Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

460.555 članaka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Umjetnička restauracija

Scelidosaurus ("gušter s udovima", od Grčkog skelos/σκελος - "noga" i saurus/σαυρος - "gušter") bio je rod četveronožnih, lako oklopljenih dinosaura biljoždera dug oko četiri metra. Živio je tijekom perioda rane jure, prije između 199,6 i 194 miliona godina. Njegovi fosili pronađeni su u Engleskoj i Arizoni (SAD). Scelidosaurus se naziva najranijim potpunim dinosaurom. Ostaci tog roda i njegovih srodnika mogu se pronaći na tri kontinenta.

Komparativni anatom Richard Owen opisao je Scelidosaurusa 1859. godine. Danas se validnom smatra samo jedna vrsta, S. harrisonii, iako su tijekom godina predložene dodatne vrste. Budući da je on jedan od najprimitivnijih tireofora, točno svrstavanje Scelidosaurusa u tom podredu je predmet debata već 150 godina, a tome ne pomaže manjak znanja o njegovim najbližim srodnicima. (Cijeli članak...)

Recentno istaknuti: Dikembe Mutombo · Masakri nad Albancima u Balkanskim ratovima · Nikola Kovačević – Čudnovski

Cijeli članak

456 istaknutih članaka

Jeste li znali...

... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevog sistemа?
... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
... da je Zemlja jedina poznata planeta s vodom u tečnom agregatnom stanju na svojoj površini?
... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
... da je riječ cigara španskog porijekla i znači cvrčak?

Razgovor

Aktualni događaji

Ostaci noćnog kluba

16. 3. – U požaru u noćnom klubu (ostaci na fotografiji) u Kočanima u Severnoj Makedoniji poginulo najmanje 59, a više od 155 ljudi u povredama.
14. 3. – Na protestu protiv korupcije u Beogradu u Srbiji okupilo se između 275.000 i 325.000 ljudi, čime je taj protest bio jedan od najvećih u historiji zemlje.
14. 3. – Mark Carney naslijedio Justina Trudeaua na poziciji premijera Kanade nakon pobjede na izborima za lidera Liberalne stranke.
11. 3. – Oslobodilačka vojska Beludžistana otela voz u Pakistanu, pri čemu je poginula najmanje 71 osoba.
11. 3. – Bivši predsjednik Filipina Rodrigo Duterte uhapšen na temelju potjernice Međunarodnog krivičnog suda koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti.
5. 3. – Lunarni lender Athena kompanije Intuitive Machines sletio na Mjesec pod pogrešnim uglom i nije u stanju da završi svoju misiju.
5. 3. – Andrew Barto i Richard Sutton dobili Turingovu nagradu za svoj rad na području podržanog učenja u računarstvu.
4. 3. – U japanskoj prefekturi Iwate izbio najveći šumski požar u zemlji u posljednjih pet decenija.
4. 3. – Kineski arhitekt Liu Jiakun dobio Pritzkerovu nagradu.

Aktualne teme: Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Boris Spaski · Gene Hackman · Stipica Kalogjera · Milorad Milinković · David Lynch · Mauricio Funes · Dražen Dalipagić

Razgovor

Na današnji dan

1873. – Rodio se ruski kompozitor Sergej Rahmanjinov (na slici), autor Rapsodije na Paganinijevu temu i jedan od najboljih pijanista u historiji.
1929. – Rodio se češki pisac Milan Kundera, jedan od velikana postmodernizma te autor romanā Nepodnošljiva lakoća postojanja i Knjiga smijeha i zaborava.
1939. – General Francisco Franco objavio službeni kraj Španskog građanskog rata i preuzeo vlast u državi kao Caudillo.
1946. – NK Dinamo Zagreb i NK Hajduk Split odigrali su, u sklopu jugoslavenske Prve lige, prvi "vječni derbi", u kojem je Hajduk pobijedio 2:0.
1976. – Steve Jobs, Steve Wozniak i Ronald Wayne u Cupertinu osnovali kompaniju Apple, jednu od najuspješnih računalnih kompanija u historiji.

Ostali događaji: 31. 3. · 1. 4. · 2. 4.

Cijeli članak

Slika sedmice

Stanko Vraz (Cerovec, 30. lipnja 1810. - Zagreb, 20. svibnja 1851.), hrvatski i slovenski književnik, kritičar i prevoditelj. Rodio je se u slovenskom mjestu Cerovcu 1810. godine kao Jakob Frass. Godine 1836. mijenja ime u Stanko Vraz. Gimnaziju je završio u Mariboru, studij prava i filozofije pohađao je u Grazu, ali je većinu vremena provodio proučavajući književnost i strane jezike. Govorio je pet jezika. Prevodio je latinske klasike i slavenske pjesnike. Od 1839. godine živio je i radio u Zagrebu kao jedan od vodećih preporoditelja.

Autor: nepoznat

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 64.709.540 članaka, od čega je 460.555 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 240.276 korisnika, od čega su 494 aktivna (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Novosti na Wikipediji

14. februara 2025. – Pokrenuta Akcija sređivanja šablona s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona.
9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice.
18. decembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o naslovima članaka i smjernice o značaju i upotrebi jezika.
1–30 novembra 2024. – Održano četvrto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije, izrađeno 17 članaka, a dopunjeno 6.
30. septembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o provjerljivosti i smjernice o pouzdanim izvorima i prijenosu članaka s drugih Wikipedija.
27. augusta 2024. – Pregažena brojka od 460.000 članaka.
21. marta – 31. maja 2024. – Po četvrti put održano natjecanje CEE proljeće.

Razgovor

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:

Ostava
Skladište datoteka
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera
Meta-Wiki
Koordinacija projekata
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici
Wikipodaci
Slobodna baza znanja
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti
Wikicitat
Slobodni zbornik citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta
Wikiverzitet
Obrazovni materijali
Wikivodič
Slobodni putni vodič
Wikirječnik
Slobodni rječnik