Zug
Zug
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 47°10′N 8°31′E / 47.167°N 8.517°E | |
| Država |  Švicarska
|
| kanton | Zug |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Dolfi Müller |
| Površina | |
| - Ukupna | 33.8 km² [1] |
| Visina | 425[1] |
| Stanovništvo (2017.) | |
| - Grad | 30,205[1] |
| - Gustoća | 893.4 stan / km² [1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 6300–6305 |
| Pozivni broj | 041 |
| Karta | |
  Zug Pozicija Zuga u Švicarskoj | |
Zug (francuski: Zoug, talijanski: Zugo) je glavni grad švicarskog Kantona Zug od 30,205 stanovnika.[1]
Danas je zapravo samo predgrađe metropolskog Züricha, sa kojim je odlično povezan, i to neobično bogato predgrađe jer po podatcima kantonalne vlade u Zugu je reginstrirano 27.000 kompanija, gotovo po jedna za svakog muškarca, ženu i dijete, od one koja gradi strateški plinovod Evropa - Rusija preko Baltika, do one koja trguje luksuznim satovima (Cartier, Piaget, Vacheron).[2]
Razlog za tako visoku koncentraciju je porez od samo 8,5% na dobit, ukoliko ne posluju u Švicarskoj.[2]
Zug leži u sredini Švicarske na sjevernoistočnoj obali jezera Zug, duž padina planine Zugerberg (1.039 m)[3], udaljen oko 23 km južno od Züricha.
Zug je niknuo u 12. vijeku[4] Prvi put je dokumentiran 1242. kao feud grofova od Kyburga, 1273. ga je kupio Rudolf I Habsburški, koji je kasnije postao i njemački kralj.[3] I građani Zuga su sudjelovali u Bitci kod Morgartena protiv Habsburgovaca koja se odigrala 15. novembra 1315.[4] U Švicarsku konfederaciju je ušao - 1352., a nakon nekoliko burnih dekada Habsburgovci su konačno odustali od svojih zahtjeva na grad.[3] Zug se pridružio Švapskoj ligi protiv Leopolda III Habsburgškog i sudjelovao u pobjedonosnoj Bitci kod Sempacha 1386.[3]
Od 1398. i on ima zanatlije organizirane po cehovima.[4]
Dio starog grada stradao je 4. marta 1435. u klizanju tla.[4] Za reformacije Zug je ostao je katolički čak je postao i član Zlatne ili Borromenske lige 1586.. Tokom U 14 i 15. vijeka teritorijalno se proširio na okruge u svom susjedstvu, i vladao njima sve do 1798.[3] Grad su 1728. potresli nemiri vezani uz zemljišne odnose.[4]
Od historijskih znamenitosti Zug ima - Zytturm (sat kulu iz 1480.), Gradsku vijećnicu iz 1505., crkvu sv. Oswalda podignutu između 1478. i 1545. te kapucinski samostan dovršen 1597.[3]
Industrija Zuga proizvodi mašine, metalne proizvode i električne aparate.[3]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 „Switzerland: Cantons and Cities” (engleski). City population. Pristupljeno 2. 11. 2018.
- ↑ 2,0 2,1 „Welcome to Zug: the sleepy Swiss town that became a global economic hub” (engleski). Guardian News. Pristupljeno 2. 12. 2018.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 „Zug'” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 2. 12. 2018.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 „Vorgeschichte, Altertum” (njemački). Stadt Zug. Arhivirano iz originala na datum 2018-11-22. Pristupljeno 2.12. 2018.
- ↑ „Kalesija (Bosnien-Herzegowina)” (njemački). Stadt Zug. Pristupljeno 2.12. 2018.
