Napoléon Bonaparte
| Napoléon Bonaparte | |
 | |
| Informa | |
| Ɛ-ɛjaɖɛ | Fransɩɩ |
| Ɛ-tʋmɩyɛ | Wiyaʋ sɔsɔ |
| Ɛ-ɖɩlʋlɩyɛ | Ajaccio, Corsica, Fransɩɩ |
| E-efemiye kɩlʋlɩyɛ | Kɩyɛɛna fenaɣ kɩyakʋ 15 n̄ɩŋʋ wiye, pɩnaɣ 1769 |
| Ɛ-ɖɩsɩbɩyɛ | Longwood, Saint Helena, Kewiyaɣ Kɩkpɛndaɣ |
| E-efemiye kɩsɩbɩyɛ | Agoza fenaɣ kiyakʋ 5 n̄ɩŋʋ wiye, pɩnaɣ 1821 |
| |
Palʊla Napoléon Bonaparte kɩyɛɛna fenaɣ kɩyakʊ hiu nɛ kagbaanzɩ wiye, pɩnaɣ 1769 taa. Palʊla-ɩ Kɔrɩsɩ ɛjaɖɛ taa Ajaccio tɛtʊ taa. Ɛsɩba agoza fenaɣ kɩyakʊ kagbaanzɩ ñɩŋgʊ wiye, pɩnaɣ 1821 taa. Ɛsɩba lɩm hɛkʊ taa tɛtʊ ndʊ payaɣ se Sainte-Hélène yɔ.
Napoléon kajalaɣ tʊ kɛŋna Fransɩɩ ɛjaɖɛ ñʊʊdʊ. Ɛtɔɔ kewiyaɣ kpaɣ agoza fenaɣ kɩyakʊ hiu nɛ lutozo (18) pɩnaɣ 1804 nɛ puwolo pɩsɩɩnɩ ɖomaɣ fenaɣ kɩyakʊ loɖo (6) wiye, pɩnaɣ 1814 taa. Ɛtasɩ tɔɣʊ kewiyaɣ kpaɣ lakɩŋ fenaɣ kɩyakʊ nɛɛlɛ (20) wiye pɩnaɣ 1815 nɛ puwolo pɩsɩɩnɩ mɩsɩkʊm fenaɣ kɩyakʊ nɛɛlɛ nɛ naalɛ (22) wiye ñɩŋgʊ wiye, pɩnaɣ 1815 kʊɖʊmaɣ ŋga ka-taa.
Napoléon Bonaparte kɛ pɩɣa naalɛ ñɩŋga pa-caa lʊlʊʊ taa. Payaɣ ɛ-caa se Charles Bonaparte nɛ e-ɖoo hɩɖɛ lɛ Létitia Ramolino. Napoléon kɛ sɔɔja sɔsɔ Fransɩɩ ɛjaɖɛ sɔɔjanaa hɛkʊ taa. Pʊ-tɔbʊʊ se paha-ɩ sɔɔjatʊ taa nimiye sɔsɔyɛ nɖɩ ɖɩkɩlɩ lɛɛna payɩ yɔ. Ɛnʊ ɖiyaɣna Itaalii ɛjaɖɛ sɔɔjanaa. Pʊwayɩ lɛ eɖiyi wɩsɩ ɖɩlɩyɛ taa ajɛya sɔɔjanaa. Ɛmʊ kpelaɣ nɛ sɔɔjatʊ ɖoŋ pɩnaɣ 1799 taa. Pʊ-tɔbʊʊ se etisi weyi ɛɛwɛ kpelaɣ yɔɔ yɔ nɛ malɩfɔnaa tɔʊ. Ɛcaɣ kpelaɣ yɔɔ pɩkɔɔ pɩtalɩ kɩyɛɛna fenaɣ kɩyakʊ naalɛ ñɩŋgʊ wiye, pɩnaɣ 1802 taa. Ɛkɛ Fransɩɩ ɛjaɖɛ kpeekpe wiyaʊ pɩnaɣ 1804 taa. Pʊwayɩ lɛ pakpa-ɩ wiyaʊ sɔsɔ Paarii tɛtʊ taa Ɛsɔ kpaaŋ sɔsɔʊ ŋgʊ payaɣ se « Notre-Dame » yɔ kɔ-yɔɔ. Pʊ-tɔbʊʊ se ɛnʊ cɔŋnana Kpaaŋ sɔsɔʊ ŋgʊ kʊ-yɔɔ.
Napoléon lʊba se ɛmɩzɩ ɛtɛlɛmwaa mba pakʊyaɣ Fransɩɩ ɛjaɖɛ yɔɔ yɔ. Krandɩ-Pretaañɩ hɛyaɣna ɛtɛlɛmwaa mba nɛ papa kʊyʊʊ Fransɩɩ ɛjaɖɛ komina yɔɔ. Kpaɣ pɩnaɣ 1792 taa Eerɔpʊ tɛtʊ taa ɛtɛlɛmwaa paɣzɩ kʊyʊʊ Fransɩɩ ɛjaɖɛ komina yɔɔ. Ɛ-ɛjaɖɛ yɔɔ kʊyʊʊ mbʊ pʊ-yɔɔ Napoléon ɖiya Fransɩɩ ɛjaɖɛ sɔɔjanaa mba pɛwɛ Itaalii ɛjaɖɛ taa yɔ nɛ ewona-wɛ Niili pɔɔ hɔɔlʊʊ taa. Nɛ eɖiyi Fransɩɩ ɛjaɖɛ sɔɔjanaa mba papa ñɛwɛ Otirisi ɛjaɖɛ taa yɔ nɛ ɛkpɛndɩ papa nɛ Fransɩɩ ɛjaɖɛ sɔɔjanaa mba papa ñɛwɛ Prusi nɛ Pɔlɔɔñɩ pa-ajɛya taa yɔ. Napoléon kajalaɣ tʊ lʊba nɛ ɛwa Arcole nɛ Rivoli nɛ Pyramides nɛ Marengo nɛ Austerlitz nɛ Iéna nɛ Friedland pɛ-tɛtʊ ndɩ ndɩ taa. Ɛ-wabɩtʊ ndʊ tiyebina nɛ ɛtɛlɛmwaa yaa mba pakʊyaɣaɣ Fransɩɩ ɛjaɖɛ yɔɔ yɔ, pamɩzɩ ɖama. Mbʊ yebina ɖɔɖɔ nɛ Fransɩɩ ɛjaɖɛ hiɣ laŋhɛzɩyɛ nɛ pɩtasɩ haʊ ɖɩ-ñʊʊdʊ Napoléon kajalaɣ tʊ ɖoŋ sɔsɔŋ siŋŋ pɩnaɣ 1807 taa. Kpaɣna alɩwaatʊ ndʊ laŋhɛzɩyɛ sʊ Tilsit ɛjaɖɛ taa Eerɔpʊ tɛtʊ taa nɛ pɩkɔɔ pɩsɩɩna pɩnaɣ 1807 ñɩŋga taa yɔ, Fransɩɩ ɛjaɖɛ tehiɣda laŋhɛzɩyɛ nɖɩ.
Kpaɣna pɩnaɣ ŋga lɛ, Napoléon kajalaɣ tʊ ñɔɔzɩ nɛ ɛlɛɣzɩ Fransɩɩ ɛjaɖɛ komina paɣtʊ. Elaba nɛ Fransɩɩ ɛjaɖɛ tasɩ walasʊʊ. Ɖɩwɛna hɔɔlɩŋ 134 pɩnaɣ 1812 ñɩŋga taa. Eyeba nɛ Room nɛ Hambourg nɛ Barcelone nɛ Amsterdsam pɛ-tɛtʊ ndɩ ndɩ ndʊ tɩpɩsɩ Fransɩɩ ɛjaɖɛ tɛtʊ sɔsɔtʊ sɔsɔtʊ. Napoléon kajalaɣ tʊ kɛ ɖɔɖɔ Itaalii ɛjaɖɛ ñʊʊdʊ kpaɣ pɩnaɣ 1802 nɛ puwolo pɩtalɩ pɩnaɣ 1805 taa. Pʊwayɩ lɛ ɛkɛ Itaalii ɛjaɖɛ wiyaʊ sɔsɔ kpaɣ pɩnaɣ 1805 nɛ puwolo pɩsɩɩna pɩnaɣ 1814 taa. Ɛkɛ ɖɔɖɔ Suwisi ageeta ndɩ ndɩ loluyu kpaɣ pɩnaɣ 1803 nɛ puwolo pɩsɩɩna pɩnaɣ 1813 ñɩŋga taa. Ɛkɛ ɖɔɖɔ Rhin ageeta ndɩ ndɩ yɔɔ kandɩyʊ kpaɣ pɩnaɣ 1806 nɛ puwolo pɩsɩɩna pɩnaɣ 1813 ñɩŋga taa. Napoléon kajalaɣ tʊ wabɩtʊ ndɩ ndɩ ha-ɩ waɖɛ nɛ ɛwalasɩ Fransɩɩ ɛjaɖɛ pɩdɩɩfɛyɩ. Pʊ-tɔbʊʊ se eɖiyaɣ Erɔpʊ tɛtʊ hɔɔlʊʊ sɔsɔʊ mpilim. Ɛsɩ ɛ-hɔʊ taa ñɩma Fransɩɩ ɛjaɖɛ ageeta ndɩ ndɩ ñʊŋ yɔɔ : Joseph cɔŋaɣna Naples tɛtʊ nɛ Ɛsɩpaañɩ ñɩndʊ pɔ-yɔɔ. Louis ñɔcɔŋnana Olandɩ tɛtʊ yɔɔ. Jérôme ñɔcɔna Westphalie tɛtʊ yɔɔ nɛ piyele ɛ-halʊ neu, Joachim Murat ñɔcɔna Naples tɛtʊ yɔɔ. Napoléon kajalaɣ tʊ kpacayaɣna ajɛya wena ɛ nɛ-yɛ palaba you nɛ ɛwa-yɛ yɔ. Ajɛya ana a-taa kɔyɔ Prusi nɛ Otirisi.
Napoléon kajalaɣ tʊ sɔɔjatʊ lɛɣtʊ nɛ tɩtɩlʊ pɔ-yɔɔ ɛ-hɩɖɛ sɛ kedeŋa kpeekpe. Ɛwaba yoŋ sakɩyɛ taa.