Versajski sporazum
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Versajski sporazum (francuski: Traité de Versailles) jest mirovni sporazum kojim je okončan Prvi svjetski rat između Njemačke i savezničkih snaga Antante. Potpisan je 28. juna 1919. godine, pet godina nakon atentata na nadvojvodu Franza Ferdinanda. Iako je primirje potpisano 11. novembra 1918, čime su okončane borbe, bilo je potrebno šest mjeseci pregovora na konferenciji u Parizu da bi se zaključio mirovni sporazum. Sporazum je registrirao Sekretarijat Društva naroda 21. oktobra 1919.
Versajski sporazum zahtijevao je od Njemačke da prihvati potpunu odgovornost za uzrokovanje rata te da isplati velike odštete nekim od savezničkih država prema članovima 231-247. Njemačka je morala prepustiti ogroman dio svoje teritorije saveznicima i odreći se svojih pomorskih i afričkih kolonija te joj je bila ograničena proizvodnja oružja, što ju je ograničilo na određeno vrijeme da ratuje (kasnije ju je Hitler naoružao "do zuba"). Njemačka je morala priznati i samostalnost Austrije.
Sporazum je s njemačke strane službeno potpisao ministar vanjskih poslova Herman Müller. Potvrdilo ga je i ratificiralo Društvo naroda 10. januara 1920. U Njemačkoj je sporazum prihvaćen kao sramota i poniženje za njemački narod, što je kasnije dovelo do pada Vajmarske republike 1933. i dolaska Adolfa Hitlera na vlast, koji se odrekao sporazuma i povukao iz svih njegovih tačaka.
Pozadina
[uredi | uredi izvor]Prvi svjetski rat
[uredi | uredi izvor]Prvi svjetski rat vođen je širom Evrope, Bliskog istoka, Afrike i Azije. Zemlje izvan ratne zone su također bile pogođene prekidom međunarodne trgovine, finansija i diplomatskih pritisaka od zaraćenih strana. Godine 1917. došlo je do revolucije u Rusiji, što je dovelo do raspada carske vlade i uspona boljševika na čelu s Vladimirom Lenjinom.