Vlada Republike Hrvatske raspisala je izbore za predsjednika Republike Hrvatske za 29. prosinca 2024. godine. Kako bi obrada osobnih podataka svih sudionika izbora, a posebice birača, bila u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka, Agencija za zaštitu osobnih podataka daje sljedeće preporuke i smjernice za predstojeće izbore.
U načelu, svaka obrada osobnih podataka u okvirima primjene Opće uredbe o zaštiti podataka treba poštovati načela obrade propisana člankom 5., treba se temeljiti na jednom od pravnih osnova za zakonitu obradu iz članka 6. te, u slučaju da se obrađuju posebne kategorije osobnih podataka (kao što su podaci o političkom mišljenju), treba se provoditi jedino uz adekvatno poštivanje članka 9. Opće uredbe o zaštiti podataka.
Izborna kampanja – slanje marketinških poruka
13. prosinca počinje i službena izborna kampanja, koja traje do 24 sata prije održavanja izbora, kada nastupa izborna šutnja.
U vrijeme trajanja izborne kampanje, kandidati kontaktiraju građane i oglašavaju se putem raznih kanala kako bi promovirali sebe i svoj program. Za potrebe oglašavanja i slanja personaliziranih poruka biračima u pravilu se mogu oslanjati na privolu ispitanika ili na legitimni interes. Primjerice, ako je osoba član političke stranke koja je predložila određenog kandidata i/ili njezin donator, ona može očekivati personalizirane poruke, odnosno politička stranka ili kandidat ima legitiman interes za slanje takvih poruka.
Međutim, ukoliko se politička stranka/kandidat obraća biraču koji nije dao privolu za obradu osobnih podataka u te svrhe ili birač nije član niti simpatizer te stranke/kandidata odnosno nije dostavio svoje osobne podatke, takva obrada osobnih podataka ne bi bila u skladu s propisima zaštite osobnih podataka.
Također, ističemo da bi svaka marketinška poruka (SMS, e-poruka) trebala sadržavati i obavijest da se primatelj u svakom trenutku može usprotiviti daljnjem dobivanju takvih poruka (primjerice u poslanoj poruci potrebno je dostaviti i link za odjavu takvih poruka). Ako se ispitanik odnosno birač usprotivi dobivanju poruka, politička stranka/kandidat više ne smije slati iste.
Slijedom navedenog, preporuka je Agencije svim političkim strankama i kandidatima da se što više obraćaju građanima/biračima na načine koji ne uključuju nužno i obradu njihovih osobnih podataka (primjerice putem sredstava javnog priopćavanja, javnih tribina, dijeljenjem ne personaliziranih letaka, brošura i ostalih materijala u kojima izlažu i obrazlažu svoj program). Za slanje personaliziranih brošura, pisama, letaka i inih materijala (uključivo i slanja SMS ili e-poruka) koji su naslovljeni na točno određenog građanina/birača s navođenjem njegovih osobnih podataka, potrebno je voditi računa o postojanju zakonitog pravnog temelja.
U konačnici ističemo kako kandidati i političke stranke na transparentan, jasan i sažet način moraju informirati građane o obradi njihovih osobnih podataka, kako to propisuje članak 13., odnosno 14. Opće uredbe o zaštiti podataka (za koju će se svrhu osobni podaci koristiti; koji je pravni temelj za obradu podataka; koliko će dugo podaci biti pohranjeni; s kime će se dijeliti podaci itd.).
Primjerice, ukoliko predsjednički kandidat ima vlastitu internetsku stranicu, putem politike privatnosti mora pružiti sve relevantne informacije o obradi osobnih podataka građana odnosno birača.
Nakon isteka propisanih rokova pohrane svi koji obrađuju osobne podatke u svrhu izbora dužni su ih na adekvatan način uništiti/brisati.
Apeliramo na političke stranke i kandidate da osobne podatke građana odnosno članova stranaka, simpatizera, obrađuju sukladno zakonodavnom okviru koji uređuje zaštitu osobnih podataka, jer u slučaju kršenja odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka, Agencija ima ovlasti izreći korektivne mjere (npr. izdati službenu opomenu, upozorenje, ograničiti ili zabraniti obradu itd.) od kojih je najstroža upravna novčana kazna.
Prava građana u kontekstu izborne kampanje
Tijekom izborne kampanje građani se najčešće žale zbog zaprimanja poruka (bilo SMS-om, bilo e-mailom) u kojima ih se poziva na glasanje za određenog kandidata.
Ističemo kako u svakom trenutku građani imaju pravo na prigovor na obradu svojih osobnih podataka, odnosno mogu prigovoriti primanju takvih poruka, bez obzira jesu li dali privolu ili politička stranka/kandidat ima legitiman interes. To bi se pravo biraču trebalo izričito dati na znanje i predstaviti mu se jasno i odvojeno od svih drugih informacija. Ako politička stranka/kandidat i nakon ulaganja prigovora nastavi sa slanjem marketinških poruka, građani se mogu obratiti Agenciji za zaštitu osobnih podataka.
Isto tako ističemo da ukoliko građani zaprime poruku od političke stranke/kandidata, a nisu njezin član ili simpatizer niti su svoj e-mail odnosno broj mobitela podijelili s istom, imaju pravo od voditelja obrade (npr. političke stranke od koje su zaprimili poruku) zatražiti pristup svojim osobnim podacima (uključivo i informaciju o izvoru njihovih osobnih podataka). Voditelj obrade na zahtjev mora odgovoriti bez nepotrebna odgađanja, a najkasnije u roku od mjesec dana.
Građane upućujemo da se informiraju o svojim pravima koja im jamči Opća uredba o zaštiti osobnih podataka te da se kod voditelja obrade informiraju o obradi svojih osobnih podataka. Više o pravima i kako iste ostvariti: https://azop.hr/prava-ispitanika/
Ako ispitanici smatraju da se njihovi osobni podaci obrađuju protivno gore navedenim uvjetima, sukladno članku 34. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka mogu podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka Agenciji za zaštitu osobnih podataka https://azop.hr/zahtjev-za-utvrdivanje-povrede-prava/.
U nastavku ukazujemo i na ostale slučajeve u kojima je obrada osobnih podataka nužna u svrhu provedbe izbornog postupka.
Prikupljanje potpisa (osobnih podataka) za kandidaturu
Kandidati od danas imaju 12 dana da prikupe potpise 10.000 punoljetnih građana Republike Hrvatske. Svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata.
Temeljem Zakona o izboru za predsjednika Republike Hrvatske potpisi birača u postupku kandidiranja za izbor predsjednika Republike prikupljaju se na propisanom obrascu, a isti podaci unose se i za svakoga potpisanog predlagača.
Dakle, građani koji svojim potpisom žele podržati kandidata za predsjednika Republike Hrvatske u propisani obrazac unose osobne podatke kako je navedeno u Obveznim uputama (Obvezne upute P IV i V) Državnog izbornog povjerenstva, odnosno ime i prezime te OIB.
Javna objava osobnih podataka kandidata
Sukladno odredbama Zakona o izboru za predsjednika Republike Hrvatske, Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske dužno je objaviti listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji. Također, DIP listu kandidata za predsjednika Republike dostavlja i diplomatsko-konzularnim predstavništvima radi njezine javne objave.
Na listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske unosi se njihovo ime i prezime i OIB te se obvezno navodi naziv stranke, odnosno stranaka ili stranačke koalicije, koja je, odnosno koje su, kandidata predložile. Ako je kandidat predložen od birača, obvezatno se uz njegovo ime i prezime navodi “nezavisni kandidat”“.
Dakle, odredbe Zakona o izboru za predsjednika Republike Hrvatske pravna su osnova za objavljivanje osobnih podataka te kandidati ne mogu prigovoriti na javnu objavu osobnih podataka, dok se njihovi podaci mogu koristiti samo u svrhu za koju su objavljeni.
Javna objava osobnih podataka donatora na stranicama DIP-a
Što se tiče objave izvješća o donacijama, sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma političke stranke te osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih lista odnosno nositelji lista grupe birača i kandidati dužni su izvješća o donacijama dostavljati Državnom izbornom povjerenstvu, koje je pak dužno navedena izvješća objaviti na svojim mrežnim stranicama.
Navedeno izvješće sadrži osobno ime odnosno naziv i adresu te osobni identifikacijski broj donatora, datum uplate donacije, uplaćeni iznos donacije te vrstu svake pojedine donacije. Podaci o adresi donatora fizičke osobe se ne objavljuju.
Dakle, odredbe Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma pravna su osnova za objavljivanje osobnih podataka donatora te se njihovi podaci mogu koristiti samo u svrhu za koju su objavljeni.
