Matična ploča
Matična ploča je dio računara koji veže sve komponente na njoj te omogućava komunikaciju između raznih dijelova u računaru, praktično matična ploča je dom za ostale komponente. Od matične ploče mnogo toga zavisi, matična ploča direktno utiče na performanse računara shodno mogućnostima njenog čipseta, socketa i same izvedbe matične ploče ona podržava ili ne podržava različite vrste procesora. Po dodacima ugrađenim u matične ploče imamo one osnovne i druge. Danas obavezni osnovni ugrađeni dijelovi su floppy, ATA i SATA kontroleri, utori za miša, USB utor i tipkovnice. Svi proizvođači matičnih ploča barem na dijelu svojih proizvoda ugrađuju još i zvučni čip, grafički čip, LAN (mrežni) čip, pa čak i procesor (VIA). Kroz godine pojavljivali su se razni standardi za matične ploče, tzv. Form Factor koji određuje oblik i veličinu matične ploče, danas je uobičajeni ATX standard, dok imamo i njegovu micro inačicu mATX, logično napravljene da bi se mogle smjestiti u manja kućišta, dok je obična ATX ploča nešto veća. Također postoji stari AT standard koji je osnova ATX-a, ali se danas više ne proizvode matične ploče.
- Čipset: Glavni dio koji veže sve ostale dijelove sa procesorom te šalje CPU informacije ostalim dijelovima, sastoji se od dva dijela: NorthBridge i SouthBridge.
- NorthBridge: NorthBridge je direktno konektovan sa procesorom (CPU) preko FSB-a (Front Side Bus ili Sabirnica) što omogućava brzu dostupnost podataka iz memorije i grafičke. Od njega najviše zavise performanse matične ploče te je integrisan na matičnu ploču što znači da se ne može mijenjati.
- Southbridge: Southbridge je sporiji od Northbridge-a te sve informacije iz CPU-a idu prvo preko Northbridge-a pa tek onda na Southbridge koji je sabirnicama spojen na PCI, USB, zvučni čip, SATA i PATA konektore itd.
- Socket: Socket određuje koju vrstu procesor možemo udjenuti u matičnu ploču. Zadnji univerzalni socket koji su podržavali svi proizvođači procesora za PC kompjutere je bio socket 7. Njega Intel napušta praveći vlastiti socket čime dolazi do današnje podjele na sockete za Intel (i VIA ga koristi) i AMD. Danas je nemoguće staviti AMD procesor u matičnu ploču koja podržava Intel socket (i čipset). Ispod ćemo nabrojati neke od najpoznatijih socketa:
- BIOS: Basic Input/Output System (BIOS) kontroliše primitivne fukncije računara i svaki put provjerava svoje stanje kod paljenja računara.
- Memorijski slotovi: Služe kao dom za RAM memoriju, obično ih ima više.
- PCI slotovi: PCI (Peripheral Component Interconnect) konektori za zvučne, TV, mrežne pa i grafičke karte.
- AGP port: Accelerated Graphics Port (AGP), konektor namijenjen za grafičke karte, karakteriše ga veća brzina od PCI-a.
- IDE konektori: Integrated Drive Electronics (IDE), služi za spajanje PATA hard diskova, optičkih uređaja (DVD/CD-ROM/RW), obično nalazimo dva konektora.
- SATA konektori: Serial Advanced Technology Attachment (SATA) je nešto novijeg datuma nego PATA, služi za konektovanje SATA hard diskova, i logično dodnosi bolje mogućnosti, sam konektor je nešto manji i praktičniji.
- USB priključci: Universal Serial Bus (USB) služi za priključivanje vanjskih uređaja (printera, memory stickova...), te je najnoviji standard USB 2.0 koji je mnogo brži od starog USB 1.1.
- Legacy konektori: Riječ je o stvarno ostarjelim i prevaziđenim konektorima (Serijskom i Paralelnom), još su uvijek tu radi podrške starih uređaja iako se sve manje koristi, odlikuje ga mala brzina.
- Konektori za periferije: Konektori za miš i tastaturu su također veoma dugo s nama i nisu se previše mijenjali. Danas se sve više miševi i tastature (rijeđe) prave za USB standard.
- CMOS baterija: Pamti neke vitalne i osvnovne postavke, također sadrži u sebi sistemski sat.
- Integrisani dijelovi: Večina ploča danas ima već ugrađene audio (zvučne), mrežne pa i grafičke čipove.
- Naponski konektor: Preko njega matična ploča dobiva struju (od napojne jedinice), te je raspodjeljuje ostalim dijelovima na matičnoj ploči.
