Prijeđi na sadržaj

Jednjak

Izvor: Wikipedija

Jednjak ili ezofagus (latinski: oesophagus) je mišićno sluzokožni organ, cevastog oblika koji pripada sistemu organa za varenje. Jednjak transportuje hranu od ždrela do želuca.

Osobine

[uredi | uredi kod]
Jednjak i njegovi odnosi, prikazan od pozadi
Superior cervical ganglion-gornji vratni ganglion
Internal carotid artery-unutrašnja karotidna arterija
Pharinx-ždrelo
Superior laryngeal nerve-gornji grkljanski nerv
Thyroid body-štitna žlezda
Vagus nerve-živac vagus
Common carotid artery-zajednička karotidna arterija
Internal jugular vein-unutrašnja jugularna vena
Inferior thyroid artery-donja štitna arterija
Pleura-plućna maramica
Subclavicular artery-arterija subklavija
Aorta-aorta
Esophagus-jednjak
Left pulmonary artery-leva plućna arterija
Azygos vein-vena azigos
Bronchial artery-bronhijalna arterija
Left lung-levo plućno krilo
Left bronchus-levi bronh
Thoracic duct-grudni limfni kanal
Right lung-desno plućno krilo
Inf. vena cava-donja šuplja vena
Diaphragm-dijafragma (prečaga)
*slika pokazuje odnose od pozadi, tako da su strane okrenute

Jednjak je dugačak 22–25 cm, počinje nastvaljanjem na ždrelo i završava se u želudačnom otvoru za jednjak (latinski: cardia). Završni otvor jednjaka udaljen je oko 42 cm od početka usne duplje. Prečnik jednjaka je oko 2 cm (kad hrana prolazi kroz njega), ali je na nekim mestima i manji. Kada je prazan spljoštenog je oblika i njegov kanal je zatvoren.

Jednjak prolazi kroz vrat, grudni koš i trbuh, pa je i podeljen na ta tri dela. Put jednjaka nije pravolinijski već gradi krivine i suženja. U segitalnoj ravni je konkavan prema napred, jer u gornjem delu prati krivinu kičmenog stuba, a u donjem gradi krivinu oko luka aorte, koja prolazi ispred grdnog dela jednjaka. U frontalnoj ravni takođe gradi 3 krivine. U vratnom i gornjem grudnom delu nalazi se sa leve strane, zatim se u grudnom delu vraća u srednju liniju i prelazi na desnu stranu, dok se u donjem grudnom delu ponovo vraća na levu stranu.

Pošto je jednjak građen samo od mišićnog, vezivnog tkiva i sluzokože relativno je mekanog sastava i na mestu kontakta sa drugim organima gradi odgovarajuća suženja (latinski: angustitiae esophagi). Gornje suženje se zove još i krikoidno (latinski: angustitia cricoidea) jer je grkljan u ovom delu potisnut prstenastom hrskavicom (latinski: cartilago cricoidea) grkljana. Ovo suženje nalazi se na samom početku jednjaka, a njegov prečnik je ovde oko 14 mm. U srednjem delu jednjaka nalazi se drugo suženje, aortikobronijalno suženje (latinski: angustitia aorticobronchialis), izazvano pritiskom luka aorte i levog glavnog bronha (dušnice), koje prolaze ispred njega. Ovde je kalibar jednjaka oko 16–17 mm. U donjem delu jednjaka prilikom prolaska kroz dijafragmu (prečagu), nastaje i treće suženje jednjaka, dijafragmatično suženje (latinski: angustitia diaphragmatica). Jednjak je ovde širok oko 15–17 mm.

Podela i odnosi

[uredi | uredi kod]

Jednjak je podeljen na vratni, grudni i trbušni deo.

  • Vratni deo, je početni deo i od manubrijuma grudne kosti prelazi u grudni deo. Dužne je oko 5 cm. Između jednjaka i pretkičmenih mišića nalazi se retroezofagealni prostor, koji omogućava pokrete jednjaka pri gutanju. Ispred jednjaka je dušnik, a između jednjaka i dušnika prolaze povratni grkljanski živci (latinski: n. laringeus recurrens). Bočno leže režnjevi štitne žlezde, karotidne arterije, unutrašnje jugularne vene i oba živca vagusa (svaki sa po jedne strane).
  • Grudni deo jednjaka, je dug oko 15–20 cm i to je njegov najduži deo. Podeljen je na gornji i donji grudni deo.
    • Gornji grudni deo, se nalazi u gornjem sredogruđu (medijastinumu). Ovaj deo se nalazi iza dušnika i iznad luka aorte. Levi glavni bronh pritiska jednjak sa prednje strane i stvara na njemu srednje suženje. Između zadnje strane jednjaka i kičmenog stuba, sa mišićima nalazi se retroezofagealni prostor. Zadnju stranu ukršta grudni limfni kanal (latinski: ductus thoracicus). Levu stranu jednjaka dodiruje luk aorte, stvara na njemu srednje suženje i potiskuje ga udesno. Sa leve strane jednjaka nalazi se leva zajednička karotidna arterija, takođe ovom stranom u žlebu između jednjaka i dušnika prolazi i levi povratni grkljanski živac. Leva strana jednjaka dodiruje i levu plućnu maramicu. Desna strana jednjaka se nalazi iza dušnika i dodiruje desnu plućnu maramicu. U okolini jednjaka se nalaze brojni paratrahealni limfni čvorovi.
    • Donji grudni deo, nalazi se ispod račve dušnika i iza srčane maramice, tako da je sa prednje strane prekriven njom i preko nje dodiruje levu pretkomoru i komoru srca. Desna plućna arterija takođe prolazi ispred jednjaka nešto iznad srčane maramice. U donjem delu prednjom stranom jednjaka silazi levi živac vagus, dok desni vagus silazi zadnjom stranom jednjaka. Aortni luk se podvlači ispod jednjaka i prelazi na njegovu zadnju stranu. U nivou dijafragme grudna aorta je sasvim pozadi jednjaka. Zadnja strana jednjaka je i u kontaktu sa grudnim limfnim kanalom i venom azigos.
  • Trbušni deo, počinje otvorom dijafragme (prečaga) kroz koji prolazi jednjak (latinski: hiatus asophageus). Ovaj deo je kratak, 2–4 cm, levkastog oblika i obuhvaćen je mišićima prečage, koja imaju ulogu sfinktera (zatvarača) jednjaka. Završava se ušćem u želudac (latinski: ostium cardiacum).

Građa jednjaka

[uredi | uredi kod]

Zid jednjaka je izgrađen iz 3 sloja.

  • Vezivni sloj (latinski: tunica adventitia), je spoljašnji sloj koji labavo vezije jednjak za okolne strukture. Ovaj sloj građen je pretežno iz vezivnog tkiva.
  • Mišićni sloj (latinski: tunica muscularis), je srednji sloj zida. Spolja se nalaze uzdužna mišićna vlakna, a unutra kružna. U goroj trećini jednjaka su mišićna vlakna poprečno-prugasta, a u donje 2/3 glatka.
  • Sluzokoža jednjaka (latinski: tunica mucosa), je unutrašnji sloj. Sačinjena je od pločasto-slojevitog epitela, i uzdužno je naborana.

Krvni sudovi i živci jednjaka

[uredi | uredi kod]
  • Arterije jednjaka su male, mnogobrojne i odvajaju se iz susednih većih arterija. Gornje grane za jednjak dolaze i donje štitne arterije (latinski: a. thyroidea inferior), srednje grane se izdvajaju iz grudne aorte, donje grane potiču iz arterija dijafragme (latinski: a. phrenica superior et inferior), dok je trbušni deo snabdeven iz leve želudačne arterije (latinski: a, gastrica sinistra). Arterije jednjaka obrazuju međusobno brojne spojeve (anastomoze).
  • Vene jednjaka obrazuju podsluzokožne i periezofagealne spojeve, a zatim se ulivaju u veće okolne vene. Vene grudnog dela zavrčavaju se u bronhijalne, međurebarne vene, a trbušnog dela se u levoj želudačnoj veni.
  • Gornje poprečno-prugasti mišić jednjaka inerviše povratni grkljanski živac i živčani splet ždrela (latinski: plexus pharingeus). Donji gladak mišić inerviše parasimpatički vagus, a simpatički grane simpatičkog stabla i grudnih i donjeg vrtanog gangliona.

Poremećaji

[uredi | uredi kod]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Dr Dragoslav Bogdanović Anatomija grudnog koša Savremena administracija

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]