Jugozapadna Azija

Jugozapadna Azija
Površina	5.994.935 km2
Br. stanovnika	313.450.000 (2018), (9ti)
Gustoća stanovništva	50.1/km2
Nominalni BDP	$3.383 bilions (2019)
BDP (PPP)	$9.063 biliona (2019)
Države	20 priznatih Armenija Azerbejdžan (osim malog dijela teritorije Velikog Kavkaza) Bahrein Kipar Egipat (samo Sinaj) Gruzija (osim malog dijela teritorije sjeverno od Velikog Kavkaza) Iran Irak Izrael Jordan Kuvajt Liban Oman Palestina Katar Saudijska Arabija Sirija Turska (osim Istočne Trakije) Ujedinjeni Arapski Emirati Jemen (osim Sokotre) 4 nepriznate Abhazija Republika Gorski Karabah Sjeverni Kipar Južna Osetija

Jugozapadna Azija obuhvata veliko područje od Egejskog mora i Sredozemlja do Afganistana, pa između Kaspijskog jezera i Crnog mora na sjeveru do Adenskog zaliva na jugu. Radi se o velikom prostoru koji je rijetko naseljen što upućuje na to da su pogodni krajevi ograničeni. Za jugozapadnu Aziju često se kaže da pripada Bliskom istoku. To nije jedinstven prostor, već se dijeli na arapski i izvanarapski svijet. U njemu se prepliću obilježja Azije, sjeverne Afrike i južne Evrope. Uz to, ovo je od davnina prostor tranzita između kontinenata,zbog čega i danas ima svjetsko značenje, pa se tu isprepliću interesi velikih svjetskih sila. Između država nalazimo velike razlike. Privredni razvoj u tom području su poremetili dugogodišnji vjerski i politički sukobi. Ovdje su i najveće zalihe nafte na svijetu, što je potaklo brz razvoj nekih zemalja.

Prirodno-geografska obilježja regije

Kako definiše većina naučnika, organa UN-a i drugih institucija, Jugozapadna Azija se sastoji od Anadolije, Arapskog poluostrva, Irana, Mezopotamije, Armenskog gorja, Levanta, ostrva Kipar, Sinajskog poluostrva i južnog dijela Kavkaske regije (Zakavkazje).

Regija je odvojena od Afrike Sueskim prevlakom u Egiptu, a od Evrope je odvojen vodenim putevima Turskog moreuza i slivovima Velikog Kavkaza. Centralna Azija leži na njegovom sjeveroistoku, dok se Južna Azija nalazi na njegovom istoku. Dvanaest mora okružuje regiju (u smjeru kazaljke na satu): Egejsko more, Mramorno more, Crno more, Kaspijsko jezero, Perzijski zaliv, Omanski zaliv, Arapsko more, Adenski zaliv, Crveno more, Zaliv Akabe, Sueskog zaliva i Sredozemnog mora. Područje je slično definiciji Bliskog istoka, ali isključujući većinu Egipta i sjeverozapadni dio Turske, a uključujući južni dio Kavkaza.

Na krajnjem jugozapadu regije nalazi se Arapsko poluostrvo. Veći dio poluostrva je pustinjski. Naseljenost je neravnomjerna. Većina stanovništva je skoncentrisana u priobalnim područjima i u starim oazama. Suha područja u unutrašnjosti potpuno su nenaseljena. Prema sjeveru reljef prelazi u nizinski kraj Mezopotamije kroz koju teku rijeke Eufrat i Tigris. U blizini Sredozemnog mora, od sjevera prema jugu, prostire se Sirijsko-palestinska udolina u kojoj leži Mrtvo more.

Druga velika prirodna cjelina je lanac mladog nabranog gorja, koji je veza između planinskih masiva južne Evrope i Himalaja. Glavni smjer prostiranja tog lanca je od zapada prema istoku-od Male Azije između Crnog i Sredozemnog mora preko Armenske i Iranske visoravni sve do visokih planina Hindukuša i Pamira. Klima je suha: mediteranska, kontinentalna i pustinjska. Jugozapadna Azija je kolijevka najstarijih poznatih visokorazvijenih kultura: sumerska, babilonsko-asirska, feničanska, perzijska, arapska. Tu je također kolijevka monoteističkih religija: judaizam, islam, kršćanstvo.

Etnički sastav regije: semitsko hamitski narodi (Jevreji i Arapi) 35%, iranska grupa naroda (Perzijci, Kurdi, Afganistanci) oko 35%. Ostatak čine turski narodi (Turci, Azerbejdžanci, Turkmeni, Uzbeci i Kirgizi), indo-evropski (Armeni) i kavkaski (Gruzini).

Suha, naftom bogata područja

Veći dio Jugozapadne Azije je vrlo suh pa je zbog toga poljoprivreda vezana uz navodnjavanje.Najprostranija područja navodnjavanja još od daleke prošlosti nalaze se u Mezopotamiji. Drugi izuzetno plodni dio regije je nizinski kraj od Perzijskog zaljeva do Sredozemlja tzv. Plodni polumjesec. U novije doba navodnjavana površina se mnogo povećala, a posebno se u tome ističe Izrael koji je sistemom kanala mnoga pustinjska područja pretvorio u plodne površine. U krajevima gdje nema navodnjavanja ljudi se uglavnom bave stočarstvom, najviše uzgojem sitne stoke. Najveće bogatstvo Jugozapadne Azije je nafta. Najveća područja crpljenja su uz Perzijski zaliv. Procjene su da se u ovoj regiji nalazi oko 40% svjetskih rezervi nafte. Naftno bogatstvo je sasvim promijenilo način života u ovim zemljama. Nekoliko naftnih šeika našlo se na popisu najbogatijih ljudi svijeta. Stanovnici Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Saudijske Arabije, Bahreina i Katara imaju visok životni standard. Slabije plaćene poslove u tim zemljama obavljaju strani radnici. Stručnjaci iz inostranstva u tim zemljama grade najsavremenije ceste, škole i bolnice. Osim po tome ova je regija poznata i po dugogodišnjoj političkoj nesigurnosti. Najdugoročnije krizno žarište je Izrael i zemlje oko njega, a u novije vrijeme Irak te Afganistan na krajnjem rubu regije.