Početna strana
Ubuntu

Ubuntu je Linux distribucija uglavnom namijenjena korištenju na stonim računarima. Zasnovan na Debianu, Ubuntu najviše pažnje posvećuje lakoći korištenja, slobodi od bilo kakvih ograničenja, redovnom rasporedu objave novih verzija i jednostavnoj instalaciji. Sponzorira ga Canonical Ltd., privatna kompanija koju je osnovao južnoafrički biznismen Mark Shuttleworth.
Ime distribucije dolazi iz jezika zulu i xhosa što znači "humanost prema drugima". Slogan Ubuntua – "Linux za ljudska bića" – odražava jednu od glavnih draži: pravljenje Linuxa pristupačnijim i jednostavnijim za korištenje. Zbog njegove lahkoće korištenja, smatra se odličnom "početničkom" distribucijom.
Originalno ime projekta bilo je "no-name-yet.com" (još-bez-imena). Prva verzija Ubuntua, objavljena 20. oktobra 2004, počela je s razvojom kao obični fork projekta Debian GNU/Linux, s ciljem da bude odvojena od sporog toka objave novih verzija Debiana. Budući da se Ubuntu objavljuje svakih šest mjeseci, to mu omogućava da uvijek sadrži najnoviju verziju grafičkog okruženja GNOME. Za razliku od drugih običnih forkova Debiana kao Xandros, Linspire i Libranet, Canonical je ostao blizak filozofiji Debiana sa Ubuntuom te većinu vremena koriste slobodni softver, tj. softver s javnom dostupnim/slobodno pristupačnim kodom, umjesto oslanjanja na vlasnički softver, odnosno softver zatvorenog koda.
Slika dana
Aktuelno
- Glasajte za novi ili predložite naredni istaknuti članak mjeseca
- Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
- Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
- Projekti
- Portali
- Zatraženi članci
Vijesti
- 21. april – Umro papa Franjo (na fotografiji), poglavar Katoličke crkve.
- 20. mart – Kirsty Coventry izabrana za predsjednicu Međunarodnog olimpijskog komiteta kao prva žena na toj poziciji.
- 16. mart – U požaru u diskoteci "Pulse" u Kočanima poginulo najmanje 59, a više od 155 osoba povrijeđeno.
- 26. februar – Sud Bosne i Hercegovine prvostepenom presudom proglasio krivim predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika.
- 1. februar – Naučnici iz odjela za mineralne nauke na Institutu "Smithsonian" u Washingtonu u uzorcima s asteroida Bennu otkrili hemijske gradivne blokove života, kao što su aminokiseline i komponente koje su u DNK.
6. maj
- 1870 – Rođen Safvet-beg Bašagić, bh. književnik, pjesnik, prevodilac i političar.
- 1889 – Eiffelov toranj (na slici) zvanično otvoren za javnost.
- 1942 – Umro Hasan Kikić, bh. književnik.
- 2001 – Papa Ivan Pavao II tokom posjete Siriji posjetio džamiju, čime je postao prvi papa koji je ušao u džamiju.
- 2007 – Umro Đorđe Novković, hrvatski kompozitor.
Citat dana
“ | Budućnost prodora u svemir, budućnost nauke uopće najviše zavisi od napretka parapsihologije. | ” |
Wikipedia
Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.
Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 94.868 na bosanskom jeziku.
Doprinosi
Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.
Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.
Zajednica
Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 168.546 korisnika napravilo račun, a od toga su 162 aktivna. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.
Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.
Wikipedia je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedia, nekomercijalne organizacije koja upravlja i raznim drugim projektima
Wikirječnik Slobodni rječnik
Wikicitat Zbirka slobodnih citata
Wikiknjige Slobodne knjige i priručnici
Wikizvor Slobodna biblioteka
Wikivijesti Slobodni izvor vijesti
Wikiverzitet Slobodni materijali za učenje
Wikivrste Katalog bioloških vrsta
MediaWiki Razvoj wiki-softvera
Wikipodaci Slobodna baza znanja
Wikimedia Commons Zajedničko skladište
Wikiputovanje Slobodni vodič za putovanja
Meta-Wiki Koordinacija projekata i dokumentacija