Idi na sadržaj

Reggae

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Robbie Shakespeare 1978.

Reggae[1] je muzički žanr nastao na Jamajci u kasnim 1960tim godinama.[1]

Termin reggae se ponekad koristi u širem smislu, te se odnosi na više vrsta Jamajkanske muzike, poput ska, dub i rocksteadya. Reggae se koristi kao specifičan naziv za određeni muzički stil koji je nastao razvojem rocksteadya. Prema tome reggae se dijeli u dvije podvrste: roots reggae (prvobitni reggae) i dancehall reggae, koji je nastao kasnih 1970te~1970tih godina. Reggae ritam je prepoznatljiv po ritam gitari i bas bubnju koji udara treći beat svake mjere, što je poznato kao one drop. Ritam u reggaeu je sporiji nego kod njegovih prethodnika, ska i rocksteadya. Reggae se često veže uz rastafari pokret koji je utjecao na mnoge reggae muzičare u 1970tim i 1980tim godinama. Unatoč tome, reggae pjesme se, također, bave drugim temama poput ljubavi, seksualnosti i društvenom kritikom.

Nastanak

[uredi | uredi izvor]

Reggae je nastao krajem 1960tih godina na Jamajci kroz evoluciju muzičkih pravaca mento, ska i rocksteady pod uticajem američke muzike (soul, R&B, blues, country ili jazz) koja je postala dostupna putem radija.[2] Od tog vremena se reggae razvio u jedan od najvažnijih oblika popularne muzike na svijetu. Prvobitno značenje riječi "reggae" nije poznato. Neki autori, među njima i Bob Marley, jedan od najpoznatijih reggae muzičara, smatraju da je ime ovog muzičkog stila nastalo od latinske riječi rex (kralj) i da znači otprilike "kraljevska muzika". Za druge autore je porijeklo ovog imena povezano s izrazom streggae koji se u jamajkanskom uličnom žargonu koristi za označavanje prostitutki. Bilo kako bilo, sigurno je da je prva pjesma koja je koristila ovaj naziv bila pjesma Do the Reggay iz 1968. godine koju su pjevali Toots and the Maytals, dok se za prvu reggae pjesmu općenito smatra naslov People funny boy (također iz 1968. godine) od Lee 'Scratch Perryja.

Počeci

[uredi | uredi izvor]

"Najprije smo pod pojmom reggaea podrazumijevali nešto nemarno, neuredno. A onda je to počelo dobijati novo značenje, počelo se odnositi na nešto što dolazi od naroda. Svakodnevne stvari. Stvari iz geta, iz mase. Stvari koje ljudi pričaju i rade svaki dan, mi smo samo na to dodali muziku. Reggae je počeo govoriti o stvarnim ljudima, ljudima koji pate." (Toots Hibbert, jedan od pionira reggae muzike).

Ska, rocksteady i rani reggae bili su prije svega muzika za ples. Međutim, nova dekada je donijela i nove promjene - mogućnost da muzika postoji sama zbog sebe. Nove grupe nisu više htjele zadovoljavati želje producenata, zahtijevali su umjetničku slobodu, pravo da samostalno odlučuju o svojim pjesmama. Bilo je to rođenje roots reggae-a.

Religija je imala značajno mjesto u roots reggae-u, ali svijest o društvenoj nepravdi i želja da se to izmjeni bili su zvijezda vodilja ovog zvuka. To je bilo vrijeme velikih političkih sukoba na Jamajci. Na jednoj strani je bio Michael Manley, lider opozicijske partije, koji se zalagao za socijalizam i povezivanje Jamajke sa Kubom. Na drugoj strani bio je Edward Seaga, koji je vladao uz podršku Amerike i CIA-e. I jedan i drugi su pokušavali pridobiti ljude iz geta. 1972. godine pobijedio je Manley, zahvaljujući i podršci nekih reggae muzičara kao što je Max Romeo. Ova pobjeda nije doprinijela smirenju situacije na Jamajci. Sada u opoziciji, Seaga je u pomoć CIA okupljao bande i naoružavao ih za političku borbu. Ubrzo su obje partije imale svoje pristalice, koje su naoružane prinuđivale ljude da se opredijele, na ulicama Kingstona se odigravao pravi rat. Nažalost, ovakvo stanje na Jamajci traje i danas, politički sukobi na ulicama su žešći nego ikad. U ovakvoj atmosferi je 1976. godine došlo i do atentata na Boba Marleya, koji je preživio.

Ovaj period obilježio je veliki broj izvanrednih muzičara, među njima su najznačajniji bili Marley sa svojom grupom The Wailers, Lee Scratch Perry, Jimmy Cliff, Dennis Alcapone, The Culture, Burning Spear, The Abyssinians, Dennis Brown. 1973. godine izdat je album "Catch A Fire" (Bob Marley & The Wailers), koji se smatra prvim reggae albumom. Do tada su se, uglavnom, izdavale samo kolekcije singlova. Po prvi put su reggae muzikenici počeli stvarati muziku za strano tržište, neke od pjesama su naknadno aranžirane kako bi odgovarale evropskom uhu.

Iako su i ranije poneki muzičari prihvaćali rastafarijanizam, do 1973. godine bilo ih zanemarivo malo. Rastafarijanci su do tada bili smatrani kao otpadnici i kriminalci, ali sa dolaskom reggae muzike stvari su se promijenile. Ubrzo su svi poznatiji reggae muzičari imali dreadlockse i pjevali o Selassiju. Veze reggae muzike sa rasta-religijom je bila toliko jaka da su predstavnici stranih izdavačkih kuća odbijali potpisivanje ugovore sa pjevačima koji nisu bili raste i nisu imali dreadlockse.

Veliki uticaj u internacionalnom širenju reggae muzike imao je i engleski punk pokret. Punk grupa The Clash radio je obrade roots reggae pjesama. Punk publika je lako prihvatila roots - iako su stilovi bili veoma različiti, osjećaj koje je nastajao, poziv na pobunu protiv postojećeg sistema im je bio zajednički. Neke mlađe reggae grupe nastupale su zajedno sa engleskim punk grupama u projektu "Rockom protiv rasizma".

BiH reggae bandovi

[uredi | uredi izvor]

BiH zvučni sistemi

[uredi | uredi izvor]

Reggae festivali

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b "Reggae | Definition, History, Artists, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 11. 8. 2023. Pristupljeno 6. 9. 2023.
  2. ^ music, GEOFFEY HIMES; GEOFFREY HIMES writes frequently about popular (28. 1. 1979). "Return Of Reggae". Washington Post (jezik: engleski). ISSN 0190-8286. Pristupljeno 6. 9. 2023.

Dodatna literatura

[uredi | uredi izvor]