Prijeđi na sadržaj

Salomon Berger

Izvor: Wikipedija
Salomon Berger
Salomon Berger
Rođenje 25. veljače 1858.
Smrt 11. siječnja 1934.
Nacionalnost Hrvat
Etnicitet Židov
Državljanstvo Kraljevina Jugoslavija
Poznat(a) po osnivač i prvi ravnatelj Etnografskog muzeja Zagreb
Zanimanje industrijalac
Portal o životopisima

Salomon Berger (Mnešice, Nové Mesto nad Váhom, Slovačka, 25. veljače 1858.Zagreb, 11. siječnja 1934.) hrvatski industrijalac, trgovac tekstilom, osnivač i prvi ravnatelj Etnografskog muzeja Zagreb i filantrop.[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Berger je rođen u Mnešicama, Nové Mesto nad Váhom u Slovačkoj 1858 godine. Odrastao je u židovskoj obitelji.[1] Nakon smrti roditelja, sa 16 godina, preselio je u Zagreb. Kao trgovac tekstilom i proizvođač predstavljao je hrvatsku industriju na 96 izložbi diljem Europe, Amerike i Australije, gdje je i postigao znatan uspjeh. Također, uredio je skladišta i zastupništva u Hamburgu, Berlinu, Monaku, Parizu, Chicagu, St. Louisu i drugdje. Tijekom života prikupljao je etnografsku građu, iz koje su neki dijelovi izdvajani te prodavani ili, u manjoj mjeri, poklanjani muzejima. Najveći broj tekstilnih predmeta, tkanja, pletiva, veziva i čipki, prikupio je na području Posavine. Pod nazivom Zemaljska zbirka Salamona Bergera ta je građa znatnim dijelom, kao i većina Bergerovih zbirki, kasnije pripala Etnografskom odjelu Narodnog muzeja u Zagrebu, odnosno Etnografskom muzeju, po njegovom osnutku 1919. godine. Berger bio je osnivač i ravnatelj Etnografskog muzeja od osnutka 1919. do 1925. godine. Berger je sve do smrti imao titulu počasnog direktora te je i dalje bio aktivno uključen u rad Muzeja. U razdoblju između dva svjetska rata Etnografski muzej je, na poziv Ministarstva trgovine i industrije ili Ministarstva socijalne politike i narodnog zdravlja tadašnje Države SHS, odnosno kasnije Kraljevine Jugoslavije, sudjelovao u organizaciji nekoliko međunarodnih izložbi: 1925. u Parizu (narodno rukotvorstvo, dekorativna umjetnost) i 1927. također u Parizu (ćilimarstvo). Muzejski predmeti izlagani su na svjetskim izložbama u Barceloni (1929.), Kopenhagenu (1930.) i Saarbrückenu (1931./1932.) te na velikoj međunarodnoj izložbi u New Yorku (1939.). Berger je umro u Zagrebu 11. siječnja 1934. godine i pokopan je na groblju Mirogoj.[1][2][3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Snješka Knežević, 2011, str. 47
  2. Katarina Bušić; Salamon Berger i počeci izložbene djelatnosti zagrebačkog Etnografskog muzeja; Etnografski muzej Zagreb; 26. veljače 2009.; str. 281 - 300.
  3. Gradska groblja Zagreb: Salamon Berger, Mirogoj Ž-924-ARKP-16/1

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Snješka Knežević, Aleksander Laslo. 2011. Židovski Zagreb. AGM, Židovska općina Zagreb. Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]