Prijeđi na sadržaj

Zagrebački salon

Izvor: Wikipedija

Zagrebački salon hrvatska je likovna manifestacija. Održava se od 1965. godine.

Povijest

[uredi | uredi kod]

Zagrebački salon jedna je od najstarijih skupnih[1] hrvatskih domaćih izložaba recentnog vizualnog izričaja.[2] Na poticaj arhitekata i umjetnika utemeljila ga je 1965. godine Skupština Grada Zagreba.[3] Od 1976. godine na izložbi se u trijenalnom ritmu izmjenjuju različite likovne discipline: vizualna umjetnost, primijenjena umjetnost i dizajn, te arhitektura. Naizmjence ga organiziraju Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Udruženje hrvatskih arhitekata.

Kronologija

[uredi | uredi kod]
Nepotpun popis
  • 1965.: 1. zagrebački salon[4]
  • 1966.: 2. zagrebački salon[5]
  • 1968.: 3. zagrebački salon[6]
  • 2001.: 36. zagrebački salon: Što je ostalo od hrvatskog slikarstva, istraživanje osobnog i unutrašnji prostori (vizualne umjetnosti)[7]
  • 2002.: 37. zagrebački salon (primijenjene umjetnosti i dizajn)[8]
  • 2003.: 38. zagrebački salon (arhitektura)[9][10]
  • 2004.: 39. zagrebački salon: Umjetnost je medij (vizualne umjetnosti)[11][12]
  • 2005.: 40. zagrebački salon: Sinergije (primijenjene umjetnosti i dizajn)[13]
  • 2007.: 42. zagrebački salon (vizualne umjetnosti)[14][15]
  • 2008.: 43. zagrebački salon: Anti-dizajn/Trajne alternative (primijenjene umjetnosti i dizajn)[16]
  • 2010.: 45. zagrebački salon: Tržište (vizualne umjetnosti)[17][18]
  • 2011.: 46. zagrebački salon: Rukopisi novog doba (primijenjene umjetnosti i dizajn, kustosica Salona bila je Ana Peraica)[19]
  • 2013.: 48. zagrebački salon: Identitet (vizualne umjetnosti)[20]
  • 2014.: 49. zagrebački salon: Pomicanje granica – komunikacija i nova mobilnost (primijenjene umjetnosti i dizajn)[21]
  • 2015.: 50. zagrebački salon: Consistency / Dosljednost (arhitektura)[22]
  • 2016.: 51. zagrebački salon: Izazovi humanizmu (vizualne umjetnosti)[23]
  • 2017.: 52. zagrebački salon: (Ne)primjenjivost primijenjene umjetnosti (primijenjene umjetnosti i dizajn)[24]
  • 2018.: 53. zagrebački salon: refleksija o desetljeću 2008-2018 (arhitektura)[25]
  • 2019.: 54. zagrebački salon: Bez anestezije (vizualne umjetnosti)[26]
  • 2020.: 55. zagrebački salon: Puls trenutka ili što vas pokreće (primijenjene umjetnosti i dizajn)[27]
  • 2021.: 56. zagrebački salon: Ping - Repozitoriji budućnosti (arhitektura)[28]

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi kod]

Na Salonu se dodjeljuju i nagrade: Velika nagrada Salona, Nagrada za mladog autora do 35 godina i Nagrada AICA-a.

Nepotpun popis dobitnika
  • 2021.:[28]
    • Grand Prix: Tajana Levojević
    • Zrinka Visković
    • Irena Bakić
    • Kristina Škrokov
    • Mirna Udovčić
    • Marta Lozić, Josip Jerković (Studio Yelo)
    • Rudolf Martinović
  • 2018.:[28]
  • 2011.:[1]

Bibliografija

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
Bilješke i literatura
  1. ↑ 1,0 1,1 Tportal Priznanja radu posvećenom borbi za Varšavsku, 16. svibnja 2011.
  2. ↑ T-portal Što i gdje je rukopis danas?, 9. svibnja 2011.
  3. ↑ |"Modeli prezentacije arhitekture i urbanizma na primjeru izložbene Zagrebački salon (1965. – 2018.)" - o osnivanju Salona te učešću arh. Aleksandra Bakala i književnika Vlatka Pavletića u osnivanju i radu Salona, Ivana Šešlek, diplomski rad, 26. lipnja 2020., pristupljeno 23. ožujka 2021.
  4. ↑ Vinko Zlamalik, Zagrebački salon : 8. svibnja - 8. lipnja 1965., Moderna galerija, Umjetnički paviljon, Zagreb, 1965. (54 str.)
  5. ↑ Božidar Gagro, Zagrebački salon: Moderna galerija JAZU, Muzej za umjetnost i obrt, Umjetnički paviljon, Zagreb, 8. svibnja – 8. lipnja 1966. Arhivirano 2021-12-08 na Wayback Machine-u, Život umjetnosti 2/1966.
  6. ↑ Vladimir Gojković, 3. zagrebački salon, Umjetnički paviljon, Zagreb, 1968.
  7. ↑ Iva Körbler, U konfekcijskom salonu Arhivirano 2016-03-10 na Wayback Machine-u, Vijenac 206/2002., www.matica,hr
  8. ↑ Dizajn i primijenjena umjetnost u nas, Slobodna Dalmacija, 26. listopad 2002.
  9. ↑ Krešimir Galović, Eppur si muove! Arhivirano 2016-03-10 na Wayback Machine-u, Vijenac 258/2004., www.matica.hr
  10. ↑ Maja Trinajstić, 38. zagrebački salon: arhitektura, UHA, Zagreb, 2003. ISBN 9536646129
  11. ↑ Mladen Lučić, 39. zagrebački salon, HDLU, Zagreb, 2005., ISBN 9536508249
  12. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-10. Pristupljeno 2021-12-19. 
  13. ↑ http://www.40zagrebackisalon.com/
  14. ↑ Iva Körbler, Umjetnost ipak pobjeđuje afere Arhivirano 2016-03-10 na Wayback Machine-u, Vijenac 346/2007., www.matica,hr
  15. ↑ Marko Golub, 42. Zagrebački salon Arhivirano 2016-03-10 na Wayback Machine-u, www.dnevnikulturni.info
  16. ↑ http://www.43zagrebackisalon.com/
  17. ↑ 45. zagrebački salon, HDLU, www.hdlu.hr
  18. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-10. Pristupljeno 2021-12-19. 
  19. ↑ 46zagrebackisalon.com
  20. ↑ 48. zagrebački salon, HDLU, www.hdlu.hr
  21. ↑ 49. zagrebački salon, ULUPUH, www.49zagrebackisalon.com
  22. ↑ 50. zagrebački salon Arhivirano 10 March 2016[nepoklapanje datuma] na Wayback Machine-u, UHA, uha.hr
  23. ↑ 51. zagrebački salon, HDLU, www.hdlu.hr
  24. ↑ 52. zagrebački salon. Pristupljeno 2018-09-21. 
  25. ↑ 53. zagrebački salon: refleksija o desetljeću 2008-2018 – Pogledaj.to (hr).
  26. ↑ (): 54. Zagrebački salon: Raspisan je natječaj za izlaganje na temu "Bez anestezije", prema koncepciji Branke Benčić i Tevža Logara., Kulturpunkt. 25. listopada 2018. Pristupljeno 26. ožujka 2019.
  27. ↑ 55. zagrebački salon, 55zagrebackisalon.com, pristupljeno 8. prosinca 2021.
  28. ↑ 28,0 28,1 28,2 Dodjela nagrada 56. zagrebačkog salona – Udruženje hrvatskih arhitekata (en-US).
  29. ↑ Tekst Silve Kalčić na mrežnim stranicama academia.edu, pristupljeno 23. ožujka 2021.
  30. ↑ O 50. Zagrebačkom salonu na mrežnim stranicama HDLU-a, pristupljeno 23. ožujka 2021.[mrtav link]Šablon:Neaktivna poveznica

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]
Mrežna mjesta
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagrebački_salon&oldid=42195357