Administrativna podjela Osmanskog Carstva
Zajedno sa njegovim provincijama, Osmanlijsko carstvo se sastojalo od tri suzerenske države (Krimsko kanstvo, Vlaška i Moldavija) i Transilvanije, kneževine pod suzerenstvom Porte.
Osmanlijsko carstvo je bilo podijeljeno na provincije zvane vilajeti, beglerbegluci (beglerbegovine), ejaleti ili pašaluci. U različita vremena, broj provincija se mijenjao, od tridesetšest do nešto iznad dvadeset, da bi mnoge od njih bile izgubljene tokom Prvog svjetskog rata. Na vrhuncu moći, carstvo je imalo 29 provincija. Provincije Rumelija i Anadolia su bile pod direktnom upravom sultana. Preostalih 27 su kontrolisali beglerbezi ili valije (guverneri).
| Rumelija | Anadolija | Rum |
| Karaman | Asirija | Egipat |
| Sirija | Dijarbekir | Kurdistan |
| Dulgadir | Egejska ostrva | Erzurum |
| Van | Šehrizor | Vilajet Bagdad |
| Buda | Bosna | Temišvar |
| Kanjiža | Özi (Očakov) | Trabzon |
| Tripoli | Kipar | Tunis |
| Moreja (Peloponez) | Alžir | al-Hasa |
| Alepo | Mosul | Basra |
| Hidžaz | Vlaška (suzerenstvo) | Moldavija (suzerenstvo) |
| Kirmsko kanstvo (vazalska država) | Transilvanija (pod osmanlijskim suzerenstvom) |
Poslije 1861, takođe je stvoren autonomni Vilajet Liban, koji je proizvod evropskog pritiska da se maronitskim hrišćanima da domovina.
- Ejalet Rumelija (Rumelijski pašaluk, osnovan 1362., nestao 1826., glavni gradovi: Edirne, Sofija, Manastır)
- Ejalet Anadolija (osnovan 1393., nestao 1827., glavni gradovi: Ankara, Kütahya)
- Ejalet Rum u Anadoliji (osnovan 1398., nestao 1864., glavni gradovi: Tokat, Amasya, Sivas)
- Ejalet Trabzon (osnovan 1461., nestao 1864., glavni grad: Trabzon)
- Ejalet Karaman (osnovan 1483., nestao 1864., glavni grad: Karaman)
- Ejalet Diyarbekir (osnovan 1515., nestao 1867., glavni grad: Diyarbakır)
- Ejalet Damask (osnovan 1516. nestao 1865., glavni grad: Şam)
- Ejalet Alep (osnovan 1516., nestao 1864., glavni grad: Halep)
- Ejalet Egipat (osnovan 1517., nestao 1867., glavni grad: Kairo)
- Ejalet Mosul (osnovan 1517., nestao 1864., glavni grad: Mosul)
- Ejalet Yemen (osnovan 1517., nestao 1728/1864., glavni grad: San'a)
- Ejalet Alžir (Ejalet ostrva, osnovan 1517., nestao 1830., glavni grad: Alžir)
- Ejalet Zülkadriye (osnovan 1521., nestao 1864., glavni grad: Maraş)
- Ejalet Erzurum (osnovan 1533., nestao 1864., glavni grad: Erzurum)
- Ejalet ostrva Bijelog mora (osnovan 1533., nestao 1864., središte: Galipolje)
- Ejalet Bagdad (osnovan 1535., nestao 1864., glavni grad: Bagdad)
- Ejalet Basra (osnovan 1538., nestao 1862., glavni grad: Basra)
- Ejalet Budin (osnovan 1541., nestao 1686., glavni grad: Budim)
- Ejalet Van (osnovan 1548., nestao 1864., glavni grad: Van)
- Ejalet Kafa (osnovan 1551., nestao 1663., glavni grad: Kefe)
- Ejalet Al-Hassa (osnovan 1551., nestao 1663., vidi: Al-Hasa)
- Ejalet Trablusgarp (osnovan 1551., nestao 1911., glavni grad: Tripoli)
- Ejalet Temeşvar (osnovan 1552., nestao 1716., glavni gradovi: Temišvar, Yanova)
- Ejalet Şehrizor (osnovan 1554., nestao 1862., glavni gradovi: Kirkuk, Süleymaniye)
- Ejalet Habeş (osnovan 1555., nestao 1885., glavni gradovi: Massava, Suakin, Džeda)
- Ejalet Kipar (osnovan 1571., nestao 1660., opet osnovan 1745. i nestao 1748., glavni grad: Lefkoşa)
- Ejalet Tunis (osnovan 1574., nestao 1881., glavni grad: Tunis)
- Ejalet Çıldır (osnovan 1578., nestao 1845., glavni gradovi: Çıldır, Ahalcihe, Oltu)
- Ejalet Trablusşam (osnovan 1579., nestao 1864., glavni grad: Tripoli)
- Ejalet Bosna (osnovan 1580., nestao 1864., glavni gradovi: Banja Luka, Travnik, Saraybosna)
- Ejalet Kars (osnovan 1580., nestao 1604., glavni grad: Kars)
- Ejalet Rakka (osnovan 1586., nestao 1864., glavni grad: Urfa)
- Ejalet Silistra (osnovan 1593., nestao 1864., glavni gradovi: Drastar, Özi)
- Ejalet Eger (osnovan 1596., nestao 1687., glavni grad: Eger)
- Ejalet Kanije (osnovan 1600., nestao 1690., glavni grad: Kanije)
- Ejalet Adana (osnovan 1608., nestao 1865., glavni grad: Adana)
- Ejalet Krit (osnovan 1646., nestao 1898., glavni gradovi: Kandiye, Hanya)
- Ejalet Sidon (osnovan 1660., nestao 1864., glavni grad: Sayda)
- Ejalet Varat (osnovan 1660., nestao 1692., glavni grad: Varat)
- Ejalet Mora (osnovan 1661., nestao 1686., opet osnovan 1715. i nestao 1829., glavni gradovi: Koroni, Anabolu, Tripoli)
- Ejalet Uyvar (osnovan 1663., nestao 1685., glavni grad: Uyvar)
- Ejalet Podolia (osnovan 1672., nestao 1699., glavni grad: Kamaniçe)
- Ejalet Edirne (osnovan 1826., nestao 1867., glavni grad: Edirne)
- Ejalet Manastir (osnovan 1826., nestao 1864., glavni grad: Manastır)
- Ejalet Selanik (osnovan 1826., nestao 1864., glavni grad: Selanik)
- Ejalet Hüdâvendigâr (osnovan 1827., nestao 1867., glavni grad: Bursa)
- Ejalet Aydın (osnovan 1827., nestao 1864., glavni grad: Aydın)
- Ejalet Ankara (osnovan 1827., nestao 1864., glavni grad: Ankara)
- Ejalet Kastamonu (osnovan 1827., nestao 1864., glavni grad: Kastamonu)
- Ejalet Hersek (osnovan 1833., nestao 1851., glavni grad: Mostar)
- Ejalet Saruhan (osnovan 1845., nestao 1847., glavni gradovi: Manisa, Balıkesir)
- Ejalet Niş (osnovan 1846., nestao 1864., glavni grad: Niš)
- Ejalet Vidin (osnovan 1846., nestao 1864., glavni grad: Vidin)
Osmanlijske provincije su se dalje dijelile na manje upravne jedinice poznate kao sandžaci, kojima je upravljao sandžakbeg. Ovi su se zatim dijelili na timare i zeamete ili zijame. No, neki sandžaci, poput jerusalimskog, nisu bili dio provincije.
Sandžaci su takođe mogli biti podijeljeni u kapetanije ili kaptanluke (na turskom, kaptanlık).
- Za administrativnu osmanlijsku podjelu Bosne vidi Vilajet Bosna.
