Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u
.jpg)
Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u jest jedan od najvažnijih integrativnih procesa Bosne i Hercegovine. Uz pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji ovo je jedan od prioritetnijih ciljeva vanjske politike Bosne i Hercegovine. Proces pristupanja najvećem vojnom savezu je proces koji Bosna i Hercegovina vodi još od 2006. i potpisivanja Partnerstva za mir.
Historija
[uredi | uredi izvor]2006.
[uredi | uredi izvor]14. decembra 2006 godine tadašnji predsjedavajući predsjedništva BIH Nebojša Radmanović u sjedištu NATO-a potpisuje sporazum za prisupanje u program "Partnerstvo za mir". Tada je istakao svoje mišljenje da će BIH do 2009 godine biti članica NATO-a
2007.
[uredi | uredi izvor]U martu 2007 godine Bosna i Hercegovina i NATO su potpisali sporazum o sigurnosnoj saradnji.
2008.
[uredi | uredi izvor]Država je počela daljnju saradnju s NATO-om u okviru njihovog Individualnog akcijskog plana o partnerstvu u januaru 2008. Bosna i Hercegovina tada je počela proces intenziviranog dijaloga na samitu u Bukureštu 2008. Zemlja je pozvana da se pridruži Jadranskoj povelji 25. septembra 2008. Zatim je u novembru 2008. zajednička najava ministra odbrane i ureda Misije NATO-a u Sarajevu sugerirala da bi Bosna i Hercegovina mogla pristupiti NATO-u do 2011. ako nastavi s dosadašnjim reformama u području odbrane.
2009.
[uredi | uredi izvor]U januaru 2009. ministar odbrane Selmo Cikotić ponovno je potvrdio interes Bosne i Hercegovine za traženjem Akcionog plana za članstvo (MAP) na samitu 2009, sa članstvom najkasnije do 2012. U februaru 2009. ministar odbrane BiH Selmo Cikotić predstavio je neke brojeve anketa o članstvu u NATO-u: 70% zemlje podržava članstvo u NATO-u; međutim, dok 89% entiteta u Federaciji podržava članstvo u NATO-u, samo 44% u entitetu RS je to učinilo. Dok zemlja nije primila MAP na samitu u aprilu 2009, Stuart Jones, zvaničnik američkog State Departmenta, rekao je tokom posjete Bosni i Hercegovini u septembru 2009. da će NATO razmatrati mogućnosti za njihovo primanje na samitu u decembru 2009, ponavljajući snažnu američku podršku toj mogućnosti. Tada je 2. oktobra 2009. bošnjački član Predsjedništva Haris Silajdžić najavio službenu prijavu za Akcijski plan za članstvo (MAP).
2010–2017.
[uredi | uredi izvor]NATO se 22. aprila 2010. složio da pokrene MAP za Bosnu i Hercegovinu, ali uz određene uvjete. Smatra se da je Turska najveći pobornik članstva. Bosna i Hercegovina još nije ispunila uvjet za pokretanje Godišnjeg nacionalnog programa u okviru svog MAP-a: prijenos registracije 63 vojna objekta s lokalnog nivoa na centralnu vlast. Od novembra 2018. potpuno su prebačene 33, a sve su u Federaciji Bosne i Hercegovine. Republika Srpska (RS) usprotivila se tom potezu i odbija prebaciti 23 imanja smještena na njenoj teritoriji. Sud BIH presudio je da vojni objekat u Han Pijesku u RS-u mora prenijeti vladi Bosne i Hercegovine. To je podržano presudom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine 16. augusta 2017.
2018.
[uredi | uredi izvor]Iako još nije završen proces registriranja nepokretne vojne imovina Bosne i Hercegovine i njeno definisanje kao vlasništva države Bosne i Hercegovine, NATO je odobrio aktiviranje Akcionog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u ovoj organizaciji i pozvao Bosnu i Hercegovinu da dostavi Godišnji nacionalni program 5. decembra 2018. Zamjenik američkog državnog sekretara John Sullivan izjavio je 17. decembra da SAD podržava napore Bosne i Hercegovine za priključenje NATO-u i odbacio prigovore Srba, rekavši pritom da će "Washington snažno reagirati na svaku prijetnju stabilnosti države".[1]
2019.
[uredi | uredi izvor]Od jula 2019. Bosna i Hercegovina nije dostavila svoj Godišnji nacionalni program zbog veta od strane Milorada Dodika, srpskog člana predsjedništva. Pitanje je također spriječilo formiranje vlasti nakon općih izbora 2018. Ipak, 19. novembra 2019. Milorad Dodik je potpisao slanje ANP-a (Program reformi) u Brisel čime je odblokirano formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini i NATO put Bosne i Hercegovine.[2]
Nakon potpisivanja programa reformi slijedile su brojne nesuglasice. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji se odlučno usprotivio usvajanju ANP-a, pa tako i daljem približavanju BiH članstvu u NATO-u, tvrdi da "Program reformi" ne znači aktiviranje "bilo čega". Nasuprot njemu, sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić kaže da je BiH u MAP-u i da tu činjenicu ništa ne može promijeniti.
Program reformi je dostavljen u sjedište NATO-a 23.12.2019.[3]
2020.
[uredi | uredi izvor]Krajem januara, na zvaničnoj internet stranici Sjevernoatlantskog saveza rečeno je da su Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina u MAP-u. U sekciji o odnosima između BiH i NATO-a se navodi da BiH teži NATO-u. NATO je pojasnio Program reformi, dokument kojeg je Predsjedništvo BiH usvojilo prošle godine i koji je dostavljen u sjedište NATO-a u Brisel.Iz NATO-a ističu da je njime predviđena saradnja BiH sa NATO-om, te da taj dokument ocrtava reforme koje vlasti namjeravaju poduzeti i olakšava pružanje podrške NATO-a u tim naporima.[4]
2021.
[uredi | uredi izvor]Krajem februara 2021.Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je napravilo nekoliko velikih koraka na putu euroatlantskih integracija. Usvojen je Program reformi za NATO, te je donesena odluka o formiranju komisije za saradnju s ovim vojnim savezom.[5]
2022.
[uredi | uredi izvor]Krajem maja 2022. član predsjedništva BIH Šefik Džaferović održao je sastanak sa Stoltenbergom gdje je podržan put BIH prema NATO-u.Dana 9. novembra 2022. godine Vijeće ministara je usvojilo "Program reformi BIH 2022". Nakon formiranja novog saziva predsjedništva, Željko Komšić je izjavio da NATO put ostaje primarni prioritet,sličnu izjavu je imao i Denis Bećirović.Tokom cijele godine većina članica NATO-a podržala je euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine.
2023.
[uredi | uredi izvor]U novembru 2023. godine,generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg je posjetio BIH I poručio je da NATO ostaje garant sigurnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Rekao je da NATO ne odobrava retoriku, koja podstiče podjele i ugrožavanje funkcionisanja institucija države Bosne i Hercegovine. Također, Stoltenberg naglasio da su evropski i NATO put Bosne i Hercegovine kompatibilni te da će NATO pomagati reformske procese, koji približavaju Bosnu i Hercegovinu članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji.
Napredak pregovaračkog procesa
[uredi | uredi izvor]| Događaj | Datum |
|---|---|
| Partnerstvo za mir | decembar 2006.[6] |
| Prvi individualni partnerski akcioni plan | januar 2008.[7] |
| Proširenje NATO-a | april 2008. |
| Plan članstva | april 2010. |
| Drugi individualni partnerski akcioni plan | februar 2011.[8] |
| Akcioni plan za članstvo | decembar 2018.[9] |
| Program reformi | decembar 2019.[10] |
| Formiranje komisije za NATO suradnju | februar 2021.[5] |
| Poziv za pridruživanje | |
| Protokol o pristupanju | |
| Punopravno članstvo |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Sito-Sucic, Daria (26. 6. 2019). "U.S. backs NATO membership for Bosnia, dismisses Serb opposition". Reuters. Sarajevo. Arhivirano s originala, 17. 12. 2018. Pristupljeno 28. 12. 2018.
- ^ "program reformi bih". ba.n1info.com. Pristupljeno 7. 12. 2019.
- ^ "Bosna i Hercegovina dostavila Program reformi u NATO". Klix.ba. Pristupljeno 23. 12. 2019.
- ^ "NATO pojasnio gdje smo: BiH je učesnik Akcionog plana i teži ka članstvu u Alijansi". Klix.ba. Pristupljeno 6. 2. 2020.
- ^ a b "BiH napravila važne korake ka NATO-u: Usvojen program reformi i formirana komisija". www.klix.ba (jezik: hrvatski). Pristupljeno 24. 2. 2021.
- ^ "BiH postala NATO-ov "Partner za mir"". Klix.ba. Pristupljeno 24. 12. 2019.
- ^ "NATO approves BiH's pre-membership action plan". SETimes.com. 11. 1. 2008. Pristupljeno 25. 6. 2019.
- ^ "NATO's relations with Bosnia and Herzegovina - Evolution of relations". NATO.int. 1. 2. 2011. Pristupljeno 25. 6. 2019.
- ^ "NATO Approves Membership Action Plan for Bosnia". balkaninsight.com. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar:
|dead-url=(pomoć) - ^ "Bosna i Hercegovina dostavila Program reformi u NATO". Klix.ba. Pristupljeno 3. 4. 2020.
