Miš

Miševi
	Domaći miš (Mus musculus)
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Mammalia;
Podrazred:	Eutheria;
Nadred:	Euarchontoglires;
Red:	Rodentia;
Natporodica:	Muroidea;
Porodica:	Muridae;
Potporodica:	Murinae;
Rod:	Mus; Linnaeus, 1758.

Miševi (lat. Mus) su rod glodavaca iz potporodice pravih miševa. Najpoznatija vrsta iz ovog roda su domaći miševi. Osim njih, ovaj rod obuhvaća još 37 vrsta od kojih su neki, kao domaći miševi, hemerofili, dok su drugi životinje koje žive daleko od ljudi, povučeno, u šumama.

Kao i većina glodavaca miševi su noćne životinje ili su aktivniji u sumrak, ali ih se, naravno, može sresti i po danu, osobito ako ih brojčano ima više na nekom području. Miševi žive svugdje - nema ih jedino na Antarktici i nekim manjim otocima, kao niti u moru. Miševi u danu pojedu oko 10% svoje ukupne težine, tako da npr. miš od 20 do 25 grama u danu pojede 2-2,5 grama hrane.

Osobine

Tijelo im je dužine između 4,5 i 12,5 cm, a rep je obično jednako dug kao i tijelo. Prosječno su teški oko 30 grama. Neki miševi su u ljudskom uzgoju dosegli i 60 grama. Divlji miševi imaju siva ili smeđa leđa, a na trbušnoj strani svjetlije sivo ili smeđe, nerijetko i bijelo krzno. U uzgoju su u međuvremenu postignute nebrojene varijacije boja. Rep je pokriven vrlo finom dlakom, tako da se na prvi pogled čini gol.

Anatomija i građa

Zahvaljujući činjenici da čovjek i miš dijele čak 99% gena, kao i onima o sličnosti razvoja embrija, simptomima mnogih bolesti i zajedničkih oblika poremećaja i ponašanja, nije čudno da miš kao jedan od glavnih modelnih organizama dobiva još važniju ulogu. Miševi postaju bitni sudionici u otkrivanju tajni ljudskog genoma. Miševi su mali glodavci koji imaju potrebu stalno uzimati hranu.

Povijest

Miševi su ljudima poznati iz davnina. Odavno su prepoznati kao velike štetočine i prava napast gdje god se nasele.

Miševi kao hrana

Miševi kao hrana u prirodi služe mnogim životinjskim vrstama. Tako se danas kod uzgoja upotrebljavaju kao hrana za kućne zmije i ostale životinje.

Miševi kao kućni ljubimci

Prednosti miševa kao kućnih ljubimaca su:

Nisu skupi u nabavi i održavanju
Ne zahtijevaju skupu opremu
Zabavni su i društveni kao pripitomljene životinje

Mane miševa kao kućnih ljubimaca su:

Mogućnost prijenosa zaraze
Noćna životinja
Kratak životni vijek

Vrste

Tablica s 38 vrsta miševa (rod Mus);

Rod Miš
Podvrsta Pyromys	Podvrsta Coelomys	Podvrsta Mus		Podvrsta Nannomys
Mus platythrix, Indija Mus saxicola, Južna Azija Mus philipsi, Indija Mus shortridgei, Jugoistočna Azija Mus fernandoni, Šri Lanka	Mus mayori, Šri Lanka Mus pahari, Jugoistočna Azija Mus crociduroides, Sumatra Mus vulcani, Java Mus famulus, Južna Indija	Mus caroli, Istočna i jugoistočna Azija Mus cervicolor, Jugoistočna Azija Mus cookii, Jugoistočna Azija Mus cypriacus, Cipar Mus booduga, Južna Azija Mus terricolor, Južna Azija	Mus musculus, Svuda gdje i ljudi Mus spretus, Zapadno Sredozemlje Mus macedonicus, Balkan, Prednja Azija Mus spicelegus, Sjeverni Balkan Mus fragilicauda	Mus callewaerti, Kongo, Angola Mus setulosus, Zapadna i Centralna Afrika Mus triton, Centralna i Istočna Afrika Mus bufo, Istočna Afrika Mus tenellus, Istočna Afrika	Mus haussa, Područje zapadnog Sahela Mus mattheyi, Gana Mus indutus, Južna Afrika Mus setzeri, Namibija, Bocvana, Zambija Mus musculoides, Afrika južno od Sahare	Mus minutoides, Južna Afrika Mus orangiae, Južna Afrika Mus mahomet, Istočna Afrika Mus sorella, Centralna i Istočna Afrika Mus kasaicus, Kongo	Mus neavei, Istočna Afrika Mus oubanguii, Srednjoafrička Republika Mus goundae, Srednjoafrička Republika Mus baoulei, Gvineja, Bjelokosna Obala

Alžirski domaći miš, makedonski domaći miš i Mus spicilegus su ranije smatrani podvrstama domaćeg miša. Tek novija morfološka i biokemijska istraživanja dokazala su da je riječ o zasebnim vrstama.

Poveznice

Eksterni linkovi