Kirjat Šmona
Kirjat Šmona (engleski Kiryat Shmona; hebrejski קִרְיַת שְׁמוֹנָה, doslovni prijevod "Grad osmero") najsjeverniji je grad Izraela, u dolini Hula, tik uz granicu sa Libanonom. Grad je dobio ime po osmorici ljudi koji su preminuli 1920. dok su branili naselje Tel Hai. Prema popisu stanovništva iz 2006., grad je imao 49,600 žitelja,[1] od kojih su velika većina Židovi.
Kirjat Šmona
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Država | Izrael | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Nissim Malka | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 9.96 km² | ||
| Visina | 150 m | ||
| Vremenska zona | 1 (UTC) | ||
| Karta | |||
 Položaj na karti Izraela | |||
Povijest
urediKirjat Šmona osnovan je u svibnju 1949.[2] na lokaciji bivšeg beduinskog sela Al-Khalisa, čiji su se stanovnici odselili nakon što je na tom području proglašena hebrejska država nakon izraelskog rata za nezavisnost. [3][4]
Isprva, to je bilo tranzitno mjesto za židovske doseljenike koji su uglavnom radili na farmama. 1953. proglašen je "gradom u razvoju".[5] Od 1975. Kirjat Šmona stekla je status grada. Zemlja u okolici i danas se obrađuje i kultivira kako bi se osigurala polja za sadnice.
Zbog blizine libanonske granice, Kirjat Šmona je često bila metom napada. 11. travnja 1974. Popularna fronta za oslobađanje Palestine - Glavna zapovijed poslala je tri radikalna člana preko granice koji su ubili 18 osoba u jednoj stambenoj zgradi, prije nego li su poginuli u paljbi sa vojskom. [6] PLO je iz Libanona izbacivao kaćuše na grad u nekoliko navrata, poglavito 1981. i 1986.,[7][8][9] ali i 1996. Raketiranje je napokon prekinuto 2000. kada se IDF povukao iz Libanona.
Usljedilo je šest godina relativno mirnog razdoblja, sve dok nije izbio Izraelsko-libanonski rat 2006. kada je Hezbollah masovno granatirao Kirjat Šmonu, zbog čega je pola stanovništva privremeno raseljeno. Većina ljudi se vratila u svoje domove nakon uspostave mira.
Zempljopis
urediKirjat Šmona nalazi se na rubnom području Galileje, udaljena 5 km južno i 2 km istočno od izraelsko-libanonske granice. Nadmorska visina je 150 metara.[2] Klima je mediteranska.
Industrija
urediGradska ekonomija zasniva se na laganoj industriji, kao što su komunikacije, informacijska tehnologija, elektronika, ali i na poljoprivredi i turizmu.
Poznati stanovnici
urediSestrinski gradovi
uredi
Izvori
uredi- ↑ „Table 3 – Population of Localities Numbering Above 2,000 Residents and Other Rural Population”. Israel Central Bureau of Statistics. 2010-30-06. Pristupljeno 2010-10-31.
- ↑ 2,0 2,1 Vilnai, Ze'ev (1979). Kiryat Shmona. Volume 7. Israel: Am Oved. str. 7111–12.
- ↑ Morris, Benny (2004). The Birth of the Palestinian Refugee Problem Revisited. Cambridge University Press. str. 250–251.
- ↑ Khalidi, Walid (1992). All That Remains: The Palestinian Villages Occupied and Depopulated by Israel in 1948. Washington D.C.: Institute for Palestine Studies. str. 462–463. ISBN 0887282245.
- ↑ HaReuveni, Immanuel (1999). Lexicon of the Land of Israel. Miskal – Yedioth Ahronoth Books and Chemed Books. str. 852. ISBN 965-448-413-7.
- ↑ „Modern Israel & the Diaspora (1970–1979)”. Jewish Virtual Library. Pristupljeno 2008-09-29.
- ↑ „Yearbook of the United Nations 1986 – Volume 40”. Ujedinjeni Narodi. 1986-12-31. Arhivirano iz originala na datum 2008-04-24. Pristupljeno 2008-09-29.
- ↑ „World Notes Middle East”. Time Magazine. 1986-04-07. Arhivirano iz originala na datum 2005-11-15. Pristupljeno 2008-09-29.
- ↑ Friedman, Thomas L. (1986-03-28). „New Rocket Casualties”. New York Times. Pristupljeno 2008-09-29.
Ostali projekti
uredi | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Kirjat Šmona |