljima; nakon hunskog povlačenja, rimski su historičari ovu bitku interpretirali kao svoju pobjedu.
- 840. – Preminuo je franački car Louis I Pobožni, sin Karla Velikog, čija će smrti izazvati feudalnu anarhiju i rezultirati podjelom Franačke.
- 1877. – Izumitelj Alexander Graham Bell u Hamiltonu u Kanadi uspostavio prvi komercijalni telefonski servis u svijetu.
- 1928. – Radikalni zastupnik Puniša Račić hicima iz pištolja izvršio atentat (na slici) na zastupnike SDK u kojem su poginuli Đuro Basariček i Pavle Radić, a ranjeni Ivan Pernar, Ivan Granđa i Stjepan Radić.
- 1963. – Zbog posljedica Kubanske raketne krize, uspostavljen je ikonski "Crveni telefon", kao direktna veza između službenog Washingtona i Moskve koja bi omogućila lakše rješavanje sporova.Ostali događaji: 20. 6. · 21. 6. · 22. 6.
Slika sedmice
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 65.115.738 članaka, od čega je 460.885 na srpskohrvatskom.
Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 261.818 korisnika, od čega je 468 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
- 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
- 16. aprila 2025. – Tokom Uređivačkog maratona povodom Međunarodnog dana Roma izrađena 3 članka vezana za romsku zajednicu.
- 14. aprila 2025. – Tokom Akcije sređivanja šablona pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum.
- 14. februara 2025. – Pokrenuta Akcija sređivanja šablona s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona.
- 9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti -
Wikicitat
Slobodni zbornik citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik