Početna strana
Islamska arhitektura

Islamska arhitektura obuhvata širok opseg svjetovnih i religijskih arhitektonskih stilova od utemeljenja islama do današnjice, utičući dizajnom i konstrukcijom zgrada i građevina na ukupnu islamsku kulturu.
Najčešći tipovi građevina na kojima se primjećuje islamska arhitektura su: džamije, mezari, palače i utvrđenja. Osim ova četiri tipa građevina, u islamskoj arhitekturi postoje i brojne druge građevine i objekti od manje važnosti kao što su javna kupatila, fontane i stambeni objekti, odnosno kuće.
Godine 630. Muhammed, sa svojim ashabima, ponovo ulazi u Mekku i uzima je od plemena Kurejša. Centralno islamsko svetište Kaba ponovo je obnovljena i ponovo je postala najsvetiji hram islama. Obnovu je, prije Muhammedove smrti 632, počeo etiopski stolar koji je preuređivanje uradio po svom narodnom običaju. Ovo svetište je bilo prvo važno djelo islamske arhitekture. Zidovi su bili ukrašeni slikama Isusa, Marije, Abrahama, anđela, kršćanskih proroka (u islamu Božijih poslanika) i drveća. Novi zakoni koji su kasnije uvedeni u Šerijat u 9. stoljeću, zasnovani na Muhammedovom hadisu, zabranjivali su upotrebu ikona te vrste u arhitekturi, posebno one sa ljudima i životinjama.
Slika dana
Aktuelno
- Glasajte za novi ili predložite naredni istaknuti članak mjeseca
- Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
- Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
- Projekti
- Portali
- Zatraženi članci
Vijesti
- 8. maj – Robert Prevost (na fotografiji) izabran za papu Lava XIV, postavši prvi papa rođen u Sjedinjenim Američkim Državama.
- 21. april – Umro papa Franjo, poglavar Katoličke crkve.
- 20. mart – Kirsty Coventry izabrana za predsjednicu Međunarodnog olimpijskog komiteta kao prva žena na toj poziciji.
- 16. mart – U požaru u diskoteci "Pulse" u Kočanima poginulo najmanje 59, a više od 155 osoba povrijeđeno.
- 26. februar – Sud Bosne i Hercegovine prvostepenom presudom proglasio krivim predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika.
9. maj
- 1502 – Kristofor Kolumbo napušta Španiju i odlazi na četvrto, posljednje putovanje u "Novi svijet".
- 1805 – Umro Friedrich Schiller (na slici), njemački pjesnik i historičar.
- 1874 – Rođen Howard Carter, britanski arheolog, pronalazač Tutankhamonove grobnice.
- 1931 – Umro Albert Abraham Michelson, američki fizičar poljskog porijekla.
- 1945 – Drugi svjetski rat: Crvena armija ulazi u Prag (kapitulacija nacističkih okupacionih snaga); ratificirana bezuvjetna kapitulacija Nacističke Njemačke.
Citat dana
“ | Kod žena je ljubav jednako često i kći i majka ljubomore. | ” |
Wikipedia
Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.
Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 94.885 na bosanskom jeziku.
Doprinosi
Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.
Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.
Zajednica
Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 168.601 korisnik napravio račun, a od toga je 158 aktivno. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.
Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.
Wikipedia je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedia, nekomercijalne organizacije koja upravlja i raznim drugim projektima
Wikirječnik Slobodni rječnik
Wikicitat Zbirka slobodnih citata
Wikiknjige Slobodne knjige i priručnici
Wikizvor Slobodna biblioteka
Wikivijesti Slobodni izvor vijesti
Wikiverzitet Slobodni materijali za učenje
Wikivrste Katalog bioloških vrsta
MediaWiki Razvoj wiki-softvera
Wikipodaci Slobodna baza znanja
Wikimedia Commons Zajedničko skladište
Wikiputovanje Slobodni vodič za putovanja
Meta-Wiki Koordinacija projekata i dokumentacija