Pulski filmski festival
Pulski filmski festival, najstariji hrvatski filmski festival koji se od 1954. održava jednom godišnje u rimskom amfiteatru poznatom kao pulska Arena. Od 2014. djeluje pod sadašnjim imenom.
| |||||||||||||||||
Historija
uredi
Kad je utemeljen 1954. godine nazvan je jednostavno Filmskim festivalom da bi već 1958. počeo nositi naziv Festival jugoslavenskog filma, te je ubrzo postao najvažniji nacionalni filmski festival u SFR Jugoslaviji. Od 1961. nosio je službeni naziv Festival jugoslavenskog igranog filma u Puli (engl. Festival of Yugoslav Feature Film in Pula). Tokom sljedećih dekada festival je stekao značajno međunarodno priznanje zajedno s jugoslavenskom filmskom industrijom koja je nastavila napredovati od 1960-ih. Mnoge filmske produkcijske kompanije ubrzo su zatim osnovane diljem bivše Jugoslavije, pa je industrija stvarala oko 20 novih igranih filmova za nacionalnu distribuciju svake godine. Ovi su se filmovi natjecali za brojne nagrade na festivalu budući da su kategorije nagrada i koncept festivala modelirani prema Akademijinim nagradama (Academy Awards). Unatoč svemu festival je često služio kao lansirno mjesto za nove filmove prije nego što su prikazivani u kinima širom zemlje, pa je tako za razliku od Akademijinih nagrada festival obično označavao početak nove sezone za filmaše, a ne njezin završetak.
Godine 1991. festival je otkazan zbog početka rata i s njim povezanog raspada Jugoslavije. Festival je ponovno pokrenut 1992. kada je preimenovan u Filmski festival u Puli (engl. Pula Film Festival). Izdanje iz 1992. također je bilo prvo koje je u potpunosti posvećeno hrvatskim filmovima, pošto je jedinstvena jugoslavenska filmska industrija nestala zajedno s bivšom državom.
Godine 1995. ponovo je preimenovan i nazvan Festival hrvatskog filma (engl. Croatian Film Festival) kako bi se sada naglasio isključivo hrvatski karakter. Ipak, kako se hrvatska filmska industrija pokazala nedostatno produktivnom sa samo nekolicinom novih naslova koji su stvarani svake godine, popularnost festivala brzo je nestala. Kako bi se to ispravilo, festival je 2001. otvoren za strane filmove po prvi put u svojoj historiji, te je ponovo preimenovan u Festival hrvatskog i europskog filma (engl. Croatian and European Film Festival). Od tada do danas, osim prikazivanja hrvatskih filmskih ostvarenja, festival redovito nudi međunarodni program kao i mnoge jedinstvene tematske programe i retrospektive.
Nagrade
urediSlužbene nagrade festivala
urediNa festivalu se dodijeljuje 16 Zlatnih arena, koje su pandan američkom Oskaru, i to u kategorijama:
- Zlatna arena za režiju
- Zlatna Arena za scenarij
- Zlatna Arena za najbolju glavnu žensku ulogu
- Zlatna Arena za najbolju sporednu žensku ulogu
- Zlatna Arena za najbolju glavnu mušku ulogu
- Zlatna Arena za najbolju sporednu mušku ulogu
- Zlatna Arena za kameru
- Zlatna Arena za montažu
- Zlatna Arena za glazbu
- Zlatna Arena za scenografiju
- Zlatna Arena za kostimografiju
- Posebna Zlatna Arena za ton
- Posebna Zlatna Arena za masku
- Posebna Zlatna Arena za specijalne efekte
- Zlatna arena za najbolji film u međunarodnom programu – dodijeljuje međunarodni žiri za film iz međunarodnog programa.
- Velika Zlatna Arena za najbolji film Festivala, koju prima producent.
Posebne Zlatne Arene: za ton, masku i specijalne efekte, ne moraju biti dodijeljene.
Ostale nagrade
urediTokom festivala u Puli uručuju se i sledeće nagrade:
- Nagrada Oktavijan je službena nagrada festivala, koju dodjeljuje Hrvatsko društvo filmskih kritičara.
- Nagrada Breza – nagrada Vjesnika koja se dodjeljuje debitantu iz jedne od nagrađivanih kategorija.
- Zlatna vrate Pule – nagrada publike, koja se svečano dodjeljuje na festivalu. Publika glasa u toku trajanja festivala.
- Nagrada Krešo Golik – dodjeljuje Vjesnik za životno djelo na području filmske umjetnosti
- Nagrada Vladimir Nazor – dodjeljuje je Ministarstvo kulture Repulike Hrvatske za životno djelo na podrčju filmske umjetnosti
- Nagrada Fabijan Šovagović – dodjeljuje je Hrvatsko društvo filmskih redatelja za poseban glumački doprinos hrvatskoj kinematografiji
Poznati gosti
urediOsobe koji su posjetili festival tokom njegovog jugoslavenskog razdoblja uključuju Orsona Wellesa, Sophiju Loren, Sama Peckinpaha, Richarda Burtona, Elizabeth Taylor, Yula Brynnera i mnoge druge.
Od 1992. glumci poput Johna Malkovicha, Ralpha Fiennesa, Bena Kingsleyja, Jeremyja Ironsa, redatelja Phillipa Noycea i Jiříja Menzela, te producenata poput Branka Lustiga pohodili su festival.
