Band-e Kaisar
| Band-e Kaisar (fa) بند قیصر (Cezarova brana) | |
|---|---|
 Ostaci Band-e Kaisara | |
| Lokacija | |
| Premošćuje | Karun |
| Mjesto | Šuštar, Huzestan Iran |
| Koordinate | |
| Gradnja | |
| Period gradnje | 260-ih |
| Saniranje | srednji i novi vijek |
| Rušenje | 1885. (djelomično urušavanje) |
| Graditelji | |
| Graditelj | sasanidski inženjeri i rimski zarobljenici |
| Tehnički podaci | |
| Konstrukcija | vapnenac, beton |
| Ukupna duljina | 516 m |
| Širina | 12 m |
| Najveći raspon | 9 m |
| Upravljanje | |
| Funkcija | brana, cestovni most Fars−Ktezifont |
Band-e Kaisar (perz. ند قیصر, dosl. Cezarova brana; poznat i kao Pol-e Kaisar, dosl. Cezarov most; Valerijanov most ili Šadirvan) je starovjekovni most u Šuštaru[1] odnosno jedna od najstarijih mostovnih brana u Iranu[2]. Prilikom njegove gradnje u 3. vijeku sudjelovali su i rimski zarobljenici u službi sasanidskih vladara[3]. Budući da je građen u rimskom stilu često ga se naziva najistočnijim rimskim mostom odnosno branom, smješetnim duboko u iranskom teritoriju[4]. Njegova izgradnja i dvostruka namjena imala je snažan utjecaj na kasniji razvoj iranskog mostovnog graditeljstva[1][5].
Oko 500 m duga ustava preko Karuna, najvodonosnije iranske rijeke, jedna je od 16 glavnih građevina Šuštarskog hidrauličkog sustava na kome se temeljila poljoprivredna proizvodnja u okolici grada[6]. Navedeni sustav je 2009. godine upisan kao 10. iransko mjesto UNESCO-ve Svjetske baštine.[7] Most je, pak, imao značajnu ulogu kao komunikacija između Pasargada i sasanidske prijestolnice Ktezifonta. Više je puta dograđivan i popravljan u islamskom razdoblju[8], a u upotrebi je ostao do konca 19. vijeka kada je djelomično urušen zbog snažnih poplava.[9]
- ↑ 1,0 1,1 Huff, Dietrich; Kleiss, Wolfram (15.12.1989.)
- ↑ Vogel, Alexius (1987.), str. 50.
- ↑ Vidi:
• Hartung, Fritz; Kuros, Gholam-Reza (1987.), str. 232.
• Kleiss, Wolfram (1983.), str. 106.
• Kramers, Johannes Hendrik (1997.)
• Schnitter, Niklaus (1978.), str. 32. - ↑ Schnitter, Niklaus (1978.), str. 28, sl. 7.
- ↑ Smith, Norman (1971.), str. 60.
- ↑ Vidi:
• Hodge, Alfred Trevor (1992.), str. 85.
• Hodge, Alfred Trevor (2000.), str. 337.
• O'Connor, Colin (1993.), str. 130. - ↑ Shushtar Historical Hydraulic System, UNESCO, pristup 1. V 2010.
- ↑ Hartung, Fritz; Kuros, Gholam-Reza (1987.), str. 246.
- ↑ Hodge 1992: str. 85; Hodge 2000: str. 337f.
- (de) Hartung, Fritz; Kuros, Gholam-Reza (1987). „Historische Talsperren im Iran”. u: Garbrecht, Günther. Historische Talsperren. I. Stuttgart: Verlag Konrad Wittwer. str. 221–274. ISBN 9783879191451. OCLC 610879552.
- (en) Hodge, Alfred Trevor (1992). Roman Aqueducts & Water Supply. London: Duckworth. str. 85. ISBN 9780715621943. OCLC 231440193.
- (en) Hodge, Alfred Trevor (2000). „Reservoirs and Dams”. u: Wikander, Örjan. Handbook of Ancient Water Technology. Technology and Change in History. II. Leiden: Brill Publishers. str. 331–339. ISBN 9789004111233. OCLC 43286505.
- (en) Huff, Dietrich; Kleiss, Wolfram (15. 12. 1989). Bridges. Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
- (de) Kleiss, Wolfram (1983). Brückenkonstruktionen in Iran. Architectura. XIII. München: Deutschen Kunstverla. str. 105–112. ISSN 0044-863X.
- (en) Kramers, Johannes Hendrik (1997). „Shushtar”. u: Bosworth, Clifford Edmund. San−Sze. Encyclopaedia of Islam. IX (2. izd.). Leiden: Brill Publishers. str. 512–513. ISBN 9789004104228. OCLC 770731926.
- (en) O'Connor, Colin (1993). Roman Bridges. Cambridge: Cambridge University Press. str. 130. ISBN 9780521393263. OCLC 26543269.
- (en) Schnitter, Niklaus (1978). Römische Talsperren. Antike Welt. VIII. 2. Mainz: Verlag Philipp von Zabern. str. 25–32. ISSN 0003-570X.
- (en) Smith, Norman (1971). A History of Dams. London: Peter Davies. str. 56–61. ISBN 9780432150900. OCLC 201331.
- (de) Vogel, Alexius (1987). „Die historische Entwicklung der Gewichtsmauer”. u: Garbrecht, Günther. Historische Talsperren. I. Stuttgart: Verlag Konrad Wittwer. str. 47–56. ISBN 9783879191451. OCLC 610879552.
- Ostali projekti
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Band-e Kaisar |