Zmije: razlika između inačica

Zmije
Raspon fosila
	Kreda - Nedavno
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Sauropsida;
Red:	Squamata;
Podred:	Serpentes; Linnaeus, 1758.
	WD; wikislike; wikigalerija;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 14. rujna 2024. u 22:46

Zmije (grč. Ophidia, lat. Serpens) su podred unutar razreda gmazova čije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama. Vode porijeklo od predaka koji su ličili na guštere, no jako im se izdužilo tijelo, a noge su im reducirane pa se kreću vijugajući. Velike vrste (anakonde, šarene boe i pitoni) narastu do 8 m, u iznimnim slučajevima i do 10 m. Povremeno se javljaju izvještaji i o rekordnim dužinama većim od 10m.

Osobine

"Broj kralježaka im je povećan na dvjesto (kod nekih vrsta maksimalno 435). Kosti čeljusti i nepca su povezane tetivama velikog indeksa elastičnosti, tako da i veći plijen mogu progutati u jednom komadu. U velikom želucu relativno visoko koncentrirana solna kiselina zatim razgrađuje plijen. Kržljonoške mogu gladovati i duže od godine dana."

Zmijski otrov

Neke su zmije svoje žlijezde slinovnice preoblikovale u žlijezde koje umjesto sline luče otrov. Samo oko 400 vrsta zmija su otrovnice, a od toga je njih 50 potencijalno smrtonosna za čovjeka. Najotrovnija kopnena zmija na svijetu je australski kopneni tajpan, koji živi u pustinjskim krajevima u unutrašnjosti Australije u jugoistočnom Sjevernom teritoriju. No, on je miran i nije agresivan. Suprotno tome, smeđa zmija (isto jedna od najotrovnijih zmija) je vrlo agresivna i razdražljiva. Mjesto s najgušćom populacijom otrovnica je otok Queimada Grande pred istočnom obalom Brazila.

Zmijski otrovi su tekućine guste konzistencije sastavljene od različitih proteina, mliječno bijele do žućkaste boje. Ovisno o vrsti, otrov djeluje na živčani sustav (oduzetost, poremećaji osjetila, gušenje) ili na krvne stanice i tkivo (razaranje tkiva, zatajenje bubrega, slom krvotoka). No postoje i vrste otrovnica čiji je otrov mješavina ove dvije osnovne vrste.

Vrste zmija koje se smatraju naročito otrovnim nisu uzrok većine smrtnih slučajeva ljudi jer uglavnom žive u nepristupačnim područjima, a uz to su i plahe i po mogućnosti izbjegavaju susrete s ljudima.

Zmije ugrizu godišnje oko 5 milijuna ljudi, od čega umre oko 125.000 ljudi. 70% zmijskih ugriza događa se u visini gležnja ili niže.

Mlade zmije se izlegu s dostatnom količinom otrova. One ne rasipaju uzalud ovu vrijednu tekućinu. Posjeduju sposobnost da reguliraju količinu otrova. Kod nekih vrsta potrebni su i tjedni da se opet stvori otrov.

Rasprostranjenost i životni okoliš

Zmije žive širom svijeta i u vrlo različitim okolišima, od brdskih područja do slatkih voda i mora. Daleko najveći broj vrsta živi u tropima. U Europi u rijetka mjesta gdje ne žive zmije spada Irska.

Zmije u Hrvatskoj

U Hrvatskoj živi petnaest vrsta zmija^[1], od kojih samo tri pripadaju porodici ljutica (Viperidae):

Crna poljarica (Hierophis viridiflavus)
Šara poljarica (Hierophis gemonensis)
Žuta poljarica (Dolichophis caspius)
Šilac (Platyceps najadum)
Crnokrpica (Telescopus fallax)
Crvenkrpica (Zamenis situla)
Bjelica (Zamenis longissimus)
Kravosas (Elaphe quatuorlineata) - najduža zmija u Hrvatskoj
Ribarica (Natrix tessellata)
Bjelouška (Natrix natrix)
Smukulja (Coronella austriaca)
Zmajur (Malpolon insignitus)
Planinski žutokrug (Vipera ursinii) - otrovna ljutica
Riđovka (Vipera berus) - otrovna ljutica
Poskok (Vipera ammodytes) - otrovna ljutica i najotrovnija zmija u Hrvatskoj

Presvlačenje

Nekoliko puta godišnje zmije skidaju kožu zato što se istrošila od puzanja tlom, ili zato što im je postala premala. Prije "presvlačenja" prestanu jesti, oči im postanu mutne, a koža promijeni boju. Stare se kože riješi trljajući tijelo o granje ili kamen. Prema odbačenoj koži često se može odrediti vrsta zmije.

Opasne zmije

Većina zmija nije opasna za čovjeka, no neke od njih imaju poseban zub povezan s otrovnom žlijezdom. Zmije otrovnice opasne su čim se izlegu iz jajeta.

Lov plijena

Ne ubijaju sve zmije otrovom. Neke se omotaju oko žrtve, stisnu je i uguše, pa je potom cijelu progutaju. Da bi im to uspjelo, moraju širom razjapiti usta. Mišići u tijelu guraju životinju do zmijina želuca. Zmije se hrane manjim plijenom, ali često u samoobrani ugrizu i čovjeka. Mnoge će vrste u slučaju opasnosti radije prvo pokušati pobjeći nego ugristi.

Infraredovi

Alethinophidia Nopcsa, 1923
Scolecophidia Cope, 1864

Vidi još

Kravosas, najduža zmija u Europi
Meksička mliječna zmija

Izvori

↑ Jelić, Dušan. 22. prosinca 2008. Zmije u Hrvatskoj (PDF). HAOP. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 12. rujna 2024. Pristupljeno 12. rujna 2024.

Vanjske poveznice

Wikivrste imaju podatke o taksonu Hierophis viridiflavus

[1] Jelić, Dušan. 22. prosinca 2008. Zmije u Hrvatskoj (PDF). HAOP. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 12. rujna 2024. Pristupljeno 12. rujna 2024.

[1]

@@ Redak 12: / Redak 12: @@
 | ordo = [[Ljuskaši|Squamata]]
 | subordo = '''Serpentes'''
-| subordo_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758]].
+| subordo_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758.]]
 }}
 [[Datoteka:ZmijaZeljko.jpg|mini|]]
-'''Zmije''' ([[grčki jezik|grč.]] ''Ophidia'', [[latinski jezik|lat.]] ''Serpens'') su podred unutar razreda  [[gmazovi|gmazova]] čije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama. Vode porijeklo od predaka koji su ličili na [[gušteri|guštere]], no jako im se izdužilo tijelo, a noge su im reducirane pa se kreću vijugajući. Velike [[vrsta|vrste]] ([[anakonde]], [[Šarena boa|šarene boe]] i [[pitoni]]) narastu do 8 [[metar|m]], u iznimnim slučajevima i do 10 m. Povremeno se javljaju izvještaji i o rekordnim dužinama više od 10 i 12 m, ali to nije nikada potvrđeno.
+'''Zmije''' ([[grčki jezik|grč.]] ''Ophidia'', [[latinski jezik|lat.]] ''Serpens'') su podred unutar razreda [[gmazovi|gmazova]] čije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama. Vode porijeklo od predaka koji su ličili na [[gušteri|guštere]], no jako im se izdužilo tijelo, a noge su im reducirane pa se kreću vijugajući. Velike [[vrsta|vrste]] ([[anakonde]], [[Šarena boa|šarene boe]] i [[pitoni]]) narastu do 8 [[metar|m]], u iznimnim slučajevima i do 10 m. Povremeno se javljaju izvještaji i o rekordnim dužinama većim od 10m.
 == Osobine ==
-"Broj [[kralježnica|kralježaka]] im je povećan na dvjesto (kod nekih vrsta maksimalno 435). Kosti [[lubanja|čeljusti]] i nepca su povezane samo tetivama koje omogućuju veliko širenje, tako da i veći plijen mogu progutati u jednom komadu. U velikom [[Anatomija|želucu]] relativno visoko koncentrirana [[solna kiselina]] zatim razgrađuje plijen. [[Kržljonoške]] mogu gladovati i duže od godine dana."
+"Broj [[kralježnica|kralježaka]] im je povećan na dvjesto (kod nekih vrsta maksimalno 435). Kosti [[lubanja|čeljusti]] i nepca su povezane tetivama velikog indeksa elastičnosti, tako da i veći plijen mogu progutati u jednom komadu. U velikom [[Anatomija|želucu]] relativno visoko koncentrirana [[solna kiselina]] zatim razgrađuje plijen. [[Kržljonoške]] mogu gladovati i duže od godine dana."
 == Zmijski otrov ==
-Neke su zmije svoje [[žlijezda|žlijezde]] slinavke preoblikovale u žlijezde koje umjesto sline luče [[otrov]]. Samo oko 400 [[vrsta]] zmija su otrovnice, a od toga je njih 50 potencijalno smrtonosna za [[čovjek]]a. Najotrovnija kopnena zmija na svijetu je [[Australija|australski]] kopneni [[taipan]]. No, on je miran i nije agresivan. Suprotno tome, smeđa zmija (isto jedna od [[trovanje|najotrovnijih]] zmija) je vrlo agresivna i razdražljiva. No najotrovnija zmija uopće je [[Kopneni taipan]], koji živi u pustinjskim krajevima u unutrašnjosti Australije u jugoistočnom Sjevernom teritoriju. Mjesto s najgušćom populacijom otrovnica je otok Queimada Grande pred istočnom obalom [[Brazil]]a.
+Neke su zmije svoje [[žlijezda|žlijezde]] slinovnice preoblikovale u žlijezde koje umjesto sline luče [[otrov]]. Samo oko 400 [[vrsta]] zmija su otrovnice, a od toga je njih 50 potencijalno smrtonosna za [[čovjek]]a. Najotrovnija kopnena zmija na svijetu je [[Australija|australski]] [[kopneni tajpan]], koji živi u pustinjskim krajevima u unutrašnjosti Australije u jugoistočnom Sjevernom teritoriju. No, on je miran i nije agresivan. Suprotno tome, smeđa zmija (isto jedna od [[trovanje|najotrovnijih]] zmija) je vrlo agresivna i razdražljiva.  Mjesto s najgušćom populacijom otrovnica je otok Queimada Grande pred istočnom obalom [[Brazil]]a.
-Zmijski otrovi su sastavljeni od različitih [[protein]]a i gusta su tekućina mliječno bijele do žućkaste [[boja|boje]]. Ovisno o vrsti, otrov djeluje na živčani sustav (oduzetost, poremećaji osjetila, gušenje) ili na [[krv]]ne stanice i [[anatomija|tkivo]] (razaranje tkiva, zatajenje bubrega, slom krvotoka). No postoje i vrste otrovnica čiji je otrov mješavina ove dvije osnovne vrste.
+Zmijski otrovi su tekućine guste konzistencije sastavljene od različitih [[protein]]a, mliječno bijele do žućkaste [[boja|boje]]. Ovisno o vrsti, otrov djeluje na živčani sustav (oduzetost, poremećaji osjetila, gušenje) ili na [[krv]]ne stanice i [[anatomija|tkivo]] (razaranje tkiva, zatajenje bubrega, slom krvotoka). No postoje i vrste otrovnica čiji je otrov mješavina ove dvije osnovne vrste.
 Vrste zmija koje se smatraju naročito otrovnim nisu uzrok većine smrtnih slučajeva ljudi jer uglavnom žive u nepristupačnim područjima, a uz to su i plahe i po mogućnosti izbjegavaju susrete s ljudima.
-Zmije ugrizu godišnje oko 5 milijuna ljudi, od čega umre oko 125.000 ljudi. 70% zmijskih ugriza događa se u visini gležnja ili niže.
+Zmije ugrizu godišnje oko 5 milijuna ljudi, od čega umre oko 125.000 ljudi. 70% [[ugriz zmije|zmijskih ugriza]] događa se u visini gležnja ili niže.
 Mlade zmije se izlegu s dostatnom količinom otrova. One ne rasipaju uzalud ovu vrijednu tekućinu. Posjeduju sposobnost da reguliraju količinu otrova. Kod nekih vrsta potrebni su i tjedni da se opet stvori otrov.
@@ Redak 34: / Redak 34: @@
 Zmije žive širom svijeta i u vrlo različitim okolišima, od brdskih područja do slatkih voda i [[more|mora]]. Daleko najveći broj vrsta živi u [[tropi]]ma. U [[Europa|Europi]] u rijetka mjesta gdje ne žive zmije spada [[Irska (otok)|Irska]].
+== Zmije u Hrvatskoj ==
-== Presvlačenje ==
+U Hrvatskoj živi petnaest vrsta zmija<ref>{{Citiranje weba |last=Jelić |first=Dušan |date=22. prosinca 2008. |title=Zmije u Hrvatskoj |url=https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/specificni-dokumenti/publikacije/brosure/Zmije_u_Hrvatskoj_brosura.pdf |url-status=live |access-date=12. rujna 2024. |website=HAOP |archive-url=https://web.archive.org/web/20240912154634/https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/specificni-dokumenti/publikacije/brosure/Zmije_u_Hrvatskoj_brosura.pdf |archive-date=12. rujna 2024.}}</ref>, od kojih samo tri pripadaju porodici [[Ljutice|ljutica]] (''Viperidae''):
+* [[Crna poljarica]] (''Hierophis viridiflavus'')
+* [[Šara poljarica]] (''Hierophis gemonensis'')
+* [[Žuta poljarica]] (''Dolichophis caspius'')
+* [[Šilac]] (''Platyceps najadum'')
+* [[Crnokrpica]] (''Telescopus fallax'')
+* [[Pjegava crvenkrpica|Crvenkrpica]] (''Zamenis situla'')
+* [[Bjelica]] (''Zamenis longissimus'')
+* [[Kravosas]] (''Elaphe quatuorlineata'') - najduža zmija u Hrvatskoj
+* [[Ribarica (zmijska vrsta)|Ribarica]] (''Natrix tessellata'')
+* [[Bjelouška]] (''Natrix natrix'')
+* [[Smukulja]] (''Coronella austriaca'')
+* [[Zmajur]] (''Malpolon insignitus'')
+* [[Planinski žutokrug]] (''Vipera ursinii'') - otrovna ljutica
+* [[Riđovka]] (''Vipera berus'') - otrovna ljutica
+* [[Poskok]] (''Vipera ammodytes'') - otrovna ljutica i najotrovnija zmija u Hrvatskoj
+== Presvlačenje ==
+[[File:Museo viviente, Puebla.jpg|thumb|mini|Izložba zmijskih koža u ''Museo viviente'' u [[Puebla (grad)|Puebli]], [[Meksiko]]]]
 Nekoliko puta godišnje zmije skidaju kožu zato što se istrošila od puzanja tlom, ili zato što im je postala premala. Prije "presvlačenja" prestanu jesti, [[oko|oči]] im postanu mutne, a [[koža]] promijeni boju. Stare se kože riješi trljajući tijelo o granje ili kamen. Prema odbačenoj koži često se može odrediti vrsta zmije.
@@ Redak 41: / Redak 61: @@
 == Lov plijena ==
-Ne ubijaju sve zmije otrovom. Neke se omotaju oko žrtve, stisnu je i uguše. Potom je progutaju cijelu. Da bi im to uspjelo, moraju širom razjapiti usta. Mišići u tijelu guraju životinju do zmijina želuca.
+Ne ubijaju sve zmije otrovom. Neke se omotaju oko žrtve, stisnu je i uguše, pa je potom cijelu progutaju. Da bi im to uspjelo, moraju širom razjapiti usta. Mišići u tijelu guraju životinju do zmijina želuca. Zmije se hrane manjim plijenom, ali često u samoobrani ugrizu i čovjeka. Mnoge će vrste u slučaju opasnosti radije prvo pokušati pobjeći nego ugristi.
-Zmije se hrane manjim plijenom, ali često ugrizu i čovjeka. Razlog je vrlo jasan- [[samoobrana]]. Mnoge vrste pokušat će izbječi opasnost, ali kada to nije moguće one će pribjeći jedinom rješenju- ugrizu
+== Infraredovi ==
-== Poznatiji dio sistematike ==
+* ''[[Alethinophidia]]'' <small>Nopcsa, 1923</small>
-{{glavni|Sistematika zmija}}.
+* ''[[Scolecophidia]]'' <small>Cope, 1864</small>
-U sistematici [[biologija|biologije]] podred zmija je uvršten u red [[ljuskaši|ljuskaša]] (Squamata) koji su dio razreda [[gmazovi|gmazova]]. Prema tome, [[znanost]] koja se bavi zmijama naziva se [[herpetologija]].
-U najpoznatije porodice '''zmija''' se ubrajaju:
-* [[kržljonoške]] (Boidae)
-::primjerice [[pitoni]] (Pythoninae), [[udavke]] (Boinae), [[anakonde]] (Eunectes)
-* [[guževi]] (Colubridae)
-::primjerice [[bjelouška]] (''Natrix natrix)'', [[Pjegava crvenkrpica]] ''(Elaphe situla)''
-* [[otrovni guževi]] ili guje (Elapidae)
-::primjerice rod [[mambe]], [[kobre]] (naziv kobre se koristi za različite vrste zmija iz ove porodice, ne pripadaju sve istom rodu)
-* [[ljutice]] (Viperidae)
-::primjerice [[čegrtuše]] ([[zvečarke]]) rod iz potporodice [[jamičarke|jamičarki]] (Crotalidae), [[riđovka]] (''Vipera berus''), [[ursinijeva ljutica]] (''Viperus ursinii'')
 == Vidi još ==
@@ Redak 64: / Redak 71: @@
 * [[Meksička mliječna zmija]]
+== Izvori ==
-{{Wikivrste|Serpentes}}
+{{Izvori}}
+== Vanjske poveznice ==
+{{WProjekti
+| wikivrste = Hierophis viridiflavus
+}}