Rukometna reprezentacija Hrvatske
Moguće je da ovaj članak ili neki njegov dio sadrži zastarjele podatke Molimo vas da pomognete Wikipediji u ažuriranju članka, ukoliko je to moguće. Za više detalja, pogledajte stranicu za razgovor. |
Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu. Krovna organizacija je Hrvatski rukometni savez.
Hrvatska | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Generalno | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Nadimci | Kauboji | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Savez | Hrvatski rukometni savez | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Izbornik | Dagur Sigurðsson | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Kapetan | Domagoj Duvnjak | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Najviše nastupa | Igor Vori (246) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Najviše golova | Mirza Džomba (667) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Historija | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Prva utakmica | Hrvatska 23:23 Japan (14. siječnja 1991.) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
IHF Svjetsko prvenstvo | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Nastupi | 7 (prvi put 1995.) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Najbolji rezultat | Prvaci, Portugal 2003. | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Europsko prvenstvo u rukometu | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Nastupi | 10 (prvi put 1994.) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Najbolji rezultat | Finalisti, 2008. | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Olimpijske igre | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Nastupi | 4 (prvi put 1996.) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Najbolji rezultat | Zlato (1996., 2004.) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Dresovi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||
uredi |
Osvojene medalje | ||
---|---|---|
Rukomet | ||
Država: Hrvatska | ||
Olimpijske igre | ||
Atlanta 1996. | ||
Atena 2004. | ||
Svjetska prvenstva | ||
Island 1995. | ||
Portugal 2003. | ||
Tunis 2005. | ||
Hrvatska 2009. | ||
Španjolska 2013. | ||
Europska prvenstva | ||
Portugal 1994. | ||
Norveška 2008. | ||
Austrija 2010. | ||
Srbija 2012. | ||
Poljska 2016. |
Najveći uspjesi Hrvatske rukometne reprezentacije su dva olimpijska zlata, svjetsko zlato, dva svjetska srebra, dva europska srebra i europska bronca. Hrvatska je u posljednjih devet velikih natjecanja, na svjetskim i europskim prvenstvima i Olimpijskim igrama, osam puta igrala u polufinalu. Od osamostaljenja, Hrvatska je ukupno jedanaest puta bila među četiri najbolja, a osvojila je osam medalja.
Trenutačni izbornik je Lino Červar.
Povijest
urediUsprkos kratkoj povijesti države Hrvatske, rukometna reprezentacija je postigla vrlo značajne rezultate na velikim natjecanjima. Osvojila je 3. mjesto na Europskom prvenstvu u Portugalu 1994. i 2. mjesto na Svjetskom prvenstvu na Islandu 1995. godine. Tim se rezultatima mora pridodati i zlatna medalja sa Olimpijskih igara u Atlanti 1996. godine.
Nakon tih sjajnih uspjeha u svom početku, Hrvatska sve do 2003. nije ostvarila nijedan značajniji uspjeh na velikim natjecanjima. Na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2003. Hrvatska je predstavila svoju novu generaciju na čelu sa mladim Ivanom Balićem koje je odveo reprezentaciju do naslova svjetskih prvaka. Na Europskom prvenstu 2004. godine Hrvatska je uvjerljivo došla do polufinala da bi ju potom porazi protiv domaćina Slovenije u polufinalu i Danske u utakmici za treće mjesto ostavili bez medalje. Iste te godine održavale su se i Olimpijske igre, a reprezentacija nastavlja sa odličnim igrama i osvaja zlatnu medalju pobjedivši pritom u svim odigranim utakmicama.
Nakon odličnih rezultata mnoge momčadi smatrale su ih jednim od pretendenata za iduće veliko natjecanje koje se održavalo u Tunisu. U završnici tog prvenstva Hrvatska je izgubila od reprezentacije Španjolske, te su se morali zadovoljiti drugim mjestom. Na Europskom prvenstvu u Švicarskoj 2006. godine hrvatska reprezentacija je osvojila skupinu, ali su neočekivano ispali u polufinalu natjecanja od Francuske, a u susretu za treće mjesto ponovno su izgubili od Danske.
Na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj 2007. hrvatski rukometaši su pobjede ostvarili na prvih sedam utakmica, a zatim je u četvrtfinalu kobna bila Francuska. Nakon toga Hrvatska je dobila još dvije utakmice te je s devet pobjeda i jednim porazom završila na petom mjestu. Mnogi novinari i rukometaši su isticali da je Hrvatska igrala najbolji rukomet od svih reprezentacija sudionica. Godinu dana kasnije na Europskom prvenstvu u Norveškoj momčad Hrvatske stigla je sve do finala u kojem su poraženi od reprezentacije Danske. U natjecanju po skupinama momčad Hrvatske imala je puno problema sa ozljedama ključnih igrača, što je bio uzrok poraza od Danske.
Trenutačna momčad
urediBr. | Ime | Klub | Pozicija | Datum rođenja | Visina | Težina | Nastupi* | Golovi* |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Vratari | ||||||||
1 | Venio Losert | Barcelona | vratar | 25. srpnja 1976. | 191 cm | 93 kg | 162 | 0 |
25 | Mirko Alilović | Ademar León | vratar | 15. rujna 1985. | 200 cm | 105 kg | 44 | 0 |
16 | Ivan Pešić | Veszprém | vratar | 17. ožujka 1989. | 193 cm | 98 kg | 6 | 0 |
Krilni igrači | ||||||||
2 | Mateo Hrvatin | RK Zamet | lijevo krilo | 15. kolovoza 1980. | 181 cm | 74 kg | 6 | 7 |
17 | Goran Šprem | HSG Nordhorn | lijevo krilo | 6. srpnja 1979. | 183 cm | 85 kg | 109 | 277 |
7 | Vedran Zrnić | VfL Gummersbach | desno krilo | 26. rujna 1979. | 188 cm | 85 kg | 133 | 270 |
13 | Zlatko Horvat | RK Zagreb | desno krilo | 25. rujna 1984. | 179 cm | 81 kg | 52 | 103 |
27 | Ivan Čupić | RK Gorenje | desno krilo | 27. ožujka 1986. | 178 cm | 75 kg | 28 | 72 |
Pivoti | ||||||||
9 | Igor Vori | RK Zagreb | pivot | 20. rujna 1980. | 202 cm | 111 kg | 124 | 335 |
28 | Dalibor Anušić | Frisch Auf! Göppingen | pivot | 7. travnja 1976. | 198 cm | 100 kg | 7 | 1 |
Ivan Ninčević | Stralsunder HV | pivot | 27. listopada 1981. | 185 cm | 85 kg | 14 | 3 | |
Vanjski igrači | ||||||||
6 | Blaženko Lacković | HSV Hamburg | lijevi vanjski | 25. prosinca 1980. | 195 cm | 94 kg | 125 | 389 |
24 | Tonči Valčić | RK Zagreb | lijevi vanjski | 9. lipnja 1978. | 194 cm | 99 kg | 109 | 181 |
10 | Jakov Gojun | RK Siscia | lijevi vanjski | 18. travnja 1986. | 203 cm | 104 kg | 6 | 2 |
4 | Ivano Balić | RK Zagreb | srednji vanjski | 1. travnja 1979. | 190 cm | 96 kg | 145 | 433 |
5 | Domagoj Duvnjak | RK Zagreb | srednji vanjski | 1. lipnja 1988. | 197 cm | 98 kg | 37 | 108 |
18 | Denis Špoljarić | RK Zagreb | srednji vanjski | 20. kolovoza 1979. | 194 cm | 100 kg | 124 | 59 |
22 | Josip Valčić | RK Zagreb | srednji vanjski | 21. travnja 1984. | 190 cm | 96 kg | 16 | 29 |
19 | Petar Metličić | BM Ciudad Real | desni vanjski | 25. prosinca 1976. | 194 cm | 94 kg | 167 | 460 |
21 | Denis Buntić | Ademar León | desni vanjski | 13. listopada 1982. | 198 cm | 103 kg | 47 | 96 |
8 | Marko Kopljar | RK Metković | desni vanjski | 12. veljače 1986. | 210 cm | 102 kg | 10 | 16 |
Rezerve | ||||||||
Mirza Džomba | RK Zagreb | desno krilo | 28. veljače 1977. | 191 cm | 93 kg | 163 | 667 | |
Manuel Štrlek | RK Zagreb | lijevo krilo | 1. prosinca 1988. | 181 cm | 75 kg | 0 | 0 | |
Ljubo Vukić | RK Zagreb | lijevo krilo | 3. kolovoza 1983. | 192 cm | 95 kg | 27 | 32 | |
Damir Bičanić | RK Zagreb | lijevi vanjski | 26. lipnja 1986. | 195 cm | 95 kg | 12 | 14 | |
Drago Vuković | VfL Gummersbach | srednji vanjski | 3. kolovoza 1983. | 194 cm | 88 kg | 51 | 40 |
* Ažurirano: 13. siječnja 2009.
Plasmani na velikim natjecanjima
urediGodina | Olimpijske igre | Svjetska prvenstva | Europska prvenstva | |
---|---|---|---|---|
1994. | bronca | |||
1995. | srebro | |||
1996. | zlato | 5. | ||
1997. | 13. | |||
1998. | 8. | |||
1999. | 10. | |||
2000. | bez nastupa | 6. | ||
2001. | 9. | |||
2002. | 16. | |||
2003. | zlato | |||
2004. | zlato | 4. | ||
2005. | srebro | |||
2006. | 4. | |||
2007. | 5. | |||
2008. | 4. | srebro | ||
2009. | srebro | |||
2010. | srebro | |||
2011. | 5. | |||
2012. | bronca | bronca | ||
2013. | bronca | |||
2014. | 4. | |||
2015. | 6. | |||
2016. | 5. | bronca | ||
2017. | 4. | |||
2018. | 5. |
Ostala natjecanja
uredi- prvaci : 2006. u Njemačkoj i Švedskoj
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
urediHrvatska rukometna reprezentacija dvostruki je dobitnik Državne nagrade za šport "Franjo Bučar":
- 1996. u sastavu: Vladimir Jelčić, Goran Perkovac, Irfan Smajlagić, Božidar Jović, Alvaro Načinović, Vladimir Šujster, Bruno Gudelj, Nenad Kljaić, Iztok Puc, Zoran Mikulić, Patrik Ćavar, Venio Losert, Valner Franković, Slavko Goluža, Valter Matošević, Zlatko Saračević i trener Velimir Kljajić;
- 2004. u sastavu: Ivano Balić, Davor Dominiković, Mirza Džomba, Slavko Goluža, Nikša Kaleb, Blaženko Lacković, Venio Losert, Valter Matošević, Petar Metličić, Vlado Šola, Denis Špoljarić, Goran Šprem, Igor Vori, Vedran Zrnić, Drago Vuković, izbornik Lino Červar, trener Irfan Smailagić, tehnički direktor Ivica Udovičić, fizioterapeut Stanislav Peharec, i fizioterapeut Milorad Sakradžija.
Zanimljivosti
urediNadimak hrvatske rukometne reprezentacije nadjenut od sportskih novinara dugo je bio pakleni. Taj nadimak prema riječima Davora Dominikovića potječe s nekog turnira na koji je rukometaše došao gledati Dario Šimić, igrač hrvatske nogometne reprezentacije poznate pod nadimkom "vatreni", pa je hrvatska rukometna reprezentacija, od strane medija, prozvana "paklenima". Taj nadimak se dugo zadržao ali su rukometaši u više navrata isticali da im se ne sviđa naziv pakleni. Mogu nas zvati kako hoće, ali nikako pakleni. To nam se nikako ne sviđa i ne volimo kada nas tako nazivaju - izjavio je Petar Metličić, kapetan hrvatske rukometne reprezentacije. Tako je ubrzo smišljen nadimak kauboji od samih rukometaša koji su zamolili sportske novinare za vrijeme Svjetskoj rukometnog kupa održanog u Švedskoj 2006. godine da koriste taj nadimak za hrvatsku rukometnu reprezentaciju. Kauboji su ubrzo zamijeniili dotadašnji nadimak u izvještajima sportskih novinara. Prema riječima Petra Metličića nadimka kauboji se dosjetio Ivano Balić. Nama je to baš simpatično jer se na parketu ponašamo baš kao na Divljem zapadu - istaknuo je Petar Metličić.[1]
Kada su pobjedu protiv Španjolske na Svjetskom prvenstvu u Hrvatskoj na terenu proslavili uz pjesmu Marijana Bana “Morska vila”, premda tu pjesmu već duže pjevaju nakon svih pobjeda, pjesma je postala prava himna i zaštitni znak svih naših pobjeda na ovom prvenstvu i otuda i novi nadimak - vilenjaci. To je ime također simpatično, no tko zna, možda ćemo do kraja natjecanja dobiti još koje imati i neko novo ime - zaključio je Metličić. Napomenimo da rukometaši često odaberu neku pjesmu koju često pjevaju na nekom natjecanju, tako je "službena himna" Svjetskog prvenstva u Tunisu 2005. godine bila pjesma "Sve je ona meni" koji su reprezentativci često pjevali nakon utakmica.
Sastavi
urediDab
Izvori
uredi- ↑ „Kauboji su Balićeva ideja”. Arhivirano iz originala na datum 2009-02-03. Pristupljeno 2009-02-01.