Mangrove

Biomi
Suhozemni biomi
	Tundra
	Tajge/borealne šume
	Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
	Četinarske šume umjerenih predjela
	Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
	Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
	Tropske i suptropske četinarske šume
	Tropske i suptropske travne i žbunaste vegetacije
	Travne i žbunaste vegetacije umjerenih predjela
	Planinske travne i žbunaste vegetacije
	Pustinje i vegetacija sušnih oblasti
	Sredozemna vegetacija
	Plavljena travna vegetacija
	Mangrove
Vodeni biomi
	Kontinentalni prag
	Obalska zona (litoral) i zona mlata
	Riparijska zona
	Jezera
	Koralni greben
	Šume algi
	Ledeni pokrivač
	Hidrotermalni izvori
	Hladni izvori
	Zona dna (bentos)
	Pelagijska zona (pelagijal)
	Neritska zona (sublitoral)
Drugi biomi
	Endolitska zona

Stablo mangrove u vrijeme oseke

Područja gdje rastu šume mangrova

Šume mangrova su šume stabala raznih vrsta mangrova koje su vrlo tolerantne na sol morske vode, a rastu u obalnim područjima koja zahvataju plime i oseke.

Opis

Zbog vrlo ekstremnih uvjeta koji vladaju u područjima koju zahvataju plime i oseke, u šumama mangrova su se razvile ne baš raznovrsne ali zato vrlo produktivne zajednice visoko specijaliziranih živih bića. Razgranato korijenje mangrova kao i sedimenti koji se skupljaju između korijenja su životni prostor i kolijevke za razvoj mnogobrojnih vrsta. To su važna mjesta za mriještenje i odrastanje mnogih vrsta riba i rakova od kojih će neki kasnije nastanjivati koraljne grebene ili druge ekosisteme obalnih voda. Najveće rasprostranjenosti šuma mangrova su područja estuarija velikih rijeka u toplim područjima s puno kiše. Duž obala s aridnom klimom, na koralnim ostrvima i na sjevernim i južnim završecima suptropskih područja razvili su se niži, grmoliki oblici mangrova.

Korištenje

Brojne "proizvode" ekosistema šuma mangrove ljudi skupljaju i koriste (neke vrste rakova i školjki). Osim toga, ovi su sistemi od iznimne važnosti za obnovu ribljeg fonda kao i drugih oblika života u moru. Pored toga, šume mangrova daju i određenu zaštitu od erozije obala.

Na primjeru zadnjeg razornog tsunamija se pokazalo, da su ljudska naselja u područjima cjelovitih (neoštećenih ljudskim uticajem) šuma mangrova značajno manje stradala od onih, gdje tih šuma više nema.

Ugroženost

Šume mangrova su u velikim dijelovima svijeta ugrožene postavljanjem i sve većim širenjem "bazena" za intenzivni, industrijski uzgoj raznih vrsta kozica. Slijedeći problem predstavlja zagađenje naftom (Panama, Perzijski zaljev), ali i isušivanje područja gdje rastu šume mangrova radi gradnje novih naselja u obalnim područjima. U zadnje se vrijeme ponovo pošumljavaju područja na kojima su nekada postojale te šume (Vijetnam, Tajland, Indija, Filipini). Uprkos tim naporima, i dalje se uništavaju šume mangrova. U zadnjih 20 godina površine pod tim šumama smanjene su za oko 25%.