Prijeđi na sadržaj

Pavlinski samostan Svetice

Dodaj poveznice
Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta kršćanstvo. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija
Pavlinski samostan Svetice
Lokacija Svetice kod Ozlja
Karlovačka županija, Hrvatska
Godine izgradnje 1627.
Religija katoličanstvo
Patron Gospa Svetička
Arhitektonski stil gotika, barok

Pavlinski samostan Svetice, jedan je od triju aktivnih pavlinskih samostana u Hrvatskoj, smješten u Sveticama kod Ozlja, u Karlovačkoj županiji. Poznat je kao mjesto nastanka Gazophylaciuma Ivana Belostenca, po frankopanskoj crkvi i kriptama plemića te kao mjesto ukopa slovenskoga mučenika Janeza Strašeka.[1]

Gospa Svetička, zaštitnica samostana, štuje se u mjestu još od 1520. Prvi dio samostana i crkve izgrađen je 1627., dolaskom pavlina iz Kamenskog u Svetice, u zbjegu pred Osmanlijama, a dovršen 1660. zaslugom prvoga priora samostana, oca Ivana Belostenca. Prvotno gotička crkva kasnije je barokizirana, a do danas su očuvane ručno rezbarene korske klupe, oltari, propovjedaonica, orgulje, crkveno posuđe, kipovi te slike Ivana Rangera i Gabriela Tallera.[2]

Današnja župa utemeljena je 1779. godine, s ogrankom u Svetičkom Hrašću, u kojemu se nalazi kapela sv. Ivana Krstitelja iz XVII. st.[2] Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije potječe iz XVII. st., a izgrađena je na temeljima starije crkve iz XV. st.[3]

U sklopu samostana nalaze se biblijski vrt o. Belostenca, križni put i postaje molitve svete krunice, pećina-kapelica Gospe Lurdske[2], Jaslice Male Gospe (mjesto molitve supružnika željnih djece), Mali dvor Kralja Ljubavi (kapelica euharistijskoga klanjanja), Oaza Svete Obitelji (mjesto molitve i odmora za svećenike i supružnike) te »Kutak za dušu« koji čine spomen-dvorana o. Strašeka, Marijine misije milosrđa (obiteljski apostolat) i Zaklon sv. Mihaela arkanđela, sve redom molitveni prostori.[1][3]

Djelovanjem pavlina Marka Glogovića u blizini crkve nalazi se sigurna kuća »Srce Marijino«, u kojoj žive samohrane majke s djecom.[2]

Uz godišnje obilježavanje mučeništva Janeza Strašeka, u samostanu se održavaju mjesečne obiteljske duhovne obnove (»Svetičke subote«)[2], »Vikendi Srca Marijina«[4], »Molitveni sabori za nerođene« (u rujnu)[5] i dr. U samostanu djeluje i Bratovština Svetih anđela čuvara.[6]

Dana 9. lipnja 2020. pri ulazu u crkvu postavljen je drveni kip o. Ivana Belostenca u prirodnoj veličini.[5]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  • Glogović, Marko. 2021. Tražimo zaštitu anđeoskih korova. Pavlinski samostan Svetice. Svetice.
  1. ↑ a b Glogović 2021, str. 60.
  2. ↑ a b c d e Glogović, Marko: Pavlinski samostan Svetice tzp-kupa.hr. TZP Kupa.
  3. ↑ a b Sadržaji Gore blagoslova svetice.com. Pavlinski samostan Svetice.
  4. ↑ “Vikendi Srca Marijina” – za supružnike željne djece hrvatskazazivot.com. Objavljeno 13. lipnja 2018.
  5. ↑ a b Iz života Svetica svetice.com. Pavlinski samostan Svetice.
  6. ↑ Glogović 2021, str. 54.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • r • u
samostani u Hrvatskoj
katolički
Zagreb (Trnovčica)
Bol (Brač) • Čiovo • Dubrovnik • Korčula • Gruž • Rijeka • Split • Stari Grad (Hvar) • Šibenik • Trogir • Zagreb (Borongaj • Pešćenica)
Dubrovnik • Karlobag • Osijek • Rijeka • Split (Pojišan) • Topusko • Varaždin • Zagreb (Donja Dubrava • Gornja Dubrava)
Cres • Molve • Novi Marof • Sisak • Pula (2) • Vinkovci (2) • Split (Sv. Frane) • Šibenik • Vis • Zagreb (Sveti Duh)
Brištane • Imotski • Karin • Knin • Makarska • Omiš • Sinj • Split (Dobri • Trstenik) • Sumartin • Šibenik (Šubićevac) • Visovac • Zagreb (Donji Grad) • Zaostrog • Živogošće
Cavtat • Crikvenica • Dubrovnik • Hvar • Kampor (Rab) • Košljun (Krk) • Kraj (Pašman) • Krapanj • Kuna (Pelješac) • Nerezine • Orebić • Pazin • Pridvorje • Pula (1 • 2) • Rijeka • Rovinj • Rožat • Split (Poljud) • Trogir • Zadar (Sveti Frane • Voštarnica)
Cernik • Čakovec • Bjelovar • Ilok • Jastrebarsko • Karlovac • Kloštar Ivanić • Koprivnica • Krapina • Našice • Osijek (Tvrđa) • Požega • Rijeka (Trsat) • Samobor • Slavonski Brod • Varaždin • Virovitica • Vukovar • Zagreb (Kaptol • Siget)
Badija (kod Korčule) • Slano • Zagreb (Dubrava)
Zagreb (Podsused )
Belišće • Galovac • Glavotok (Krk) • Kloštar Podravski • Kotari (kraj Samobora) • Punat (Krk) • Martinšćica (Cres) • Ogulin • Osor • Porat (Krk) • Split • Zadar (2) • Zaglav (Dugi Otok) • Zagreb (Ksaver • Odra)
Gospić • Krk • Split • Zagreb (Remete)
Zagreb (Blato)
Lepoglava • Kamensko • Svetice (kod Ozlja) • Sv. Petar u Šumi • Križevci (sv. Ana) • Križevci (u utvrdi) • Mikleuška • Plitvička jezera • Hrvatska Dubica • Bjelovar • Novi Vinodolski • Sveta Jelena kod Čakovca (srušen) • Zagreb (Remete - nekad su upravljali) • Petrova gora (vrh Veliki Petrovac) • Vinjerac (s crkvom sv. Marka) • Zmajevac • Galevac • Podgarić (Bela Crkva)
pravoslavni
Dragović • Gomirje • Komogovina • Krka • Krupa • Lepavina • Sv. Lazarica • Orahovica • Sv. Nedjelje • Sv. Petke • Sv. Vasilija Ostroškog
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pavlinski_samostan_Svetice&oldid=6697725"