Manjinski jezici u Hrvatskoj

Ustav Hrvatske u svom uvodu definira Hrvatsku kao nacionalnu državu hrvatskog naroda, zemlju svih njenih državljana i zemlju tradicionalnih zajednica koje ustav naziva nacionalnim manjinama. Nacionalne manjine eksplicitno nabrojane u ustavu su Srbi, Česi, Slovaci, Italijani, Mađari, Jevreji, Nijemci, Austrijanci, Ukrajinci, Rusini, Bošnjaci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci, Rusi, Bugari, Poljaci, Romi, Rumuni, Turci, Vlasi i Albanci. Član 12. Ustava navodi da je službeni jezik u Hrvatskoj hrvatski jezik, dok se u pojedinim jedinicama lokalne samouprave neki drugi jezik i ćirilično ili neko drugo pismo mogu uvesti u službenu paralelnu upotrebu.

Službena upotreba manjinskih jezika je na osnovu relevantnih zakona u Republici Hrvatskoj i međunarodnih konvencija i sporazuma kojima je zemlja pristupila i/ili potpisala ih. Najvažniji zakoni na nacionalnom nivou su Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i Zakon o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Najvažniji međunarodni sporazumi koji se odnose na manjinske jezike su Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima i Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina koje je usvojilo Vijeće Evrope. Određena prava pripadnici nacionalnih manjina stekli su i kroz međudržavne i međunarodne ugovore i sporazume kao što su Rapalski ugovor i Erdutski sporazum.

Preduslov od 33.3% pripadnika nacionalnih manjina u lokalnoj populaciji za obavezno uvođenje ravnopravne upotrebe manjinskog jezika smatra se srazmjerno visokim, budući da Savjetodavni komitet Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina Vijeća Evrope smatra udio od 10 do 20% primjerenim.^[1] Hrvatska uvijek ne pokazuje pozitivan stav po pitanjima manjinskih prava ali je pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji imalo pozitivan utjecaj na afirmaciju službene upotrebe manjinskih jezika.^[2]

Manjinski jezici

Srpski

Obrazovanje na srpskom jeziku omogućeno je na prostoru nekadašnje Istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema na osnovu Erdutskog sporazuma. Uz škole u ovom području, u Zagrebu je od 2005. sa radom započela i Srpska pravoslavna opšta gimnazija Kantakuzina Katarina Branković.

Od decembra 1999. Srpsko narodno vijeće objavljuje nedeljnik Novosti. Uz njega, na srpskom se jeziku objavljuju i Identitet, Izvor, Bijela pčela, Prosvjeta i Forum. U istočnoj Hrvatskoj postoje i tri lokalne radio stanice koje emituju program na srpskom jeziku.

Kontroverze

U prvim godinama nakon uvođenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina pojedine jedinice lokalne samouprave pružale su otpor provođenju svojih zakonskih obveza. U ombudsmanovom izvještaju iz 2005. godine navode se općine Vojnić, Krnjak, Gvozd, Donji Kukuruzari, Dvor i Korenica navedene su kao one u kojima se odredbe zakona ne provode iako su ga te jedinice lokalne samouprave obvezne provoditi.^[3] Izvještaj ističe i slučaj Vukovara u kojemu je manjini onemogućeno konzumiranje zakonskih prava iako je njezin udio manje nego 1% niži od zakonom propisanog udjela.^[3] Nakon popisa stanovništva u Hrvatskoj 2011. Srbi u Vukovaru su ispunili zakonski preduvjet za uvođenje ćirilice što je međutim ovoga puta dovelo do protesta protiv ćirilice u Hrvatskoj. Uaprilu 2015. Komitet Ujedinjenih nacija za ljudska prava pozvao je Hrvatsku da osigura manjinama pravo na upotrebu njihova jezika i pisama.^[4] Izvještaj Komiteta ističe da se poziv primarno odnosi na upotrebu ćirilice u Vukovaru i općinama na koje se zakoni odnose.^[4]

Italijanski

Italijanska manjina je ostvarila znatno šire pravo na upotrebu vlastitog jezika od svih drugih manjinskih zajednica u Hrvatskoj.^[3] La Voce del Popolo su dnevne novine na italijanskom jeziku koje se objavljuju u Rijeci.

Mađarski

Predstavnici mađarske nacionalne manjine su 2004. pozvali na uvođenje mađarskog jezika u službenu upotrebu u gradu Belom Manastiru pozivajući se na prava stečena prije 1991.^[3] 2004. ta je manjina činila 8,5% stanovništva u gradu.^[3]

Češki

6,287 osoba u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji izjasnilo se kao Česi.^[5] 70% njih istaklo je češki kao maternji jezik.^[5] 2013. ambasador Češke Republike u Hrvatskoj Martin Košatka istakao je kako će namjera da se ograniči upotreba ćirilice, ako bude provedena, negativno utjecati i na češku i druge manjine u Hrvatskoj.^[6]

Slovački

U suradnji sa Slovačkim kulturnim centrom u Našicama, Unija Slovaka u Hrvatskoj izdaje časopis Prameň na slovačkom jeziku.^[7]

Rusinski

Njemački

Jidiš i hebrejski

Ukrajinski

Romski

Ostali jezici

Općine sa manjinskim jezicima u službenoj upotrebi^[8]

Općina	Naziv na manjinskom jeziku	Jezik	Naselja	Osnova uvođenja	Populacija (2011)	Udio u ukupnoj populaciji	Županija
Končanica	Končenice	Češki	sva naselja	Ustavni zakon	2,360	47,03%	Bjelovarsko-bilogorska
Daruvar	Daruvar	Češki	Ljudevit Selo, Daruvar, Donji Daruvar, Gornji Daruvar i Doljani	lokalni statut	11,633	21.36%	Bjelovarsko-bilogorska
Kneževi Vinogradi	Herczegszöllös	Mađarski	sva naselja	Ustavni zakon	4,614	38,66%	Osječko-baranjska
Bilje	Bellye	Mađarski	sva naselja	lokalni statut	5,642	29.62%	Osječko-baranjska
Ernestinovo	Ernestinovo	Mađarski	Laslovo	lokalni statut	2.225 (2001)	22% (2001)	Osječko-baranjska
Petlovac	Baranyaszentistván	Mađarski	Novi Bezdan	lokalni statut	2,405	13.72%	Osječko-baranjska
Tompojevci	Tompojevci	Mađarski	Čakovci	lokalni statut	1,561	9.01%	Vukovarsko-srijemska
Tordinci	Tardhoz	Mađarski	Korog	lokalni statut	2,251 (2001)	18% (2001)	Vukovarsko-srijemska
Punitovci	Punitovci	Slovački	sva naselja	Ustavni zakon	1.850 (2001)	36,94%	Osječko-baranjska
Našice		Slovački	Jelisavac	lokalni statut	16,224	5.57% (2001)	Osječko-baranjska
Vrbovsko	Врбовско	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	5,076	35,22%	Primorsko-goranska
Vukovar	Вуковар	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	27,683	34,87%	Vukovarsko-srijemska
Biskupija	Бискупија	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	1,699 (2001)	85,46%	Šibensko-kninska
Borovo	Борово	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	5,056	89,73%	Vukovarsko-srijemska
Civljane	Цивљане	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	239	78,66%	Šibensko-kninska
Donji Kukuruzari	Доњи Кукурузари	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	1,634	34,82%	Sisačko-moslavačka
Dvor	Двор	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	6,233	71,90%	Sisačko-moslavačka
Erdut	Ердут	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	7,308	54,56%	Osječko-baranjska
Ervenik	Ервеник	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	1 105	97,19%	Šibensko-kninska
Gračac	Грачац	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	4,690	45,16%	Zadarska
Gvozd	Гвозд ili Вргинмост	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	2,970	66,53%	Sisačko-moslavačka
Jagodnjak	Јагодњак	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	2,040	65,89%	Osječko-baranjska
Kistanje	Кистање	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	3,481	62,22%	Šibensko-kninska
Krnjak	Крњак	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	1,985	68,61%	Karlovačka
Markušica	Маркушица	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	2.576	90,10%	Vukovarsko-srijemska
Negoslavci	Негославци	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	1.463	96,86%	Vukovarsko-srijemska
Plaški	Плашки	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	2,292 (2001)	45,55%	Karlovačka
Šodolovci	Шодоловци	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	1,653	82,58%	Osječko-baranjska
Trpinja	Трпиња	Srpski	sva naselja osim Ćelije^[9]	Ustavni zakon	5,572	89,75%	Vukovarsko-srijemska
Udbina	Удбина	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	1,874	51,12%	Ličko-senjska
Vojnić	Војнић	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	4,764	44,71%	Karlovačka
Vrhovine	Врховине	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	1,381	80,23%	Ličko-senjska
Donji Lapac	Доњи Лапац	Srpski	sva naselja	Ustavni zakon	2,113	80,64%	Ličko-senjska
Kneževi Vinogradi	Кнежеви Виногради	Srpski	sva naselja	lokalni statut	4,614	18.43%	Osječko-baranjska
Nijemci	Нијемци	Srpski	Banovci i Vinkovački Banovci	lokalni statut	4,705	10,95%	Vukovarsko-srijemska
Grožnjan	Grisignana	Italijanski	sva naselja	Ustavni zakon	785 (2001)	39,40%	Istarska
Brtonigla	Verteneglio	Italijanski	sva naselja	Ustavni zakon (2001)	1,873 (2001)	37.37% (2001)	Istarska
Buje	Buie	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	5,127		Istarska
Cres	Cherso	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	2,959 (2001)		Primorsko-goranska
Novigrad	Cittanova	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	4,345	10.20%	Istarska
Poreč	Parenzo	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	16,696	3.2%	Istarska
Pula	Pola	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	57,460	4.43%	Istarska
Rijeka	Fiume	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	128,624	1.90%%	Primorsko-goranska
Rovinj	Rovigno	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	14,294	11,5% (2001)	Istarska
Umag	Umago	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	13,467 (2001)	18.3% (2001)	Istarska
Vodnjan	Dignano	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	6,119	16.62%	Istarska
Bale	Valle d'Istria	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	1,127	36,61% (1991)	Istarska
Fažana	Fasana	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	3.635	4,82% (1991)	Istarska
Funtana	Fontane	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	831 (2001)	3,12% (1991)	Istarska
Kaštelir-Labinci	Castellier-Santa Domenica	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	1,334 (2001)		Istarska
Ližnjan	Lisignano	Italijanski	Šišan	lokalni statut	3.965		Istarska
Motovun	Montona	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	983 (2001)	9,87% (2001)	Istarska
Oprtalj	Portole	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	850		Istarska
Tar-Vabriga	Torre-Abrega	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	1,506 (2001)		Istarska
Višnjan	Visignano	Italijanski	Višnjan, Markovac, Deklevi, Benčani, Štuti, Bucalovići, Legovići, Strpačići, Barat i Farini	lokalni statut	2,187 (2001)	9.1% (2001)	Istarska
Vrsar	Orsera	Italijanski	sva naselja	lokalni statut	2,703 (2001)	5,66% (1991)	Istarska
Bogdanovci	Богдановци	Rusinski	Petrovci	lokalni statut	1,960	22.65%	Vukovarsko-srijemska
Tompojevci	Томпојевци	Rusinski	Mikluševci	lokalni statut	1,561	17.38%	Vukovarsko-srijemska

Historija

Evropska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima stupila je na snagu u Hrvatskoj 1997. godine.^[10]

Reference

^ "Minorities in Croatia Report, stranica 24". Minority Rights Group International. Arhivirano s originala (PDF), 3. 1. 2015. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
^ "Language Policy in Istria, Croatia–Legislation Regarding Minority Language Use, stranica 61" (PDF). Acta Universitatis Sapientiae, European and Regional Studies, 3 (2013) 47-64. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
^ ^a ^b ^c ^d ^e "The Position of National Minorities in the Republic of Croatia–Legislation and Practice, stranica 18" (PDF). ombudsman.hr. Arhivirano s originala (PDF), 24. 9. 2015. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
^ ^a ^b "UN calls on Croatia to ensure use of Serbian Cyrillic". B92.net. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
^ ^a ^b "DAN MATERINJEG JEZIKA". Bjelovar-Bilogora County. 22. 2. 2015. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
^ "Košatka: Reći 'ne može' ćirilici znači biti i protiv Čeha". Večernji list. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
^ "Prameň-KULTÚRNO-SPOLOČENSKÝ ČASOPIS SLOVÁKOV V CHORVÁTSKU". Union of Slovaks. Arhivirano s originala, 21. 6. 2015. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
^ "PETO IZVJEŠĆE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIMJENI EUROPSKE POVELJE O REGIONALNIM ILI MANJINSKIM JEZICIMA, stranica 36" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 18. 5. 2015. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
^ "Statut Općine Trpinja" (PDF). Pristupljeno 23. 6. 2015.
^ "Europe and Croatia are living and protecting multilingualism". GONG. Arhivirano s originala, 19. 6. 2015. Pristupljeno 12. juli 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

[Minority_Rights_Group_International-1] "Minorities in Croatia Report, stranica 24". Minority Rights Group International. Arhivirano s originala (PDF), 3. 1. 2015. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

[Acta_Universitatis_Sapientiae-2] "Language Policy in Istria, Croatia–Legislation Regarding Minority Language Use, stranica 61" (PDF). Acta Universitatis Sapientiae, European and Regional Studies, 3 (2013) 47-64. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

[ombudsman.hr-3] "The Position of National Minorities in the Republic of Croatia–Legislation and Practice, stranica 18" (PDF). ombudsman.hr. Arhivirano s originala (PDF), 24. 9. 2015. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

[B92-UN-4] "UN calls on Croatia to ensure use of Serbian Cyrillic". B92.net. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

[BBZ-5] "DAN MATERINJEG JEZIKA". Bjelovar-Bilogora County. 22. 2. 2015. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

[Večernji-Košatka-6] "Košatka: Reći 'ne može' ćirilici znači biti i protiv Čeha". Večernji list. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

[Savez_slovaka-Prameň-7] "Prameň-KULTÚRNO-SPOLOČENSKÝ ČASOPIS SLOVÁKOV V CHORVÁTSKU". Union of Slovaks. Arhivirano s originala, 21. 6. 2015. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

[Prijedlog_izvještaja-8] "PETO IZVJEŠĆE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIMJENI EUROPSKE POVELJE O REGIONALNIM ILI MANJINSKIM JEZICIMA, stranica 36" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 18. 5. 2015. Pristupljeno 12. jul 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

[Statut-9] "Statut Općine Trpinja" (PDF). Pristupljeno 23. 6. 2015.

[GONG-INTERNATIONAL_HUMAN_RIGHTS_DAY-10] "Europe and Croatia are living and protecting multilingualism". GONG. Arhivirano s originala, 19. 6. 2015. Pristupljeno 12. juli 2015.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]