Prijeđi na sadržaj

Rod (mitologija)

Izvor: Wikipedija

Rod (staroruski: Род) božanstvo je u istočnoslavenskoj mitologiji koje se u Slovu nekojega kristoljupca i revnitelja za pravu vjeru, najranijem izvoru, spominje kao predmet molitve.[1] Kontroverzni autor Boris Rybakov u svojim je djelima tvrdio da Rod predstavlja staro vrhovno božanstvo Slavena,[2] no to je mišljenje manjinsko među stručnjacima.[3]

Povijesni izvori

[uredi | uredi kôd]

U Slovu nekojega kristoljupca i revnitelja za pravu vjeru stoji:

»...toga radi ne priliči se kršćanima igrati bijesovske igre, što je plesanje, svirka, pjesme bijesovske i žrtva idolima, što se mole pod sušarom za žito ognju i vilama i Mokoši i Semu i Reglu i Perunu i Volosu, stočjem bogu, Rodu i Rođenicama i svima onima koji su im slični.«[a][1]

U jednom ruskom dokumentu iz 16. stoljeća piše da se molitva »vilama, rodu, roženicama« i njihovo svetkovanje kažnjavalo s »tri godine posta s klanjanjem«.[4]

Komentar na jedno starorusko evanđelje o stvaranju čovjeka iz 15. stoljeća posvećen je opovrgavanju ideje da je Rod istovjetan kršćanskomu Bogu.[3]

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. U originalu:
    »...того ради не подобаеть крестьяномъ игръ бѣсовьскых играти, иже есть плясание, гудба, пѣсни бѣсовьскый и жертва идольская, иже моляться подъ овиномъ огневи и виламъ и Мокоши и Симу, Реглу и Перуну и Волосу, скотью богу, Роду и Рожаницамъ и всѣмъ тѣмъ, иже суть имъ подобни.«

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Katičić 2011., str. 203.
  2. Belaj 2007., str. 162.
  3. a b Kutarev, Oleg. 1. siječnja 2019. Description of Rod and Rožanicy in Slavic mythology: B.A. Rybakov and his predecessors’ interpretations. New researches on the religion and mythology of the Pagan Slavs (Ed. by P. Lajoye). Paris: Lingva: 36, 43–44 Prenosi Academia.edu
  4. Belaj 2007., str. 380.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Katičić, Radoslav. 2011. Gazdarica na vratima. Ibis grafika, Matica hrvatska, Katedra Čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga. Zagreb / Mošćenička Draga.