Papuk

Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline.

O Papuku

Najviši joj je istoimeni vrh na 953 m, a osim njega viša od 900 m je još jedino Ivačka glava (913 m). Vrhovi su zaobljeni, što je karakteristični za sve stare planine.^[1]

Paleozojsku jezgru, građenu od gnajsa, na rubovima prekrivaju kredne (vapnenac i dolomit) i tercijarne (lapor) naslage.

Na Papuku danas više nema ruda isplativih za eksploataciju. Rudna bogatstva u prošlosti su iskorištavali Kelti i Sasi. Stijene su stare između 350 i 375 milijuna godina. Mnoge vulkanske stijene stare između 60 i 260 milijuna godina, upućuju na to da su najviši dijelovi Papuka nastali u mlađim geološkim razdobljima Zemlje, u isto vrijeme kada i Alpe.^[2]

Ogoljelih stijena ima samo u nižim dijelovima i potočnim koritima. Za slavonsko su gorje neobične Sokoline stijene (564 m) nedaleko od Gornjeg Vrhovaca, koje su mjestimično gole, glatke i gotovo okomite.

Iznad 500 metara nadmorske visine dominira bukva, a u bukovim šumama nalaze se jele, gorski javor, običan jasen i planinski brijest. Na visini približno 500 metara pojavljuje se uz spomenuto drveće hrast kitnjak, divlja trešnja, lipa, grab i kesten. U nižim predjelima nalaze se grab, klen, još više divlje trešnje i divljih krušaka, hrast, cer i lipa. Duž obala vodotoka je močvarno bilje, posebno crna topola. U višim predjelima od grmlja dominira obični likovac, božikovina, širokolisna kurika, lijeska i bazga, gljive i ljekovito bilje. U nižim predjelima može se naći crna bazga, malina, kupina, srijemuša i medvjeđi luk, te drugo začinsko bilje.^[1]

Papuk je izvorno područje mnogih vodenih tokova savskog i dravskog porječja: (Čađavica, Karašica, Pakra, Orljava, Voćinka, Vojlovica, Vučica, Dubočanka^[1]).

Papuk sa svojim razvedenim grebenima i uvalama, s bujnom vegetacijom, karakterističnom florom i faunom, uz obilje izvorske vode i gustu mrežu putova, predstavlja vrlo prikladno područje za razvitak planinskog turizma. Na Papuku su izgrađeni planinarsko-turistički objekti:

planinarski dom Lapjak (335 m) 3 km udaljen od Velike
termalno kupalište Toplice (296 m) nedaleko od Velike
planinarska kuća Trišnjica, 7 km od doma Lapjaka
dom gorske službe spašavanja na Nevoljašu (725 m)
planinarski dom Jankovac (475 m) na sjevernim obroncima Papuka

Poznata su rekreacijska papučka središta su Zvečevo, Jankovac i Velika, kao i arboretum Lisičine.

Na području Papuka sačuvani su značajniji ostaci kulturne baštine vezani za dva povijesna razdoblja, prethistorijsko razdoblje te razdoblje srednjeg vijeka.

Spomenik prirode Rupnica

Papuk - zaštićeno područje

1999. godine proglašen je Park prirode Papuk, koji se prostire od poprečne ceste Voćin – Kamenska na istoku, do ceste Orahovica – Kutjevo. Površine je 336 km2.^[1] U parku se nalazi 7 srednjvijekovnih gradova: Ružica grad kod Orahovice, Velički grad kod grada Velika, Kamengrad iznad Kamenskog Vučjaka, Stari grad Oršulić ispod vrha Kapavac (792 m), na oko 3 km od Ružica grada, Klak južno od mjesta Slatinski Drenovac, Stražemanski grad kod Stražemana, Pogana gradina kod Doljanovaca.
2007. godine Papuk Geopark - prvi geopark u Hrvatskoj, spomenik prirode

Park prirode Papuk zaštićen je zbog izuzetno vrijednih bioloških, geoloških, pejzažnih i kulturno-povijesnih obilježja, a obuhvata skoro cijelo područje planine Papuk i zapadni dio planine Krndije. Gotovo 95% površine parka prekriveno je šumama koje su na nekim lokalitetima zbog svojih prirodoznanstvenih i pejzažnih vrijednosti posebno zaštićene. Park je i prirodno stanište mnogim životinjskim vrstama, među kojima se zbog brojnosti i raznolikosti posebno ističu ptice i šišmiši.^[3] Geološki gledano park je značajan zbog zastupljenosti gotovo svih vrsta stijena od paleozoika do kvartara, kao i zbog velike raznolikosti stijena, minerala, fosila, geoloških struktura i tekstura, kraških pojava i objekata. Na sjeverozapadnom dijelu parka nalazi se lokalitet Rupnica, prvi geološki spomenik prirode u Hrvatskoj zaštićen 2007. god. zbog pojave stubastog lučenja vulkanskih stijena.

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 Benković 2006: str. 108
↑ Benković 2006: str. 107
↑ „Parkovi prirode u Hrvatskoj”. Ministarsvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGOR - mingor.gov.hr. Pristupljeno 9. 10. 2021.

Literatura

Benković, Stejpan (2006). „Geografska obilježja pakračko - lipičkog kraja”. Zbornik (Pakrac: Povijesno društvo Pakrac-Lipik) 3. ISSN 1845-111X. Arhivirano iz originala na datum 2016-08-12. Pristupljeno 2016-10-16.